Oni su svugdje – u zraku, na pločniku, na ogrtačima vjernika i na zidovima Velike džamije

Roj skakavaca se spustio na svetište u Meki, što je dovelo do velike izbune, te je vlada započela veliku operaciju čišćenja.

Meka svake godine privlači milijune muslimana iz cijelog svijeta, ali je ovaj put postala mjesto potpuno drugačijeg hodočašća.

Insekti već nekoliko dana muče svetište u Saudijskoj Arabiji, a društveni mediji su detaljno opisivali pustoš koju su skakavci izazvali.

Lokalne vlasti su organizirale 22 tima, od kojih je svaki sastavljen od 138 osoba koje su opremljene sa 111 komada specijalizirane opreme koja se koristi u svrhu spriječavanje ove nepogode.

“Iskoristili smo sve mogućnosti koje su nam na raspolaganju kako bismo ubrzali iskorjenjivanje insekata u interesu sigurnosti i udobnosti gostiju u Božjoj kući” – izjavili su oni, navodi se na web stranici Al-Araby.

Radnici u specijalnim odjelima prskali su insekticide u području oko Velike džamije, obraćajući posebnu pozornost na mjesta gdje se skakavci razmnožavaju u blizini otvorenih vodenih područja.

Moglo se vidjeti tisuće mrtvih insekata na pločnicima u Meki.

Saudijski dužnosnici su rekli su da kukaci identificirani kao “crni skakavci” i da je njihov invazivni napad na Meku povezan s migracijom.

Pogledajte video:
 

الصراصير الموسمية المهاجرة في الحرم و بعض المناطق في مكة
في انتظار تحاليل الإخونج و المواد الإعلامية و البرامج المباشرة في #الخنزيرة و #خلايا_عزمي …. pic.twitter.com/qZMrWd6NkQ

— رضا كربوسي (@r_kerbouci) January 8, 2019

 

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Europski parlament izglasao je novi zakon Unije koji uređuje područje nove hrane

Vrste kukaca s najvećim potencijalom za korištenje kao hrane i/ili hrane za životinje u EU su kućne muhe, brašnari, cvrčci i svilene bube – kažu u Hrvatskoj agenciji za hranu (u nastavku: HAH).
Znači li to da EU želi da uskoro jedemo čvarke od cvrčaka, paštetu od muha, juhu od svilenih buba, brudet od bubamara, pohane skakavce i gulaš od bumbara?

Nije šala, premda kratica ove državne agencije podsjeća na ha-ha: HAH je na svojim internetskim stranicama objavio vijest naslova: Kukci kao hrana i hrana za životinje: koji su rizici? U toj objavi izvještavaju kako je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) na zahtjev Europske komisije izradila Znanstveno mišljenje: Profil rizika vezanih za proizvodnju i korištenje kukaca kao hrane i hrane za životinje.

Kako se pojašnjava, razlog za izradu ovog znanstvenog mišljenja o žvakanju muha i cvrčaka to što je ‘posljednjih godina došlo do povećanog interesa za korištenjem farmski uzgojenih kukaca kao hrane i hrane za životinje‘.

Na taj način odgovorila je na pitanja o mogućim opasnostima prilikom proizvodnje, prerade i konzumacije ovog alternativnog izvora proteina. EFSA-ino znanstveno mišljenje bavi se pitanjem profila rizika koji identificira potencijalne biološke i kemijske opasnosti, opasnosti za okoliš kao i mogući nastanak alergija koje su povezane s korištenjem kukaca uzgojenih za hranu i hranu za životinje.

U mišljenju se također uspoređuju ove potencijalne opasnosti s opasnostima povezanim su uobičajenim izvorima životinjskih proteina. Moguća prisutnost bioloških i kemijskih opasnosti u hrani i hrani za životinje dobivenoj od kukaca ovisiti će o proizvodnim postupcima, o supstratu kojim su kukci hranjeni, fazi životnog ciklusa u kojoj se koriste, vrsti kukaca, kao i metodama koje su korištene za daljnju preradu – uopćeno izvještavaju HAH-ovci o sadržaju tog znanstvenog mišljenja, koje je u cijelosti na engleskom jeziku moguće pročitati OVDJE.

Naime, iz ove se HAH-ine objave ne može razabrati što su znanstvenici zaključili, pa se prije početka pripreme u kuhinji i konzumiranja preporučenih insekata preporučuje čitanje 60 stranica intergralnog znanstvenog rada.

Važno je što kukci jedu

EFSA-ini znanstveni stručnjaci zaključuju da ukoliko se ne procesuirani/prerađeni kukci hrane s trenutno dozvoljenom hranom za životinje, potencijalna pojava mikrobioloških opasnosti mogla bi biti slična kao i u slučajevima kada se koriste drugi ne procesuirani izvori proteina. U mišljenju se također navodi da postoje ograničeno dostupni podaci o prijenosu kemijskih kontaminanata iz različitih vrsta supstrata na same kukce.

Pojava priona (abnormalnih proteina koji uzrokuju bolesti kao što su goveđa spongiformna encefalopatija (BSE) u goveda i Creutzfeldt-Jakobova bolest u ljudi) mogla bi biti jednaka ili manja, ako supstrat ne uključuje protein dobiven od ljudi (gnojiva) ili preživača – interpretiraju znanstveno mišljenje u HAH-u.

Pa dobro, poznato je kako se u većem dijelu svijeta žohari, skakavci i drugi kukci tradicionalno prže i pohaju stoljećima, no na europskom tlu to i nije bila česta pojava. No, europski birokrati imaju drukčije spoznaje, jer su zaključili da uporaba kukaca kao izvora hrane i hrane za životinje potencijalno ima značajne prednosti za okoliš,  gospodarstvo i dostupnost hrane.

Niz organizacija, uključujući Organizaciju za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), proučavale su mogućnost korištenja kukaca kao izvora hrane i hrane za životinje, a Belgija, Francuska i Nizozemska su izradile procjenu rizika vezano za kukce u kontekstu hrane i hrane za životinje.

Europska komisija trenutno sufinancira projekt koji se bavi istraživanjem izvedivosti korištenja proteina kukaca za hranu za životinje. Komisija, također, razmatra kako razviti politiku u području nove hrane i hrane za životinje koja bi se reflektirala na moguću uporabu kukaca kao hrane i hrane za životinje. EFSA-ino mišljenje zatraženo je kao potpora tom zadatku – zaključuju u HAH-i.

Inače je HAH, jedna od mnogobrojnih državnih agencija, specifična i po tome što joj sjedište nije u Zagrebu, nego u Osijeku, a ravnateljica joj je Andrea Gross-Bošković. Sredstva za rad HAH-a osiguravaju se, dakako, iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Godišnji proračun joj je oko pet milijuna kuna koji se uglavnom troše na plaće i troškove ‘obavljanja znanstvenih i stručnih poslova iz područja sigurnosti hrane i hrane za životinje, te je nacionalna referentna točka za procjenu rizika u području sigurnosti hrane i hrane za životinje.’

Bolje skakavci nego škampi – ‘oceanski žohari’

I UN-ova Organizacija za prehranu i poljoprivredu smatra kako bi zapadne zemlje trebale preboljeti svoje gnušanje pri pomisli na kukce na jelovniku,  pridružiti se svjetskim trendovima i planetarnom kukcožderstvu.

Ose, pčele, kukci, mravi i skakavci su bogati proteinima, ima ih u izobilju i imaju mali utjecaj na okoliš u usporedbi sa ostalim životinjskim izvorima hrane. Uzgoj insekata mogao riješiti problem nestašice hrane, kako za ljude tako i za stoku i bio bi osobito koristan u rješavanju problema dječije pothranjenosti, s obzirom da su insekti vrlo hranjiva namirnica. Skakavci imaju tri puta više proteina od recimo govedine i sadrže hranjive tvari kao što su cink i željezo – podučavaju UN-ovci.

UN je u pomoć pozvao kuhare i vlasnike restorana u zapadnim zemljama da „podignu status“ insekata tako što će ih početi koristiti u pripremi jela. Kao primjer se navodi i preporuka kako bi, recimo, bilo zdravije jesti buzaru od skakavaca nego od morskih škampa. Škampi se nazivaju i ‘oceanskim žoharima‘ jer jedu sve od reda, dok su skakavci vegetarijanci sa zdravijim prehrambenim navikama – hrane se uglavnom biljnim sokovima, kažu.

Dobar tek…
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(tris.com.hr,youtube/uredio:nsp)

Entomofagija, odnosno jedenje kukaca, možda zvuči ekstremno, ali je zapravo prilično učestala pojava diljem svijeta i to već tisućljećima

U UN-ovom izvještaju se navodi da bi problemi nestašice hrane, dječje pothranjenosti pa čak i pretilosti mogli biti riješeni kada bi ljudi više jeli insekte. Azijci i Afrikanci su odavno prihvatili insekte kao namirnice, ali mogu li zapadne zemlje preboljeti svoju odbojnost prema njima? Da li se stvarno čovječanstvo ne može prehraniti?

Za više od dvije milijarde ljudi širom svijeta insekti su ukusan obrok. Za mnoge Azijce i Afrikance insekti su dio svakodnevne prehrane, navodi se u UN-ovom izvještaju.

Ose, pčele, kukci, mravi i skakavci su bogati proteinima, ima ih u izobilju i imaju mali utjecaj na okoliš u usporedbi sa ostalim životinjskim izvorima hrane, navodi se u spomenutom izvještaju.

Organizacije za prehranu i poljoprivredu kaže da bi uzgoj insekata mogao riješiti problem nestašice hrane, kako za ljude tako i za stoku i bio bi osobito koristan u rješavanju problema dječije pothranjenosti, s obzirom da su insekti vrlo hranjiva namirnica.

Skakavci imaju tri puta više proteina od recimo govedine i sadrže hranjive tvari kao što su cink i željezo. To nije novost u jugoistočnoj Aziji, gdje farme za uzgoj insekata već odavno postoje.

Toliko se hrane baca, a oni preporučuju da se ljudi hrane insektima

Uz rastuću zabrinutost nad neodrživom praksom današnjeg modernog uzgoja i vrlo realnim izgledima da će nestašica hrane i uništavanje okoliša biti neizbježan dio budućnosti, jedenje kukaca će možda biti mudra ako ne i neophodna odluka.

Sveukupno postoji oko 6 do 10 milijuna vrsta kukaca, što predstavlja više od 90% od svih oblika životinjskog svijeta na Zemlji. Od toga je više od 1.900 vrsta jestivih kukaca, a kao dio prehrane su oduvijek uključeni u mnogim kulturama što kod većine zapadnog svijeta izaziva zgražanje i gađenje. Međutim, to su samo predrasude bez ikakvog utemeljenog razloga, ne samo zbog nutritivne vrijednosti kukaca, već i zbog njihovog odličnog okusa.

Ekološki gledano, uzgajanje kukaca za prehranu ima mnoge prednosti:
– u uzgoju emitiraju znatno manje stakleničkih plinova u odnosu na moderni uzgoj stoke
– uzgoj ne zahtijeva čišćenje zemljišta za proširenje proizvodnje
– učinkoviti su u pretvaranju hrane u proteine, primjerice, cvrčci trebaju 12 puta manje hrane nego stoka, te upola manje hrane nego svinje i kokoši za proizvodnju iste količine proteina
– uzgoj može biti vrlo jeftin i ne zahtjevan, što je posebno dobro za uzgoj u najsiromašnijim dijelovima svijeta
– kukci imaju nizak rizik prijenosa bolesti na ljude, za razliku od stoke, svinja i peradi

Nadalje, kukci pripadaju u zdravu hranu, što ih čini odličnom alternativom ostalim izvorima mesa:
– bogati su proteinima i vlaknima te hranjivim tvarima kao što su kalcij, željezo, B vitamin, selen i cink
– dobar su izvori zdravih masti, neke vrste čak imaju slične razine omega-3 masti kao i ribe

Etnomolozi naglašavaju da su upravo neutemeljene predrasude razlog zbog kojeg zapad smatra entomofagiju odbojnom. Naime, smatra se da je jedenje kukaca u nekim zemljama samo jedan od mehanizama preživljavanja, što apsolutno nije točno. Budući da nema razlike između kukaca i ostalih izvora mesa, zbog predrasuda ih se treba pokušati gledati kao “škampe s tla”. Naime, upravo su člankonošci i školjkaši bili hrana siromašnih dok se sada smatraju skupim delicijama. Osim toga, okusom nisu inferiorni, dapače, ozbiljno konkuriraju ostalim okusima mesa.

Dakle, ključ je u prihvaćanju činjenice da su kukci ne samo jestivi i zdravi, već i ukusni. Mnogi kulinarski šefovi kao i proizvođači hrane su odavno svjesni te činjenice i upravo teže pretvaranju “ne jestive” hrane u jestivu. Dobar primjer su alge, koje su prepoznate zbog svoje iznimne nutritivne vrijednosti i danas su apsolutni hit. Ista je stvar i s kukcima, oni postaju delicija. Na primjer, majoneza od larvi pčela nije postala popularna samo zato što je novost, već je prepoznata zbog svojeg jedinstvenog okusa.

Osim toga, trebamo biti svjesni, da svi mi jedemo kukce, bez da to znamo. U vezi toga postoje regulative koje određuju koliko se smije kukaca ili larvi naći u nekom pakiranju neke hrane, koji se tamo nađu još za vrijeme skladištenja. Jasno, nije zgodno da jedemo nešto što ni ne znamo da jedemo, ali to samo pokazuje da zaista nisu štetni.

Najvažnije je da budemo svjesni da će nas do 2050. godine na planetu biti 9 milijardi. Kako bi svi imali dovoljno hrane, trebamo proširiti vidike, ne samo o tome što mislimo da je hrana već i onome što podrazumijevamo pod uzgoj. Kukci mogu igrati dobru ulogu u hrani budućnost, ali se moraju uzgajati na održiv način, a to vrijedi i za bilo koji drugi izvor hrane. U tom smislu, treba se okrenuti poljoprivrednim praksama poput permakulture, koja djeluje u suradnji s prirodom, a ne protiv nje.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(nexus-svjetlost.com,youtube/uredio:nsp)