Ekstremno bogati ljudi imaju “psihički poremećaj” koji utječu na sve ostale građane, nedavno je naveo populistički predsjednički kandidat Bernie Sanders

Istraživanja su pokazala da njegove riječi nisu daleko od istine, prenosi rawstory.com

“Svi znamo da postoje bolesti ovisnosti od alkohola ili droga. Ovi ljudi su ovisni o novcu”, rekao je Sanders početkom godine. On kaže da je rezultat toga “filozofski rat koji se vodi protiv srednje i radničke klase”.

Sanders želi oživjeti vrijeme iz američke povijesti kada je jedna osoba mogla raditi 40 sati tjedno i zaraditi dovoljno za čitavu obitelj. Za to će biti potrebna politička revolucija, rekao je on.

U novoj američkoj ekonomiji, troškovi života su daleko prešišali minimalnu plaću, a politika ne radi ništa po tom pitanju.

Maria Fernandes (32) iz New Jerseya je radila četiri nisko plaćena posla istovremeno kako bi preživjela. Ona je stradala u svom autu dok je drijemala između smjena, kada je nenamjerno udisala ugljikov monoksid, navodi New York Daily News .

Istraživanja su pokazala da su vrlo bogati sretniji, ali samo zato što im bogatstvo osigurava stabilnost i omogućuje kontrolu nad njihovim životima.

Također, istraživanja pokazuju da su bogati ljudi manje empatični i promatraju sebe i druge bez povezivanja emocionalnog stanja osobe sa datom situacijom i okruženjem. Oni misle da do nejednakosti prihoda – od koje oni imaju koristi – dolazi zbog njihovih zasluga, a ne zbog sustava koji radi u njihovu korist.

Pored toga, istraživanja psihologa Paul Piffa sa Sveučilišta u Kaliforniji, ukazuju na to da utjecaj iznimno bogatih i njihovih psiholoških osobina, koje proističu iz njihovog ekstremnog bogatstva, predstavljaju problem. Rezultati istraživanja su pokazali da su ekstremno bogati ljudi znatno sebičniji .

Također, velika je vjerojatnost da će se vrlo bogati ljudi ponašati neetički, da neće davati novac u dobrotvorne svrhe i da će se ponašati prilično narcisoidno.

Ovi psihološki faktori bi mogli izazvati još veću ekonomsku nejednakost, koja postaje sve izraženija kada se više zakona donosi u korist bogatije klase.

Sada usporedimo filantrope milijardere poput Bill Gatesa koji daje novac u dobrotvorne svrhe, za izradu cjepiva kojima će cijepiti djecu u Africi. Zapitajmo se što stoji iza njegovih donacija, jer kako je gore navedeno, ekstremni bogataši nikada ne daju novac u dobrotvorne svrhe!
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(webtribune.rs,youtube/uredio:nsp)

Lloyd Blankfein, tajkun, predsjednik uprave i CEO Goldman Sachs-a, razljutio je američku javnost rekavši da bi ‘Amerikanci trebali kasnije u mirovinu uz manje povlastice tijekom radnog vijeka’.

Lloyd Blankfein, tajkun, predsjednik uprave i CEO Goldman Sachs-a, razljutio je američku javnost rekavši da bi ‘Amerikanci trebali kasnije u mirovinu uz manje povlastice tijekom radnog vijeka’.

‘Povlastice moraju biti umjerene i stabilne’

Što bi zapravo takva izjava značila? Kako je već ranije govorio da bi ‘vremenski rok za umirovljenje trebalo produžiti’, a ‘povlastice smanjiti, sukladno inflacijama’, nije preteško pretpostaviti o čemu se radi. Blankfein kao ‘problem’ navodi socijalno i mirovinsko osiguranje koje je očito trn u oku bankama te bi isti rješavao na način da jednostavno produži radni vijek i onemogući povišice, kao i bilo kakve nagrade i povlastice za radničku klasu.

Socijalno osiguranje ne omogućava pravo neke osobe da ima veću mirovinu ukoliko se odluči za tridesetogodišnji radni vijek umjesto trenutnih dvadeset i pet godina. Isto tako, veliki broj ljudi bude preko trideset godina u mirovini – izjavio je čelnik Goldman Sachs-a, nakon žestokih medijskih tekstova na vlastiti račun. Dodao je i da bi ‘određene povlastice trebale doći u raspravu, zbog prilagodbi radi inflacije, te postati umjerenije i stabilne’. Pod ovim posljednjim misli da bi trebale biti povećavane po manjem postotku i rjeđe.

Gomila netočnih podataka

Ovo je, sudeći prema analitičarima, još jedan dokaz da manjina bogatih koja je kreirala krizu želi istu prebaciti na leđa srednje i radne klase. Inače, Blankfein je samo u prošloj godini dobio 16 milijuna dolara povlastica i bonusa dok u dionicama Goldman Sachs-a ima gotovo 210 milijuna dolara. Zanimljivo, s druge strane mu smeta da pojedini radnik dobije do 1.000 dolara bonusa za dobar rad.

Također, nije jasno zašto je kao prosjek umirovljenja naveo ’25 godina radnog staža’. Takav podatak bi značio odlazak u mirovinu u četrdesetima, a to svakako nije slučaj niti istinit podatak. Ukoliko pak veliki broj ljudi bude tridesetak godina u mirovini to bi značilo kako dožive preko devedeset godina, što također nije slučaj jer je prosjek SAD-a starost od 78 godina.

U studenom 2011, Blankfein je naveden na # 43. mjestu liste svjetski najmoćnijih ljudi prema časopisu Forbes

U studenom 2009, izjavio je u intervjuu, kao bankar: “Ja radim Božje djelo.”

Bloomberg: GS kriv za propast Grčke

Goldman Sachs srušio je Grčku i na tome zaradio, na temelju kredita još iz 2001. GS je Grcima tada posudio 2.8 milijardi eura, a Grčka je na sam dan posudbe već bila dužna 600 milijuna eura više.

Do 2005. cijena transakcije, tj. derivativa, koja je zamaskirala posudbu i za koju je Goldman Sachs tražio da se ne uspoređuje s cijenama sličnih paketa na tržištu, narasla je na 5,1 milijardu eura, piše Bloomberg. Transakcija između Goldman Sachsa i grčke vlade sastojala se od zamjene duga izraženom u dolarima i jenima u euro služeći se starim deviznim tečajem.

Drugi mehanizam ugovora kojem je cilj trebao biti smanjenje duga bile su zamjene kamatnih stopa (s fiksnih na nefiksne i obratno) pri vraćanju novca, kako bi već odgovaralo ugovorenim stranama. Problem je što je Goldman Sachs zbog velikog iznosa i kompliciranosti ugovora Grčkoj naplatio daleko veće trgovačke provizije nego je to slučaj na tržištu.

Rezultat je bio da je Grčka morala vraćati 400 milijuna eura godišnje do 2019. godine. Kasnije je dug restrukturiran i vraćanje produženo do 2037. godine. Koliki će točno biti krajnji profit Goldman Sachsa, ne može se još utvrditi zbog fluktuacija tržišta, no već znamo koji je bio grčki – bankrot.
 

 
 
(dnevno.hr, wikipedia.com, youtube.com/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11720"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]