Poljoprivrednicima i povrtlarima propisat će se obvezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemenja, pri čemu će korištenje starih i rijetkih sorti  biti kažnjivo, čak i onda kada se siju ili sade u privatnom vrtu

Nakon nedavne skandalozne odluke Europske komisije o privatizaciji vodoopskrbe, iz Bruxellesa nam stiže novi šok. Europska komisija 6. svibnja poslat će Europskom parlamentu novu uredbu kojom će poljoprivrednicima i povrtlarima zakonski propisati obvezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemenja, pri čemu će korištenje starih, rijetkih i autohtonih sorti –  koje nemaju gotovo nikakve šanse dobiti dozvolu za promet –  biti kažnjivo, čak i onda kada se siju ili sade u privatnom vrtu!

Europske ekološke organizacije i brojne udruge čiji članovi pokušavaju očuvati stare autohtone sorte sjemenja – a koje su već dugo trn u oku multinacionalnim kompanijama – ovih su dana izazvale veliku uzbunu zbog namjere Europske komisije čija bi odluka mogla ugroziti suverenost europskih država u očuvanju genetičke raznolikosti.

Bez konkurencije

Trenutačno tri najveće korporacije – Monsanto, DuPont i Syngenta – kontroliraju 53 posto svjetskog tržišta sjemenjem (deset najvećih kontrolira čak 73 posto!), a velike su kompanije došle do tog rezultata tako što su pokupovale gotovo sve manje tradicijske i obiteljske sjemenare, tako da, zapravo, više i nemaju konkurenciju.

Međutim, kod takvih kompanija tržište sjemenja samo je sredstvo. Naime, riječ je ponajprije o velikim proizvođačima herbicida, dakle kemijskim kompanijama, a tek onda i o proizvođačima sjemenja, koje uz svoje sjeme poljoprivrednicima, povrtlarima i voćarima nude herbicide i kemikalije bez kojih te sorte nije moguće uzgojiti.

Autohtone sorte sjemenja, međutim, za razliku od ovih »visokoproduktivnih i intenzivnih« sorti, prilagođene su lokalnim prilikama. Osim što je neusporedivo ukusnije i bogatije hranjivim sastojcima – što više nikome ne treba posebno dokazivati – povrće i voće dobiveno iz autohtonih sorti zahtijeva manje vode i umjetnog gnojiva, a i nije ga potrebno štititi tolikim količinama kemikalija, jer je otpornije na bolesti, što izravno smanjuje zagađenje okoliša.

Stroge kazne

Međutim, multinacionalne kompanije u ovom slučaju očito imaju drukčije interese, koje je u ovom slučaju odlučila uvažiti i Europska komisija, koja funkcionira kao produžena ruka velikih multinacionalki i kapitala, a ne vlastitih građana.

Naime, multinacionalke će jedine imati koristi od takve odluke, dok se građani uslijed petogodišnje ekonomske krize u brojnim europskih državama, pa i u Hrvatskoj, sve više okreću samoopskrbi i proizvodnji povrća i voća za vlastite potrebe, ne samo zbog štednje, nego i zbog zdravlja i sve ugroženijeg okoliša. No Europska komisija donijela je odluku koja će potkopati takve napore.

Zahvaljujući uredbi Europske komisije, koja će vrijediti i u Hrvatskoj, autohtone sorte, koje su dosad bile izuzete iz europskih pravila, brzo će iščeznuti s trgovačkih polica.

Oni koji ne budu postupali po uredbi bit će strogo kažnjeni, a oni koji budu poželjeli registrirati vlastito sjeme suočit će se s nepremostivim birokratskim preprekama, budući da predviđena regulacija registracije sjemenja diskriminira autohtone sorte u odnosu na industrijsko sjeme, čime se diskriminiraju mali proizvođači u odnosu na velike kompanije, zbog čega ekološke organizacije i upozoravaju na skori potpuni nestanak autohtonog sjemenja.

Puna kontrola

Neposredan povod skandaloznoj odluci je provedba odluke Europskog suda iz srpnja prošle godine, prema kojoj poljoprivrednici smiju prodavati samo službeno dopušteno sjeme. Ako uredba Europske komisije u sadašnjem obliku stupi na snagu, poljoprivrednici vlastito, nestandardizirano i neunificirano sjeme, neće smjeti ni darovati!

U tom slučaju, naime, nekoliko multinacionalnih kompanija doista bi mogle preuzeti potpunu kontrolu nad cjelokupnim prehrambenim lancem, od njive do onoga što će biti u našim tanjurima, pri čemu uvijek moramo imati na umu kako cilj takvih kompanija nisu zdravlje i dobrobit stanovništva, već uvijek samo i isključivo –  profit.

SAD donijele »zakon o zaštiti Monsanta«

Ni Sjedinjene Američke Države ne zaostaju. Američki predsjednik Barack Obama nedavno je potpisao zakon kojeg su odmah prozvali zakonom o zaštiti Monsanta, koji federalnim sudovima ukida pravo zabrane uzgoja GMO proizvoda i proizvodnje GMO sjemenja, bez obzira na potvrđenu štetnost GMO-a po zdravlje stanovništva. Dakle, posrijedi je rijetko viđen trijumf industrijskog lobija i nekoliko povlaštenih multinacionalki, ponajprije Monsanta, koje su isposlovale izuzimanje ove rizične djelatnosti iz sudske jurisdikcije.

Novi Zeland zabranio uzgoj hrane u vrtovima

Europa nije usamljena u protežiranju ekskluzivnih prava velikih proizvođača sjemenja i hrane. Vjerojatno najdalje otišao je Novi Zeland, koji je pod utjecajem velikih kompanija donio nevjerojatnu odluku kojom je zabranio uzgoj hrane u vrtovima i svaku distribuciju sjemenja bez posebnog odobrenja vlasti, a kako to odobrenje nije nimalo jednostavno dobiti, prazninu su brzo ispunile velike kompanije poput Monsanta, na zadovoljstvo vlastitih dioničara. Orwellovski zakon predviđa i provjeru poštivanja nametnutog zakona, i to pretresom prostora za koje se sumnja da se u njima proizvodi hrana. Inspekciju provode naoružani inspektori, u pratnji predstavnika proizvođača hrane!
 

 
 
izvor: novilist.hr, youtube.com/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=13507"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata