Mnogo je razloga zašto je elita koja je prisilila zviždača NSA-e (Nacionalne sigurnosne agencije) i osnivača Wikileaksa Juliana Assangea da postane zatvorenik vlastitog doma, a kasnije i izbjeglica azilant koji je morao živjeti sedam godina u Ekvadorskom Veleposlanstvo u Londonu

Možda najveći razlog njegove hrabrosti je razotkrivanje Googleovog izdajničkog dogovora s globalističkom “dubokom državom”.

Godine 2013. Assange je objavio članak o nevjerojatnim milijunima dolara koje je Google prihvatio od NSA-e kao plaćanje za suradnju sa programom “PRISM”, špijunske i nadzorne agencije.

Kao što smo izvijestili u to vrijeme, PRISM-a je golemi infrastrukturni sustav koji je razvila NSA i koji joj je omogućio da u osnovi “presretne gotovo sve pozive” bez naloga ili vjerojatnog uzroka – u izravnom kršenju Ustava Sjedinjenih Država.

Assange je posebno pisao o susretu s Googleovim tadašnjim predsjednikom i izvršnim direktorom Ericom Schmidtom, koji se pojavio na Assangeovim vratima zajedno s još troje ljudi dok je bio u kućnom pritvoru.

Ali to nije bio prijateljski posjet, već ono što je Assange shvatio da Google djeluje u ime američkog State Departmenta, koji je tada bio pod kontrolom neuspješnog predsjedničkog kandidata na izborima 2016. godine – Hillary Clinton.

“Moglo bi se pretpostaviti da je dolazak kod mene u veleposlanstvo bila gesta kojom su on i ostali veliki dječaci u Googleu potajno rekli da su bili na našoj strani: da podržavaju ono za što se mi u WikiLeaksu borimo: pravda, transparentnost vlade i privatnost za pojedince. Ali to bi bila lažna pretpostavka” – napisao je Assange.

“Njihov je program bio mnogo složeniji i, kako smo saznali, bio je nerazdvojan od onoga što predstavlja američki State Department.”

Googleova zasjeda Julianu Assangeu mogla se pratiti do Hillary Clinton i njezinih prijatelja

Schmidt i njegova tročlana četa “duboke državne” naveli su Assangea da vjeruje da su tamo radili “istraživanje” za knjigu koju je Schmidt pisao pod naslovom “The New Digital Age” za koju je u recenziji Assange kasnije napisao da je “manje od entuzijazma” što je objavljeno u New York Timesu. Ali ono što je Assange shvatio bilo je da je njegov sastanak sa Schidtom bio više od knjige i da je sama knjiga bila više od pukog prenošenja informacija čitateljima.

Ispostavilo se da su sve tri osobe koje su bile s Schmidtom tijekom tog posjeta sve došle iz State Departmenta pod upravljanem Hillary Clinton. Tu je bila Lisa Shields, tadašnja djevojka Erica Schmidta koja je bila potpredsjednica za komunikacije u Vijeću za vanjske odnose (CFR); Scott Malcolmson, bivši viši savjetnik State Departmenta; i Jared Cohen, osobnog savjetnika Condoleezze Rice i Hillary Clinton.

“Taj Googleov posjet dok sam bio u kućnom pritvoru bio je, kako se ispostavilo, neslužbeni posjet State Departmenta” – kaže Assange u svom članku o onome što se dogodilo tog hladnog dana, sve pod vodstvom tadašnje šefice State Departmenta, Hillary Clinton.

Ono što je Assange naučio je da su Google i “duboka država” postali jedno te isto. Vrata koja postoje između najpoznatije svjetske tražilice i najkorumpiranije elite koja “vuče konce” na planeti, drugim riječima, su i vjerojatno još uvijek jesu koristi bila od velike koristi – a milijuni Amerikanaca još uvijek misle da je to teorija zavjere.

“Jared Cohen bio je koautor knjige Erica Schmidta, a njegova uloga kao mosta između Googlea i State Departmenta govori o tome kako američka sekuritokracija funkcionira” – otkrio je Assange, navodeći mnoge načine na koje je Google uvukao svoje pipke u federalnu “duboku državu”, i obrnuto.

“Cohen je zapravo Googleov direktor promjene režima. On je State Department koji kanalizira Silicijsku dolinu.”

Važno je imati na umu da su izvori Wikileaksa dodatno razotkrili Cohena koji je prethodno radio u inozemstvu kako bi utjecao na vanjsku politiku u ime “duboke države”.

On nije samo pokušao uvjeriti četiri velike afganistanske tvrtke za mobilnu telefoniju da premjeste svoje antene u američke vojne baze, nego je također pomogao u razvoju anti-Hezbollah Shia istraživačkog centra u Libanonu.

Novi-Svjetski-Poredak.com

“Radim u biometriji već dvadeset godina i ona doseže točku gdje će biti nemoguće ne razumjeti gdje se ljudi nalaze i što rade. SVE će biti nadgledano. “

Vodeći IBM-ov stručnjak uvjerava svijet da “prigrli” sveprisutni nadzor javnosti preko biometrije jer je, kako on kaže, prekasno za borbu protiv toga, prenosi Infowars.

“… Pokušavati zaustaviti ovo je vođenje pogrešne bitke.” Kaže Peter Vageta, vodeći programer pri IBM-ovoj tehnološkoj skupini.

“Vodimo pogrešnu bitku kad pitamo treba li zaustaviti nadziranje ljudi. To neće biti izvedivo. Moramo razumjeti kako bolje iskoristiti podatke”, dodaje Vageta govoreći na” Nesta “konferencijskoj debati o biometriji.

“Informacija je već prešla preko ruba – mi se moramo nositi s posljedicama toga. Prihvatimo izazov koji imamo, pokušajmo razumjeti to i usmjerimo se na to što učiniti s novim podacima”, argumentirao je uvjeravajući ljude da prestanu brinuti oko sprečavanja takvog nadzora koji će postati društvena norma.

“Radim u biometriji već dvadeset godina i ona doseže točku gdje će biti nemoguće ne razumjeti gdje se ljudi nalaze i što rade. SVE će biti nadgledano.“

Vageta nastavlja…

Uzbunjujuće za borce za zaštitu privatnosti je to što je Vageta predsjedava u “BSI British Standards Biometrics Committee” – britanskom odboru za standarde u biometriji, kraljevskoj skupini koja se brine oko razvijanja formalnih standarda u području biometrije i promociji njenog korištenja od strane vlasti i industrije.

U filmovima je sve “nacrtano”

Tijekom rasprave, kao što izvještava Wired, Vageta se pozvao na prikaze u distopijske filmovima kao što je “Minority Report”, uvjeravajući da je takva tehnologija već u primjeni i da je neizbježna.

U ovom filmu, ekranizirani iz priče Filipa K. Dicka, javnost je podvrgnuta totalnom nadzoru u obliku Iris skenera povezanih s biometrijskom bazom podataka. Nadzor je često povezan s usmjerenim reklamiranjem i promoviranjem masovne konzumacije.

“Ono što je u filmu pogrešno je da vi u stvarnosti nećete znati da ste snimani – svjetlucajuća crvena točka u filmu je radi efekta, ali sada je to sve izvodivo.” Vageta ističe, posebno naglašavajući da se u nekim trgovinama već skupljaju podaci o starosti , spolu i rasi stalnih kupaca koristeći tehnologiju prepoznavanja lica.

“Pritisak za identificiranje ljudi postaje sve važniji …,” Vageta ukazuje dodajući da bi biometrijski podaci ljudi već trebali biti dostupniji. “Google naočale žele blokirati aplikaciju za prepoznavanje lica jer je to preinvazivna tehnologija, ali ja mislim da se mnoge stvari mogu iskoristiti za dobro.”

Biometrijska tehnologija je našla primjenu u raznim stvarima

Vageta je također govorio o drugim oblicima biometrijske tehnologije kao što su vozila koja reagiraju na ljudske moždane valove i srčane ritmove.

“Biometrijski sustavi postaju sve precizniji i svepristuniji,” kaže Vageta. “Nemoguće je da ne budete identificirani preko neke vrste signala koji ste ostavili iza sebe.”

IBM je nedavno punio naslovnice skandalom oko povezanosti s NSA-om. Tvrtka je tužena od strane jednog od svojih dioničara zbog navodnog neuspjeha oko skrivanja upletenosti u PRISM program. Tvrtka je podrijetla upletenost u skandal s NSA-om, i tvrdi da ona nikad nije ustupila nikome podatke o klijentima, softverskim kodovima ili šiframa.

Na nama ostaje da prosudimo tko je u pravu i što je za nas dobro. Nedostatak informacija je ključni problem i treba vršiti pritisak za njihovo dobivanje kako bismo se bolje i bolje mogli pripremiti na budućnost koja dolazi.
 

 

 
(dnevno.rs,youtube/uredio:nsp)

Tajne službe u SAD-u i Velikoj Britaniji prikupljaju ogromne količine podataka kako bi ušle u trag teroristima. I nisu nepogrešive: nedužni građani mogu im zapasti za oko i onda biti proglašeni “opasnima”.

Otkrića o američkom programu za uhođenje PRISM-u već tjedan dana uzrokuju komešanje u javnosti. Američki predsjednik Barack Obama je štetu pokušao popraviti uvjeravanjem građana da u američkoj tajnoj službi NSA-u (Nacionalan sigurnosna agencija) rade “Izuzetni profesionalci, kojima je zadaća čuvati sigurnost američkog naroda”, kako je izjavio u jednom televizijskom intervjuu. Obrada podataka koji preko PRISM-a pristižu u NSA međutim manje obavljaju djelatnici tajnih službi, već to puno više rade računala. I tako na popise sumnjivih osoba stižu ne samo teroristi nego i nedužni građani.

Da biste zapeli za oko tajnoj službi dovoljan je i susjed koji se bavi sumnjivim aktivnostima, kaže stručnjak za internet s portala netpolitik.org Markus Beckendhal. “Vaš mobitel se sigurno može često locirati u blizini vašeg susjeda, i tako automatski upadate u mrežu i sami postajete sumnjivi”. Čak i poklapanje određenih profila je sumnjivo. Na primjer: “Ako postoji negdje neki terorist koji je slučajno naručio iste knjige kao vi i ako je posjećivao iste internetske stranice”, objašnjava Beckedahl.

Više se ne prate ključne riječi nego međusobni odnosi i veze

Nakon napada od 11. rujna 2001. posebno su često pogrešno sumnjičeni znanstvenici koji su zbog posla redovito tražili informacije o arapskom svijetu. Od tada se nije samo izuzetno proširilo djelovanje tajnih službi, nego i njihove istražne metode. “Ljudi koji uistinu pripremaju neki teroristički napad, neće navoditi nikakva imena, baš kao ni ciljeve napada ili pojedine organizacije. Zbog toga istražitelji danas više ne prate tako intenzivno sadržaje, dakle što kaže osoba A osobi B. Oni više prate model komunikacije”, kaže stručnjak za tajne službe Wolfgang Krieger. Njihov su cilj isključivo veze između ljudi, na društvenim mrežama, preko bankovnih transfera ili mobitelima.

Dovoljno je da vas GPS otkrije u blizini osumnjičenih i onda i sami upadate u mrežu prisluškivanja.

U međuvremenu su NSA i britanska tajna služba GCHQ navodno uspjele obraditi velike količine podataka koje se mjere u eksabajtima. Jedan eksabajt je ekvivalent za milijardu gigabajta. Budući da pohranjivanje podatka postaje sve jeftinije, stručnjak za internet Markus Beckedahl polazi od toga da će dugoročno biti pohranjene ogromne količine podataka. A s rastom količine pohranjenih podataka raste i opasnost da će za pojedine osobe biti ustanovljene poveznice zbog kojih bi one mogle odgovarati sumnjivom profilu.

Zabrana ulaska u zemlju – SAD nije jedini

“No to primijetite tek kad više ne dobijete određenu tarifu za vaš mobitel, jer vas preko tog ponuđača ne mogu dobro prisluškivati, ili kad vam na primjer odbiju vizu za put u SAD, jer se nalazite na popisu onih kojima je ulaz u zemlju zabranjen, objašnjava Beckedahl. Svako malo se zrakoplovima kojima je cilj SAD odbija dozvola za slijetanje zbog toga što se jedan od putnika nalazi na popisu “No-fly-list”. Jedan od najpoznatijih takvih primjera je britanski pjevač Cat Stevens koji je prije više godina bio prešao na islam i preuzeo ime Yusuf Islam.

Ali i u Europi se događa da putnici na granici imaju neugodna iskustva, a da uopće ne znaju da su na nekom popisu sumnjivih osoba. “Poznajem ljude koji su u Njemačkoj sudjelovali u prosvjedima protiv transporta nuklearnog otpada i koje svaki put kad putuju u Englesku, na granici temeljito pregledavaju”, priča Markus Beckedahl. U ovom konkretnom slučaju razlog je taj što prosvjedi za zaštitu prirode u Velikoj Britaniji imaju gotovo status terorizma pa stoga postoji i međunarodna razmjena informacija o takvim aktivistima.

I Francuzi špijuniraju, zar ne?

Nakon Amerikanaca i Britanaca, i Francuzi su dobili svoj skandal sa prisluškivanjem. Ugledni list Le Monde izvještava kako francuska obavještajna služba koristi program za sveobuhvatan nadzor elektronskih komunikacija.

Francuska obavještajna služba za inostranstvo DGSE sistematski snima sve podatke o telefonskim razgovorima, upućenim e-mailovima i SMS porukama. Snimaju se i godinama čuvaju čak i podaci o vijestima i porukama na Facebooku i na Twitteru. U Francuskoj se podigla velika prašina zbog izvještaja o tome koji je objavljen u listu Le Monde.

Francuzi zapanjeni izvještajem lista Le Monde

Nakon skandala u SAD-u i u Velikoj Britaniji, čini se da se slične aktivnosti odvijaju i u ovoj zemlji. Le Monde tvrdi kako DGSE ima “pregled nad svim komunikacijama u Francuskoj”. Za razliku od slučaja sa britanskim špijunskim programom “Tempora”, nagledanje u Francuskoj se odvija bez ikakve pravne kontrole. Iz kabineta premijera Jean-Marca Ayraulta za sada nema nikakve reakcije na izvještaj Le Monda.

Poslanik vladajućih socijalista Jean-Jacques Urvoas, koji je inače u parlamentu zadužen za pitanja obavještajnih službi, izrazio je sumnju u istinitost izvještaja uglednog lista. On je rekao kako “fantazija i neistine” teško mogu da se spoje sa istinskim aktivnostima obavještajnih službi. Dodao je kako, prema njegovim saznanjima, tvrdnja kako se “snima sve” ne odgovara stvarnosti. Nema govora o tome da su Francuzi izloženi masivnom i trajnom nadgledanju koje se nalazi izvan svake kontrole.

Serveri u podrumu centrale DGSE-a

Novinari Le Monda se pozivaju na vlastite izvore u obavještajnoj službi, te na zvanične izvještaje predstavnika u organima vlasti. Oni tvrde da se snimaju svi podaci sa kompjutera u Francuskoj, kao i prenos podataka ka kompjuterima u inostranstvu. Uređaji i komjuteri koji služe za snimanje se nalaze u podrumu sjedišta obavještajne službe DGSE u Parizu. Ostali organi vlasti, poput službe za unutrašnju sigurnost DCRI ili carinske kontrole, mogu svaki dan da pogledaju šta je od snimljenih podataka relevantno za, naprimjer, borbu protiv organizovanog kriminala ili pranja novca.

Inače, otkriće američkog špijunskog programa “Prism”, a posebno izvještaji o prusluškivanju institucija EU i nacionalnih ambasada u Vašingtonu, izazvali su u Francuskoj talas nezadovoljstva građana. Predsjednik Francois Hollande je čak razmatrao odgađanje početka pregovora o slobodnoj trgovini između SAD i EU, ukoliko se ne dobiju garancije iz Vašingtona da će sve akcije prisluškivanja biti obustavljene.

Europarlament izglasao rezoluciju kojom pozivaju SAD na red zbog špijunaže, klub Ruže Tomašić glasao protiv. Hrvati su za špijuniranje u Europi.

‘Kada se nešto tiče Hrvatske, ja imam samo svoje mišljenje i glasujem samostalno, kada se ne spominje Hrvatska dogovor je da glasamo kao klub.’

Glasujući u Europskom parlamentu o pitanju koje posljednjih mjesec dana potresa svijet, američkom prisluškivanju europskih građana i institucija, Ruža Tomašić je jedina bila protiv rezolucije kojom se proziva Amerikance za nelegalnosti.

U razgovoru za Dnevno.hr pojasnila je takav svoj stav: ‘Kada se nešto tiče Hrvatske, ja imam samo svoje mišljenje i glasujem samostalno, kada se ne spominje Hrvatska dogovor je da glasamo kao klub.’

Podsjetimo, nedavno je Snowden dao dokaze da je američka tajna služba NSA dugo vremena prisluškivala europske državljane i institucije, najviše Njemačku ( u samo jednom danu provjeravano je 60 milijuna njemačkih poziva). Sve europske institucije su žestoko reagirale, a Europska Komisija čak je prijetila prekidom trgovinskih pregovora sa SAD-om .

Zbog toga, Europski Parlament odnosno nekoliko klubova u njemu, zatražili su da se izglasa Rezolucija kojom bi se od Amerikanaca tražilo objašnjenje za špijunažu, ali i potaknulo europske institucije da bolje srede zakone i uredbe koje se tiču obavještajnog nadzora.
 

 
 
(dw.de, dnevno.hr/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14573"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Jedan od prvih naručitelja ovakve tehnologije je Google, koji uz NASA-u želi koristiti ovaj složeni sustav. Federalna komisija za komunikacije već je ranije potvrdila da su Google Street auti prikupljali Wi-Fi podatke, pa je itekako bitno pitanje što će tek u špijunaži značiti jedno kvantno računalo.

To je inače računalo koje koristi kvantnomehaničke fenomene poput superpozicije i spregnutosti prilikom podatkovnih razmjena.

Nakon Snowdenovog zviždanja brojne novinarske priče napisane su o kontroverznoj agenciji NSA, no ovo zapravo nije iznimka nego posve uobičajeno ponašanje američkih špijunskih krugova. Detaljnije informacije o američkim obavještajcima pročitajte u sljedećim redovima.

Široka operativna mreža

Nacionalna sigurnosna agencija uspostavljena je 4. studenog 1952. pri Ministarstvu obrane SAD-a i blagoslovom predsjednika Trumana. Pravni je slijednik AFSA-e, Sigurnosne agencije oružanih snaga SAD-a, osnovane 1949. Zbog nedostatka centralizirane koordinacije preoblikovana je uz suradnju CIA-e u današnji NSA. Sjedište agencije je u Fort George G. Meade bazi u Marylandu između Baltimorea i Washingtona. Zaposlenici imaju vlastiti izlaz na autocesti, a sveukupni broj NSA čini najvećim poslodavcem u toj saveznoj državi.

Službeni godišnji budžet je 10 milijardi dolara, iako brojni analitičari tvrde da je daleko veći putem sestrinskih projekata. NSA podatke većinom prikuplja preko četiriju geostacionarnih satelita, elektroničkog nadzornog sustava u Velikoj Britaniji, te Utah podatkovnom centru. Agencija za razliku od ostalih ne prolazi kroz rezanje budžeta, već upravo suprotno – prisutno je stalno povećavanje. Zanimljivo, NSA je bila ‘tajna’ agencija sve do početka novog tisućljeća.

Razvoj kvantne tehnologije

Iako je uz djelatnost agencije vezan poprilični broj kontroverzi, najistaknutiji je svakako onaj vezan uz nadzor čovječanstva kojeg mnogi uspoređuju sa Skynet sustavom iz filmskog serijala ‘Terminator’. Preteča te sofisticirane tehnologije je Echelon, sustav koji je u stanju nadzirati svjetske telefonske, faksovne, i komunikacijske sustave. Snowden je potvrdio da se skoro sve moderne telefonske, internet, faks i satelitske komunikacije na svijetu se mogu presresti, zabilježiti i analizirati.

Slična situacija je i kada govorimo o PRISM nadzornom sustavu koji je na snazi od 2007. Snowden je potvrdio njegovo postojanje uz ime ‘US-984XN’ i koordinaciju od strane FISC-e (Suda za međunarodni obavještajni nadzor) pod FISA-om. Tvrtka D-Wave, bliski suradnik NSA-e je pak pod voditeljskom palicom Erica Ladizinskog razvila 512-kubitno (kvantni bit) računalo. Što je također interesantna poveznica, Ladizinski je ranije radio za Northrup, proizvođača oružja koji je razvijao kvantno računalo za DARPA-u i upravljanje vojnim vozilima i robotima vojnicima u budućnosti.

Realnost kao u Terminatoru

Jedan od prvih naručitelja ovakve tehnologije je Google, koji uz NASA-u želi koristiti ovaj složeni sustav. Federalna komisija za komunikacije već je ranije potvrdila da su Google Street auti prikupljali Wi-Fi podatke, pa je itekako bitno pitanje što će tek u špijunaži značiti jedno kvantno računalo. To je inače računalo koje koristi kvantnomehaničke fenomene poput superpozicije i spregnutosti prilikom podatkovnih razmjena.

‘Skynet sustav uključuje se 1997., prošao je Zakon o financiranju. Ljudske odluke su uklonjene iz strateške obrane. Skynet postaje svjestan’, dio je iz prvog Terminatora. Analiza možebitne budućnosti ponuđena je na portalu Natural News. Sudeći po brzini razvoja sustava već bi 2018. s primjenom mogli početi prvi ‘svjesni’ strojevi. NSA bi pak mogao težiti ka uklanjanju ljudskog faktora iz nadzornih operacija zbog ‘straha od curenja podataka’ dok bi do 2026. bespilotne letjelice mogle početi letjeti bez ljudske koordinacije.
 

 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dnevno, youtube.com/uredio:nsp)

Južno od Velikog slanog jezera u saveznoj državi Utah, Nacionalna sigurnosna agencija (NSA), američka obavještajna agencija, čuva jednu od svojih najskupljih tajni. Ovdje na 100.000 četvornih metara, nadomak vojnog kampa Williams, NSA gradi ogromne zgrade za superbrza računala.

Ovaj projekt je ukupno koštao oko dvije milijarde dolara (1,5 milijardi eura), a kompjuteri će moći pohraniti gigantsku količinu podataka, najmanje 5 milijardi gigabajta. Samo struja neophodna za napajanje rashlade za servere koštati će 40 milijuna dolara godišnje.

Bivši službenici NSA Tomas Drake i Bill Binney rekli su za Spiegel da će ovo postrojenje skladištiti osobne podatke ljudi diljem svijeta, koje će se čuvati desetljećima. U njih spadaju mailovi, razgovori na Skype-u, pretraživanja na Google-u, recenzije na YouTube-u, postovi na Facebook-u, bankarski transferi – elektronski podaci svake vrste.

“U Utahu imaju sve o vama”, kaže Drake, “Tko donosi odluku da li će se ti podaci pregledati? Tko odlučuje što s njima činiti? “Binney, matematičar i bivši utjecajni analitičar u NSA, računa da su poslužitelji dovoljno veliki da uskladište čitavu elektroničku komunikaciju čovječanstva u narednih 100 godina – što njegovim bivšim kolegama daje mogućnost da čitaju i slušaju u zaista laganom tempu.

James Klaper, direktor nacinalne sigurnosne službe, potvrdio je postojanje obimnog nadzornog programa. Predsjednik Barack Obama je objasnio da je kongres odobrio ovaj program – ali da su iz njega izuzeti američki građani.
Strogo povjerljivi dokument koje su objavili Washington Post i britanski Guardian pokazuje odakle NSA dobiva većinu svojih podataka. Prema ovom dokumentu, koji je navodno objelodanio bivši službenik CIA-e Edward Snowden, ova obavještajna služba je počela zahtijevati izravan pristup poslužiteljima od američkih internet kompanija 2007.

Programu je prvo pristupila tvrtka Microsoft dajući sve svoje podatke. Yahoo je ušao godinu i po dana kasnije, zatim Google, Facebook, PalTalk, YouTube, Skype (vlasnik Microsoft) i AOL. Zadnja tvrtka koja je izrazila spremnost surađivati je Apple, u listopadu 2012. U ovom povjerljivom državnom dokumentu agencija ponosno navodi da podatke prikuplja “izravno s poslužitelja” ovih kompanija.

Navedene tvrtke su naravno negirale ove tvrdnje. Ali ako je ono što piše u dokumentu istina, NSA može znati što radi svaka osoba na svijetu koja koristi usluge tih tvrtki, što uključuje i milijune Nijemaca.

Njemačka ministrica za zaštitu prava potrošača Ilse Aigner zatražila je “jasne odgovore” od tvrtki navedenih u dokumentu, a njemačka stranka Zelenih zahtijevala je da vlada smjesta provede istragu o programu PRIZMA (Prism).

“Totalno nadziranje svih njemačkih građana od strane NSA potpuno je neprimjereno”, rekao je tajnik skupine Zeleni Volker Beck. Ova stranka je predložila da se o toj temi raspravlja na skupštinskom zasjedanju sljedećeg tjedna.

***

Postrojenje u Utahu okruženo je sigurnosnim ogradama, psima čuvarima i sigurnosnim kamerama, i opremljeno biometrijskim sustavom identifikacije. Dva izvora kažu da lokacija ovog postrojenja nije slučajnost. U Utahu živi najveći broj mormona na svijetu.

Ova izrazito patriotska vjerska zajednica šalje svoje mlade članove svuda po svijetu kao misionare – a mnogi su kasnije regrutirani u Nacionalnu gardu Utah, u čijoj 300. vojno-obavještajnoj brigadi služi 1.600 lingvista. NSA ima pristup ovim lingvistima u svako doba, a jedan insajder vjeruje da se oni koriste za “analizu međunarodnih telekomunikacija”.
 

Prikaz veće karte
 

Prikaz veće karte
 
U tajnom dokumentu, špijunski program NSA naziva se Prism (Prizma). Prizma je također oblik koji reflektira svjetlost u optičkim kablovima – dakle kablovima koji čine osnovu svjetskog internet prometa. Ovaj dokument, odobren za interne prezentacije u NSA, pokazuje da podaci koji putuju iz Europe u Aziju, pacifička regija ili Južnu Ameriku, često prolaze kroz servere u SAD. “Telefonski poziv praćene osobe, njegova elektronska pošta ili poruka na chatu proći će najjeftinijim, a ne fizički najdirektnijim putem”, navodi se u dokumentu.

Bushova administracija je legalizirala ovu novu dimenziju državnog špijuniranja, ali je Obamina administracija obnovila taj zakon u prosincu 2012. Ovaj zakon omogućuje, primjerice, nadgledanje svih korisnika Google-a koji žive izvan SAD, kao i komunikacije između američkih građana i ljudi u drugim zemljama.

Dokument također otkriva da pomoću programa kao što je Prism, NSA reinterpretira pravnu osnovu za svoje djelovanje u jednom ključnom aspektu. Desetljećima su sigurnosnim službama bili neophodni nalozi specijalnog suda sa preciznim specifikacijama o osumnjičenicima, ukoliko su na primjer željele nadgledati račun elektroničke pošte. Sada je dovoljno da NSA ima uvjerljive dokaze da ta osoba ili živi u inozemstvu ili komunicirati s nekim tko živi izvan SAD. Ovim se proširuje krug potencijalnih osumnjičenih, preskaču se birokratske prepreke i snižava se razina međusobne kontrole, čime se olakšava i ubrzava prikupljanje podataka o još većem broju ljudi.

Mogućnosti NSA za prikupljanje podataka daleko nadilaze okvir američkih internet poslužitelja. Ova agencija također vrši prismotru diljem planeta, na primjer pomoću satelita. Pritom je instalirala moćne antene u raznim zemljama, koje presreću razgovore vođene preko mobitela. Nijedna država nikada nije sakupljala podatke u tom obimu.

NSA je koristan partner njemačkih vlasti. Dirktor NSA, general Keith B. Alexander, redovito prima delegacije iz Njemačke u svom stožeru u Fort Mid-u. Ovi sastanci su obično konstruktivni, djelomično zato što su odnosi jasni: NSA skoro uvijek zna mnogo više, dok se Nijemci ponašaju kao njezini asistenti. Njemačka obavještajna služba BND provodi razne tajne operacije u suradnji s NSA, od kojih se većina odnosi na masovno prikupljanje podataka. Njemačke vlasti su također pomagale ovoj američkoj sigurnosnoj agenciji, naročito u kriznim regijama.

Što se tiče NSA, ona redovito sa njemačkim sigurnosnim službama dijeli svoja saznanja o osumnjičenima. Plan o postavljanju bombe islamističke terorističke grupe u Njemačkoj, takozvane skupine Zauerland, otkriven je 2007. tako što je NSA presretnula mailove i telefonske razgovore i proslijedila ih njemačkim kolegama.

Prema bivšem službeniku NSA, američki programi su korišteni i u Njemačkoj, iako jedan bivši visoki njemački sigurnjak kaže da njemačke vlasti nisu sudjelovale u programu Prism.

Sada je jasno da su višegodišnje sumnje stručnjaka bile opravdane – da NSA nadgleda svaku vrstu eletronske komunikacije diljem planeta. Postavlja se jedno važno pitanje: kako jedna sigurnosna agencija, čak i kada je toliko velika kao NSA sa 40.000 zaposlenih, može smisleno raditi s takvim morem informacija?

Odgovor na ovo pitanje krije se u pojavi o kojoj poslovna zajednica trenutno dosta razgovara, a koja se naziva “big data”. Zahvaljujući novim tehnologijama obrade podataka, sada je moguće povezati potpuno različite oblike informacija i analizirati ih automatski.

Jedan od rijetkih uvida u to što sigurnosne agencije mogu učiniti pomoću ovog pristupa pružio je prošle godine David Patreus. Taj novi vid analize podataka podrazumijeva otkrivanje “veza koje nisu očite”, kako je u to vrijeme novi direktor CIA-e objasnio na jednoj konferenciji. U to spada, na primjer, “pronalaženje veza između ove kupnje, onog telefonskog poziva, mutne video snimke, carinske i imigracijske informacije.”

Cilj je, prema Patreusu, da veliki podaci “dovedu do automatskog otkrivanja, umjesto da se oslanjamo na to da će pravi analitičar postaviti pravo pitanje”. Algoritmi automatski pronalaze veze u amorfnom moru podataka koje pročešljavaju. “CIA i naši partneri iz sigurnosne zajednice moraju znati plivati ​​u oceanu “velikih podataka”. Moramo biti prvorazredni plivači – zapravo, najbolji”, nastavio je direktor CIA-e.

Važnost “big data” analize za američke obavještajne agencije može se vidjeti iz novca koji NSA i CIA u nju ulažu. Ona ne samo što obuhvaća višemilijunske ugovore s tvrtkama specijaliziranim za dubinsku analizu podataka, nego CIA pritom izravno investira, kroz svoju tvrtku In-Q-Tel, u nekoliko “big data” startup tvrtki.

Poanta je da se ljudi i njihovo ponašanje učine predvidljivim. Istraživački projekti NSA usmjereni su na predviđanje, na temelju telefonskih podataka i postova na Twitteru i Facebooku, kada će se dogoditi pobuna, društveni protest ili drugi događaj. Ova agencija također istražuje nove metode analize sigurnosnih videa u nadi da će prepoznati sumnjivo ponašanje prije nego što se napad izvrši.

Gas Hunt, glavni tehnološki direktor CIA, je izravno priznao:

“U suštini, mi pokušavamo sakupiti sve i da to vječno sačuvati”. Hunt je objasnio na što točno misli kad kaže “sve”: “Vrlo smo blizu toga da možemo prikupimo sve ljudski generirane informacije”, rekao je on.

Ovu izjavu je teško pomiriti s četvrtim amandmanom američkog ustava, koji jamči pravo na privatnost. Vjerojatno je Hunt zato dodao, skoro izvinjavajućim glasom: “Tehnologija napreduje brže nego što je država ili zakon mogu pratiti.”
 

 
 
(pescanik.net, nsa.gov1.info, youtube.com/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14268"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]