Trump Njemačkoj, ‘Kupujte američke automobile’, Njemačka vlada uzvratila ‘Proizvodite bolje automobile’

Njemački proizvođači automobila mogli bi biti izbačeni iz Sjedinjenih Država jer predsjednik Donald Trump želi zaustaviti da ti auti kruže američkim autocestama, navodi njemački magazin Wirtschaftswoche

Navodi nekoliko neimenovanih europskih i američkih diplomata koji tvrde da je Trump u travnju rekao svojem francuskom kolegi Emmanuelu Macronu da će održati svoju trgovinsku politiku dovoljno dugo dok niti jedan Mercedes-Benz-ov model više ne bude vozio Petom avenijom u New Yorku.

Trumpova administracija otvorila je trgovinsku istragu o tome je li uvoz vozila oštetio američku auto industriju.

U EU, Njemačka je najveći izvoznik automobila u Sjedinjene Države. Njemački proizvođači automobila kontroliraju 90 posto američkog tržišta automobila. BMW posjeduje marke Rolls-Royce i BMW. Daimler ima Mercedes-Benz dok Volkswagen kontrolira Bentley, Bugatti, Porsche i Audi.

Podaci iz industrijskog udruženja ACEA pokazuju da je uvoz automobila iz SAD-a u EU prošle godine iznosio 6,2 milijarde eura (7,3 milijarde dolara), dok je uvoz automobila u SAD iznosio 37 milijardi eura.

U 2017. godini njemački proizvođači automobila proizveli su 804.000 automobila u američkim postrojenjima, izvozeći još 657.000 u Sjevernu Ameriku, prema udruženju VDA.

Očekuje se kako će Trump uskoro odlučiti hoće li zaustaviti oslobođenje EU od carina na uvoz čelika i aluminija u SAD. Berlin je već upozorio kako bi takav potez mogao dovesti do štetnog trgovinskog rata.

Njemačke vlasti kritizirale su istragu o uvozu vozila, što bi moglo dovesti do tarifa od 25 posto zbog iste “nacionalne sigurnosti” zbog čega je Washington u ožujku uveo carinske obveze.

Analitičari iz kompanije Evercore ISI izjavili su prošlog tjedna rekli kako će nametanje tarifa uzrokovati teret od 4,5 milijardi eura za njemačke premijum proizvođače, uništavajući tako njihovo poslovanje.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U Rusiji je konačno usvojen zakon pod rednim brojem 667 u Moskvi, a tim zakonom se i zvanično proizvođač i distributeri GMO-a tretiraju kao teroristi

Ovaj zakon “pokačit će” i firme koje prodaju određene pesticide i dodatke koji su neophodni za usavršavanje GMO semena, onoga trena kada bude posađeno u zemlju.

Putin je saopćio da su GMO proizvođači teroristi i da njihova “hrana” predstavlja svjetski presedan i da nema mjesta za nju u Rusiji.

Konačno je razum preovladao u jednoj zemlji koja je zdravlje svojih građana stavila ispred interesa velikih kompanija.

Nadamo se da će ovim putem krenuti i druge slobodne zemlje svijeta.

U našoj zemlji svijest ljudi još uvijek nije na visokom nivou po ovom pitanju, ali se sve češće čuju glasovi razuma.
 

 
(SlobodniMediji.com)

Na konferenciji Credit Suissea u West Palm Beachu, predstavnici najvećih proizvođača oružja u Americi su govorili svojim ulagačima o tome koliko dobro poslovanje ide u ovim vremenima globalnog rata

Predstavnici najboljih tvrtki kao što su Raytheon, Oshkosh, i Lockheed Martin bili su nazočni proslavi eskalacije sukoba na Bliskom istoku i Africi.

Izvršni dopredsjednik kompanije Lockheed Martin Bruce Tanner je održao govor i otvoreno hvalio “indirektne” koristi koje proizvođači oružja vide kao posljedicu rata u Siriji. Jedan dio njegovog govora je bio snimljen od nekoga iznutra i podjeljen na internetu nekoliko sati nakon konferencije.

U audio snimci koja je snimljena, Tanner raspravlja o mnogim nedavnim problemima na Bliskom istoku, i o eskalaciji sukoba u Siriji i Turskoj. Istaknuo je kako ti sukobi mogu dovesti do povećanja prodaje proizvoda za njihove tvrtke.

Tanner je rekao da je povećanje sukoba izazvalo “neizbježni porast zbog dinamike tog okruženju i naših proizvoda u toj regiji.”

Prema izvorima, u drugom govoru na konferenciji, Wilson Jones, predsjednik proizvođača tvrtke Oshkosh, rekao da “kako prijetnja ISIS-a raste, postoji više zemalja zainteresiranih za kupnju Oshkoshovih M-ATV oklopnih vozila.”

Glavni izvršni direktor tvrtke Raytheon Tom Kennedy se također pridružio u neformalnom slavlju, rekavši da njegova tvrtka doživila “značajan porast prodaje rješenja za obranu u cijeloj regiji u više zemalja na Bliskom istoku”.
 

Defense industry stocks this morning following Friday night’s attacks in Paris: pic.twitter.com/8a35RcpPJ6

— Aaron Cantú (@aaron_con_leche) 16. studenoga 2015.

 
Uz rastuće ratove, proizvođači su također slavili činjenicu da je obrambenom sektoru nedavno bilo odobreno 607 milijarde dolara budžeta od strane vlade.

“Naši programi su dobro podržani [u proračunu]. Mislimo da smo napravili dobar posao”, zaključio je Tanner.

U nedavnom izvješću novinar Glenn Greenwald je istaknuo da su cijene dionica za proizvođače oružja naglo porasle odmah nakon terorističkih napada u Parizu prošle godine.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Prezadužena Hrvatska država, uništenog gospodarstva, napokon se predala u ruke bankera i “investitora”, te je rekla DA, netom prije sastavljanja nove Vlade

“Nakon dan i pol razgovora s mandatarom hrvatske Vlade (i guvernerom Hrvatske narodne banke) mogu reći da vrijedi imati na oku Hrvatsku.

Strani investitiori i banke žele održavanje jakog dosadašnjeg tečaja kune i nepromjenjenost monetarne politike.

Prioriteti gospodina Oreškovića i njegova predanost tim ciljevima su izvan svake sumnje, pa će u slučaju da uspije sastaviti Vladu koja će donijeti prikladni reformski program to predstavljati mjerljiv napredak za ovu lijepu državu koja je bila u krizi dugi niz godina i koja zaslužuje bolju budućnost”, ustvrdio je Erik F. Nielsen, glavni ekonomist UniCredita, u povjerljivom investicijskom izvješću poslanom na stotine adresa financijskih investitora, a u kojem se, između ostalog, navode i zapažanja s konferencije u Kitzbühelu.

Nielsen navodi da je konferencija – na kojoj su bili 20 predstavnika središnjih banaka iz Srednje i Istočne Europe, hrvatski premijer, rumunjski ministar financija i ukupno 100 predstavnika financijske industrije iz cijelog svijeta – rezultirala iznimno kvalitetnim i zanimljivim diskusijama i prezentacijama.

Počašćeni Oreškovićem
“Naravno, bilo smo počašćeni sudjelovanjem Tihomira Oreškovića na ovoj konferenciji. Kao što možda znate, gospodin Orešković je imenovan mandatarom hrvatske Vlade, kao prva nestranačka osoba na toj dužnosti, kako bi formirao Vladu koja će pokrenuti hrvatsku ekonomiju.

On dolazi s besprijekornom poslovnom biografijom iz međunarodnog poslovnog svijeta. Stoga nam laska što je došao na našu konferenciju kako bi doznao gledišta najznačajnijih tržišnih sudionika i njihove stavove o bitnim izazovima koji se nalaze ispred Vlade koju će formirati.

Moje glavne preporuke gospodinu Oreškoviću, a to su stavovi i većine sudionika konferencije, odnosile su se na to da Hrvatska mora zaustaviti rast javnog duga, jamčiti nastavak neovisnosti monetarne vlasti, odnosno nastavak monetarne i tečajne politike koje su bile jamac stabilnosti u godinama krize te sam predložio da se u potpunosti odustane od najave ‘monetarne reforme’”, istaknuo je glavni ekonomist UniCredita u svom izvješću.

Privrženost EU

“Također smatram da Hrvatska mora inzistirati na privrženosti Europskoj uniji. Kada su u pitanju konkretne ekonomske preporuke kako bi se postiglo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, naznačio sam da Hrvatska mora provesti fiskalnu prilagodbu od 1,5 posto BDP-a (4,5 milijardi kuna) kako bi proizvela primarni fiskalni suficit od jedan posto BDP-a.

Ta bi prilagodba trebala biti napravljena prvenstveno na rashodovnoj strani, prije nego putem podizanja poreza, a bilo bi dobro da se ta prilagodba napravi u dvije godine. Trebalo nastaviti privatizaciju i reforme u javnom sektoru i pravosuđu te nastaviti mjere kojima se diže konkurentnost”, naglasio je Erik F. Nielsen.

S precijenjenom kunom gube svi

Vezano uz to, nameće se logično pitanje. Kako to da Hrvatska 20-ak godina uporno i uspješno vodi politiku precijenjene kune? I tu je odgovor jednostavan. Zato što bi to glavnim dionicima naše gospodarske scene odgovaralo. Uvoznicima, jasno po sebi.

Također državi i bankama. A i velikom broju kućanstava kojima je, ponudom relativno jeftine uvozne robe, omogućen viši standard od objektivno mogućeg, što je pak pogodovalo političarima. I tako, mnogo je bilo zainteresiranih da HNB vodi politiku kakvu vodi.

Naravno, kako (i) u ekonomiji nema besplatnog ručka, netko i gubi. Očito to su izvoznici i domaći proizvođači kojima jeftini uvoz uništava domaću proizvodnju. (Koliko smo puta proteklih godina čuli da se u Hrvatskoj ništa ne isplati poizvoditi.) Ali na dulji rok gubitnici su svi.

Jer performanse ekonomije se pogoršavaju, raste javni dug, povećava se nezaposlenost, raste siromaštvo i sve je više onih koji su svoju sreću prisiljeni tražiti u inozemstvu, spominje se i bankrot. Tu je šest godina recesije, tu su kontrole EU (fiskalna održivost, makroekonomke neravnoteže). A to se tiče baš svih.

Imperij uzvraća udarac

Zanimljivo je tijekom vremena bilo pratiti prisutnost pitanja realnosti tečaja. Od polovine 90-ih kada je fiksiran 15-ak godina o tome se gotovo i nije govorilo. Tek tu i tamo glas ponekog starog znalca i pokojeg izvoznika. No na njih se gledalo s podsmijehom.

Glavni ekonomisti banaka, koji dominantno utječu na ekonomsko javno mnijenje nacije skupa s HNB-om, poduprti komentatorima u vodećim medijima, pobrinuli su se da takva ekscentrična i kontroverzna razmišljanja budu bagatelizirana. No budući da se posljednjih godina ekonomska situacija u zemlji ozbiljno pogoršala, pitanje precijenjenog tečaja sve jasnije dolazi na tapet.

Što će se dalje događati? Hoće li onaj tko dobije vlast imati snage temeljito promijeniti paradigmu ekonomske politike, u kojoj će temeljni ciljevi biti povećanje broja radnih mjesta u zemlji i rast BDP-a, a ne čvrsta, precijenjena kuna?

Politike koja će značiti kraj pogodovanja interesima onih kojima precijenjeni tečaj konvenira, a uvažavanje interesa ukupne nacionalne ekonomije i društva. Hoće li biti volje da se kaže car je gol i znanja da se osmisle, doziraju i provedu takve mjere, uključivo i rješenje pitanje kredita s valutnom klauzulom? Iskustvo nas uči da neće.

No pitanje tečaja kad-tad će neizbježno doći na red. Ako se sami time ne pozabavimo, učinit će to drugi, MMF recimo.
 

 
(jutarnji.hr,lider.hr/uredio:NSP)

Konzum je u posljednje vrijeme na udaru potrošača koji su počeli shvaćati kako ih se svakodnevno i to na onim najosnovnijim namirnicama – doslovno krade!

Čini se kako su hrvatski potrošači postali svjesniji proizvođača i njihovih trikova kojima se služe kako bismo posegnuli upravo za proizvodom koji se nalazi na njihovim policama. Sudeći po sve učestalijim primjedbama naših čitatelja – kupaca, čini se kako je šutnja potrošača prekinuta i kako su kupci postali svjesniji svojih prava.

Tako se ne može ne primijetiti kako je Konzum podložan sve češćim kritikama, od onih da prodaju lažne proizvode pa sve do toga kako se kupce naočigled, potkrada.

1. KRADU NAS NA BLAGAJNI

Na društvenim mrežama osvanula je fotografija računa iz poslovnice Konzuma iz Poreča gdje je kupac je kupio kruh, sirni namaz, sir gaudu i pureću šunku. Sastojci dostojanstveni pravog sendviča, no ono što je tek kasnije primjetio je cijena koju je platio.. Cijena 188 grama pureće šunke delux iznosila je 11,28 kuna, dok je na računu ta ista svota 14,85 kuna!

2. CIJENE SE OD KONZUMA DO KONZUMA ITEKAKO RAZLIKUJU, VARAJU NA POPUSTIMA

Drugi problem su svakako lažni popusti ili još bolje – popusti koje na blagajni na kraju, ne možete ostvariti.

”Ne bi li cijene u svim konzum prodavaonicama trebale biti iste????? Cijene u Primoštenskom konzumu su odvratne, a da ne pričam o tome kako su izložene cijene totalno različite od one kad dođeš na kasu!!! Danas kupujem rižu, pola kile, za koju piše da dođe 18.99, a na kasi mi naplati 30.99!! Sramota!!!!!!!”, najnoviji je komentar na društvenim mrežama, a ovo je samo jedan od problema s kojima se susreću potrošači.

”Baš sam se razveselila ovom popustu na igračke, koji na kraju nisam uspjela realizirati iz razloga što na blagajni ne prolazi??? Radi se o poslovnici u Virovitici i igrački Fisher Price. Lijepo bi molila za objašnjenje, budući da sam izgubila vrijeme i živce te izašla iz trgovine bez proizvoda. Napominjem da izabrani proizvod nije bio već na nekoj akciji i da je prodavačica pokušala nekoliko puta iskoristit kupon te je bezuspješno pokušala i na drugim igračkama Fisher P. Ljubazno se ispričala uz objašnjenje da “gore” danas nema nikoga pa mi ne može pomoći”, napisala je jedna građanka.

3. PROIZVODI KOJIMA JE ISTEKAO ROK TRAJANJA

Vrlo često na artiklima, posebno kada je riječ o mesnim proizvodima, nije vidljiv rok trajanja, a najnoviji slučaj proizvoda kojem je istekao rok trajanja javio se u zagrebačkom Konzumu u Importane centru.

”Danas sam kupila Cekin pileće meso u vašem dućanu u Importane centru. Meso je bilo pokvareno, rok označen na etiketi je bio 30.6.2015. Vratila sam se u dućan vratit meso koje je bilo zamotano u Konzumovu vrećicu jer je meso nevjerojatno smrdilo, kada sam rekla da je meso pokvareno prodavačica me samo pitala dali želim povrat novaca ili drugo meso ma što sam ja rekla da želim povrat novaca jer ako je ovo meso pokvareno mogu tako biti sva. Prodavačica mi je samo dala novce bez isprike bez mog računa s kojim sam došla i bez vrećice koju sam sama platila, 3 prodavačice su bile prisutne i sve su se ponašale kao da je to uredu imat pokvareno meso u dućanu! To je krajnje bezobrazno ponašanje!”, komentar je ogorčene građanke.

4. PROIZVODI SVE SKUPLJI

Čini se kako dolazak konkurencije, Konzumovim trgovinama nije bio poticaj za smanjenje cijena kako bi naposljetku, svoje kupce ipak zadržali na svojoj adresi…

”U Makarskoj u Superkonzumu sve cijene dignute 15-20%. Neki proizvodi se prodaju na “akciji” I tako će vjerojatno ostati preko zime. Dižete cijene potajice tokom čitave godine i mislite da se ne primjećuje. Živio LIDL!!”, komentar je

5. PROIZVODI SUMNJIVE KVALITETE I PORIJEKLA

Nije prvi put da se potrošači žale na zemlju porijekla ili sastav proizvoda. Od crva u LEDO proizvodima i zamrznutih morskih plodova koji izgledaju svakako samo ne ”morski” i s Jadrana, samo su dio Konzumovog asortimana koji zgražava sve veći broj kupaca.

“Račići s gastro odjela su ostaci ribe ulijepljeni bjelanjkom uz dodanu aromu račića. 84 kune kila. I to naravno čovjek sazna nakon što pročita deklaraciju, prodavačici nije dvojila oko toga da su to pravi”, iskustvo je jednog od kupaca, a njegovo iskustvo očito dijeli sve veći broj potrošača.

Koliko Konzum svakodnevno staje svojim kupcima na žulj dokazuje činjenica kako su njihovi dućani sve prazniji jer sjetimo se, nekada se u redu na blagajni čekalo i pola sata dok danas, čekate maksimalno desetak minuta.Prazni trgovački prostori ovog hrvatskog supermarketa sugeriraju ljutnju i ogorčenost kupaca, ali i manjak kvalitete proizvoda koji svakim danom, kupcima postaje sve važniji.
 
(zagreb.info/uredio:nsp)

Poljoprivrednicima i povrtlarima propisat će se obvezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemenja, pri čemu će korištenje starih i rijetkih sorti  biti kažnjivo, čak i onda kada se siju ili sade u privatnom vrtu

Nakon nedavne skandalozne odluke Europske komisije o privatizaciji vodoopskrbe, iz Bruxellesa nam stiže novi šok. Europska komisija 6. svibnja poslat će Europskom parlamentu novu uredbu kojom će poljoprivrednicima i povrtlarima zakonski propisati obvezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemenja, pri čemu će korištenje starih, rijetkih i autohtonih sorti –  koje nemaju gotovo nikakve šanse dobiti dozvolu za promet –  biti kažnjivo, čak i onda kada se siju ili sade u privatnom vrtu!

Europske ekološke organizacije i brojne udruge čiji članovi pokušavaju očuvati stare autohtone sorte sjemenja – a koje su već dugo trn u oku multinacionalnim kompanijama – ovih su dana izazvale veliku uzbunu zbog namjere Europske komisije čija bi odluka mogla ugroziti suverenost europskih država u očuvanju genetičke raznolikosti.

Bez konkurencije

Trenutačno tri najveće korporacije – Monsanto, DuPont i Syngenta – kontroliraju 53 posto svjetskog tržišta sjemenjem (deset najvećih kontrolira čak 73 posto!), a velike su kompanije došle do tog rezultata tako što su pokupovale gotovo sve manje tradicijske i obiteljske sjemenare, tako da, zapravo, više i nemaju konkurenciju.

Međutim, kod takvih kompanija tržište sjemenja samo je sredstvo. Naime, riječ je ponajprije o velikim proizvođačima herbicida, dakle kemijskim kompanijama, a tek onda i o proizvođačima sjemenja, koje uz svoje sjeme poljoprivrednicima, povrtlarima i voćarima nude herbicide i kemikalije bez kojih te sorte nije moguće uzgojiti.

Autohtone sorte sjemenja, međutim, za razliku od ovih »visokoproduktivnih i intenzivnih« sorti, prilagođene su lokalnim prilikama. Osim što je neusporedivo ukusnije i bogatije hranjivim sastojcima – što više nikome ne treba posebno dokazivati – povrće i voće dobiveno iz autohtonih sorti zahtijeva manje vode i umjetnog gnojiva, a i nije ga potrebno štititi tolikim količinama kemikalija, jer je otpornije na bolesti, što izravno smanjuje zagađenje okoliša.

Stroge kazne

Međutim, multinacionalne kompanije u ovom slučaju očito imaju drukčije interese, koje je u ovom slučaju odlučila uvažiti i Europska komisija, koja funkcionira kao produžena ruka velikih multinacionalki i kapitala, a ne vlastitih građana.

Naime, multinacionalke će jedine imati koristi od takve odluke, dok se građani uslijed petogodišnje ekonomske krize u brojnim europskih državama, pa i u Hrvatskoj, sve više okreću samoopskrbi i proizvodnji povrća i voća za vlastite potrebe, ne samo zbog štednje, nego i zbog zdravlja i sve ugroženijeg okoliša. No Europska komisija donijela je odluku koja će potkopati takve napore.

Zahvaljujući uredbi Europske komisije, koja će vrijediti i u Hrvatskoj, autohtone sorte, koje su dosad bile izuzete iz europskih pravila, brzo će iščeznuti s trgovačkih polica.

Oni koji ne budu postupali po uredbi bit će strogo kažnjeni, a oni koji budu poželjeli registrirati vlastito sjeme suočit će se s nepremostivim birokratskim preprekama, budući da predviđena regulacija registracije sjemenja diskriminira autohtone sorte u odnosu na industrijsko sjeme, čime se diskriminiraju mali proizvođači u odnosu na velike kompanije, zbog čega ekološke organizacije i upozoravaju na skori potpuni nestanak autohtonog sjemenja.

Puna kontrola

Neposredan povod skandaloznoj odluci je provedba odluke Europskog suda iz srpnja prošle godine, prema kojoj poljoprivrednici smiju prodavati samo službeno dopušteno sjeme. Ako uredba Europske komisije u sadašnjem obliku stupi na snagu, poljoprivrednici vlastito, nestandardizirano i neunificirano sjeme, neće smjeti ni darovati!

U tom slučaju, naime, nekoliko multinacionalnih kompanija doista bi mogle preuzeti potpunu kontrolu nad cjelokupnim prehrambenim lancem, od njive do onoga što će biti u našim tanjurima, pri čemu uvijek moramo imati na umu kako cilj takvih kompanija nisu zdravlje i dobrobit stanovništva, već uvijek samo i isključivo –  profit.

SAD donijele »zakon o zaštiti Monsanta«

Ni Sjedinjene Američke Države ne zaostaju. Američki predsjednik Barack Obama nedavno je potpisao zakon kojeg su odmah prozvali zakonom o zaštiti Monsanta, koji federalnim sudovima ukida pravo zabrane uzgoja GMO proizvoda i proizvodnje GMO sjemenja, bez obzira na potvrđenu štetnost GMO-a po zdravlje stanovništva. Dakle, posrijedi je rijetko viđen trijumf industrijskog lobija i nekoliko povlaštenih multinacionalki, ponajprije Monsanta, koje su isposlovale izuzimanje ove rizične djelatnosti iz sudske jurisdikcije.

Novi Zeland zabranio uzgoj hrane u vrtovima

Europa nije usamljena u protežiranju ekskluzivnih prava velikih proizvođača sjemenja i hrane. Vjerojatno najdalje otišao je Novi Zeland, koji je pod utjecajem velikih kompanija donio nevjerojatnu odluku kojom je zabranio uzgoj hrane u vrtovima i svaku distribuciju sjemenja bez posebnog odobrenja vlasti, a kako to odobrenje nije nimalo jednostavno dobiti, prazninu su brzo ispunile velike kompanije poput Monsanta, na zadovoljstvo vlastitih dioničara. Orwellovski zakon predviđa i provjeru poštivanja nametnutog zakona, i to pretresom prostora za koje se sumnja da se u njima proizvodi hrana. Inspekciju provode naoružani inspektori, u pratnji predstavnika proizvođača hrane!
 

 
 
izvor: novilist.hr, youtube.com/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=13507"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata

Michael Moss, istraživački novinar New York Timesa čija je opširna priča o prehrambenoj industriji, nedavno objavljena u tom listu, ponovno je otvorila temu koja je, zbog nedavnih događaja u regiji, vjerojatno zanimljiva i domaćim čitateljima.

Naime, Moss se dohvatio povezanosti između zabrinjavajućih prehrambenih navika Amerikanaca i prerađenoj hrani kojoj sustavno dodaju šećer, sol i masnoće.

Epidemija pretilosti nije slučajna

Moss tvrdi da se međunarodna epidemija pretilosti nije dogodila slučajno. On napominje da toj epidemiji svakako doprinosi i životni stil pa se ljudi sve manje kreću, manje kuhaju, ali dodaje i da ne smijemo isključiti perfidnu igru prehrambene industrije koja tržište zatrpava hranom manje prehrambene vrijednosti koja dodatno tjera ljude na konzumaciju takvih proizvoda.

Riječ je o članku koji je dijelom nastao utemeljen na njegovoj knjizi “Salt, Sugar, Fat: How The Food Giants Hooked Us” u kojoj opisuje kako se dodavanjem šećera, soli i masnoće vremenom neutralizirao neugodan okus nekvalitetne hrane, a u isto vrijeme kod konzumenata razvio i ovisnost o upravo takvom “prilagođenom” okusu.

Baš kao duhanska industrija

Moss je u intervjuu za TakePart rekao: “Velike tvrtke uvjeravaju nas kako njihova namjera nije bila Amerikance učiniti pretilima ili bolesnima, ali desetljećima su aktivno radili na tome da kod konzumenata stvore žudnju za takvim proizvodima. Njihova su istraživanja pokazala da će do tog cilja najbrže doći kombinacijom točno određene količine soli, šećera i masnoća”.

Spominje i 11 čelnika tvrtki kao što su Kraft, Mars, Procter & Gamble, Coca-Cola i Nabisco čiji je zajednički dogovor rezultirao ovim trendom u proizvodnji prehrambenih proizvoda, a posebno ističe marketinške kampanje koje su preuzela ideologiju kampanja duhanske industrije, te svoje proizvode predstavljale zdravijima nego uistinu jesu.

Nije lako biti zdrav

Reklamiranje proizvoda s malo masnoće, manjom količinom šećera i soli, neistinito je jer takvi su proizvodi samo u rijetkim slučajevima zdravi. Smanjenje određenih sastojaka stvara potrebu za svojevrsnom kompenzacijom, pa tako proizvodi s niskim udjelom masti imaju visok udio šećera, proizvodi koji imaju malo soli, imaju visoke udjele masnoće i šećera itd.
 

 
Autor dodaje da u današnje vrijeme, izabrati zdrave proizvode nije jednostavno jer ne možemo vjerovati ni deklaracijama koje mogu zavarati kupca prikazom količina masnoća ili šećera na manjoj masi što stvara privid da je riječ o prihvatljivim vrijednostima. Isto tako, natpisi kao što je “100% prirodno”, nemaju poseban značaj jer prečesto nisu istiniti.

Začarani krug

Što se svijetle budućnosti tiče, Moss nije posebno optimističan pa dodaje da će proizvođači vrlo teško promijeniti svoj način ponašanja iz nekoliko razloga.

Za početak, tu je pritisak potrošača koji su razvili ovisnost o takvim proizvodima, što kao rezultat ima “ovisnost” proizvođača o sastojcima koji privlači veći broj konzumenata. Na posljetku, ovaj je princip jeftin i izuzetno učinkovit što kao posljedicu ima goleme profite kojih će se proizvođači, realno gledajući teško odreći. U cjelosti članak možete naći OVDJE

 

 
Sol Šećer Mast: Reporter NY Times-a Michael Moss – Kako su Prehrambeni divovi zakačili Ameriku na junk food (brzu hranu)

 
 
(index.hr,youtube.com/uredio: nsp)
banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata