Ruski vojnici više neće moći imati pristup proizvodima Coca Cola i Snickers u kantinama i automatima za hranu i piće koji su instalirani u vojnim bazama, kaže predstavnik državnog tijela

“Pogrešno je kada vojnici tvrde da je njihovo omiljeno piće Coca Cola, a njihova omiljena čokoladica Snickers. Takvo razmišljanje treba promijeniti” – rekao je za TASS generalni direktor Voentorga, Vladimir Pavlov.

“Do sada naš cilj nije bila Coca-Cola, već ciljamo čokoladice Snickers. Nadam se da ćemo sve to srediti u bliskoj budućnosti” – dodao je. Pavlov je također rekao da njegova tvrtka radi na ozbiljnom proširenju mreže od oko 2.000 automata za prodaju hrane i pića koji su instalirani u vojnim bazama diljem Rusije.

Ruski dužnosnici više puta su privukli pozornost javnosti zbog zdravstvenih rizika koji su povezani sa redovitom konzumacijom brize hrane, a u nekoliko su navrata pokušali uvesti zakone koji bi pomogli u smanjenju ove prehrambene prijetnje.

Sredinom 2015. godine parlamentarna većinska stranka Ujedinjena Rusija pripremila je prijedlog zakona kojim se ograničava oglašavanje hrane s visokim sadržajem šećera, soli i zasićenih masti.

Ako bude ovaj zakon usvojen, zakon bi u osnovi izjednačio oglašavanje “brze hrane” sa promicanjem alkohola i duhana.

Međutim, prijedlog je dobio negativnu ocjenu od Savezne službe protiv monopola i Ministarstva zdravstva, čiji su predstavnici tvrdili da bi takva mjera potkopala proračun skorog svjetskog nogometnog kupa FIFA 2018., u kojem je tvrtka Coca Cola jedna od službenih sponzora.

Godine 2016. su zakonodavci iz ljevičarske stranke od Vlade tražili da uvede slikovne oznake upozorenja na pakiranjima brze hrane, tvrdeći da bi taj korak mogao spriječiti širenje pretilosti i poboljšati opće zdravlje stanovništva. Zahtjev se do sada nije ispunio.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Prehrambena industrija zapošljava više od milijardu ljudi, odnosno trećinu svjetske radne snage. U igri su tisuće igrača, ipak njih deset određuje pravila.

U izvješću iz 2013. godine pod nazivom “Iza brendova”, organizacija Oxfam govori o deset najutjecajnijih svjetskih korporacija, koje se bave proizvodnjom i prometom hrane i pića, i njihovom utjecaju na naše prehrambene navike, na ono što svakog dana stiže u naše tanjure , ali i o utjecaju na okoliš i odnosu prema radnicima.

Svih deset tvrtki imaju godišnje prihode koji se broje u desecima milijardi dolara, njih pet ima bar 50 milijardi u aktivi, a četiri je prošle godine imali profit veći od šest milijardi dolara.

Njih deset zapošljava više od milijun i pol ljudi, a još nekoliko milijuna radi za njih po ugovoru. Naravno, troše mnogo novca za marketing, a njih devet je među najvećih 100 oglašivača na svijetu.

Evo tko kontrolira svjetsku hranu:

Nestle

• Prihodi: 103,5 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 3 milijarde
• Profit: 11,2 milijarde
• Zaposlenih: 333.000
• Apsolutni gigant prehrambene industrije. Obrće najviše novca, zapošljava najviše ljudi, a među 8.000 brandova pod kapom tvrtke nalaze se Buitoni, Nestle i Delta sladoledi, vode Perrier i San Pelegrino … Oxfam navodi da je Nestle tvrtka s najvišim ocjenama u kategorijama transparentnosti, odnosa prema izvorima i klimatskim promjenama.

Unilever grupa

• Prihodi: 68,5 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 7,4 milijardi
• Profit: 6,7 milijardi
• Zaposlenih: 174.381
• Britansko-nizozemska grupa osim hrane i pića proizvodi i kozmetiku i kućnu kemiju. Ipak, hrana donosi polovicu prihoda ove tvrtke. Poznati brendovi su Lipton čajevi, Helmans majoneza, Knorr i američki favoriti Ben and Jerry sladoledi. Oxfam svrstava Unilver pri samom vrhu po pitanju odnosa prema radnicima i zaštiti čovjekove okoline.

PepsiCo Inc

• Prihodi: 66,4 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 2,5 milijarde
• Profit: 6,7 milijardi
• Zaposlenih: 274.000
• Iako poznata prije svega po napicima Pepsi, Mauntain Dew i Getorade, PepsiCo je vlasnik poznatih brendova Doritos i Kveker. Tvrtka se uvijek nalazi pri vrhu svih listi najjačih brendova, a u posljednje vrijeme sve više vodi računa o lansiranju zdravijih proizvoda.

Mondelez

• Prihodi: 35,5 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,9 milijardi
• Profit: 3,9 milijardi
• Zaposlenih: 107.000
• Iza ovog imena se praktično krije za mnoge poznatiji Kraft. Mondelez je nastao 2012. godine, kada je uprava Krafta odlučila da se podijeli na dvije tvrtke, a pod kapom Mondeleza su brendovi kao što su Cadbury, Oreo, Barney, Milka, Philadelphia, Toblerone … Iako se svrstava među najveće igrače, Oxfam je dodijelio niže ocjene za transparentnost i za politiku prema klimatskim promjenama.

Mars

• Prihodi: 33 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 2,2 milijardi
• Profit: nije objavljeno
• Zaposlenih: 60.000
• Mars je jedina privatna tvrtka od ovih deset iu obiteljskom je vlasništvu nekada najbogatije američke obitelji Mars. Osim poznatih “slatkih” brendova Mars, Snickers, M & M, Milky Way njihov je i riža Uncle Bens. Oxfam nije dodijelio visoke ocjene za odnos prema vodi i zemlji.

Kellogg

• Prihodi: 14,8 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,1 milijarda
• Profit: 1,8 milijardi
• Zaposlenih: 30.277
• Najmanja tvrtka po veličini prihoda, ali ne i po broju velikih brendova. Tu su brojne žitarice i čuveni Pringles, Kibler, Gardenburger, Pop tarts … Pri dnu liste “zelenih” među deset najvećih, ali je dobila dobre ocjene za napore smanjiti štetne emisije plinova prilikom proizvodnje i transporta robe.

General Mills

• Prihodi: 17,9 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,1 milijarda
• Profit: 1,8 milijardi
• Zaposlenih 43.000
• Kod nas malo poznata tvrtka, jedna je od najvećih u svijetu. General Mills je lider u trgovini brašnom u SAD, a vodi i vrlo poznate američke brandove kao što su Betty Crocker (deserti), Green Giant (zamrznuto povrće i voće) i Pilsberi (tijesto), ali i čuveni Cheerios. Oxfam ističe da je tvrtke nekada imala niske ocjene za odnos prema okolišu, ali da u posljednje vrijeme mijenja politiku prema proizvodnji i transportu robe kako bi se smanjile štetne emisije plinova.

Coca-Cola

• Prihodi: 46,9 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 3 milijarde
• Profit: 8,6 milijardi
• Zaposlenih 130.600
• Brend broj 1 u svijetu, uz 28,2 milijarde prodanih sanduka pića. O kompaniji ne treba trošiti previše riječi, a Oxfam je svrstava pri vrhu i za odnos prema okolišu, ali i za odnos prema pravima radnika.

Danone

• Prihodi: 29,3 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,2 milijarde
• Profit: 2 milijarde
• Zaposlenih 104.643
• Čuvena francuska tvrtka odavno je raširila svoju mrežu na cijeli svijet, a dosad joj je najveće tržište bila Rusija. Najveći dio prihoda ubire uz titulu najvećeg svjetskog proizvođača mliječnih proizvoda, ali su tu i bebi hrana, kao i flaširana voda Evian. Oxfam je u društvo top 10 dodijelio visoke ocjene za transparentnost i odnos prema izvorištima vode, ali niže za odnos prema obradivom zemljištu, kao i za politiku prema radnicima u poljoprivredi.

Associated British Foods

• Prihodi: 21,1 milijarda
• Troškovi oglašavanja:?
• Profit: 837 milijuna
• Zaposlenih 112,652
• Najpoznatiji brend kod nas je Twinnings čaj, ali ABF diljem svijeta plasira svoj šećer i začine i opskrbljuje brojne proizvođače sirovinama. Također u Britaniji je poznati brand Sanblest (kruh i peciva), a diljem svijeta znaju za Ovaltine i ulja Mazola … Tvrtka se proširila na globalnom tržištu zahvaljujući brojnim akvizicijama. To znači i da svoje standarde mora iznova primjenjuje, pa Oxfam navodi zamerke za odnos prema korištenju vode.

Vodeće prehrambene kompanije zagađuju planetu, pa dižu cijenu hrane

Deset najvećih svjetskih proizvođača hrane i pića zajedno na 25. mjestu su liste najvećih globalnih zagađivača, upozoravaju iz Oxfama i navode da te firme, uključujući Coca Colu, Nestle, Mars, emitiraju više štetnih plinova od mnogih zemalja.

Oxfam ističe da neke od firmi “obećavaju” u borbi protiv klimatskih promjena koje su posljedica zagađenja dok druge tek treba znatno unaprijediti performanse. Zbog klimatskih promjena u vidu poplava, suše i oluje na gubitku su i same firme, a posljedica poremećaja klime je i skok cijena hrane .

Takozvanih 10 velikih – Associated British Foods , Coca – Cola, Danon, General Mills, Kellogg, Mars, Nestle, PepsiCo, Unilever, Mondelez International, zajedno emitiraju 263,7 miliona tona plinova koji izazivaju efekte staklenika.

Te firme emitiraju više štetnih plinova u atmosferu od Finske, Švedske, Danske i Norveške zajedno, pokazao je novi Oxfamov izvještaj “Stojeći po strani”.

U izvještaju se upozorava da deset najvećih firmi mora učiniti više kako bi popravile svoje ekološke “otiske” ali i naglašava da su neke na tom planu već ostvarile značajan napredak.

Najviše povjerenja ulijevaju politike borbe s klimatskim promjenama Unilevera, Coca Cole i Nestlea, a najgore performanse imaju Kelog i General Mills.

“Najvećih deset firmi dnevno prihoduju više od milijardu dolara ali ne koriste svoju moć odgovorno i svi mi ćemo trpiti posljedice. Kelog i General Mills posebno ne daju svoj ​​doprinos. Te firme trebalo bi da predvode u borbi protiv klimatskih promjena koje za posljedicu imaju glad u svijetu”, istakla je Oksfamova dužnosnica za Europsku uniju Natalija Alonso.

Oluje, poplave, suše i promjene vremenskih obrazaca prouzročene klimatskim promjenama nepovoljno djeluju na cijene hrane jer umanjuju prinose poljoprivrednih kultura.

Prema podacima Europske komisije, na sektor hrane i pića odlazi 23% ukupne globalne potrošnje resursa, a zaslužan je za 18% posto emisije plinova koji izazivaju efekte staklenika.

Istovremeno 1,3 milijarde tona hrane, ili jedna trećina ukupne proizvodnje u svijetu, nikada ne završi na tanjuru. Bačena hrana smatra se trećim po veličini emiterom štetnih plinova, poslije SAD i Kine, sudeći prema procjenama Organizacije UN za hranu i poljoprivredu.

Europska komisija u junu 2014. treba objaviti niz mjera s ciljem da se stane na put bacanju hrane i povećati učinkovitost korištenja resursa.
 
(vestinet.rs, mag. spec. preh. teh. Alfred Bošković / uredio: nsp)

U Hrvatskoj i na Balkanu 99% stanovništva ne zna, u suštini, što znači pojam “GMO”, i što takva hrana koju unosimo u sebe uzrokuje

Također, narod u Hrvatskoj, kao i većina ljudi u svijetu ne zna kakvu hranu kupuje u prehrambenim trgovinama, a trebali bi znati.

Ne znaju da većinu proizvoda u trgovinama kupuju sa GMO sastojcima, koje izazivaju postupnu genetsku mutaciju stanica u organizmu stvarajući tumore i ostale bolesti i izrasline.

Pogrešna prehrana je uzročnik svih bolesti broj jedan, a kasnije tek slijedi stres, genetske predispozicije, cigarete i alkohol, kao tihe ubojice.

Roditelji hrane svoju djecu prehrambenim i suhomesnatim proizvodima, misleći da im čine dobro, a ustvari ih pune aditivima, otrovima i GMO sastojcima, koji su smrt.

Organizacija “Greenpeace” je nedavno objavila popis tvrtki i proizvoda koji u sebi sadrže razne vrste otrova i GM sastojaka, ali takve informacije ljudi ne primjećuju.

U pitanju su aditivi s kemijskom oznakom E., Koji u kombinaciji s drugim otrovima, između ostalog, hrani daju dugotrajnost, kao i GM kukuruz, u vidu kukuruznog brašna i sirupa (HFCS) koji služi kao sladilo i GM soja, koja je sastavni dio proizvoda ili u njega ulazi kao emulgator u vidu soja lecitina, ne računajući tu i Aspartam koji ulazi u mnoge proizvode kao zaslađivač, a izuzetno je opasna i otrovna umjetna, kemijska tvorevina.

Tako da, kupujući, Snickers, Mars, Twix, Milky Way, Bounty čokoladice, Cadbury čokolade i kakao, Ferrero Nutelu, Kinder jaje, Kinder Bueno, Nestle juhe, čokolade i Nestle Nesquik, gaizrano pića Coca-Cola, Sprite, Fantu, Pepsi, 7-up, Knorr umak, juhe, i kocke za juhu, Kraft proizvode (Milka čokolade, čips, Jacobs kave, dječje napitke), Heinz Foods (kečap, sokovi, začini, majoneza), Helman ‘s (začini, majoneza, sokovi), McDonalds mreža restorana brze hrane i njihovi obroci, Hipp (dječja hrana), Danone (jogurt, kefir i sir), vi lagano, netko svjesno, a neko nesvjesno, ubijate sebe i svoju djecu.

Genetski modificirani organizmi su organizmi biljaka i životinja čiji je DNK-a osposobljen da se putem genetskog inžinjeringa spaja sa DNK organizama različitih vrsta, gdje će se čak stanice biljaka i životinja križati i miješati, s dodatkom i ugradnjom gena za proizvodnju toksina iz bakterije Bacillus thuringiensis (Bt) u genom biljke. Taj je toksin koji se upotrebljava kao konvencionalni insekticid u poljoprivredi.

Tako je stvoren GM kukuruz, soja i pamuk, koji su dizajnirani da u svakoj svojoj stanici proizvedu pesticid, u slučaju da kada ih neki insekt napadne, u istom trenutku bude otrovan i uništen.

Prelaskom na GMO prehranu stoke, smrtnost se udvostručava. Zabilježeno je da je na tisuće ovaca, krava i pilića umrlo u roku od trideset dana od dana prelaska na GMO. Obdukcije su pokazale ozbiljne upale i crne mrlje u crijevima i jetri.

Štakori hranjeni GM rajčicom razvijaju krvarenje želuca i umiru nakon dva tjedna, a njihove majke hranjene GM sojom rađaju mrtve potomke.

Na tisuće svinja, krava, bikova i štakora su ostali sterilni nakon konzumiranja GM kukuruza.

Ako jedemo GMO hranu, naš se DNK počinje trajno mijenjati, kao i kod životinja.

GMO gen se transformira u naše gene i počinje proizvoditi pesticide i nakon što prestanemo jesti GMO hranu.

GMO se na svjetskom tržištu nalazi u najmanje 80 % posto prerađene hrane.

Ako se nastavimo hraniti kupujući po prehrambenim trgovinama, samo ćemo povećati broj spontanih pobačaja, neplodnosti, gastrointestinalnih poremećaja, alergija i tumora.

Od uvođenja GMO-a na svjetsku scenu u posljednjih desetak godina, broj onih koji imaju tri ili više kroničnih bolesti se udvostručio, a broj spermija kod muškaraca je opao za 50% u odnosu na istraživanja 70-tih godina.

Što se još treba dogoditi, da bi počeli mijenjati svoju svijest, način ponašanja i prehranu ….?
 

 
(vestinet.rs/uredio: nsp)

Genetski inženjering omogućuje znanstvenicima da stvore biljke, životinje i mikroorganizme manipulacijom gena na način koji mijenja strukturu prirodnih stvari.

Ovi genetski modificirani organizam (GMO) mogu se proširiti kroz prirodu i ukrste s prirodnim organizmima, čime se zagađuje čisto okruženje i buduće generacije idu u nepredvidivivim i nekontroliranom načinu i pravcu razvijanja.

Njihova distribucija je “genetičko zagađenje” i glavna prijetnja zdravlju, jer GMO ne može biti povučen kad je jednom pušten u okoliš.
Zbog poslovnih interesa, javnost se uskraćuje pravo znati o GMO sastojcima u lancu prehrane, a samim tim gubi pravo da ih izbjegnu unatoč prisustvu obveze obilježavanja u pojedinim zemljama.

Biološka raznolikost mora biti zaštićena i poštovana kao globalno nasljeđa čovječanstva, a jedan od ključnih stvari za naš opstanak na planeti. Mnoge Vlade pokušavaju riješe prijetnju GMO s međunarodnim propisima, kao što je protokol biosigurnost, ali ne treba smetnuti s uma da iza GMO lobista stoji ogroman novac i velika korupcija kojom pokušavaju “progurati” zakone koji će im omogućiti prodaju njihovih proizvoda, a na štetu ljudi.

Popis proizvođača GMO proizvoda koji je objavio Greenpeace

1 – Snickers
2 – Juhe Campbell
3 – Riža Uncle Bens Mars
4 – Čaj Lipton
5 – Mars M & M
6 – Twix
7 – Milky Way
8 – Cadbury (Kadberi) čokolada, kakao
9 – Ferrero
10 – Nestle čokolada
11 – Čokoladni napitak Nestle Nesquik
12 – Bezalkoholni napitak Coca-Cola
13 – Sprite, Fanta
14 – Pepsi-Cola
15 – 7-Up
16 – Umaci Knorr
17 – Keks Parmalat
18 – začini, majonezi, umaci Hellman ‘s
20 – začini, majonezi, umaci Heinz
21 – Dječji napitak Nestle
22 – Hipp
23 – Abbot Labs Similac (mlijeko u prahu za bebe)
24 – Jogurti, kefir, sir, dječji napitak Danone
25 – McDonalds ‘mreža “restorana” brze hrane
26 – čokolads, čips, kava, dječji napitak Kraft
27 – kečap, umaci. Heinz Foods
28 – dječji napitak, proizvodi “Delma” Unilever

Greenpeace postavio popis i Ne-GMO prehrambenih tvrtki

Ako ste u potrazi za popisom Ne-GMO/GE prehrambenih tvrtki, kao i popis onih tvrtki koje koriste GM, Greenpeace je sastavio popis koji možete isprintati i nositi sa sobom u trgovinu. Hvala Greenpeace. (LINK ZA SKIDANJE)

*KLIKNI SLIKU ZA POVEĆANJE

 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vesnamihajlovicblog.wordpress.com, gefreebc.wordpress.com/uredio:nsp)