Američka će vojska vjerojatno ubrzati ritam svojih operacija u Afganistanu kako bi se suprotstavila jačanju napada talibana, rekao je u ponedjeljak američki general nakon što je Washington privremeno prekinuo mirovne pregovore s pobunjenicima

Američki general marinaca Kenneth McKenzie, čelnik Američkog središnjeg zapovjedništva, rekao je tijekom posjeta Afganistanu da su talibani u mirovnim pregovorima precijenili svoju poziciju izvodeći niz velikih napada, uključujući i jedan u kojem je prošli tjedan ubijen američki vojnik.

Talibani, koji nadziru više teritorija nego ikad nakon 2001. kada su vladali zemljom, rekli su u nedjelju da će još američkih života biti izgubljeno.

McKenzie je odbio komentirati priopćenje talibana. On je međutim napomenuo da američke snage u Afganistanu nisu “bespomoćne”.

“Svakako nećemo mirno gledati i dopustiti im da izvedu neku samozvanu brzu pobjedu. To se neće dogoditi”, rekao je McKenzie skupini novinara koji putuju s njim tijekom zaustavljanja u zračnoj luci Bagram u sjeveroistočnom Afganistanu.

Upitan hoće li jačanje operacija protiv talibana uključivati i zračne udare i napade američkih i afganistanskih komandosa McKenzie je odgovorio: “Mislim da govorimo o cijelom dijapazonu”.

“Koje god mete budu raspoložive, koje god mete možemo napasti zakonito i etički, mislim da ćemo progoniti te mete”, rekao je.

Riješenost pobunjenika da pojačaju napade na pokrajinska središta kao i samoubilačke bombaške napade čak i za vrijeme mirovnih pregovora bila je glavni čimbenik koji je naveo predsjednika Donalda Trumpa da objavi u subotu kako otkazuje pregovore usmjerene na završetak najduljeg američkog rata koji traje već 18 godina.

Trump je u ponedjeljak potvrdio da su pregovori s čelnicima afganistanskih talibana prekinuti te da još i dalje razmatra povlačenje američkih snaga iz Afganistanu.

“Što se mene tiče mrtvi su”, rekao je Trump novinarima govoreći o pregovorima.

Povlačenje američkih vojnika iz Afganistana jedan je od glavnih Trumpovih vanjskopolitičkih ciljeva i on je rekao kako njegova administracija još uvijek razmišlja o povlačenju 14.000 američkih vojnika koji su u toj zemlji.

“Željeli bismo izaći, ali izaći ćemo u pravo vrijeme”, rekao je.

(jutarnji.hr)

Trumpova administracija trebala bi trebala ispuniti svoje obećanje i izvući trupe iz Sirije prije nego što pametuje drugima gdje bi trebali biti ili ne, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u odgovor na prijetnju Washingtona zbog Venezuele

“Prije nego što iznesu svoje mišljenje o zakonitim interesima drugih naroda, savjetovao bih američku administraciju da ispuni obećanja koja je dali međunarodnoj zajednici” – rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova, misleći na obećanje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će povući američke trupe iz Sirije.

SAD se ponašaju kao “kauboj u Louvreu”, potkopavajući međunarodni poredak svojim “kaotičnim potezima i nepredvidljivim ponašanjem” – kazala je Zakharova.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je u srijedu kako su njihova dva vojna zrakoplova stigla u Venezuelu u sklopu sporazuma o vojnoj suradnji iz 2001. koji ne zahtijeva daljnje odobrenje venecuelanske nacionalne skupštine, koju su preuzeli oporba i samoproglašeni “privremeni predsjednik” Juan Guaido.

Zrakoplovi sa do 100 ruskih vojnih specijalista i teretom sletjeli su izvan Caracasa u subotu, što je izazvalo divlja nagađanja u mainstream medijima.

Washington je bio ljut zbog dolaska ruskih vojnika i proglasio ga “nepotrebnom provokacijom”. Trump je izrekao upozorenjem Rusiji da su “sve opcije otvorene” kada je riječ o izbacivanju Rusije.

Prijetnja američke vojne intervencije već se mjesecima nadvija nad Venezuelom, otkako je Washington podržao Guaidoa na vlasti i objavio kako je izabrani predsjednik Nicolas Maduro “nezakonit”.

U međuvremenu, Trump već godinu dana obećava povlačenje američkih vojnika iz Sirije kao “vrlo brzo”. Planovi povlačenja su zastali i tek je u prosincu prošle godine Bijela kuća objavila da su vojnici počeli odlaziti kući.

Međutim, ono što se očekivalo da će postati potpuno povlačenje oko 2.000 američkih vojnika stacioniranih u Siriji, od tada je revidirano. Nakon mnogo medijskih nagađanja o tome koliko će kontingenta ostati u ratom opustošenoj zemlji, Trump je prošlog tjedna potvrdio da će 400 američkih vojnika ostati u Siriji – 200 na sjeveru i 200 u području Al-Tanf, 55 km u južnom dijelu zemlje okupirana od strane SAD-a. Područje je domaćin američke vojne baze i zloglasnog izbjegličkog logora Rukban.

Ruski predsjednik Putin pohvalio je Trumpovu odluku o povlačenju američkih vojnika, rekavši prošlog mjeseca kako se nada kako Washington neće odustati od svije prvobitne namjere.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Senatori Rand Paul i Tom Udall su predstavili Zakon o okončanju beskonačno skupog sukoba u Afganistanu, proglašavajući ‘pobjedu’ u najdužem ratu u povijesti SAD-a nakon 18 godina, troška oko 6 bilijnuna dolara i preko 100.000 mrtvih

“Važno je znati kada treba proglasiti pobjedu i napustiti rat”, kazao je Paul u videozapisu koji je najavio zakon o Američkim snagama koje idu doma nakon plemenite službe (AFGHANS), dodajući: “Mislim da je vrijeme za odlazak već odavno prošlo.„

“Uskoro će pripadnici se američkih službi početi razmještati u Afganistan kako bi se borili u ratu koji je započeo prije njihova rođenja” – navodi senator Udall u priopćenju objavljenom uz zakon, ističući da je al-Kaida – navedena meta invazije još od 2001. godine – praktično još tu prisutna gotovo dva desetljeća kasnije, a Osama bin Laden je već dugo mrtav.

Možda podsjećajući na predsjednikovu odluku o povlačenju o povlačenju iz Sirije, zakon AFGHANS bi trebao biti usvojen vrlo brzo, postavljajući jednogodišnji rok za potpuno povlačenje SAD-a iz Afganistana s planovima za predaju zemlje afganistanskoj vladi koja će biti sastavljena u roku od 45 dana nakon usvajanja zakona.

Odobrenje za uporabu vojnih snaga iz 2001. godine – dokument koji je malo proširen sa svakom zemljom koju SAD napada pod okriljem “rata protiv terorizma” – ukinut će se na kraju povlačenja.

Nacrt zakona će izdvojiti 7 milijardi dolara za bonuse ratnim veteranima – što zvuči puno dok se ne usporedi sa 51 milijardom dolara godišnjih troškova rata u Afganistanu.

Paul je naveo neke od smiješnijih projekata “izgradnje nacije” koje je SAD financirala nakon što im je postalo dosasdno boriti se protiv talibana, uključujući i izgradnju luksuznog hotela u Kabulu i benzinskih postaja u zemlji u kojoj se gotovo nitko ne vozi na benzin, a projekt elektrifikacije zemlje je pod kontrolom talibana.

Zašto ujak Sam mora platiti sve to? Popis troškova koji je objavljen nevjerojatno vrijeđa američke porezne obveznike.

Zakon AFGHANS također proglašava pobjedu u Afganistanu – nešto što su i američki generali slobodno priznal, a što se smatralo nemoguće na područjima koja kontroliraju talibani, a za koje se čini da i predsjednik Donald Trump priznaje da je izgubljen slučaj, sudeći prema izvješćima prema kojima njegova administracija razmatra prepoloviti broj vojnika u sljedećih nekoliko mjeseci, pa čak se i potpuno povući u razdoblju tri do pet godina.

Veterani su još pesimističniji u pogledu mogućnosti pobjede, a nedavna anketa je pokazala kako gotovo tri četvrtine vjeruju da je rat u Afganistanu katastrofa za SAD.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Washingtonski ratni psi su još željni krvi u Siriji i širenja “demokracije, no situacija se polako preokreće u koristi mira

Izjava predsjednika Donalda Trumpa da je porazio ISIS i da je naredio potpuno povlačenje SAD-a iz Sirije izazvalo je bijes, izljev žući i nevjericu Washingtonskog instituta koji se nadao promjeni režima u Damasku

Trump je u srijedu ujutro objavio pobjedu nad Islamskom državom (IS, bivši ISIS – ISIL), kako su mediji izvijestili, te da će oko dvije tisuće američkih vojnika napustiti Siriju u roku od 60 do 100 dana.

Iako je Trump otvoreno izjavio da želi napustiti Siriju još u ožujku, visoki dužnosnici u njegovoj upravi rekli su da će američke snage ostati tamo neograničeno.

CNN-ov novinar Jake Tapper reagirao je na Trumpovu najavu citirajući jednog anonimnog službenika iz Pentagona koji je Trumpov potez vidio kao pobjedu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Bivši savjetnik za vanjsku politiku Hillary Clinton, Jesse Lehrich, požalio se na Twitteru kako bi povlačenje američke vojske ohrabrilo sirijskog predsjednika Bashara Assada i ojačalo Rusiju i Iran, ostavljajući američke saveznike – Kurdsku miliciju “ponovno na suhom”.

Senator Marco Rubio sa Floride, poznat kao vanjskopolitički savjetnik, također se nije složio s povlačenjem, nazvavši to “kolosalnom” pogreškom i “velikom pogreškom koja će imati značajne posljedice u godinama i mjesecima koji dolaze”.

Rubio je citirao Lehrichovu procjenu da bi povlačenje SAD-a predalo Siriju Rusiji i Iranu, dodajući kako bi to moglo dovesti do još jednog sukoba između Izraela i Hezbollaha sa potporom Irana i obistiniti izjave Rusije i Kine da je Washington „nepouzdan saveznik.”

Sljedeći vanjskopolitički “savjetnik”, senatorica Lindsey Graham iz Južne Karoline) izjavila je kako će povlačenje biti “velika pogreška poput one koju je napravio Obama”, omogućujući oživljavanje ISIS-a i stavljajući Kurde pod još jedan rizik.

Zapadnjački stručnjak za Siriju, Faysal Itani, također je bio negativan u svojim predviđanjima.

“Očekujem da će se ISIS vratiti u nekom obliku u roku od godine dana, a izbacivanje Irana iz Sirije neće se ostvariti ako SAD uopće ne budu u Siriji” – rekao je za The National, dodajući kako će vjerojatniji ishod biti “mogući vojni sukob između Turske i Kurda, barem na granici, ako Rusi to dopuste”.

Urednik vanjskopolitičkog odjela Washington Posta, Jackson Diehl, pitao se kako se Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton osjeća zbog povlačenja, s obzirom na njegove nedavne izjave o SAD-u koji boravi u Siriji i koji će prema njemu ostati u Siriji sve dok budu prisutne iranske snage, što znači neograničeno.

Međutim, kritičari sudjelovanja SAD-a u Siriji, bili su presretni vijestima o povlačenju, istaknuvši kako je prva i jedina prava pogreška Washingtona bila da se uključi u pokušaj rušenja vlasti u Damasku.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Venezuelanska vlada želi vratiti oko 550 milijuna dolara u zlatnim polugama iz Engleske banke zbog sve veće zabrinutosti zbog nametanja sankcija od strane Amerike

Caracas planira vratiti 14 tona zlata, koje je dano na čuvanje u Velikoj Britaniji, natrag u Venezuelu, prema neimenovanim javnim dužnosnicima, kako citira Reuters.

Britanski regulator navodno je nastojao pojasniti što Venezuela želi učiniti s zlatom.

Plan o repatrijaciji zlatnih rezervi, koje se čuvaju u Londonu, se navodno raspravlja gotovo dva mjeseca usred povećanih poteškoća u dobivanju osiguranja za pošiljku koja je potrebna za premještanje velike količine zlata.

“Još uvijek pokušavamo pronaći osiguranje, jer su troškovi visoki” – rekao je izvor agenciji.

Vanjskotrgovinska devizna imovina značajno je u padu jer su već nametnute američke sankcije zabranile da se vlada zadužuje na međunarodnim tržištima.

Bijela kuća je prošli tjedan uvela novi krug anti-venezuelanskih sankcija. One zabranjuju građane SAD-a da se bave entitetima i ljudima koji se bave prodajom zlata u Venezueli, koje SAD naziva “korumpiranim i obmanjujućim”.

Južnoameričku zemlju trenutno pogađa jedna od najgorih gospodarskih kriza u povijesti, prolazeći kroz već petu godinu recesije sa godišnjom inflacijom od više od 400.000 posto. Kriza je navodno prisilila gotovo milijun ljudi da pobjegnu u susjedne zemlje.

Caracas drži zalihe zlata u trezorima stranih banaka, što je uobičajena praksa za zemlje u razvoju. U 2011. godini, venezuelanski socijalistički vođa Hugo Chavez povratio je gotovo 160 tona zlata iz SAD-a i nekih europskih zemalja.

Od 2014., Venezuela koristi svoje zlato kao kolateral kako bi dobila milijarde kredita od međunarodnih zajmodavaca.

Kao rezultat toga, rezerve zlata u zemlji bile su značajno iscrpljene. Prema najnovijim podacima iz središnje banke, zalihe zlata su u lipnju pale na 160 tona, sa 364 tona u 2014. godini.

Sporazumi o zamjeni postali su teški za Venezuelu 2017. godine, nakon što je Washington zabranio američkim financijskim institucijama da financiraju tu operaciju.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ankara je odlučila vratiti sve svoje zlato pohranjeno u američkim Federalnim rezervama, izvijestio je turski mediji

Posljednjih godina Turska je vratila 220 tona zlata iz inozemstva, a prošle godine 28,7 tona je vraćeno iz SAD-a.

Turske rezerve zlata procjenjuju se na 564 tone i iznose oko 20 milijardi dolara, izvijestila je turska novina Yeni Safak.

Prema ovim podacima, Ankara je 11. najveći posjednik zlata na svijetu, iza Nizozemske i ispred Indije.

Izvješća dolaze u vrijeme kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zauzeo teška stajališta prema američkoj valuti.

Ovaj tjedan je kritizirao dolarske zajmove i rekao da međunarodne kredite treba umjeto toga davati u zlatu.

“Zašto uzimamo zajmove u dolarima? Koristimo drugu valutu, predlažem da se zajmovi trebaju izdavati na temelju zlata” – rekao je Erdogan tijekom govora na Kongresu globalnog poduzetništva u Istanbulu 16. travnja, piše Hurriyet.

“Sa dolarom u svijetu uvijek smo pod pritiskom tečaja. Trebali bismo spasiti države i narode od tog pritiska tečaja. Zlato nikad nije bilo sredstvo ugnjetavanja tijekom povijesti” – dodao je.

11. travnja turska je lira zabilježila najnižu rekordnu stopu u odnosu na dolar. Prije 10 godina jedan dolar je vrijedio 1,7 turskih lira, danas on iznosi čak 5 turskih lira.

Turska je među nekoliko zemalja koje su povukle zlata iz SAD-a. Val je počeo 2012. godine, kada je Venezuela priopćila kako je vratila 160 tona zlata u vrijednosti od oko 9 milijardi dolara.

Njemačka Bundesbanka tada je zahtijevala da vrati 300 tona, a FED joj je rekao kako će za to trebati sedam godina. Nizozemska je također vratila 122,5 tona zlata.

“Središnje su banke započele repatrijaciju već prije nekoliko godina, što znači prije nego što smo imali Brexit, Kataloniju, Trumpa, AFD i rastuće napetosti između Politbura u Bruxellesu i naroda Istočne Europe” – izjavio je za Claudio Grass savjetnik za plemenite metale.

Prema njegovim riječima, svijet postaje manje centraliziran.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Sirijskog predsjednika je najvišim francuskim odlikovanjem 2001. godine nagradio tadašnji predsjednik Jacques Chirac

Predsjednik Bashar al-Assad predao natrag nagradu Legija časti, najprestižnijeg francuskog odlikovanja kojeg je dobio 2001. godine od Jacques Chiraca, kazavši kako neće iskoristiti počasti koje je darovala “zemlja rob” koja je bombardirala Siriju.

“Ministarstvo vanjskih poslova … vratilo je u Francusku republiku … ukras Velikog križa Legije časti dodijeljenog predsjedniku Assadu” – priopćilo je na Twitteru predsjedništvo Sirije, istaknuvši da je medalju vraćena u Pariz kroz rumunjsko veleposlanstvo koje zastupa francuske interese u zemlji.

Odluka o vraćanju najviše medalje časti francuske države učinjena je zbog “sudjelovanja Francuske u trodijelnoj agresiji” protiv Sirije 14. travnja.

Nakon francuskog bombardiranja koje je slijedilo bombardiranje od strane američkih snaga, koja je uključivalo i britansku zračnu potporu, Bashar je smatrao neprihvatljivim da nosi nagradu koju je izdala “zemlja rob i sljedbenik Sjedinjenih Američkih Država” koja podržava teroriste i krši “najosnovnije norme i načela međunarodnog prava” – navodi se na Twitteru, citirajući pritom predsjedničke izvore.

Ranije su francuske novinske kuće izvijestile kako je Pariz pokrenuo postupak povlačenja ordena Legije časti sirijskom predsjedniku.

Prije toga, Francuska je opozvala nagrade koje su dodijeljene američkom biciklističkom prvaku Lance Armstrongu, britanskom dizajneru Johnu Gallianu i Harveyu Weinsteinu, nakon što su se pojavili navodi o seksualnom uznemiravanju holivudskog producenta.

Assad je 2001. godine postao vitez Legije časti, kada se sastao s bivšim francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

100.000 unci zlata je povučeno natrag u Budimpeštu

Narodna banka Mađarske vraća 100 tisuća unci zlata iz Londona, navodeći strahove zbog nadolazeće ‘geopolitičke krize’

Ukupna vrijednost 3 tone zlata iznosi 33 milijarde mađarskih forinti (130 milijuna dolara). Prema mađarskoj središnjoj banci, poticaj je bio potaknut zabrinutošću zbog budućih “geopolitičkih kriza” i činjenice da se držanje zlata izvan zemlje sve više smatra previše rizičnim.

“Zlato nije samo investicijski proizvod za središnje banke, već je strateški alat koji pomaže samopouzdanju zemlje, kako u inozemstvu tako i u domovini”, navodi se u priopćenju banke, dodajući kako je “Došlo vrijeme da se zlatne rezerve zemlje vrate kući.”

Upućivanje na “geopolitičku krizu” nesumnjivo se odnosi na Rusiju. Napetosti su se ponovno povećavale posljednjih dana nakon što je otrovan bivši ruski dvostruki agent u Velikoj Britaniji.

Nakon što je britanska vlada izdala ultimatum Rusiji, Moskva je odgovorila sličnim tonom, a ruska glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova je izjavila: “Ne dajete 24-satnu rok jednoj nuklearnoj sili”.

Mađarska nije jedina zemlja koja je nedavno povratila zalihe zlata iz inozemstva.

U kolovozu je Njemačka priopćila kako je vratila 53.780 zlatnih poluga iz Pariza, i sada Bundesbanka više ne drži bilo kakve rezerve u Francuskoj. Banka je također vratila 940 tona zlata iz Londona.

Australska i nizozemska središnja banka također su nedavno odlučile vratiti velike iznose zlatnih rezervi.
 

Hungarian National Bank not messing about when bringing back Hungary’s gold reserves – were those guys needed to protect it or to "encourage" Bank of England to let it go? https://t.co/ANGNmtyzwU pic.twitter.com/QSIFxx6PPu

— Bron Suchecki (@bronsuchecki) March 9, 2018

 
NoviSvjetskiPoredak.com