Iako se još ne zna kakva organizacija želi postati SCO, koji zasad okuplja šest zemalja, suptilan je izazov današnjem svijetu koji vode Amerikanci

Već u samom imenu Šangajske organizacije za suradnju (Shangai Co-operation Organisation, SCO), koja je nazvana po jednom kineskom gradu, jasno je čije će interese uglavnom promicati.

Okuplja šest zemalja: Kina, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Tadžikistan i Uzbekistan, a iako pokušava postati dominantna sigurnosna institucija u regiji, njezino su podrijetlo i ciljevi uglavnom kineski. Zato, sa zapadnjačke točke gledano, zabrinjava što se zemljama članicama spremaju postati Indija, Pakistan i Iran. Uspon svojevrsnoga kineskog NATO pakta, u koji eto ulaze čak i američki prijatelji poput Indije i Pakistana, čini se prilično izvjesnim. Bez obzira na to što još nije potpuno jasno kakva organizacija želi postati SCO, koji je osnovan 1996. a do primitka Uzbekistana u članstvo 2001. nazivao se Šangajska petorka, suptilan je izazov današnjem svijetu koji vode Amerikanci.

Sredinom rujna SCO je u Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana, održao svoj godišnji skup. Tamo je dogovorena i procedura širenja, isprva prema onim zemljama koje već imaju status promatrača. Indija i Pakistan mogli bi se pridružiti SCO-u već iduće godine, a Iranu je zasad zapriječeno pristupanje zbog sankcija UN-a. Jedan drugi promatrač, Mongolija, demokratska je zemlja i već dugo izražava nespremnost prema pridruživanju nečemu što izgleda kao klub zemalja s autoritativnim režimima. Afganistan, još jedan promatrač, trenutačno ima i važnijih prioriteta od povezivanja u međunarodne organizacije. Inače, status dijaloškoga partnera imaju Bjelorusija i Šri Lanka, a organizaciju podržavaju Vijetnam, Laos, Kuba, Sjeverna Koreja, Venezuela te dvije međunarodno nepriznate države, odmetnute od Gruzije – Abhazija i Južna Osetija.

Kako napominje britanski The Economist, summit u Dušanbeu održan je tjedan dana nakon sastanka zemalja članica NATO-a u Walesu, što je ruskim i kineskom kolumnistima dalo povoda da pišu o “mentalitetu 20. stoljeća”, odnosno “hladnog rata” i “konfrontacije koja nadahnjuje NATO” te da se pohvale po čemu se to SCO razlikuje od onog što je ruski ministar vanjskih poslova nazvao “reliktom prošlih vremena”. ‘Partneri, ne saveznici’

U kolovozu ove godine SCO je održao najveće zajedničke vojne vježbe dosad, antiterorističku vježbu u kineskoj pokrajini Unutarnja Mongolija u kojoj je sudjelovalo više od 7000 ljudi. Pobornici inzistiraju na tome da SCO nije savez poput NATO-a, nego “partnerstvo”, bez primisli o mogućem suparništvu s nekom drugom organizacijom. A to baš i nije potpuna istina. SCO je uvijek bio eksplicite usmjeren protiv onoga što su općenito nazvali “trima snagama zla”, a to su terorizam, separatizam i ekstremizam.

U Kini su problem turkofoni Ujguri iz zapadne pokrajine Xinjiang, u Rusiji Čečenija, a članice iz središnje Azije imaju svoje probleme u dolini Fergana i na granicama s Afganistanom. Svih šest članica SCO-a suočeno je s islamskim ekstremizmom. Otud pravdanje kineskoga predsjednika Xi Jinpinga u Dušanbeu kako se SCO “mora fokusirati na borbu s vjerskim ekstremizmom i internetskim terorizmom”.

Kineski problemi s nasilnim ekstremizmom muslimanskih Ujgura nedavno su eskalirali, ujgurski militanti izvršili su niz napada u Xinjiangu i drugim dijelovima Kine. Bore se i u raznim džihadističkim skupinama, u plemenskim područjima Afganistana, primjerice. Prema nekim izvješćima, Ujgura ima i među borcima ISIL-a u Iraku i Siriji. Nedavno su četvorica Ujgura, navodno poveznaih sa ISIL-om, pritvorena na indonezijskom otoku Sulawesiju.

Ti su ljudi napustili Kinu i otputovali u Jugoistočnu Aziju. Jedan od kineskih uspjeha u srednjoj Aziji posljednjih godina bio je osiguranje suradnje s lokalnim vlastima u deportiranju ilegalnih migranata, mahom Ujgura, pa oni sada izlaze iz zemlje većinom preko Laosa i Tajlanda. Taj je uspjeh, ipak, više rezultat snažnije prisutnosti Kine, njezina gospodarskog udara na regiju i sklapanja trgovinskih sporazuma, nego značaja samog SCO-a. “Zemlje članice nalaze se na novom putu svile”, napomenuo je u Dušanbeu kineski predsjednik. No, prema ostvarenju sna o ekonomskom prosperitetu vode bilateralni odnosi između pojedinih zemalja, a ne priopćenja sa summita SCO-a.

Benefiti članstva

Ne gledamo li ga kao regionalni sigurnosni blok, nego kao napor u borbi protiv međunarodnoga terorizma i uspostavu čvršćih veza između susjednih zemalja, SCO zvuči manje opasno. U tom slučaju i privlačnost te organizacije Indiji i Pakistanu zvuči jasnije jer se povlačenjem snaga NATO pakta iz Afganistana otvara mogućnost nastanka novog vala nesigurnosti u regiji. Članstvo u SCO-u, doduše, zahtijeva neke troškove, ali i donosi benefit. Indiji se, primjerice, udvaraju i Kina i SAD. Članstvo u SCO-u toj će zemlji biti korisno za šepurenje neovisnom vanjskom politikom i odbijanjem da bude uvučena u protukineski blok. Za Kinu, a pogotovo za Rusiju, učlanjenje Indije i Pakistana bila bi višestruka blagodat.

SCO će tada manje izgledati kao pomalo ograničen klub fokusiran samo na središnju Aziju i steći će globalni značaj. Ipak, kao i u slučaju ostalih regionalnih skupina, širenje organizacije neizbježno će se platiti nižim stupnjem kohezije između država članica. Indija, čak i pod vodstvom snažnog lidera kao što je sadašnji premijer Narendra Modi, neće se osobito udobno smjestiti u taj autoritarni klub. Širenjem bi SCO mogao postati i manje utjecajan nego što je to sada slučaj. Zapravo, Rusija i Kina nisu sigurne koliko bi važan SCO trebao biti.

Četiri od šest zemalja članica također su članice Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti, koju vodi Rusija. Usto, Rusija se nada širenju Euroazijskog gospodarskog saveza, osnovanom u svibnju ove godine, a zasad su mu pristupili Bjelorusija i Kazahstan. S druge strane, Kina je počela izdašno obasipati pažnjom jednu drugu organizaciju, pomalo nezgrapno nazvanu Konferencija za međudjelovanje i mjere povjerenja u Aziji (CICA).

Odbili promatrače

Pritom valja imati na umu kako bi potencijalni sukob između multilateralnih organizacija koje Kina zdušno promiče bio potpuni promašaj. Vodeća uloga Amerike u Aziji temelji se na brojnim bilateralnim sporazuma o sigurnosti i obilju pripadajućih multilateralnih institucija, a sve su one otvorene prema Kini kao potencijalnoj članici. Kina pak i sama stvara cijeli niz institucija (SCO, CICA, BRICS), Trilateralna komisija s Japanom i Južnom Korejom te Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo (RCEP), ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama jugoistočne Azije, Indijom, Japanom, Australijom.

Zajedničke karakteristike su im da u njima Kina ima veliku, ponekad i dominantnu ulogu, te da Sjedinjene Države nisu dobrodošle, pa je tako odbijeno i njihovo primanje u SCO čak i u rangu promatrača. Kina ne samo da izaziva postojeći svjetski poredak: polako i naoko bez jasnih ciljeva ona gradi jedan novi.
 

 
 
(poslovni, youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19324"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

BRICS je engleska skraćenica i ekonomski pojam koji se odnosi na rastući razvoj ekonomskog potencijala Brazila, Rusije, Indije i Kine (Brazil, Russia, India, China, South Africa).

Implicitno, tiče se ekonomskog savezništva ovih komplementarnih ekonomija. Pojam je uveo Jim O’Neill iz korporacije za globalna financijska istraživanja Goldman Sachs, a vrlo brzo je prihvaćen u javnosti, naročito u medijima, do te mjere da ga većina izvora vijesti iz globalnih financija koriste bez mnogo objašnjenja. Sastanak zvaničnika ovih država, održan na ljeto 2008. godine u Jekaterinburgu, nazvan je sammit BRIK.

Države BRIK-a imaju 40 % svjetskog stanovništva, odnosno 25 % kopnene teritorije.

13. travnja 2011. je u članstvo organizacije primljena Južnoafrička Republika nakon čega se za nju koristi engleska skraćenica BRIKS (eng. BRICS).

OSNOVALI BANKU KOJA ĆE KONKURIRATI MMF-u I SVJETSKOJ BANCI

Čelnici pet zemalja BRIKS grupe – Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike – potpisali su jučer ugovor za stvaranje razvojne banke i hitnog rezervnog fonda, kao opozicija Zapadnoj dominaciji banaka po čitavom svijetu. Sjedište banke biti će u Kini, a jedna od regionalnih ispostava u Africi.

Ugovor su potpisali predsjednik Rusije Vladimir Putin, indijski premijer Narendra Modi, brazilska predsjednica Dilma Rousseff, kineski predsjednik Si Jinping i južnoafrički predsjednik Jacob Zuma.

Kapital banke će biti jednako podijeljena među pet zemalja sudionica. Banka će imati sjedište u Shanghaiu, a prvi predsjednik banke biti će iz Indije. U početku, banka će krenuti sa 50 milijardi dolara osnivačkog kapitala.

Hitni rezervni fond imaće 100 milijardi dolara, i služiti će za pomoć zemljama da izbjegnu “kratkoročne pritiske likvidnosti, jačati globalnu financijsku sigurnosnu mrežu i biti dopuna postojećim međunarodnim aranžmanima”.

BRICS grupa je kritizirala Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond da zemlje u razvoju nemaju adekvatno pravo glasa, što bi Nova razvojna banka (NDB) trebala nadomjesti pružanjem pomoći za infrastrukturne projekte.

Osnovana na zdravim bankarskim principima, NDB će ojačati suradnju među našim državama doprinijeti naporima multilateralnih i regionalnih financijskih institucija u procesu globalnog razvoja – piše u priopćenju nastalom nakom sastanka u Fortalezi, gradu na sjeveroistoku Brazila.

Zemlje iz bloka BRIKS protive se jednostranim ekonomskim i političkim mjerama od strane trećih zemalja, ali ne žele konfrontaciju sa Zapadom, izjavio je juče Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.

Lavrov je, nakon sastanka lidera zemalja BRIKS, rekao novinarima da se one zalažu za zajednički pristup rješavanju globalnih problema.

SAD su uvele sankcije protiv Rusije, uključujći zamrzavanje sredstava i zabrane viza za dužnosnike i poslovne ljude za koje se smatra da su bliski Putinu, što je reakcija na pripajanje Krim.

Summit BRIKS je u velikoj mjeri viđen kao mogućnost za Putina da poveća svoju geopolitičku prevlast usred izolacije Zapada zbog krize u Ukrajini.
 

 
 
(tanjug, youtube.com/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=18103"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Nije li vam dosta globalne valute koja nema pokriće niti u papiru na kojem je štampana? Nije li vam dosta valute koja je temeljena na nafti?

Do danas već godinama vidimo da je Kina ušla u partnerstva sa mnogo zemalja, u bilateralne ugovore sa mnogim zemljama po cijelom svijetu. Zajedničkim snagama Rusija i Kina su pokupovale ogromne količine zlata, i trenutno sada kroz ovu ukrajinsku situaciju, Rusija je gurnuta u stanje u kojem će sama stvoriti svoj novčarski sustav poput kompanija Visa i MasterCard i da bi ih uklopila u državni sustav.

Većina ruskih državnih službenika ja povukla svoje bogatstvo iz sustava zapadnih banaka, zato jer se boje da su nove sankcije na putu.

Rusija i Kina rade zajednički na stvaranju centralnog sistema novčarske pričuve da bi se zaštitili. Međusobnom suradnjom i suradnjom sa drugim zemljama kroz različitie poslovie oni će stvoriti viši novčarski sustav.

Trenutno sada možemo vidjeti da je Rusija počela naveliko prodavati državne obveznice, počeli su smanjivati novčane rezerve u dolarima i možemo vidjeti da kada Kina jednom krene odbacivati svoje obveznice, mnoge zemlje će ju početi slijediti.

Centralna banka Globalne vlade neće dopustiti da se to dogodi. Oni će probati stvoriti nekakav događaj koji će to prekinuti. Globalna vlada ozbiljno gura svoj plan i ono što se trenutno događa u Siriji i Ukrajni, u kojima se organiziraju “lutkarske izbore režima”.

Zapadna ekonomija temeljena na potrošnji

Ako pogledamo maloprodaju u Americi trenutno, svaka maloprodajna trgovima danas ima veliki problem, oko 95% trgovina. Ako pogledamo velike shoppping centre poput Walmart, Sears, K-mart, oni trpe velike gubitke, no pitanje je da li je to kratkoročno ili dugoročno. I kada se počnu sve te trgovine zatvarati, biti će puno maloprodajnog prostora.

Prazni prostori po shopping centrima (a počelo se događati i u Hrvatskoj) će početi smanjivati promet kroz trgovačke centre. Ovaj cijeli scenario ne govori da će biti bolje, i centralni bankari SAD-a to shvaćaju i shvaćaju da se ekonomija raspada i da njihova manipulacija brojkama nezaposlenih, BDP-a, inflacije se neće moći održati.

Podaci o stopi nezaposlenosti konstantno padaju, prodaja konstantno pada u trgovinama, tržište nekretninama je implodiralo. Ovi podaci nemaju nikakvog smisla. Kada je nezaposlenost bila viša, maloprodaja je bila bolja, tržište nekretninama je bilo bolje. Kako je to moguće? Nema nikakvog smisla.

Kineski juan ili renminbi će biti slijedeća velika globalna valuta

Rusija, Bjelorusija i Kazahstan će 29. svibnja potpisati ugovor o stvaranju Euroazijske Ekonomske Unije koja će finalizirati proces stabiliziranja Euro zone u bivšim državama SSSR-a. Ugovor o suradnji će biti potpisan u masonskom glavnom gradu Kazahstana, i stupiti će na snagu 1. siječnja 2015.

Vidimo da se Rusija polako priprema, polako guraju naprijed svoju Agendu, no kao što znamo, Kina i Rusija svim snagama guraju svoj glavni plan koji će ukinuti dolar kao globalnu valutu.

Predsjednik Putin je na nedavnom gostovanju u Shanghai-u naglasio da su Rusija i Kina dosegle neviđenu razinu suradnje koja obuhvaća područja od trgovine energentima, preko vojnih vježbi pa sve do razmjene radne snage. Poruka koja poslava ovim odnosom je kopletno jasno. Dolar i američke obveznice nisu više stabilna i povjerljiva novčana sila, te prisiljavaju Rusiju i Kinu da pronađu nove financijske instrumente druhih valuta i druge načine da zaštite svoje valute i financijske rezerve.

Moskva je ugrubo već prodala 1/5 obveznica SAD-a, ako i kada Peking pokrene tužbu protiv Amerike, igra je gotova za američki dolar! Ovaj cijeli plan je već organiziran i spreman, te na poslijetku prema izjavama kineskih financijskih savjetnika, Kineski juan ili renminbi će biti slijedeća velika globalna valuta.

Vlada SAD-a neće dopustiti da se to desi, pa makar udarali i vikali, oni se neće odreći svjetskog statusa dolara i federalnih rezervi. Zato vidimo toliko ratnih sukoba i provokacija raznih naroda po čitavom svijetu. Oni se neće zaustaviti u svojem planu, oni će ga gurati dalje.

No što se događa u to vrijeme “preko bare”?

Vlada trenutno želi u Americi oduzeti pravo na oružje, tj. razoružati američki narod. Sve to u isto vrijeme sa događajima na istoku. Kao prvo, oni shvaćaju da kada američka ekonomija padne na koljena, ljudi će biti uznemireni, izgubiti će svoje bogatstvo, nereda i prosvjeda će biti sve više i više. Biti će jako ružno.

Zato se i stvorila agencija DHS, da bi špijunirala američke građane i da bi se organizirala i zaštitila autoritet i vladu. Kao drugo, oni žele ukinuti prava ljudi. Oni ne žele da građani imaju slobodu govora, oni ne žele da policijma ima nalog za pretres kada građanima upada u kuće. Oni ne žele da posjedujete oružje kojim bi zaštitili svoju obitelj, uz pomoć kojeg vi se građani ujedinili i krenuli protiv vlade.
 

 
(preveo:mag.Alfred Bošković/uredio:nsp)