Ravnateljica Aquatike Margarita Maruškić Kulaš rekla je da plastične boce i čepovi najviše zagađuju europske rijeke i jezera

Karlovački slatkovodni akvarij Aquatika će posjetiteljima od Dana planeta Zemlje (22.4.), umjesto vode u plastičnim bocama nuditi vodu iz vodovoda, koja je na karlovačkom području izvrsne kakvoće.

Ranije su prestali koristiti plastične vrećice, celofanske omote, plastične čaše, pribor za jelo i slamke.

Tako žele potaknuti i ostale javne ustanove, tvrtke, ugostiteljske objekte i domaćinstva da smanje uporabu jednokratne plastike, posebice kupovanje i posluživanje vode u plastičnim bocama.

Pod motom Čuvajmo naše rijeke, one su naše veliko blago Aquatika razvija projekt u s karlovačkom komunalnom tvrtkom Vodovod i kanalizacija te će svim karlovačkim ugostiteljima pokloniti bokal za vodu, uz zamolbu da se uključe u akciju.

Ravnateljica Aquatike Margarita Maruškić Kulaš rekla je da plastične boce i čepovi najviše zagađuju europske rijeke i jezera, slijede vrećice od metalizirane plastike i omoti slatkiša.

(poslovni.hr)

Rasprostranjena potražnja za plastičnim proizvodima koji ne remete hormonski sustav od strane Bisfenol A (BPA) je dovelo do nekih značajnih pozitivnih promjena u načinu na koji je proizvedena ambalaža hrane, pića i vode.

No, nova studija iz Njemačke je utvrdila da se tisuće drugih potencijalno štetnih kemikalija još uvijek ispiru i cure iz plastike u hranu i piće, uključujući i endokrino-narušavajuću kemikaliju (EDC) poznatu kao di-(2etilheksil) fumarat, ili DEHF, te je takav proces potpuno nereguliran.

Martin Wagner i njegov kolega, Jorg Oehlmann, na Goethe Sveučilišta, Frankfurt, u suradnji s timom znanstvenika iz njemačkog Saveznog zavoda za hidrologiju, su to saznali nakon provedenog ispitivanja na 18 različitih proizvoda flaširane vode, tražeći prisutnost endokrino-narušavajućih kemikalija (EDC). Koristeći naprednu kombinaciju biotestova i masene spektrometrije visoke razlučivosti. Istraživački tim je identificirao 24.520 različite kemikalije prisutne u testiranoj vodi.

No, veliku zabrinutost, i očito podupiranje ovog istraživačkih nalaza se nalazio i DEHF: di-(2etilheksil) fumarat, plastifikator kemikalija koji se koristi kako bi plastične boce bile fleksibilnije.

Prema izvješćima, DEHF je jasno identificiran u ispitanoj vodi kao najdosljedniji i očiti krivac koji uzrokuje anti-estrogenu aktivnost.

Unatoč tragovima više od 24.000 drugih potencijalno štetnih kemikalija, DEHF se isticao kao jedina moguća  kemikalija koja narušava endokrini sustav,a koja je u mogućnosti inducirati ovu promatranu djelatnost u tijelu konzumenta.

Studija koja je objavljena apstraktno objašnjava da je 13 od 18 testiranih flaširanih boca vode izloženo “značajanoj” anti-estrogenoj aktivnosti, dok je kod 16 od 18 uzoraka utvrđeno da inhibiraju tijelesne androgene receptore u mjeri od nevjerojatnih 90 posto. Osim toga, ostalih 24.520 kemijskih tragova osim DEHF su također identificirani da imaju antagonističku aktivnost, što znači da su oni, također, štetni za tijelesni hormonalni sustav.

Tisuće kemikalija koje remete endokrini sustav se koriste u proizvodnji plastike i dokazuju da je materijal nesiguran

Ali DEHF očito nije sam u uzrokovanju značajne štete na endokrinom sustavu, kao što tim znanstvenika nije bio u stanju prepoznati ovu kemikaliju kao anti-androgenu. To govori da postoji neka druga kemikalija ili kemijski spoj, koji “curi” iz plastike u bocama koji se miješa u tjelesnom sustavu za signalizaciju, što je, naravno, odgovorno za proizvodnju hormona i primjene unutar tijela.

“Mi potvrđujemo identitet i biološkau aktivnost di-(2etilheksil)-fumarata i dodatnih izomera dioktil fumarata i maleat autentični standard” izvjestili su istraživači. “Otkada smo otkrili DEHF koji je anti-estrogen, ali ne i anti-androgen, možemo zaključiti da postoji dodatna, još nepoznata EDC kemikalija koja pridonosi antagonističkom efektu vode u bocama.”

Dakle, dok je ova specifična spoznaja o DEHF-u revolucionarna, ukupni zaključak koji se može izvući iz ovog istraživanja je da je potrebno daleko više studija da se utvrde vrste kemikalija koje se izlučuju iz plastike u našu hranu i vodu, a da ne spominjemo razmjere ovog izlučivanja i curenja kemikalija iz plastike, na zdravlje.

A budući da Američka agencija za zaštitu okoliša, zajedno sa Administracijom za hrnu i lijekove (FDA), i ostalim agencijama koje sadrže 3 slova, neće nikada provesti ova važna istraživanja, neovisna znanost jednostavno mora preuzeti istraživačku palicu.

“Ovo istraživanje je ‘tour de force’ u identifikaciji endokrinih poremećaja koje uzrokuju materijali za pakiranje”, kaže Bruce Blumberg sa Sveučilištu u Kaliforniji. Ova vrsta analize, dodaje on, “će biti vrlo važna za naše buduće razumijevanje kojim kemikalijama smo rutinski izloženi i koje od njih predstavljaju opasnost da budu kemikalije koje narušavaju endokrini sustav.”

U međuvremenu, svjesni potrošači mogu izbjeći plastičnu ambalažu gdje god je to moguće i jednostavno koristiti staklo ili čelični lim, da bi se izbjegli ovi nepoznati rizici.
 
(preveo: mag. spec. Alfred Bošković/uredio:nsp)

Već godinama slušamo priče o kvaliteti flaširane vode, koliko je ona bolja od “obične” vode iz naših slavina, a nošenje plastičnih bočica vremenom je za neke postao i trendi dodatak koji bi trebao nešto govoriti o našem životnom stilu.

Nekima će ovo biti otkrivanje tople (flaširane) vode jer ovo je priča o kojoj se mnogo govorilo, ali mnogi i dalje vjeruju da flaširana voda kvalitetnija. Naravno, nitko ne govori da ne postoje situacije u kojima flaširana voda nije nužna ili praktična, ali ovdje ćemo se pozabaviti nečim drugim.

Umjetno stvorena potražnja

Naime, zanimljivo je baciti pogled unazad i podsjetiti se kako je prodavanje flaširane vode postalo izuzetno velik izvor zarade na područjima na kojima pitke vode ne nedostaje i kako je voda iz slavina došla na “loš glas” upravo zahvaljujući snažnoj kampanji industrije flaširane vode.

Iz tog ćemo se razloga vratiti u 2010. i prisjetiti se kratkog videa “The Story of Bottled Water” iza kojeg stoji Annie Leonard, kritičarka pretjeranog konzumerizma, najpoznatija po svom projektu The Story of Stuff kojeg je i ovaj video dio. Valja spomenuti i podnaslov “kako umjetno stvorena potražnja promiče ono što ne trebamo i uništava ono što trebamo najviše” koji ukratko rezimira ključnu poruku filma.
 

 
Priča ovog kratkog filmića započinje s primjerom Clevelanda gdje je reklamna kampanja tvrtke Fiji izazvala suprotan učinak nakon što su na svojim jumbo plakatima koristili slogan: “Fiji: Zato jer naša voda ne dolazi iz Clevelanda” nadajući se tome . Građanima Clevelanda to se nije svidjelo pa su odlučili staviti njihov proizvod na test i došli do zaključka da je voda iz slavine u mnogočemu kvalitetnija od one flaširane, boljeg je okusa i košta puno manje.

Prolazi manje provjera, štetno je za okoliš i skuplje je

Pokazalo se da je na većini mjesta s izvorom pitke vode situacija gotovo identična, ali u velikom broju slučajeva flaširana voda izložena je manjem broju ispitivanja od vode iz slavine.

Ipak, proizvođači se uporno pozivaju na veliku potražnju, ali valja se zapitati zašto bi netko tražio nešto što je neodrživo, štetno je za okoliš, prolazi kroz manje provjera i u konačnici, košta više? Preciznije, košta do dvije tisuće puta više.
 

 
U videu se objašnjava da je ova umjetno stvorena potražnja nastala u trenutku kada su proizvođači bezalkoholnih pića shvatili da prodaja stagnira i da će se ljudi, kad jednom shvate da sokovi nisu toliko zdravi, vratiti vodi. Odgovor na njihovo pitanje došao je u vidu poznatog brenda Perrier koju je ispočetka bio predmet sprdnje i nešto na što su ljudi gledali kao prolazni trend jer voda je gotovo besplatna i ne postoje temelji za masovnu prodaju.

Metoda Del Boya Trottera

Dakle, kako je došlo do toga da ljudi kupuju ono što im ne treba?

Odgovor je jednostavan – strah. Industrija flaširane vode krenula je u akciju serijom TV reklama koje vas tjeraju da se zapitate što to kriju vaše slavine i koliko je ono što pijete opasnije od onog što oni prodaju.

“Kada obavimo što smo naumili, voda iz slavine koristit će se samo za kupanje i pranje suđa”, rekao je čelnik jednog proizvođača flaširane vode.

Nadalje, mušterije morate uvjeriti da voda koju im želite prodati dolazi iz čistih izvora, ali to je daleko od istine. Iako djeluje kao šala, gledatelji “Mućki” iznenadit će se kad doznaju da većina proizvođača koristi metodu Del Boya Trottera i “Peckham Springa”, a njihova izvorska voda dolazi iz, pretpostavljate – slavina. Aquafina i Dasani samo su neki od proizvođača čija voda nije ništa drugo nego filtrirana voda iz slavina.

Valja spomenuti i kako je istraživanje provedeno od strane EWG-a (Enviornmental Working Group) pokazalo da devet od 10 proizvođača (Aquafina, Dasani, Nestle) ne žele otkriti podatke o svojim “čistim” izvorima vode što je u najmanju ruku zanimljivo.

Drugo njihovo istraživanje pokazalo je da od 173 branda: 18% odbija otkriti lokaciju izvora vode, 32% ne govori ništa o provjerama čistoće koje njihov proizvod prolazi i 50% pada na testu transparentnosti.

Voda iz slavine – najveći neprijatelj?

Ekološki gledano, flaširana voda je apsolutna katastrofa. Nakon što se goleme količine nafte potroše da bi se boce proizvele i proizvod transportirao do trgovina, ostaje problem boca koje završavaju na deponijama ili se spaljuju što dovodi do ispuštanja smrtonosnih plinova. Nadalje, velik dio boca koje se recikliraju u Americi završavaju u Indiji gdje stvaraju “planine” otpada što predstavlja potpuno novi problem.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
“Naš najveći neprijatelj je voda iz slavine”, rekao je čelnik Pepsija, a u filmu se dodaje da neki dijelovi svijeta uistinu imaju lošu vodu iz slavina, ali i da odgovornost za zagađenje izvora vrlo često pada na proizvođače plastične ambalaže i štetne tvari koje nastaju proizvodnjom.

Na posljetku, priča o zagađenju okoliša možda vas ni najmanje ne pogađa i nitko vas ne može spriječiti da flaširanu vodu kupujete iako je ona koju imate u kući ili stanu daleko kvalitetnija, ali i dalje ostaje činjenica da masno plaćate nešto što vam uistinu ne treba.

Nekima će to biti dovoljno dobar razlog da razmisle o sljedećoj kupnji.
 
 
(index.hr,youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11391"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]