Porezna uprava od početka ove godine može blokirati bilo koju internetsku stranicu za koju procijeni da je “štetna za društvenu zajednicu”, čime se Hrvatska svrstala uz bok zemljama poput Sjeverne Koreje, Pakistana ili Sudana

Naime, 1. siječnja stupio je na snagu Opći porezni zakon u kojem je u članku 44, stavku 3 navedeno: “Ako se određena gospodarska djelatnost obavlja uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa koji uređuje tu djelatnost, te se tako ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu, nadležno tijelo može izdati nalog o zabrani daljnjeg rada.”

Iako i u drugim zemljama Europe, poput Francuske, Belgije, Danske, Estonije, Poljske ili Češke, postoji mogućnost da porezna ili druga državna tijela blokiraju sadržaj na internetu, njihove ovlasti su znatno preciznije definirane. Blokiranje pristupa odnosi se na internetske kladionice, a popis adresa kojima je onemogućen pristup, primjerice u Poljskoj, unaprijed je definiran i objavljen. No u Hrvatskoj, kao što je vidljivo iz citiranog članka Zakona, Porezna može blokirati bilo koju internetsku stranicu za koju, prema nedefiniranim kriterijima, procijeni da je štetna.

Moćnici koji su i inače skloni obračunima, dobili su novo oružje

Odvjetnik Vlaho Hrdalo koji dobro poznaje problematiku interneta kaže da ovakav zakon daje prevelike ovlasti Poreznoj upravi jer se ne traži ni minimum potreban za aktivaciju pravosudnog aparata – postojanje osnovane sumnje – već mogu blokirati bilo koju internetsku stranicu bez ikakve presude.

“U konkretnom slučaju radi se o ovlasti koja može biti iskorištena protiv osobe za koju nije prethodno pravomoćno utvrđeno da je počinila neko kažnjivo djelo. Ne traži se čak ni onaj minimum koji je potreban za aktivaciju pravosudnog aparata u kaznenim i prekršajnim postupcima – postojanje osnovane sumnje.

Korištenjem ove ovlasti, Porezna uprava može srušiti internetsku stranicu ako misli da se ista koristi radi ostvarivanja nepripadajućih poreznih pogodnosti. Ta formulacija je vrlo simptomatična jer se u odnosnom članku ne spominje ‘utaja poreza’ ni bilo koje drugo kažnjivo djelo iz porezne domene, već je dovoljno biti spretan u zakonitom plaćanju manje poreza.

Kada bi postojala određena sudska kontrola takvog postupka, možda bi ta mjera i mogla proći test razmjernosti iako se ideološki protivim bilo kakvim blokadama pristupa.

Ovakav Opći porezni zakon, međutim, omogućava sprječavanje pristupa internetskim stranicama temeljem usmenog naloga koji se izvršava bez odgode (čl. 58. OPZ). To u praksi znači da će vam prvo srušiti web stranicu pa vas potom staviti u položaj da teret dokaza snosite vi, a ne Porezna uprava”, kaže Hrdalo.

Dodaje i da je ovakva odredba Zakona dodatno oružje osobama iz sustava koje se žele s nekim obračunavati.

“Zloupotrebe ovog Zakona su itekako moguće, premda mene manje brine prosječni službenik Porezne uprave koji iz mojeg iskustva ni inače ne pribjegava zloupotrebi ovlasti nego što strahujem od toga da će takva mjera poslužiti kao sredstvo obračuna konkretnim osobama iz sustava koje su i inače sklone takvim metodama, a sada ih je zakonodavac samo naoružao”, kaže Hrdalo.

Hrvatska se ovakvim zakonskim rješenjem dovela u društvo Sjeverne Koreje

Kao što smo već spomenuli, blokiranje određenih internetskih stranica postoji i u drugim zemljama Europe, no odnosi se na inozemne kladionice. Hrdalo kaže da se Hrvatska ovakvim zakonskim rješenjem dovela u društvo Sjeverne Koreje, Pakistana ili Sudana.

“Hrvatska se, nažalost, svojim pokušajima da ukroti internet svrstava uz bok takvim državama. Ako je ova mjera uistinu uperena protiv konkretne osobe ili za konkretni slučaj – čemu se inače protivim jer postojeće zakone treba primjenjivati, a ne za svaku situaciju generirati nove propise – onda je tako trebalo i napisati.

Ali u Općem poreznom zakonu se ne navodi da su u pitanju kladionice ni da moraju biti iz inozemstva pa su potencijalno pogubnom djelovanju te mjere (ako ste vlasnik internetske trgovine i spriječe pristup vašim stranicama, to je efektivno zabrana rada) izloženi svi koji imaju internetsku stranicu.

Naravno da je ta mjera s tehnološke strane smiješna jer vas promjena domene stavlja izvan njenog dosega pa tako Pirate Bay već 15 godina odolijeva svim pokušajima zabrane pristupa”, kaže Hrdalo.

Osvrnuo se i na ostale inicijative za regulaciju interneta koje dolaze od hrvatskih vlasti, poput ponašanja na internetu.

“Ne pratim baš politiku, ali se nadam da se i drugi aspekti društva ne pokušavaju regulirati ovako površno kao internet jer bi to bilo zabrinjavajuće.

Recentne promašene inicijative poput ideje da parasudska tijela određuju koje ponašanje na internetu je dopušteno, a koje nije, idu u istom pravcu kao i ove izmjene Općeg poreznog zakona – veći nadzor kroz proizvodnju tzv. chilling effecta: da dobro odvagnete hoćete li neku bezazlenu aktivnost uopće poduzeti zbog mogućih posljedica”, zaključuje Hrdalo.

Upitali smo Ministarstvo financija i Poreznu upravu je li donesen pravilnik kojim bi se detaljnije pojasnila procedura blokiranja internetskih stranica, no do objave teksta nismo dobili odgovor.

Što na sve kaže Porezna uprava?

Index je prije nešto više od mjesec dana, kada je pisao o ovoj temi, zatražio pojašnjenje spornog članka, a tada su nam iz Porezne uprave poslali sljedeći odgovor:

“Članak 44. stavak 3. Zakona propisuje ako se određena gospodarska djelatnost obavlja putem interneta uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa koji uređuje tu djelatnost te se tako ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu, nadležno porezno tijelo može izdati nalog o zabrani daljnjeg rada.

Slijedom navedenog, intencija izmjena i dopuna članka 44. Zakona je sprječavanje obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta koja ne ispunjava zahtjeve i uvjete regulirane posebnim propisima koji uređuju tu gospodarsku djelatnost. Dakle, radi se o kontroli obavljanja djelatnosti putem interneta i propisivanju normativnih mehanizama koji će omogućiti sprječavanje poslovanja putem interneta kada se ono obavlja izvan zadanih zakonskih okvira u Republici Hrvatskoj.

Dodatni razlog za propisivanje navedene odredbe je sprječavanje da se obavljanjem gospodarske djelatnosti putem interneta izbjegava oporezivanje stečenih prihoda na teritoriju Republike Hrvatske te sprječavanje izazivanja teško nadoknadive štete za društvenu zajednicu.

Teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu nastaje kada zakonski okvir koji regulira priređivanje određene djelatnosti u Republici Hrvatskoj propisuje obvezu ispunjavanja uvjeta kojima je cilj zaštita vrijednosti društvene zajednice, a poslovanjem na internetu se ti zahtjevi i uvjeti zaobilaze. Primjerice, ako poseban propis nalaže da se određena djelatnost može obavljati tako da njeni korisnici mogu biti samo punoljetne osobe, zaobilaženje tog zakonskog uvjeta izaziva teško nadoknadivu štetu.

Prilikom izrade pravilnika, detaljno će se propisati postupak provedbe članka 44. Zakona i način izvršenja blokade pristupa sadržaju internet stranica te se u tom smislu ne može govoriti o diskrecijskom pravu odlučivanja ministra financija o primjeni odredbi članka 44. Zakona.

Također, blokada internet stranica prekinut će se kada pravna ili fizička osoba ispuni uvjete za obavljanje gospodarske djelatnosti sukladno posebnom propisu koji je na snazi u Republici Hrvatskoj.

Odredbom se ne ograničava medijski prostor u Republici Hrvatskoj, već kontrolira obavljanje određene gospodarske djelatnosti putem interneta.

Slijedom prethodno iznesenog, izmjenama i dopunama članka 44. Zakona propisano je normativno rješenje kojim se izjednačava postupanje nadležnih tijela kada utvrde nedozvoljeno poslovanje u realnom okruženju s postupanjem kada utvrde obavljanje nedozvoljene gospodarske djelatnosti u digitalnom svijetu, odnosno putem interneta”, poručili su iz Porezne uprave.

(index.hr)

U Teksasu je prošli tjedan čovjek uhićen dok je pokušavao platiti porez na imovinu sa novčanicama od 1 dolar

Prema policijskom izvješću, 27-godišnji Timothy Andrew Norris je pokušao platiti 600 dolara poreza na imovinu sa zgužvanim novčanicama od jednog dolara.

Porezni službenici su odbili plaćanje jer bi njihov posao bio puno teži. Norris je tada bio zamoljen da napusti poreznu upravu od strane policijskog službenika koji je bio u uredu.

Kada je Norris odbio otići dok ne prihvate njegovu isplatu, policijski službenik ga je odmah uhvatio i priveo u lisicama. Kada je pokušao odmaknuti od policajca, bio je bačen na zemlju i stavljen u pritvor zbog kriminalnog ometanja i opiranja uhićenju.

U izvješću se uhićenje navodi, “Timothy Andrew Norris, je bio zamoljen napustiti porezni ured. Poslicijski načelnik Smyth je optužio Norrisa za narušavanja rada i učinkovitost poreznog ureda pokušavajući platiti 600 dolara vrijedan porez na imovinu sa novčanicama od 1 dolara.

Novčanice su bile tako preklopljene čvrsto da je osoblju poreznog ureda trebalo oko oko šest minuta razmota svaku novčanicu.”

Norris je pušten uz jamčevinu od 500 dolara.

Slične tihe proteste na ovaj način su organizirali aktivisti u prošlosti, ali rijetko je ikada tko bio uhićen.

Prošle godine smo izvijestili smo o slučaju blogera pod nazivom “Bacon Moose”, koji je platio kazne od 137 dolara sve sa novčanicama od 1 dolar.

Svaka novčanica od jednog dolara je bila pomno presavijena u origami svinju i napunjena u dve Dunkin Donut kutije.

Taj prosvjed je bio hrabriji od ovoga, a Bacon Moose nikad prijavio bilo kakvu kaznu, nakon što je sa “origami novčanicama” došao platiti kaznu.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Tumor nezaposlenosti i krize mogao bi se proširiti na cijelu eurozonu, strahuju stručnjaci. Informacije koje dolaze iz te zemlje nisu nimalo ohrabrujuće, nezaposlenost raste, građani štrajkaju, a ministri financija eurozone već su povećali krizni fond u strahu da će Španjolsku zadesiti “grčka tragedija”.

Najveći svjetski trgovac dionicama Bill Gross nedavno je na svom Twitter profilu vrlo slikovito opisao situaciju u Španjolskoj, kao i svoja predviđanja kako bi drastični rezovi tamošnje vlade mogli utjecati na tržište dionicama.

“Grčka je bila prišt, Portugal je čir, a Španjolska tumor. Ne možete zaustaviti dužničku krizu s dodatnim rezovima i još većim dugovima”, napisao je Gross.

Gross tvrdi da će novi rezovi u španjolskom gospodarstvu samo dodatno produbiti postojeću krizu, a tvrdi da je samo pitanje vremena kada će “tumor” zahvatiti i druge zemlje eurozone.

S njime se slažu i ostali stručnjaci. Mike Shedlock, jedan od vodećih svjetskih ekonomskih stručnjaka, otkrio je da je čak 57 posto španjolskog budžeta namijenjeno za mirovine i poticaje zaposlenima i to u situaciji kada u Španjolskoj ima čak 24 posto nezaposlenih. U takvoj situaciji, tvrdi Shedlock, investitori neće biti spremni na nova ulaganja, jer zemlja i dalje klizi prema recesiji.

U Europi Hrvatska peta najsiromašnija zemlja: Sve više mladih i visokoobrazovanih siromaha!

U Europskoj Uniji trenutno su od Hrvatske siromašnije samo četiri zemlje: Bugarska, Rumunjska, Litva i Letonija. Naime, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku [highlight color="yellow"] stopa relativnog siromaštva u 2010. godini u Hrvatskoj iznosila je 20,6 posto! [/highlight]

Drugim riječima petina građana ne može podmirivati osnovne životne troškove. Kako piše Banka magazin u novom broju, prema statistici to je samac s 2100 kuna neto mjesečno te četveročlana obitelj s 4400 kuna neto primanja mjesečno.

U Europskoj Uniji prosječna je stopa siromaštva 16,4 posto, a tek Bugarska s 20,7, Letonija s 21,3, Rumunjska s 21,2 te Litva su siromašnije od Hrvatske.

Stopa materijalne deprivacije iznosi 32,2 posto i ona pokazuje da je trećina stanovnika isključena iz društva. To su svi oni koji si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalnog oskudijevanja – jesti meso, piletinu i ribu, održati stan toplim, zamijeniti stari namještaj, kupiti novu odjeću, platiti tjedan dana godišnjeg odmora, pozvati prijatelje na večeru, jednom mjesečno počastiti prijatelje pićem u kafiću.

Kako piše Banka u novom broju novi hrvatski siromasi su mladi, visokoobrazovani i ekonomski aktivni. Kazao je to profesor Zoran Šućur s Pravnog fakulteta te upozorio i na porast dječjeg siromaštva.  U većoj mjeri novi siromasi su muškarci zbog toga što je više žena uglavnom zaposleno u javnom sektoru te su kao zaposlenice zaštićenije.

Trećina građana s kreditima u ‘švicarcima’ očekuje ovrhu

Premda je švicarska središnja banka ljetos zaustavila divljanje valute, franak je i dalje top-tema među nezadovoljnim klijentima koji otplaćuju kredite indeksirane uz tu valutu. Anketa udruge Franak pokazala je da više od trećine ispitanika na otplatu izdvaja između 50 i 75 posto kućnog proračuna te u bankama znaju da neki od klijenta nemaju od čega živjeti.

Rezultati ankete pokazuju da neki troše i puno više: gotovo 22 posto na otplatu duga banci platit će više od tri četvrtine mjesečnih primanja, a desetak posto ispitanih za otplate dugova nema dostatna primanja. Čak 34 posto ispitanih izjasnilo se da im je barem jednom iznos rate bio veći od mjesečnih primanja. ‘S obzirom na to da je temeljni uvjet procjene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze trećinu mjesečnih primanja, podaci ukazuju da je većina ispitanika prema istim kriterijima danas kreditno nesposobna’, ističu u udruzi Franak. Budući da je za izmjenu ugovornih uvjeta (poput promjene valute) nužna ponovna ocjena kreditne sposobnosti, zaključuju da ‘ljudima jedino preostaje do daljnjega plaćati kredite prema sadašnjim uvjetima’.

Prodaja nekretnine, zatvaranje kredita i pakiranje u podstanarstvo nije rješenje, objašnjava voditeljica istraživanja Petra Rodik sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. ‘Zahvaljujući rastu kamatnih stopa i tečaja, glavnica kredita je veća nego što je bila na početku otplate (u prosjeku 1.675 kuna mjesečno) pa kredit nije moguće prebaciti u drugu valutu ili promijeniti banku. Čak i da klijent proda nekretninu, ne bi imao dovoljno za zatvaranje cjelokupnoga kredita, što je dužan učiniti, jer prodajom nekretnine banka za kredit više nema hipotekarno pokriće’, kaže Rodik.

U 29 posto slučajeva anketirani nisu imali mogućnost izbora banke, jer ju je uvjetovao poslodavac ili investitor. Također trećina ispitanih (31 posto) nije mogla birati valutu jer je uvjet da najviše trećina plaće može poslužiti za otplatu kredita zadovoljavao jedino zajam u francima koje su banke 2005. i 2006. plasirale uz najnižu cijenu.

‘Zato je bilo moguće da kreditno nesposobna osoba u eurima bude kreditno sposobna za kredit u franku, što ukazuje da su banke svjesno velikom broju građana plasirale iznimno rizične kreditne proizvode’, stoji u istraživanju.

Anketa Udruge ponovno je ukazala koliko je ugovorni odnos banke i klijenta pomaknut u korist kreditora. Samo šest posto dužnika uspjelo je u pregovorima s bankom izmijeniti neki od ugovornih uvjeta u svoju korist, uglavnom poček ili smanjenje kamate.

‘Očekujemo da će se ovim istraživanjem povećati svijest o razmjerima problema te da će konačno reagirati HNB, a Vlada napraviti bolji zakonodavni okvir poput Zakona o bankrotu, koji bi omogućio da građani više ne budu taoci banaka’, poručila je.

Sto tisuća Hrvata radi bez plaće

Zaposlene u nas zakon ne štiti, odluče li ne doći na posao jer nisu plaćeni – dobili bi otkaz !

Šest mjeseci nisu primili plaću, ali bez obzira na to, radnici Diokija ili osoblje dječjeg vrtića u Kostajnici dolazili su na posao svaki dan, kao što su to činili i čine i tisuće drugih. Od naših se radnika očekuje i traži da rade bez obzira na kašnjenje plaća.

Divlji štrajk

U listopadu prošle godine Porezna je uprava izračunala da od 15.000 do 16.000 radnika u Hrvatskoj u tom trenutku nije primilo plaću jedan ili više mjeseci, a nova vlast sada spominje brojku i od 100.000. Točnih evidencija još nemaju, ali ministar rada Mirando Mrsić tvrdi da tvrtke nisu dostavile obrasce o plaćenim doprinosima za približno sto tisuća radnika. Jesu li im isplaćene barem plaće ako već nisu doprinosi, ne zna se.

Deutsche Welle navodi da se i u Njemačkoj dogodi, istina rijetko, da radnici ne prime plaću, ali njihovi su propisi predvidjeli rješenja i za takve situacije. Ako radnik ne dobije najmanje dvije mjesečne plaće, mora pismeno upozoriti poslodavca da će prestati raditi ako mu ovaj ne isplati dug. Poslodavac mu ne smije dati otkaz jer odbija besplatno raditi, a plaća se sudskim putem naplati za tri tjedna do najviše četiri mjeseca. Kod nas stvari nisu tako jednostavne.

Sindikat ne može organizirati štrajk dok ne prođe 30 dana od dana kašnjenja, a i tada mora poštovati proceduru, najaviti štrajk, organizirati mirenje tako da do legalnog štrajka ne može doći prije mjesec i pol dana od dana kašnjenja. Krene li pak radnik u naplatu plaće sudskim putem, za to će mu trebati najmanje šest mjeseci do godine dana. Radnik jedino može dati izvanredni otkaz i prijaviti se na burzu rada, a ako dokaže da je to učinio zato što mu nije isplaćena plaća, država će mu priznati pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Rijetki su koji to čine.

Ovršna isprava

– Ljudi su bez posla, teško je naći drugi. Poneki uruče izvanredni otkaz i ode raditi na crno kako bi preživjeli i prehranili obitelj, snalaze se kako mogu, ali većina ostaje na poslu i čeka neki povoljni ishod – kaže Jasenka Vukšić, pravna savjetnica Sindikata graditeljstva.

Kada kojim slučajem ne bi došli na posao, doveli bi se u situaciju da ih poslodavac otpusti zbog razloga koji su sami skrivili.

– Radnici mogu dobiti otkaz i zbog stupanja u divlji štrajk, zbog čega mi u sindikatima jako pazimo da ljudi ne krenu u štrajk prije nego što prođu zakonom predviđeni rokovi i ispoštuje se procedura. Vezane su nam ruke i ne možemo takvim radnicima efikasno i pravodobno pomoći – kaže J. Vukšić.

U zakonima istina postoji odredba o neispunjenju obveza, na temelju koje bi se moglo ići u sudski spor, ali sve to dugo traje. Radniku je na raspolaganju i mogućnost naplate neisplaćene plaće u ovršnom postupku jer poslodavac mora izdati potvrdu o plaći s naznakom da ona nije isplaćena.

– Potvrda služi kao ovršna isprava, ali u praksi postupak naplate traje od najmanje šest mjeseci pa i do godinu dana ako tvrtka uloži prigovor – objašnjava pravnica Vukšić. Ovršna isprava ne znači ništa ako je tvrtka u blokadi i nema novca na računu, što je i najčešći slučaj kod problematičnih poduzeća. Sindikati su tražili od države da se osnuje poseban fond za takve slučajeve iz kojega bi se radnicima isplaćivale plaće, ali prijedlog nije prošao, jer bi to bio velik financijski teret za državu.

 

 

 
preneseno i uređeno – jutarnji.hr, večernji.hr, dnevno.hr, index.hr
 
Čitaj također:
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 2.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 1.dio
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=8095"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]