Službeno, nikakvog primirja na Božić 1914. godine nije bilo. No zapisi i dnevnici iz tog vremena govore drugačije

Rovovi kod francuskog rada Frelinghiena bili su rezervne klupe, vojničke jakne su bile stative, a igrači su se do prije pola sata gledali preko nišana.

Božićno vrijeme rezervirano je za jednu od najnevjerojatnijih priča, utakmice na ‘ničijoj’ zemlji koju su odigrali njemački i britanski vojnici usred rata.

Službeno, nikakvog primirja na Božić 1914. nije bilo. No zapisi i dnevnici iz tog vremena govore drugačije. Čak je i Uefa obilježila stotu godišnjicu Božićnog primirja u kojem su vojnici na Badnjak samoinicijativno prekinuli rat i odigrali nogomet.

Ispred Wmebleya je i spomenik toj nevjerojatnoj utakmici.

Europa je do ljeta 1914. bila zaluđena nogometom.

U Engleskoj je prvak bio Blackburn, u Njemačkoj je prvenstvo osvojio Fürth. Woolwich Arsenal je promijenio ime u samo Arsenal, a u Zagrebu je najveći derbi bio između HAŠK-a i Concordije.

Britanci su već tada imali 5000 profesionalnih nogometaša, a kad je počeo Prvi svjetski rat, mnogi od Britanaca sa sobom su ponijeli lopte. Mislili su da će rat brzo završiti. Prevarili su se.

Do prosinca 1914., britanski i njemački vojnici bili su ukopani u rovove od Sjevernog mora do francusko- švicarske granice. Kod gradića Frelinghiena na sjeveru Francuske trajale su žestoke i bespoštedne borbe. Iako zvuči kao scenarij za holivudski film, da je ‘božićna utakmica’ zaista odigrana pokazuju brojni zapisi i fotografije iz nekoliko izvora.

- Izašli smo iz rovova i vidjeli njemačkog vojnika kako šutira loptu. Nismo se ni snašli i već smo svi igrali nogomet – otkrio je u vojnom dnevniku Johaness Niemann , zapovjednik 133. britanske saksonske pukovnije.

‘Otkud ste? – Izađi iz rova pa vidi’

Njemački vojnici na Badnjak počeli su ukrašavati rovove. U zatišju pucnjave pjevali su božićne pjesme. Kako su rovovi na nekim mjestima bili udaljeni niti 100 metara, to su čuli britanski vojnici. Pa su i oni zapjevali.

- Hej! Otkud ste – pitao je jedan njemački vojnik Britance.

- Dođi pa vidi – stigao je odgovor iz britanskog rova.

I tako je počelo. Spontano i uz šalu.

To je otkrio kapetan Kraljevskog bataljuna iz Warwickshirea Robert Hamilton čiji je cijeli bataljun izginuo četiri mjeseca nakon božićne utakmice u njemačkom napadu bojnim otrovom.

Tko je pobijedio? Nijemci tvrde da su oni, Britanci se naravno, ne slažu.Navodno je toga dana odigrano nekoliko utakmica. Obje strane imale su po jednog profesionalca.

Narednik James Coyle igrao je za škotski Albion, preživio je rat. Nijemci su imali Alberta Schimdta koji je igrao za trećeligaš Fussballclub 02 Schedewitz. Poginuo je dvije godine kasnije…

Pogledajte kako je to otprilike izgledalo:
 

 
(24sta.hr)

Mirovni sporazum prihvatili su čak i džihadisti iz Nusra Fronte koji su pod utjecajem Turske i Katara nakon što je S. Arabija izolirala tu zemlju

U vrijeme dok snage sirijskog predsjednika Bashara al-Assada bilježe velike pobjede na svim bojištima, u prijestolnici Kazahstana, u Astani, počela je peta runda razgovora o okončanju rata u Siriji koji je ušao u sedmu godinu.

Sirijska vojska izvijestila je kako je uoči početka pregovora u Kazahstanu privremeno prekinula borbe na jugu zemlje.

Fokus je razgovora, koji okupljaju i predstavnike triju država koje sponzoriraju pregovore, Rusije, Turske i Irana, na uspostavi sigurnih zona te se očekuje nastavak utvrđivanja četiriju sigurnih zona koje su dogovorene još u svibnju i koje će nadzirati isključivo ruska vojska.

Prema ranijem dogovoru, vladine snage i pobunjenici trebali bi okončati neprijateljstva u četiri zone u kojima živi više od 2,5 milijuna ljudi, što bi trebao biti i preduvjet za okončanje rata u toj zemlji. Assad i Putin već slave pobjedu u sirijskom ratu koji je, čini se, došao do samoga kraja.

Naime, nakon što će u te četiri zone, u provinciji Idliba, Homsa, te oko Damaska u istočnoj Guti, kao i na jugu Sirije u provinciji Daraa, uz granicu s Jordanom, na snagu stupiti primirje, počet će pregovori o predaji oružja i mirnoj reintegraciji područja pod kontrolom pobunjenika.

Dogovoreno je da Moskva razmjesti nove kontingente svojih vojnika koji će doći uz Rusije kako bi patrolirali zonama demilitarizacije u Siriji u roku od dva do tri tjedna nakon finaliziranja sporazuma s Turskom i Iranom.

Rusija i Iran, koji podržavaju vladu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, i Turska, koja podržava neke od pobunjenika, ali je i ruski saveznik, usuglasili su se o stvaranju četiri demilitarizirane zone u Siriji.

Ono što najviše iznenađuje, taj će sporazum obuhvatiti i provinciju Idlib na sjeverozapadu Sirije, koji je postalo uporište džihadista.

Međutim, Nusra Fronta i ostale islamističke frakcije koje se danas nalaze u Idlibu pod utjecajem su Turske i Katara, koji u zadnje vrijeme imaju jako loše odnose sa SAD-om i bivšim saveznikom i glavnim financijašem džihadista, Saudijskom Arabijom.

Analitičari smatraju da je pristanak džihadista u Idlibu na mirnu integraciju veliki preokret u sirijskom ratu.

Pregovori u Astani održavaju se paralelno s pregovorima u europskom središtu UN-a u Ženevi. Pregovori u Ženevi i u Astani mogli bi biti ključni u okončanju rata u Siriji. Rusija je sve dominantnija u Siriji i analitičari smatraju da Amerika gubi svoj utjecaj u toj zemlji.

Zbog toga je američki predsjednik Donald Trump nedavno, ponovno pod krinkom korištenja kemijskog oružja Bashara al-Assada, zaprijetio novim napadom na Siriju. Naime, Rusija je počela izgradnju nove vojne baze na jugoistoku Sirije, u naselju Hirbet Ras al-Waar.

To naselje nalazi se na sirijsko-iračkoj granici i na taj način Rusija prvi put nakon vojnog ulaska u rujnu 2015. širi svoju nazočnost u Siriji, koja se prije ograničavala na zapadni dio, uz Sredozemnu obalu.

Nova baza Rusiji će omogućiti nadzor jugoistočnih sirijskih regija i njezinih granica za čiju se kontrolu sukobljavaju postrojbe koje podupire SAD i one koje potpomaže Iran, borci Hezbollaha i šijitske dobrovoljačke jedinice.

Ruska vojska tako će se približiti izraelsko-sirijskoj granici više nego ikada prije.

Rusi će na taj način od središta Golanske visoravni biti udaljeni 85 kilometara i 110 kilometara od njezina južnog dijela, što znači da će biti smješteni blizu položaja izraelske vojske.

Isto tako, novi strateški poligon Rusije bit će 96 kilometara od sjevernog dijela jordanske granice i 185 kilometara od točaka razmještaja američke i jordanske vojske, u blizini zone At-Tanfa – na tromeđi Sirije, Iraka i Jordana.

Putin je, sve većom dominacijom Rusije u Siriji, zadao veliki udarac svom kolegi Donaldu Trumpu i američkoj administraciji jer, prema mišljenju analitičara, dok oni gube vrijeme zabavljajući se analizom i istraživanjem koliko je Rusija utjecala na američke izbore, Putin potiho, ali sigurno osvaja Siriju i postaje glavni igrač na Bliskom istoku.

SAD se protivi ruskom planu demilitarizacije Sirije smatrajući kako bi uspostava nadzora sirijske vojske nad gradom Abu Kamalom omogućila učvršćenje Irana u zoni sirijsko-iračke granice.

SAD pod svaku cijenu želi da borci Hezbollaha i Iranske vojske odu sa sirijskog teritorija prije poduzimanja bilo kakvih koraka s američke strane, a ne nakon toga. SAD ima svoj plan prema kojem bi Siriju trebalo podijeliti na dio koji bi bio pod kontrolom vlade u Damasku, koji bi uz glavni grad Damask obuhvaćao i najvažnije gradove poput Alepa, Homsa, Hame, Darae te čitav dio sirijske mediteranske obale.

Drugi dio, Idlib i područje od Azaza do Jarablusa i južno do Al-Baba, trebali bi biti “turski”, dok bi područja koja drže Kurdi bila pod američkim utjecajem te bi imala status poput iračkog Kurdistana.

U tom slučaju SAD bi grad Afrin i četvrti Sheikh Maqsoud u Alepu, gdje većinu čine Kurdi, prepustio vladi u Damasku. S druge strane, Moskva je predstavila plan koji se sastoji od tri dijela i prema kojem bi američka vojska nadzirala zonu At-Tanf, ali se moraju suglasiti da nadzor grada Abu-Kamal zajednički obavljaju iranski i sirijski vojnici i Hezbollah.
 
(vecernji.hr)

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je s Barack Obamom o uvjetima primirja u Siriji, ali je naveo da će Rusija nastaviti bombardirati teroriste

Rusija i SAD su se dogovorile da će prekid vatre stupiti na snagu 27. veljače u ponoć, priopćili su dužnosnici dviju zemalja.

Putin je rekao da i pored toga Rusija neće zaustaviti zračne udare na teroriste u Siriji, prenosi “Russia Today”. Poznato je da su teroristi zatražili prestanak bombardiranje i kratko primirje od UN-a.

Kako je rekao, Moskva i Washington će raditi na tome da utvrde koje skupine neće biti ciljane.

“Ovo je velika šansa da se zaustavi krvoproliće u Siriji”, naveo je Putin u priopćenju.

Kako je dodao, Rusija će upotrijebiti svoj utjecaj u Damasku, a isto to očekuje od SAD i oporbenih snaga.

Rusija i SAD će također raditi i na razmjeni informacija, uključujući i informacije o pozicijama terorista.

Američki predednik Barack Obama inzistirao je u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Putinom da je neophodno poštivati ​​mirovni sporazum iz Minska, priopćila je Bijela kuća.

Obama je naročito naglasio potrebu da ruske i proruske snage poštuju primirje u istočnoj Ukrajini i omoguće specijalnim promatračkim misijama OESS-a pun pristup zoni sukoba, uključujući granicu s Rusijom, navodi se u priopćenju, prenosi AFP.
 
(tanjug,vestinet.rs/uredio:NSP)