Britanski potrošači su doživjeli priličan šok kada su otkrili da su razine antibiotika u mesnim proizvodima koje namjeravaju kupiti iz SAD-a prelazile sve dopuštene granice

Stoci koja se uzgaja na američkim farmama se dozira nekoliko puta više antibiotika nego je dozvoljeno u Velikoj Britaniji koja kupuje to meso od Amerikanaca, izvijestio je The Guardian.

Prema novoprocjenim istraživačkim podacima “Alliance to Save Our Antibiotics”, razlika u brzini doziranja ovisi o uključenoj životinji.

SAD koriste tri puta više antibiotika u svojim pilićima, dva puta više za svinje i pet puta više za purice. Goveda koja se uzgajaju za bifteke u SAD-u su napunjena devet puta više antibioticima od onih u EU. Američke krave imaju čak 16 puta veću razinu antibiotika od svojih britanskih kolega.

“Američki stočari masovno su prekomjerno upotrebljavali antibiotike”, razotkrila je Suzi Shingler iz Saveza. “Ovo otkriće pokazuje ogromne prednosti britanske govedine, koji je često uzgojena na travi, dok se američka goveda obično uzgajaju u intenzivnim hranilicama”.

Nasuprot tome, poljoprivredne organizacije i prodavači u Velikoj Britaniji dobrovoljno su smanjili upotrebu antibiotika. Takav potez je bio nužan zbog prijetnje “superbakterije” tijekom posljednjih nekoliko godina.

“Trgovinski pregovarači koji bi mogli biti u iskušenju ukidanja zabrane američke govedine ne bi trebali uzimati u obzir samo količinu hormona rasta u mesu, već i otpornost na antibiotike uslijed neprestanog korištenja antibiotika”, upozorava Shingler.

Suvremena kuge

Prekomjerna upotreba antibiotika povezana je s rastućim ljudskim imunitetom na učinke tih lijekova, kao i na pojavu “superbakterija” otpornih na antibiotike.

U nastojanju da preokrene smanjenjivanje učinkovitosti antibiotika, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je pokušavala zabraniti uporabu “lijekova za spas” na pukim životinjama.

Otpornost na antibiotike može se širiti poput požara u stočarstvu, objasnio je WHO. Ljudi ju dobiti konzumiranjem prehrambenih proizvoda sa visokim razinama antibiotika.

Zbog zahtjeva intenzivne poljoprivrede, procjenjuje se da se većina antibiotika koristi na stoci umjesto na ljudima. To je dovelo do zabrinutosti oko mogućih učinaka na životinje koje su postale otporne na antibiotike i koje prenose to na ljude.

Dame Sally Davies, glavna liječnica u zdravstvu Velike Britanije, opisala je otpornost na antibiotike kao jednu od najvećih opasnosti sa kojom se čovječanstvo susreće.

Otpornost će uzrokovati da uobičajeni lijekovi postanu nedjelotvorni, ometajući liječenje uobičajenih bolesti i pretvarajući jednostavne medicinske operacije u rizične noćne more.

Europa trenutno zabranjuje uvoz američke govedine uslijed prekomjerne uporabe hormona rasta. Ako Ujedinjeno Kraljevstvo uđe u trgovinski sporazum s SAD-om, doći će do velikog pritiska za ukidanje te zabrane.

Britanski i američki interesi već su se sukobili zbog potencijalnog uvoza američke klorirane piletine. Britanski stručnjaci iznimno ne odobravaju američku praksu izbjeljivanja piletine jer ona skriva lošu higijenu uzgoja hrane.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Europska komisija komentirala je, prenosi EurActiv, da su optužbe da se proizvodi razlikuju po kvalitetu neosnovane navodeći da multinacionalne kompanije mogu slobodno prilagođavati svoje proizvode različitim tržištima

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, koja je članica Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača EU, još prije par mjeseci aktualizirala je pitanje kvalitete stranih proizvoda te najavila rad na jednoj studiji koja će istražiti kvalitetu više uvoznih proizvoda, a neke od njih planira usporediti s domaćima.

Borzan je kazala i kako mnogi smatraju da su strani proizvodi koji se mogu kupiti u zapadnim zemljama poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije slabije kvalitete kao kod nas.

“Za to postoje određena uporišta. Primjerice, jedna studija, u kojoj je 2015. Olga Sehnalova usporedila kvalitete prehrambenih proizvoda u Nizozemskoj, Njemačkoj i Češkoj, pokazala je da riblji štapići koji se proizvode u istoj tvornici u Danskoj imaju 7% više ribljeg mesa ako su namijenjeni zapadnom tržištu nego ako su za istočno.

Dakle, ondje imaju dvije proizvodne linije za dva tržišta. Slično je utvrđeno za mesni narezak u konzervi. Za njemačko tržište je sadržavao svinjsko meso, a u Češkoj je imao pileći nadomjestak.

Također je u nekim gaziranim sokovima za istočno tržište bilo korišteno jeftinije sladilo. Pritom je više od polovice istih proizvoda koji su bili lošije kvalitete imalo više cijene. Drugim riječima dobivate lošije, plaćate više, a živite u istočnoj Europi u kojoj su plaće značajno manje.

Neki proizvođači, kada je u pitanju hrana, razlike možda mogu u nekoj mjeri opravdavati razlikama u potražnji, odnosnu u ukusima određenih nacija.”, komentirala je Borzan za Index u studenom prošle godine.

Dokazali – Nutella u Austriji kvalitetnija nego u Mađarskoj i Slovačkoj

A ovih dana mađarska vlada objavila je kako su neki proizvodi u Austriji kvalitetniji nego kod njih. Velike kompanije prodaju kvalitetnije prehrambene proizvode u Austriji nego u Mađarskoj, iako bi trebali biti isti jer je riječ o istim markama proizvoda, upozorila je mađarska vlada, prenosi Euractiv.

Do istog zaključka došla je i Slovačka čija je agencija za kvalitetu hrane ustanovila da se proizvodi koji se pod istom markom prodaju u toj zemlji i oni iz trgovina u Nemačkoj i Austriji razlikuju po ukusu, izgledu i sastavu.

Jedno ranije istraživanje pokazalo je da je jedini proizvod bez razlika u kvaliteti bez obzira gde se prodaje “milka” čokolada.

Mađari ispitali 24 proizvoda

Kako javlja EurActiv, Mađari su ispitali 24 proizvoda koje međunarodni lanci prodaju u Austriji i Mađarskoj. Rezultati su pokazali, između ostalog da je mađarska verzija napolitanki Manner manje hrskava i da se Nutella iz mađarskih trgovina teže maže od one iz austrijskih.

“Mislim da je ovo najveći skandal u posljednje vrijeme. Bio sam zaprepašten čitanjem izvješća”, kazao je Janos Lazar, voditelj ureda mađarskog premijera e najavio još više testiranja proizvoda.

Slovačka utvrdila isto

I slovačka Agencija za kvalitetu hrane utvrdila je razlike u ukusu, izgledu i sastavu kod desetak proizvoda koji se prodaju pod istom markom u Slovačkoj, Njemačkoj i Austriji. Slovački mediji objavili su kako su kod pola testiranih proizvoda otkrivene značajne razlike u sastavu proizvoda.

“Potrošači očekuju istu kvalitetu proizvoda iste marke bez obzira u kojoj se zemlji proizvode ili kupuju”, kazala je slovačka ministrica poljoprivrede konferenciji za novinare prije par dana. Otkrila je kako su testirani bili razni proizvodi – mesni, mliječni, riblji, pecivo, sir i pića. Uz provjeru ambalaže, uključujući informacije o sastavu i težini, analizirani su i boja, aroma te miris proizvoda.

“Kod polovice proizvoda uočene su razlike koje znatno utječu na kvalitetu”, rekla je ministrica te dodala da je, kada se radi o proizvodima u Slovačkoj, sadržaj mesa bio manji a masti veći, sadržaj umjetnih zaslađivača i konzervansa bio je također veći, a gramaža proizvoda manja.

Europska komisija komentirala je, prenosi EurActiv, da su optužbe da se proizvodi razlikuju po kvalitetu neosnovane navodeći da multinacionalne kompanije mogu slobodno prilagođavati svoje proizvode različitim tržištima.

Borzan organizira saslušanje Europskog parlamenta o različitoj kvaliteti proizvoda na istočnom i zapadnom tržištu EU

Biljana Borzan je dobila zeleno svijetlo za konferenciju o različitoj kvaliteti naizgled istih proizvoda koji se prodaju na tržištu novih i starijih država članica na razini Europskog parlamenta. Dodatni vjetar u leđa rješavanju ovog problema dali su rezultati najnovijih istraživanja za mađarsko i slovačko tržište, izvijestili su iz njenog ureda danas.

“Mađarsko istraživanje je nastavak na ranija češka i slovačka istraživanja koja su pokazala slične rezultate. Tako smo u Češkoj imali slučaj da se umjesto svinjetine, u mesnom naresku nalazila piletina. Potrošači mi se žale da se razlike nalaze i kod automobila, poljoprivrednih proizvoda, deterdženata i slično. Moje istraživanje je potvrdilo da više od 70 posto građana RH smatra da ih multinacionalne kompanije tretiraju kako građane drugog reda!”, kaže Biljana Borzan.

Istraživanje koje ona radi u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, a koje će biti finalizirano prije ljeta, ima cilj utvrditi postoje li razlike ne samo između prehrambenih proizvoda, već i deterdženata, pasti za zube, gelova za tuširanje i slično na hrvatskom i njemačkom tržištu.

“To će biti prvo istraživanje u EU koje obuhvaća i neprehrambene proizvode. Proizvođači se možda i mogu vaditi da mi volimo čokolade s manje lješnjaka, ali zasigurno ne mogu tvrditi da preferiramo deterdžente koji slabije peru ili mirišu!”, kaže Borzan.

“U drugoj polovici ove godine održat će se i rasprava na visokom nivou u Europskom parlamentu. Pregovaramo s Europskom komisijom, kolegama zastupnicima iz Rumunjske, Slovačke, Bugarske, Češke i Estonije i drugih istočnijih zemalja kako bi događaj bio što kvalitetniji i kako bi bio stvarni početak zakonodavne regulacije kvalitete na razini EU. Drago mi je što ću do tada imati i rezultate za hrvatsko tržište”, kazala je Borzan.

Iako je Nutella po prvi put izašla na tržište 1964., njezina preteča, namaz Supercrema, postojao je od 1951.

<<>> NUTELLA: Puna umjetnih okusa na bazi petroleja, mlijeka u prahu bolesnih krava, GMO soje, aspartama i raznih šećera
 
(index.hr)

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je uništavanje 7500 tona zapadne GMO hrane, od kojih većina sadrži GMO sastojke

Uništavanje hrane je provedeno nakon što je Kremlj uveo zabranu uvoza zapadne hrane u kolovozu prošle godine, a dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je Putin obećao da će zabraniti sve GMO proizvode u Rusiji.

Gotovo sva hrana koja je uništena – 7.282 tona – bila je biljnog podrijetla. 228,6 tona proizvoda je bilo životinjskog podrijetla, izvijestila je ruska novinska agencija.

Uništavanje zabranjenih prehrambenih proizvoda iz zapadnih zemalja naredio je predsjednik Vladimir Putin još u kolovozu 2015. godine.

Mjera je došla prije godinu nakon što je Rusija uvela zabranu uvoza hrane u širokom rasponu iz Europske unije, SAD-a, Norveške, Australije i Kanade, kao odgovor na sankcije nametnute Moskvi preko aneksije Krima i njihove navodne umiješanosti u sukob u istočnoj Ukrajini.

Prošle godine, Rusija je dodala Albaniju, Crnu Goru, Island, Lihtenštajn i Ukrajinu na svoj popis zemalja prema kojima provodi embargo na uvoz hrane.

U lipnju, Putin je potpisao dekret koji produljava ovu zabranu do kraja 2017. godine.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Svjetski poznatu firmu za proizvodnju prehrambenih proizvoda, njemački Dr. Oetker u posljednje vrijeme potresa velika afera, pa se ova kompanija nalazi u fokusu medijskih izvještavanja u Njemačkoj

Naime, jedno je istraživanje pokazalo kako je u 14 od 26 ukupno testiranih proizvoda kompanije Dr. Oetker pronađeno štetno mineralno ulje, opasno za ljudsko zdravlje.

Istraživanje je proveo njemački magazin Öko-Test, a na stranici njemačkog magazina Restaurant-reporter.de, objavljena je priča o tome kako je mineralno ulje pronađeno kod 14 u ukupno 26 testiranih Dr. Oetkerovih proizvoda.

Mineralna ulja su ulja koja potječu od nafte, ugljena ili škriljevaca, a sastoje se od ugljikovodonika. Koriste se u petrohemiji, kao goriva i kao sredstva za podmazivanje.

“Mineralna ulja sadrže zasićene ugljikovodonike koji imaju taložnu osobinu, a u pitanju su spojevi koje se zadržavaju u jetri i limfnim čvorovima i mogu ostaviti posljedice na ljudsko zdravlje. Mineralna ulja se koriste u svakoj prehrambenoj industriji za podmazivanje mašina, ali ona ni u kom slučaju ne bi smjela dolaziti u kontakt sa proizvodima i biti njihov sastavni dio”, pojašnjava za Klix.ba Esma Žuna-Zjajo, dipl. ing. prehrambene tehnologije.

Iz kompanije Dr. Oetker priznaju grešku

Iz kompanije Dr. Oetker u Njemačkoj priznaju kako je u njihovim proizvodima pronađena mineralna ulja zasićenih ugljikovodonika (MOSH), no upozoravaju kako se ne radi o aromatskim ugljikovodicima (MOAH) koji su štetni za zdravlje.

Dodaju i kako trenutno ne postoje nikakvi zakonom propisani limiti za sadržaj mineralnih ulja zasićenih ugljikovodika (MOSH), te do sada postoji tek nacrt zakonodavstva u Njemačkoj, napominjući kako se rezultati uveliko razlikuju u ovisnosti od laboratorija.

“Pretpostavljamo da unos nije uslijedio preko ambalaže koja sadrži reciklirani papir. Izvore unosa treba u prvom redu tražiti u sirovinama i strojnim uljima na bazi ugljikovodonika koji se u lancu isporuke/proizvodnje možda upotrebljavaju, a čije je korištenje dopušteno u prehrambenoj industriji (tzv. H1 ulja)”, ističe za Klix.ba Olaf Cordts, menadžer kompanije Dr. Oetker u Njemačkoj i dodaje kako se njihova kompanija trenutno bavi ispitivanjem uzoka kako bi mogli provesti ciljane mjere radi daljnjeg smanjenja potencijalnih ostataka mineralnog ulja.

“Sadržaj mineralnih ulja u prehrambenim proizvodima je nepoželjan, te ga treba minimizirati koliko god je to tehnički moguće. Međutim, uz pretpostavku da se konzumiraju u okviru uobičajenih prehrambenih navika, ona ne predstavljaju akutni problem za sigurnost prehrambenih proizvoda”, navode iz Dr. Oetkera i dodaju kako se kod ispitanih proizvoda gotovo isključivo radi o poluproizvodima.

“Dodavanjem daljnjih sastojaka, te termičkom obradom (kuhanje, pečenje) se ostaci u za konzumaciju pripremljenom proizvodu smanjuju na zanemarivu količinu koja ne predstavlja nikakvo opterećenje za ljudsko tijelo”, navode iz ove kompanije i dodaju kako su već poduzeli veliki broj mjera kako bi smanjili opterećenja mješavinama mineralnih ulja.

“Žao nam je što je zbog ovoga možda nastala nesigurnost, ali istovremeno garantiramo kvalitet i sigurnost. Želimo još jednom istaknuti da su svi Dr. Oetker proizvodi besprijekorni i zdravstveno ispravni, te da se mogu stavljati u promet i konzumirati”, poručuju iz ove kompanije.

Roba iz EU sumnjivog kvaliteta i niskih cijena?

Esma Žuna-Zjajo navodi kako se nijedno udruženje za zaštitu potrošača u BiH, kojih u zvaničnom registru, samo u FBiH ima devet, nije oglasilo povodom ovog slučaja.

Članovi Udruženja potrošača Brčko Distrikta su se krajem 2015. godine obratili medijima sa ciljem upozorenja javnosti da je roba iz EU sumnjive kvalitete i niskih cijena, te predstavlja zdravstvenu opasnost za osobe koje konzumiraju ove proizvode. Upozorili su potrošače da vode računa prilikom kupovine i konzumiranja tih proizvoda, te da obavezno čitaju deklaracije proizvoda i informacije o zemlji porijekla.

Esma Žuna-Zjajo navodi kako se moramo zapitati kakvu kontrolu prolazi hrana koja se uvozi u BiH, pogotovo uzevši u obzir da je za izvoz bh. proizvoda u zemlje EU potrebno mnoštvo strogih analiza koje moraju biti prilagođene zakonima i pravilnicima Europske unije.

“Pri ovakvom postojećem stanju, često dolazi do situacija da, ako se u EU proizvede nešto što nije pogodno za probavni sistem stanovnika zapadne Evrope, kao u slučaju afere Dr. Oetker, BiH postaje prodajno mjesto kontaminirane hrane. Uprkos opšteprisutnom stereotipu da sve što se proizvede u Njemačkoj mora biti dobro i kvalitetno, ovaj skandal dokazuje suprotno. Inače, u svim prehrambenim tvornicama širom Europe se prave drugačiji proizvodi za domaće tržište i za tržište EU, a drugačiji za izvoz u zemlje trećeg svijeta.

“Zato dragi sugrađani, ako već ne želite kupovati domaće proizvode kako biste ojačali domaću ekonomiju i kako bi više novca ostajalo u državi, onda bar počnite kupovati domaće proizvode kako ne biste bili kontejnjer u koji EU odlaže svoj otpad”, navodi dipl. ing. prehrambene tehnologije na kraju razgovora.
 

 
(klix.ba,youtube.com/uredio:NSP)

Inflacija u Ukrajini u prosincu prošle godine iznosila je 43,3 posto u usporedbi s prosincem 2014. godine, podaci su Zavoda za statistiku te zemlje

Indeks potrošačkih cijena u Ukrajini vinuo se u prosincu na 43,3 posto u odnosu na isti mjesec 2014, prema konsolidiranim podacima državnog zavoda za statistiku

Prehrambeni proizvodi su u prosincu bili skuplji za 41,5 posto na godišnjoj razini, odjeća i obuća za 35 posto, dok su komunalne usluge skočile za nevjerojatnih 103 posto, prenosi novinska agencija Ukrinform.

Kada je u pitanju hrana, prema državnoj statistici, šećer je na godišnjoj razini poskupio 69,8 posto, povrće 66,7 posto, jaja 59,4 posto, a kruh 45,7 posto.

Presjek rasta cijena komunalnih usluga za razdoblje prosinac 2014- prosinac 2105. pokazuje da je prirodni plin skočio 273 posto, topla voda i grijanje za 78 posto, a električna energija za 66,9 posto.

Premijer Ukrajine Arseniy Jacenjuk izjavio je ranije da inflacija u Ukrajini za cijelu 2015. godinu iznosi 45 posto, podsjeća ukrajinska agencija.
 
(b92,sputniknews/uredio:NSP)

Lani smo uvozili iz 125 zemalja, uglavnom je riječ o razvijenim europskim zemljama?

S obzirom da Hrvatska nema niti jednog metra plodne zemlje, nema ljudi koji bi uzgajali hranu, nema volje za uzgajanje hrane, nema bliske susjede od kojih bi uvozila koliko-toliko provjereno zdravu hranu, odlučili se uvoziti hranu iz ni više ni manje skoro 70% svjetskih država.

Sva ta hrana niti je podložna analizama (ako državne inspekcije uopće znaju kako napraviti analizu na GMO hranu) niti nema novaca za sve te analize. Znači, hranu koju jedu Hrvati je zdravstveno ispravna, ali pitanje da li je genetski ispravna?!

Gdje su većina GMO usjeva uzgaja?

Prvih deset zemalja koji sade GMO usjeve je povećala više od 1 milijuna hektara u 2011: SAD (69 milijuna hektara), Brazil (30,3 milijuna), Argentina (23,7 milijuna), Indija (10,6 milijuna), Kanada (10,4 milijuna), Kina ( 3,9 milijuna), Paragvaj (2,8 milijuna), Pakistan (2,6 milijuna), Južna Afrika (2,3 milijuna) i Urugvaj (1,3 milijuna).

Brazil, na primjer, je dramatično proširio svoju sadnju GM usjeva. U sezoni 2010-2011, više od tri četvrtine zemlje koji se koristi u brazilu za sadnju soje su zasadili GMO sjeme soje, a to se predvidilo porastom za 13% u sezoni 2011/2012.

GMO hrana u Hrvatskoj

Od parole o spajanju zelene i plave Hrvatske prema kojoj je trebalo osigurati trpeze pune domaće hrane, pogotovo u turističkoj sezoni, nije ostalo gotovo ništa. Jer, u prošloj smo godini imali jedan jedini prehrambeni proizvod koji smo više izvozili nego uvozili – marmeladu!

U prvom tromjesečju ove godine u plusu je i izvoz pića, alkohola i octa. Izvezeno je tako 94.054 tone pića ili dvaput više nego lani u istom razdoblju te žitarica, kojih je izvezeno više od 103 tone, a uvezeno 32 tone, prenosi Slobodna Dalmacija.

Svi ostali prehrambeni proizvodi uvoze se u neusporedivo većim količinama nego što se izvoze. Primjerice, lani smo uvezli preko 29.000 tona krumpira, a izvezli samo tri.

Roba koju mi izvozimo u pravilu je prvoklasna jer drugačiju ne možemo ni prodati na europskom tržištu, ali ona koju uvozimo vrlo često nije takva. Puno je tu smeća koje se nije moglo nigdje prodati pa se našlo na policama naših trgovačkih lanaca. Evo, uzmite samo jabuke, na deklaraciji ne piše kad su ubrane.

Uvozimo jabuke iz hladnjača stare godinu dana, čija je nutritivna vrijednost nula, nemaju ni okusa ni mirisa, a one koje mi izvozimo moraju biti sočne i taj čas ubrane.

Pogledajte samo smrznuto meso. Na njemu piše rok trajanja, ali ne i kad je i zaklano. Sve što je starije od šest mjeseci i što se ne može prodati u razvijenim zemljama EU-a naći ćete na našim policama. To nije otrovno, ali svakako nije svježe ni zdravo – žali se Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

U godinu dana otkako smo članica Europske unije povećali smo uvoz za 240 milijuna dolara. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 685.619.138 dolara, a izvoz je bio težak 377.957.922 dolara.

Meso i klaonički proizvodi financijski su najveća stavka u uvozu hrane. Najviše svinjetine uvozimo iz Nizozemske (5300 tona) i Njemačke (2170 tona), a lani smo uvezli čak iz dalekog Brazila 325 tona smrznutoga goveđeg vrata i plećke.

Zamrznuto meso uvozimo sa svih strana, od susjednih Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, preko Španjolske, Francuske, Poljske, Rumunjske, Litve, Kine, SAD-a, Novog Zelanda, Australije, Urugvaja….

Janjetinu najviše uvozimo iz Makedonije (501 tona), Bugarske (489 tona) i Rumunjske (395 tona), a 17 tona smrznute janjetine stiglo je s Novog Zelanda. Kokošje meso uvozimo također iz cijelog svijeta, najviše od Mađara, Poljaka i Slovenaca, a 5320 tona smrznutih pilića doputovalo je i iz dalekog Brazila.

Iz Belgije, Francuske, Italije i Nizozemske uvozimo žablje batake, iz Italije, Njemačke i Španjolske šparoge, dok su gljive uvoz iz Italije ili Mađarske.

Zanimljivo je svakako da konzervirane masline osim iz Italije, uvozimo i iz zemalja u kojima one ne uspijevaju, ali zato imaju razvijenu prerađivačku industriju, kao što su Češka, Slovačka i Velika Britanija.

Lani smo uvozili iz 125 zemalja, uglavnom je riječ o razvijenim europskim zemljama kao što su Nizozemska, Danska i Njemačke, ali ima i onih dalekih poput Vijetnama, Ugande, Zimbabvea, Barbadosa, Brazila, Perua, Novog Zelanda, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Australije.

Iz Brazila uvozimo kokosov orah, soju, palmino ulje, šećer žvakaće gume, bombone, šljive, duhan…, iz Novog Zelanda zamrznutu ovčetinu, janjetinu, škarpine, lignje, med, iz Perua lignje, grašak, grah, sardine, inćune, sipe, šećer iz šećerne trske. Indijski oraščići, kava, papar, riža, tuna, prženi bademi, pistacije i ananas stižu nam iz Vijetnama.Iz Ujedinjenih Arapskih Emirata uglavnom uvozimo začine – papar, cimet, kardamon, sjeme kumina, đumbir, anis, a iz Irana kurkumu. Grah uvozimo iz Kirgistana, Perua, Urugvaja, Argentine, SAD-a i Kanada, a najviše iz Kine. (većinom GMO grah s obzirom na zemlju podrijetla !!!)

Dvostruko više nego što ih izvozimo, uvozimo crveni luk, češnjak i poriluk. Lani smo ih uvezli 17.637 tona, a izvezli 819 tona. Kapulu najviše uvozimo iz Austrije (preko 7000 tona) i Nizozemske (5500 tona), a bijeli i crveni kupus te krastavce iz susjedne BIH i Makedonije.

Uvozimo 1800 tona češnjaka, a glavni izvoznik jeftinog češnjaka je Kina. Makar kineski češnjak ni po okusu ni po mirisu nije ni sjena šarcu iz Ljubitovice, kao ni onome i zadarskog zaleđa, cijena diktira njegov uvoz.

I s češnjakom je kao i s drugim voćem i povrćem. Nemamo dovoljno kapaciteta ni hladnjača da u njima čuvano naš urod, kao ni kvalitetnog otkupa jer raznim trgovačkim lobijima više odgovara jeftin uvoz. Izvozimo prvoklasno, a uvozimo bofl.

Ako glave na Markovu trgu ne shvate da je proizvodnja hrane strateški interes svake države, pa tako i naše, bez obzira na to što smo sad članica EU-a, ostat ćemo bez proizvodnje i biti ovisni o jeftinom uvozu jer drugu skuplju i kvalitetniju hranu naši građani ne mogu platiti – objašnjava Brlošić za Slobodnu Dalmaciju.

Poražavajuće brojke

686 milijuna dolara – uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prva tri mjeseca

378 milijuna dolara – izvoz u prva tri mjeseca

29.000 tona krumpira – lani uvezeno

1800 tona češnjaka uvezeno, pretežito kineskog

5320 tona smrznutih pilića iz Brazila

125 zemalja prodalo nam je hranu lani

Svakome 30 kg stranog povrća

Svaki je građanin u prosjeku lani pojeo 29,7 kilograma povrća i 43,5 kilograma voća iz uvoza. Uvoznih jabuka i krušaka pojeli smo 6,4 kilograma po stanovniku, a platili smo ih oko 19,5 milijuna dolara ili 39 posto više nego godinu prije.

Goveđeg mesa uvezli smo 20 posto više u 2013. nego u 2012. godini, mesa peradi 23 posto više, a svinjetine 27 posto više u odnosu na 2012.
 
(jutarnji/uredio: nsp)

Ako niste znali tkivo abortiranih fetusa nalazi se u čitavoj paleti prehrambenih, kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda s kojima se susrećemo kroz život.

Kampanje za abortus razvijene su po cijelom svijetu. Pod krinkom sloboda najviše su razvijene u zapadnim zemljama gdje se kultura života sve manje poštuje dok su manje razvijene zemlje zbog svog neznanja prepuštene raznim organizacijama sa zapada koje njihovo ne znanje itekako dobro iskorištavaju.

FETUS TEHNOLOGIJA

Bez obzira na različite stavove o abortusu, iza tih se kampanja pod krinkom sloboda kriju farmaceutske, kozmetičke, ali i prehrambene industrije koje svakodnevno stanice fetusa koriste za svoje proizvode. Možemo slobodno reći kako su abortirani fetusi jedan od glavnih sastojaka mnogih proizvoda u našem životu. Mi naravno toga nismo svjesni, a nekima  nikako nije u interesu da postanemo svjesni jer bi tako mogli dovesti u pitanje nabavu fetusnog tkiva.

Naime, od strane medicinske zajednice uvijek je postojala neka vrsta uzbuđenja kad je u pitanju korištenje fetusa za cijepiva te transplantacije, a fetus tehnologija jako je uznapredovala i u području različitih živčanih i endokrinih bolesti. Sada će mnogi misliti kako je to zapravo humano te da se takvim liječenjem zapravo spašavaju životi. Koji apsurd, treba nam mrtvi život za spašavanje živog. Ajde, nekako bi mogli prijeći i preko te medicinske upotrebe no, ako niste znali fetusno tkivo se upotrebljava i u čitavoj paleti prehrambenih proizvoda. Dakle, ovo je manje humano!

MRTVI ŽIVOT SPAŠAVA NOVI?

Postoje cijele industrije hrane, pića te kozmetičkih proizvoda u kojima se koristi fetusno tkivo kao jedan od glavnih sastojaka. Dok medicinske zajednice s veseljem izjavljuju kako se širi spektar upotrebe fetusa oni drugi se pitaju koliko je to zapravo moralno te s obzirom da svi oni funkcioniraju na principu ponude i potražnje kako će realizirati svoju potražnju s obzirom na dostupnost tkiva na tržištu.

Ako se spektar upotrebe fetusa širi potrebno je i više obavljenih abortusa. Kad imamo tu spoznaju sasvim je logično zaključiti da organizacije poput UN-a te druge naizgled humane organizacija te organizacije za promicanje sloboda, prikriveno potiču žene diljem svijeta na izražavanje svojih sloboda abortusom, zapravo rade zajedno sa tim istim industrijama koje žive od abortusa. Trenutno je obznanjeno kako ponuda zadovoljava potražnju što je zapravo jako tužno jer oni koji to rade zapravo zarađuju preko kampanje koja promiče smrt nevinih bića i jako uspijevaju u tome jer mi smo ti koji jedemo, pijemo, mažemo se i liječimo fetusima!

PROFIT POD MASKOM HUMANOSTI

Još uvijek se postavlja pitanje što će se dogoditi kad potražnja nadmaši ponudu? Kada želja za profitom skrivena pod maskom humanosti već spomenutih organizacija nadjača onu silnu birokraciju i zakone kojima se navodno štiti život. S obzirom na to da su svi oni povezani, od medicinske struke, preko prehrambene, do kozmetičke, neuka žena u budućnosti može očekivati izravan napad na njenu utrobu i život koji nosi.

Ne ovo nije pretjerano, ovo se već sada događa samo zakulisano kao i mnoge druge stvari koje djeluju pod parolom sloboda. Njihova humana intervencija na čovječanstvo zapravo je sredstvo kojim veliki profiteri od običnih ljudi rade donatore za svoja nemoralna i zlom obavijena dijela.

Ovo su samo neki od brendova koje morate izbjegavati ukoliko ne želite jesti fetuse ljudskih bića a dostupni su na našem tržištu: sva pića koja se proizvode pod brendom Pepsi, svi prizvodi brenda Nestle uključujući i brend Maggi (juhe), svi Craft Cadbury proizvodi (žvakaće gume i bomboni) te proizvodi Neocutis tvrtke koja za svoje kreme koristi fetuse stare isključivo 14 tjedana. Na popisu su i mnoga cjepiva te mnogi lijekovi.

Naravno da navedeni proizvodi nisu jedini ima tu još mnogo proizvoda koje, kad bi znali kako su rađeni ne biste taknuli. Ovo su samo neki od dostupnih proizvoda na našem tržištu, no ulaskom u EU proširiti će se i tržište fetusnih proizvoda. Izbjegavajte ove proizvode i čitajte etikete i deklaracije! Jer dok god postoje oni koji kupuju takve proizvode postoje oni koji ih prizvode.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dnevno/uredio: nsp)

Vi vjerojatno već znate da je FDA (Američka Administracija za hranu i lijekove) objavila rat sirovom mlijeku, pa čak i pomogla u financiranju i koordiniraju vladinih oružanih racija protiv poljoprivrednika koji proizvode sirovo mlijeko i distributera istog.

Da, to je suludo. Ovakva vrsta tiranije je jedinstvena u SAD-u, a nije ni provedena niti u Kini, Sjevernoj Koreji ili na Kubi. Samo u SAD-u su farmeri sirovog mlijeka tretirani kao teroristi.

No, sada situacija postaje još više luđa nego što se moglo zamisliti: Internacionalna Asocijacija za Mliječne Proizvode (IDFA) i Nacionalna federacija proizvođača mlijeka (NMPF) su podnijeli peticiju FDA tražeći da FDA promijeni “definiciju” mlijeka i da potajno uključuje kemijska sladila poput aspartama i sukraloze.

Važno je napomenuti da niti jedan od ovih dodataka ne moraju biti navedeni na etiketi. Oni će jednostavno biti podmetnuti pod definiciju “mlijeka”, tako da kada tvrtka navodi “mlijeko” na etiketi, on automatski uključuje i aspartam ili sukralozu. A ako pokušavate izbjeći aspartam, nećete moći to učiniti, jer to neće biti navedeno na etiketi.

I to je ne samo za mlijeko već i za: jogurt, vrhnje, kiselo vrhnje, razne vrste mliječnih krema – ukupno 17 proizvoda, koji su navedeni u zahtjevu prema FDA.

Kod peticije stoji:

IDFA i NMPF su zatražili predložene izmjene i dopune standarda identiteta mlijeka kako bi se omogućilo dodavanju svojstvenih aromatskih sastojaka koji se koriste u mlijeku (npr., čokoladna aroma koja se dodaje u mlijeko) koji bi bili zaslađeni sa sigurnim i prikladnim zaslađivačem – uključujući i ne-nutritivna sladila poput aspartama.

To je sve učinjeno kako bi se “spasila djeca”, rečeno nam je, jer korištenje aspartama u mliječnim proizvodima smanjuje kalorije.

Industrija mlijeka posebno traži da se sakrije aspartam od potrošača

Zapanjujuće, mliječna industrija se bavi sa ekstremnom licemjernom logikom i zapravo tvrdi da bi aspartam trebao biti skriven od strane potrošača ne navodeći ga na etiketi. Evo što peticija kaže:

IDFA-i NMPF tvrde da popis sastojaka kao što je “smanjeni kalorijski sastav” nije privlačan djeci, te ih treba uvjeriti da potrošači mogu lakše identificirati ukupnu hranjivu vrijednost mliječnih proizvoda koji su začinjena s ne-nutritivnim sladilima, ako se naljepnice ne uključuju kao potraživanja. Nadalje, podnositelji zahtjeva tvrde da potrošači ne prepoznaju mlijeko – uključujući i mlijeko sa okusima – da nužno sadrže šećer. Prema tome, podnositelji zahtjeva navode da mlijeko s okusom sa ne-nutritivnim sladilima treba biti označeno kao mlijeko bez sladila, tako da potrošači mogu “lakše identificirati njegovu ukupnu hranjivu vrijednost.”

Drugim riječima, skrivajući aspartam od strane potrošača ne uvrstivši ga na deklaraciju o sastavu, zapravo pomažu potrošačima, prema IDFA i NMPF!

Oooo da, potrošače je najbolje držati u neznanju. Ako ova logika miriše na istu vrstu u koju je upletena obmana koju prakticirati i Monsanto, to je zato što je identična: “što manje potrošači znaju, to nam više pomažu” – prema logici koju promovira industrija. I to je za djecu previše, jer djeca se također najbolje poslužuju ako se drže pod otrovnim aspartamom.

Potrošači su uvijek bili u mraku što se tiče ružičaste sluzi, mesnog ljepila, rBGH i GMO-a i ostalim sastojcima koji se stavljaju u njihovu hranu. A sada, ako IDFA dobiije svoj ​​način, moći ćete piti hormonima kontaminirano mlijeko od krava zatrovanih antibioticima hranjenih genetski modificiranim usjevima i koje sadrži skriveni kancerogeni neurotoksin aspartam. I nećete imati pravo znati bilo što od sastojaka u hrani koju jedete!

FDA potvrđuje taj status “tajne” aspartama, rekavši: “Ako se standard identiteta mlijeka mijenja prema zahtjevu podnositelja peticije, proizvođači mlijeka bi mogli koristiti ne-nutritivna sladila u mlijeku sa okusom bez da se navode u deklaraciji.”

To je znak da prestanete piti obrađeno mlijeko i mliječne proizvode uopće

Tu se nalazi još veća priča nego samo da se industrija nada da će dobiti odobrenje FDA za tajno stavljanje aspartama u mliječne proizvode, ne navodeći aspartam na etiketi.

Veće pitanje je ovo: Ako industrija gura i pokušava sakriti aspartam u svojim proizvodima, što drugo još skriva?

Postoje puno prljavih malih tajni u mliječnoj industriji, naravno, i to čak nije tajna iza zatvorenih vrata koja potiče da FDA uništi konkurenciju proizvođača sirovog mlijeka.

Jedini racionalni odgovor na sve ovo je da se zaustavi kupnja i konzumiranje prerađenih mliječnih proizvoda, na neko razdoblje!

Ja pijem bademovo mlijeko, a ne gnojem-ispunjeno pasterizirano kravlje mlijeko.

Tu je i filozofski stav: Ne kupujte proizvode od industrije koja stalno laže o svemu.

Mliječna industrija je poput mafije.

Oni aktivno nastoje uništiti konkurenciju, držati u neznanju potrošače i monopolizirati tržište. Oni vode vrlo varljive oglase sa smiješnim tvrdnjama poput “pijenje mlijeka pomaže da izgubite težinu” i ostale gluposti.

Mliječnih industrija SAD je ogrezla u obmani, na svakoj razini, a sada žele da i vaša djeca piju aspartam koji je potajno je uklopljen u proizvod.

Pitate se da li aspartama i umjetnih zaslađivača ima u hrvatskim mliječnim proizvodima?! To nećete saznati tako lako, barem još neko vrijeme. Prestanite piti mlijeko. Zaustavite financijsku potporu hrani koju proizvodi mafija.

 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(preveo: mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)

Okružnica puna netočnih informacija o Codex Alimentariusu kruži internetom i poziva na paniku zbog navodne globalne zavjere moćnih ljudi protiv naroda. Sustav standardiziranja kvalitete i karakteristika prehrambenih proizvoda netko nedovoljno informiran, u paničnom tonu, proglašava genocidnim, što potkrepljuje podatkom o pojavi pakiranja hrenovki u srbijanskim trgovinama sa znakom piramide, a izgleda trokutom.

Autor i njegovi istomišljenici prestravili bi se da znaju da Hrvatska u Codexu Alimentariusu sudjeluje još od 1994. godine i da su domaći prehrambeni standardi usklađeni sa zahtjevima te komisije pod okriljem Ujedinjenih naroda

Predočili smo dopis mr. sc. Teji Havranek, stručnjakinji za Codex Alimentarius u Hrvatskom zavodu za norme, koja pojašnjava što predstavlja znak na pakiranju hrenovki u Srbiji. ‘Znak za koji se tvrdi da je znak CAC-a zapravo je znak certifikacijske kuće TUV, a znak za koji se tvrdi da je piramida zapravo više sliči na trokut. Taj znak znači da je certifikacijska kuća TUV izdala certifikat firmi Matijević da ona ima uveden HACCP sustav po dokumentu Codexa Alimentariusa.

Skraćenica HACCP je oznaka za sustav analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka. Taj se sustav ne može uvesti bez osnovnih higijenskih mjera’, objasnila je Havranek za tportal.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu da je hrvatsko prehrambeno zakonodavstvo već gotovo u svim područjima usklađeno s europskim propisima. Bitno je, a i primarni cilj za prehrambenu industriju prije ulaska u EU, usuglasiti poslovanje s legislativom unije’, kaže Tena Đaković iz HGK.

‘Primjena Codexa Alimentariusa nije obavezna za proizvođače, već predstavlja samo smjernice koje najčešće služe za izradu propisa’, istakla je Đaković.

Konkretno, jedan od brojnih standarda odnosi se na med. U Hrvatskom pčelarskom savezu usporedili su zahtjeve Codexa Alimentariusa s hrvatskim Pravilnikom o medu i vidjeli da su odredbe identične. ‘Zna se točno što je med i od čega se sastoji, a Hrvatska je to propisala Pravilnikom o medu, koji je jednak standardu Codexa Alimentariusa’, kaže Kranjec.

Dr. sc. Ljiljana Primorac, profesorica s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, naglašava da Codex Alimentarius nije jedan propis, već ga čine tisuće dokumenata, odnosno normi. Dio ih je općih, koji se mogu primijeniti na sve namirnice pa reguliraju označavanje, higijenske zahtjeve, ostatke pesticida, veterinarske lijekove, aditive, kontaminante i slično. Dio se primjenjuje samo na određene namirnice poput mlijeka i mliječnih proizvoda, žitarica i tako dalje.

‘Danas Komisija Codexa Alimentariusa ima 185 država članica i EU. Codexovi dokumenti su baza sporazuma WTO, referentna točka u međunarodnoj trgovini hranom, obaveza za potpisnice sporazuma. Norme Codexa Alimentariusa primjenjivale su se i u bivšoj državi, koja je od osnutka bila članica Codexa. Vezano za trenutačno stanje, naše je zakonodavstvo usklađeno sa zakonodavstvom EU-a i komunikacija vezana za usvajanje standarda se odvija preko tijela EU-a’, rekla je profesorica Primorac.

Norme i ostali dokumenti Codexa Alimentariusa, poput zapisnika sa sjednica radnih grupa, javni su. Komisija Codexa Alimentariusa (CAC) ima sjedište u Rimu, a osnovale su je 1961. godine zajednički FAO, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a i WHO, Svjetska zdravstvena organizacija, s ciljem da se kroz znanstveno bazirane i opće prihvaćene norme olakša međunarodna trgovina hranom uz istovremenu zaštitu zdravlja i interesa potrošača.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(tportal.hr, youtube.com/uredio: nsp)

Upozoravamo građane da su se na našem tržištu pojavili

Navedeni proizvodi su se pojavili na tržištu nezakonito, jer genocidni Codex Alimentarius nije usvojen, nije ,,usklađen”, niti može biti, jer su odredbe Codex Alimentarius-a u suprotnosti sa Roterdamskom i Kopenhaškom konvencijom.

Bilo kakvo mijenjanje ili ,usklađivanje” zakona da bi se Codex Alimentarius počeo primjenjivati je neprihvatljivo. Codex Alimentarius sadrži odredbe o korištenju umjetnog goveđeg hormona rasta i antibiotika u svim vrstama mesa namijenjenih ljudskoj ishrani, to će imati nesagledive posljedice po zdravlje sadašnjih
i budućih generacija.

Sve vrste prehrambenih namirnica se po odredbama Codex Alimentarius-a moraju zračiti da bi duže trajale, a ne postoje neopasne doze zračenja za ljudsko zdravlje. U poljoprivrednoj proizvodnji Codex Alimentarius obvezuje upotrebu jedino genetski modificiranog sjemena, a od 12 zabranjenih herbicida kao najopasnijih kemijskih sredstava za zaštitu poljoprivrednih proizvoda, Codex Alimentarius na listu dozvoljenih spojeva vraća sedam, kao DDT, lindan, malation i druge otrove.

Zvanične preporuke Codex Alimentarius-a su smanjile minimalne količine hranljivih materija u ljudskoj ishrani, tako da će se u zemljama koje prihvate Codex Alimentarius, vitamini, ljekovite trave (čajevi), korisni minerali biti zabranjeni u slobodnoj prodaji.
Autori Codex Alimentarius-a su prilikom sastavljanja odredbiplanirali smrt tri milijarde ljudi, jednu milijardu od neposredne primjene odredbi Codex Alimentarius-a, a dvije milijarde od posljedica pothranjenosti i nemogućnosti liječenja, a sve u cilju smanjenja ljudske populacije na za njih prihvatljivu jednu milijardu.

[highlight color="red"] Codex Alimentarius je nastavak nacističike filozofije koga je osmislio Fritz De Meer, direktor farmaceutske kompanije I.G.Farben (danas Novartis) koja je proizvodila Ciklon B za plinske komore u koncentracijskim logorima tiijekom Drugog svjetskog rata. [/highlight]

Zbog toga je u Nirnbergu 1945. godine osuđen zbog zločina protiv čovječanstva.
Zato upozoravamo građane, umjesto Vlade i resornih ministarstava koja su uvučena u kolo genocida nad vlastitim narodom, ig Codex Allimentarius je na ovom oglasu i označava da su svi navedeni proizvodi podvrgnuti tim specifikacijama

NE KUPUJTE NAMIRNICE SA ZNAKOM PIRAMIDE UZ KOJI STOJI NAZIV CODEX ALIMENTARIUS, JER TAJ ZNAK PREDSTAVLJA NADGROBNI SPOMENIK NAŠEM ZDRAVLJU I BUDUĆNOSTI.

Obilježene namirnice zbog štetnih sastojaka u sebi kod korisnika i potomaka mogu izazvati maligna oboljenja, sterilitet, šećernu bolest, atrofiju mozga, impotenciju i još 60 najtežih oboljenja. Dobro zagledajte proizvode pri kupovini, beskrupulozni proizvođači su već dobili zeleno svjetlo od odgovornih političara i opisani znak stavili na svoje proizvode. Bojkotirajte te proizvode, zaobilazite takve prodavaonice, a ako skinu znak sa proizvoda i nastave sa prodajom otrova, sudit ćemo im!

RAZLOG JE PROFIT

Multinacionalne kompanije ostvarivale velike profite i bile favorizirane na svjetskom tržištu obaraju se sve dosadašnje kontrolne norme u oblasti proizvodnje hrane, aditiva i ostalih dodataka hrani. Ali da bi se ugušila konkurencija donosi se i veliki set propisa koji će ovih dana u Srbiju donijeti monstruozni Codex Alimentarius.
Vjerojatno većina nas nije čula za Codex Alimentarius, zar ne? Ako niste čuli za njega, to znači da je elita postigla svoj cilj, jer im upravo to najviše odgovara. Kada biste znali šta je Codex, njihov opstanak bi bio ugrožen. Upravo to želimo postići ovim napisom, jer Codex dolazi. Biće stavljen u upotrebu 31. prosinca ove godine. Možda
vam u ovom trenutku to ništa ne znači, ali pošto vam sad obrazložim u čemu se Codex sastoji, biće vam jasno. Ako poslije toga počnete da razmišljate o njemu, moj cilj je postignut.

Što je zapravo Codex?
Codex Alimentarius je skup pravila za regulaciju poljoprivrede i potpunu kontrolu hrane od sjemena do konačnog proizvoda. Pokušat ću to na jednostavniji način napisati što znači njegova primjena:

* Pod Codex-om više nije potrebno obilježavati životinje koje su genetski modificirane, to je do sada bilo obavezno. Na taj način će se životinje ukrštati i time će se uništiti prirodni potencijal postojećih rasa, to je i cilj Codex-a.
* Sve povrće i sjeme će biti izloženo zračenju. Trenutno se to radi samo kod sjemenja i povrća koje je dugo u transportu, kako bi ostalo svježe što duže. Pod Codex- om će to biti obavezno za sve povrće, sjeme, životinje i meso.
* Uvođenjem Codex-a će sve životinje, koje se uzgajaju za hranu ili mlijeko, morati da dobiju Monsanto hormon rasta i Monsanto antibiotike. Inače, kompanija Monsanto je najveći proizvođač genetski modificiranih životinja i sjemana za sadnju na Svijetu. Vrlo podla, jedna od najpodlijih kompanija na Svijetu.
[highlight color="yellow"] Ljudi će obolijevati zbog upotrebe genetski modificirane hrane. Kada se dogodi tu uskače farmacija, koja će im nuditi pomoć u obliku svojih lijekova. Gotovo svi prirodni lijekovi će biti zabranjeni i označeni kao opasni, a dozvoljeni će biti samo farmaceutski proizvodi. [/highlight] Pa neka mi neko kaže da je kemija zdravija od prirodnih proizvoda,
kako hrane tako lijekova. Prirodni lijekovi su konkurencija farmaciji, pa ih zato žele ukinuti. Vitaminski dodaci će se moći dobitisamo na recept. Codex u osnovi sprečava i ukida prirodno organsko ratarstvo.
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=7577"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]