Kada u New Orleans-u uđete u supermarket, osim namirnica, možete “kupiti” i poštenje. Na pultu se nalazi mala, skrivena, crna kutija koja vam nudi baš to – poštenje.

Iz nje se čuje neprestani šapat, koji je toliko tih da mnogi kupci ni ne primećuju. “Ja sam pošten i neću krasti”, šapuće kutijica. Da li je zbog toga ili ne, u svakom slučaju, poslovođe tvrde da je poruka ostvarila cilj. Samo u jednom lancu prodavnica, kupci i prodavci su krali hrane za više od sto tisuća dolara godišnje. Sada to više nije slučaj, zahvaljujući nesvjesnoj percepciji. Čak ni djevojke koje pomažu na kasama više ne kradu po neki dolar od svakog računa.

Kako danas izgleda jedna od vrsta sublimiranih  poruka, najbolji je primjer naslovna strana danas sveprisutnog Facebook-a.

Mislite da se “Coca cola” slučajno našla na prstenu iz “Gospodara prstenova” na naslovnoj slici?

Kandidat za švedskog vojnog pilota mora gledati u sliku koja se mijenja svakih 0,004 sekundi. Mada teško može išta primjetiti, on odmah mora interpretirati značenje slike. To što je kandidat vidio od velike je važnosti da li će postati pilot. Ukoliko njegova podsvjest nije sposobna da sliku registrira i prenese njen smisao, onda nije podoban za letelje. Šveđani smatraju da će tako sačuvati mnogo života i opreme, pa takvo ispitivanje podsvjesti u Švedskoj polako postaje rutinski dio kandidacijskog postupka.

U Sauthemptonu u Engleskoj, postoji filmska sala  gde se prikazuju filmovi koje obična publika ne može  vidjeti. Gledatelji su bolesnici od agorafobije, straha od otvorenog prostora, a takvo gledanje je dio njihovog liječenja. Pojedini studenti matematike u Izraelu su pokazali mnogo bolje rezultate na testovima pošto su im, tajno, pokazivane velikom brzinom poruke dizajnirane tako da se osjete lijepo i sigurno. Na Univerzitetskoj bolnici u New York-u je na isti način efikasno vršeno mršavljenje kod žena.

Kako nešto može biti ostvareno pomoću šaputanja u ljudsko uho ili treptaja u ljudsko oko? Poslovni ljudi, vlade i naučnici pokušavaju uspostaviti direktnu vezu sa našom posvješću dodirujući rub naše svijesti. Namjera im je prenijeti sublimirane poruke, toliko brzo i nečujno da i ne osjetimo da nam se neko uvukao u mozak. U nedobronamjernim rukama ovakva tehnologija se može manipulirati diskutabilnim sugestijama i komandama u mozak drugih, a da to niko ne primjeti. Naučnici su, kao i obično, prilično sumnjičavi prema uspjesima takvih metoda. Istovremeno, vjerojatno da nema razvijene zemlje gde se takva mogućnost ozbiljnije ne proučava.

Prva primjena sublimirane percepcije je sredinom pedesetih godina u Americi. Vlasnik kino mreže, Forg Li, iz New Jersey-a je u munjevitom blicu preko prelepe Kim Novak, za vreme prikazivanja filma “Piknik”, pustio natpis: “Pijte Coca-Colu”. Inicijator takve reklame bio je James Vikari, stručnjak za prodaju coca-cole. Samo ta reklama sa Kim Novak donijela je povećanje prodaje za čak 58%. Ipak, vrlo brzo digla se velika prašina – čak je jedan kongresmen zahtjevao saveznu istragu. Raznorazna ženska udruženja žestoko su osudila takav postupak plašeći se za mladi naraštaj. Svi su se bojali da bi političari mogli utjecati na birače. Istražujući takvu bojazan, list “Saturday review” je u uvodniku pisao da sublimirana tehnika može biti “umješana u sam centar kontrole nuklearnog oružja u svrhu testiranja, ali i da izazove nekontroliranu upotrebu istog oružja”.

Mnogi psiholozi, u ime etike, napali su istraživanje o podsvjesnoj percepciji i tražili uvođenje moratorijuma na dalje naučno proučavanje. Njihova kampanja je uspjela pa su fondovi za dalja istraživanja presušili. Međutim, odmah poslije toga, malo po malo, raste interesiranje za sublimiranu percepciju i njenu praktičnu primenu.
Istraživanja psihologa i neurologa su osnažila “teoriju pažnje” – modele preko kojih mozak prihvaća količinu upotrebljivih informacija kao i one informacije koje se, nepotrebne ili tuđe, stalno ubacuju u slobodan prostor. U stvari, mozak sortira stimulativno i selektivno važne elemente informacija prema svjesti za “specijalnu pažnju”. Istina, i ostale informacije mozak sortira, ali ih odlaže u posebne rafove podsvjesti.

Pomoću posebnih osobnih šifri, osoba može prizvati u svjest poneku od tih informacija duboko sortiranu u podsvjesti. Koliko je kompletno to “sortiranje” pokazuje slijedeća usporedba: ako ste na bučnom koktelu, može vam se desiti da čujete neko interesantno ime ili dio razgovora vođenog na drugoj strani prostorije. Kod takvih slučajeva, znate i sami, broj decibela određenog zvuka ne igra važnu ulogu u tome da li ćete to čuti i razumjeti.

Mogu li sublimirane kontrole natjerati nekoga da postane dobrovoljni rob? Zašto da ne, ukoliko određenu osobu dovoljno dugo “bombardirate” sa određenom porukom. U neku ruku, danas ima mnogo takvih “robova” koji, na primer, kupuju ono što im se servira sublimiranim porukama, a da oni o tome nemaju pojma.

Doktor Hall Baker je predsednik Korporacije Behavioral Engineering iz Melarija u Luisiani, u Americi. Ova kompanija pokušava dizajnirati bilo čije ponašanje. Travnja 1979. godine on je ponudio tržištu proizvod poznat kao “Bekerova crna kutija”: to je traka sa lijepom muzikom u koju je umetnuta sublimirana poruka. Prve trake su bile za “poštenjačine”, kao što sam rekla na početku ovog članka. Kasnije je napravio 35 različitih crnih kutija, uz ukupnu zaradu od nekoliko miliona dolara. Baker je tada tvrdio da će kazete sa ovakvim porukama biti sastavni dio svakog odgojnog procesa. Jer, tamo gdje obitelji, škole i crkve nisu uspjele, sublimirana komunikacija je spremna da preuzme odgojna zadatke. Slušajući Bakerove trake izgleda vrlo jednostavno biti uspješan i sretan.
Kako na primeru izgledaju sublimirane poruke u oglasima, možete vidjeti na primjeru slika dole.

Beker je tada govorio: “Kada budemo koristili trake po tvornicama, profit će biti povećan. To će, takođe, pomoći zaposlenima da shvate koliko su važni, ne samo za sebe već i za svoje poslodavce. Kad bismo koristili sublimirane poruke na televiziji, mogli bismo da reduciramo broj žrtava na autoputevima tako što bi sugerirali ljudima da pažljivije voze.”
Međutim, nisu svi Bakerovi potencijalni klijenti imali iste želje. Susretao je on pohlepne političare i religiozne fanatike koji su željeli potlačiti svet. Zbog toga je govorio: “Ne jurim ja da napravim traku čim mi to neko naruči. Biram one čiji je kredibilitet i integritet takav da ja u njih imam povjerenja. Uvjek se trudim da shvatim kako će određena aplikacija djelovati, jer dobro znam koliko je ovo moćno oružje”.
Interesantno je da mnogi kupci njegovih traka ne žele publicitet jer se boje da bi ih njihovi klijenti bojkotovali kada bi znali za ove “trikove”. Najveći broj poslodavaca “zaboravlja” objasniti svojih zaposlenim radnicima i službenicima da su pod uticajem “sublimiranih poruka”.

Naravno, danas sve televizije prešućuju kakvom bombardiranju sublimiranim porukama su izloženi njihovi gledatelji.
Tabu koji je bio prešućen vezan za “čeprkanje” po mozgu počeo je nestajati, bar kad je komercijalna upotreba u pitanju. Prva takva poruka, u vidu reklamnog spota, bila je emitirana na američkoj televiziji 1973. godine. Radilo se o igrački pod nazivom “Huster – Do” i sublimiranoj komandi “Get It” – Uzmite je. Godine 1978. na američkoj televiziji pokušali su, u okviru reportaže o ubojstvu, poslati poruku ubojici: “Javi se policiji”. Ubojica to nije učinio. Normalno, moglo se desiti da ubojica taj program uopće i ne gleda!
Hollywood se takođe bavi takvim porukama: u filmu “Egzorcist” prikazuje se sublimirani snimak “mrtvačke maske” u snu starog svećenika. Interesantno je da je kompanija “Warner Bros”, poslije tog filma priznala da se koristi podsvjesnom manipulacijom. Sublimirane poruke u filmovima strave i užasa mogu biti vrlo efikasne. To je zbog toga što gledatelji dolaze da bi bili uplašeni i što je tada podsvest mnogo osetljivija i prihvaća sve što se preporučuje kao obrana od straha.
Kada su filmovi u pitanju i sublimirane poruke u njima, nezaobilazno je ime Walt Disney, Da, da, baš toga Walt Disney-a čije smo filmove obožavali gledati i čitati stripove sa njegovim junacima, a i danas ih ljudi preporučuju kao nešto izvanredno za djecu, čisto i bezopasno. Kakva zabluda! Danas se zna da je Walt Disney obožavao umetati svakojake sublimirane poruke u svoje filmove, pogotovo one “nastrane”, a danas sa tom praksom nastavljaju njegovi nasljednici u njegovim studijima.

Da li su te poruke djelotvorne? Apsolutno da jesu! Uvek je postojala neizvesnost da li možete promjeniti ljudski stav. Teoretski, vi to ne možete uraditi. Ali, poruke su ipak djelotvorne i dugotrajno djelovanje, mada nedovoljno ispitano, može na neki način izmeniti predispozicije i eventualno, posredno, čak promeniti stav.
Čudni su efekti sublimiranih poruka. Poznat je slučaj u Americi lansirane sublimirane poruke “Jedi govedinu” koja nije povećala potrošnju govedine, ali je znatno uvećala potrošnju svih vrsta sendviča. Efekti sublimiranih poruka se obično proširuju na sve slične produkte.

Sublimirani inženjering, poput mnogih tehnologija, opasan je onoliko koliko je opasna osoba koja ga pusti u pogon. Neke ideje o načinu upotrebe te tehnologije došle su, kao što se moglo i očekivati, od vojska raznih zemalja. Oficiri se smatraju vrlo konzervativnim prema novim idejama i tu, na primjer, ni Švedska nije izuzetak, ali je ipak takav inženjering kod njih stekao pravo građanstva. Psiholog Ulf Krauf je sublimirani test za selekciju pilota predložio još 1960. godine, a prihvaćen je tek deset godina kasnije. Test se sastoji od brze izmjene slika na ekranu. Jedna, na primer, pokazuje dječaka koji svira violinu, a njega vreba čovek sa luđačkom facom. U istom momentu kada je slika prikazana, kandidatova podsvjest transformira sliku u cilju da zaštiti dečaka.

Njegova reakcija odaje informacije o vlastitom obrambenom mehanizmu. Ironija je u tome da dobar obrambeni mehanizam predstavlja, u stvari, lošu ocjenu. Naime, kako je Krauf otkrio, upravo oni koji demonstriraju visoki stupanj obrambenog mehanizma padaju na kasnijim ispitima, ruše avione i ginu!
Prema Loyd Silverman-u, profesoru psihologije na Univerzitetu New York, pomoću sublimiranih poruka se efikasno liječi strah od otvorenog prostora, pušenje, prekomjerna težina, a ponekad i razni oblici šizofrenije. Istovremeno, on ističe i probleme jer se nikad ne zna kako će pojedinac reagirati, čak i kad je poruka sasvim neutralna. U Rusiji se mnogo radi na sublimiranim testovima i porukama za svemirski program, ali nema informacija o stupnju njihove uspješnosti.
A da li smo mi opsjednuti seksom, pa ga svuda vidimo, ili smo toliko bombardirani porukama da smo zbog toga postali opsjednuti, pitanje je za diskusiju.

Skoro svaka propagandna poruka ima pažljivo isplanirani cilj. Izuzetno je teško povući liniju između prikrivenih poruka u reklamama i sublimiranih poruka, jer su oba tipa vješto prikrivena i izmiču svesti. U stvari, bili mi svesni toga ili ne, poruke nam svakodnevno utiču na ponašanje i raspoloženje. One se ponavljaju sve dok suština tih poruka neosjetno ne sklizne u svjesni dio našeg mozga. Kad se to desi, pitanje da li se može uticati na ljude, izgleda sasvim deplasirano.
Očigledno, to nam se sve vrijeme dešava.
 
/stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”/

 

 
(uslikaj.wordpress.com)

Navodeći potrebu gledati potencijalne seksualne prijestupnike, Facebook koristi software koji prati privatne razgovore, chat sumnjivog ponašanja i ključne riječi prije nego upozori Facebook zaposlenike koji će onda odlučiti hoće li proslijediti informacije policiji.

Objava o tom facebook software-u je bila tijekom Reuters-ovog intervjua s načelnikom za sigurnost društvenog umrežavanja Joe Sullivan-om.

Software kojeg koristi Facebook za praćenje razgovora radi tako da traži i špijunira “nepravilnu komunikaciju” i analizira “obrasce ponašanja.”

Riječi ili izrazi smatrani vulgarnim ili pokušaj da se razmjene osobni podaci su označeni crvenim i dovode u pozornost Facebook zaposlenike, koji onda odlučuju da li je sadržaj dostojan skretanja pozornost od strane zakona.

Previše poruka poslanih bez odgovora također postavlja alarm koji obilježava sadržaj kao sumnjivim.

Članak ne otkriva da li se pohranjuju chat zapisi ili ne u arhivi i za koje vrijeme, ali dodaje da se sličan software koristi od strane drugih socijalnih mreža na web stranicama..

Na svojoj web stranici, Facebook priznaje da dijeli podatke o korisnicima, čak i u odsutnosti naloga suda ili drugog pravnog zahtjeva.

“Mi također možemo dijeliti podatke kada u dobroj vjeri smatramo da je potrebno, kako bi se spriječila prijevara ili druga nezakonita aktivnost, kako bi se spriječile predstojeće tjelesne ozljede, ili kako bi zaštitili nas i tebe od ljudi koji krše našu Izjavu o Pravima i Odgovornostima. To može uključivati ​​razmjenu informacija s drugim tvrtkama, odvjetnicima, sudovima ili drugim državnim subjekatima “

Facebook je uhvatio veći broj privatnih kontroverzi u posljednjih nekoliko godina.

Još davne 2012. godine, tvrtka je ljutito odbila izvješće Sunday Times-a koji su tvrdili je Facebook potajno čitao tekstove poslane od strane korisnika svoje Android aplikacije.

Američka vlada je aktivno uključena u traženje informacija od Facebooka. Prošli mjesec, State Department je objavio zahtjev za nabavu, tražeći alate koji mogu pružiti “duboku analizu tema, razgovora, mreža i utjecaja svjetskih društvenih mreža.”

Advokati i zagovaratelji privatnosti kao WikiLeaks-ov Julian Assange u više navrata je upozorio da društvene mreže poput Facebook-a i Twitter-a su malo više od golemih špijunskih baza podataka koje koriste obavještajne agencije za skupljanje osobnih informacija.

Smartphone faktori

Dva nedavni incidenta su podigla novih pitanja o spremnost tvrtke da ulažu u sigurnost.

Prošli mjesec proizvođač smartphone aplikacije zvane Skout, dizajnirane za koketiranje sa strancima u istom području, je priznao da je njegova uporaba dovela do seksualnih napada na tri teenagera od strane odraslih osoba. Tvrtka nije provjerila da su korisnici bili iznad 20 godina starosti, dajući predatorima jednostavan pristup.

Također u lipnju, teenagerski-orijentirani virtualni svijet pod imenom Habbo Hotel, koji se diči da ima stotine milijuna registriranih korisnika, privremeno je blokirao sve razgovore nakon što je UK televizija izvijestila da su dva predatora našla žrtve.

Skupa zaštita

Solidan sustav za obranu od online predatora zahtijeva i nadzor od strane obučenih zaposlenika i inteligentnog software-a koji ne samo da traži nepravilne komunikacije, već također analizira obrasce ponašanja, kažu stručnjaci.

Bolji software obično počinje kao filter, blokirajući razmjenu uvredljivog jezika i osobnih kontakt informacija, kao što su e-mail adrese, telefonski brojevi i Skype login imena. No, umjesto da gleda samo u jednom setu poruka on će ispitati da li je korisnik zatražio kontakt informacije prema desetak ljudi ili pokušati razviti više dublji i potencijalni seksualni odnos, procesu poznat kao “njegovanje”.

Tvrtke mogu postaviti software da poduzima obrambene korake automatski, uključujući i privremeno ušutkavajući one koji krše pravila ili ih trajno zabraniti. Kao rezultat toga, mnoge prijetnje su eliminirane bez ljudske intervencije i moderatori u kompaniji su obaviješteni kasnije o tome.

Web stranice koje operiraju s takvim software-om uvijek trebaju imati jednog djelatnika u sigurnosnoj patroli na svakih 2000 online korisnika u isto vrijeme, rekao je Sacramento Metaverse Mod Squad, moderatorski servis. Na toj razini, ljudski zadatak podrazumijeva “mjesece i mjesece dosade nakon kojih slijede nekoliko minuta akcije od koje će vam se kosa zapaliti”, rekao je potpredsjednik Metaversea Rich Weil.

Metaverse kompanija koristi stotine zaposlenika i izvođača za praćenje web stranica za klijente, uključujući virtualni svijet Second Life, Time Warner je Warner Brothers i televizijski PBS javni servis.

Neposlušni korisnici, ljepši prihodi

“Možda ćete izgubiti neke od svojih nestašnih korisnika, a ako izgubite promet možda ćete izgubiti nešto od svojih prihoda”, rekao je Quinn. “Morate biti spremni da preuzmete udarac.”

Ne postoji pravni ili tehnički razlog da tvrtke s velikom teen publikom, kao što su Facebook, ili uglavnom sa korisnicima tinejđerske dobi, kao što Habbo, ne mogu učiniti istu stvar kao i Disney i WeeWorld.

Iz poslovne perspektive, međutim, postoje snažni razlozi zašto ne biti toliko restriktivan, počevši od očekivanja više slobode izražavanja. Ako ga oni ne pronađu na ovom mjestu, oni će ga naći negdje drugdje.

Blaži filteri, znače više potrebe za najsofisticiranijim alatima za praćenje, kao i zapošljavanje onih koji su zaposleni u Facebook-u.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)