Islamska država i dalje održava svoju prisutnost u Siriji, ali samo u područjima pod kontrolom SAD-a, dok ona područja oslobođena od strane sirijskih snaga se polako oporavljaju nakon poraza terorista, prema ruskom Ministarstvu obrane

“Svi preostali džepovi otpora terorista ISIS-a u Siriji su samo na područjima pod kontrolom Sjedinjenih Država” – izjavio je u subotu glavni bojnik Igor Konashenkov, glasnogovornik ministarstva obrane.

Ranije je američki ministar obrane Jim Mattis je izjavio u naglašenoj izjavi da se povlačenje iz Srapske republike “mora izbjegavati je može ostaviti vakuum u Siriji koje može iskoristiti Assadov režim ili njegovi pristaše”, očito upućivajući na Iran i Rusiju.

Rusija se bori protiv terorista u zemlji na poziv sirijske vlade, dok se prisutnost SAD-a u Damasku smatra agresijom.

Konashenkov nije uzvratio udarce američkom vojnom dužnosniku, podsjećajući ga na činjenicu da je invazija u Iraku pod lažnim izgovorom zapravo dovela do uskrsnuća Islamske države (ISIS) i na kraju njezina širenja u ratom razorenoj Siriji.

“Daljnje širenje ISIS-a u Siriji postalo je moguće zbog kriminalne neaktivnosti SAD-a i takozvane “međunarodne koalicije”, što je rezultiralo brzim dobivanjem kontrole ISIS-a nad glavnim naftnim područjima istočne Sirije i konstantnog protoka sredstava od nezakonite prodaje naftnih derivata” – rekao je Konashenkov.

Washington je opskrbio oružjem vrijednim stotine milijuna “fiktivnu” sirijsku opoziciju, dok je velika većina od njih završila u rukama al-Qaedine podružnice Al-Nusra Fronta i Islamske države, tvrdio on.

To, prema Konashenkovovom mišljenju, pokazalo se da se ciljevi terorističkih skupina u Siriji, podudaraju sa politikom Washingtona.

U međuvremenu, ni jedan cent iz američkog proračuna nije došao kako bi olakšao oporavak bivših zona sukoba koje sada kontrolira sirijska vlada.

“U sirijskim pokrajinama koje kontrolira legitimna vlast Sirijske republike, mirnan život je sada aktivno obnovljen, naselja su razminirana; poduzeća, tržišta, škole i vrtići rade. U njoj stiže humanitarna pomoć i hrana, od kojih ne postoji ni komad isplaćen iz proračuna Sjedinjenih Država.”

Ranije je masovni gubitak civilnih života u gradu Raqqi, kojeg je prouzrokovala koalicija koju je vodila SAD, došla pod salvu kritika organizacjie Amnesty International.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kim Dotcom je napokon objavio kako je njegov slučaj izručenja “gotov”

To se dogodilo nakon što je Tribunal za ljudska prava u Novom Zelandu presudio kako je državni odvjetnik u zemlji protupravno uskraćivao informacije o svom slučaju.

Slučaj se odnosi na hitan zahtjev za privatnost podataka kojeg je Dotcom poslao na adrese 28 vladina ministara i njihovih odjela u Novom Zelandu u srpnju 2015. godine.

Zahtjev je bio za sve osobne podatke koje je vlada imala na Dotcomu, uključujući i to pod njegovim prethodnim imenima. Bivši državni odvjetnik Chris Finlayson je odbio te zahtjeve.

Tribunal je u ponedjeljak presudio da su Finlaysonovi postupci bili nezakoniti i da su doveli do zaobilaženja zakona.

„S obzirom da su prihvatili gospodina Dotcom kao vjerodostojnog svjedoka, jasno smo i nedvosmisleno utvrdili gubitak zbog povrede dostojanstva i osjećaje” – sud je izjavio. Dotcom je dobio naknadu štete od 90.000 dolara.

Dotcom je njemački državljanin koji se bori protiv izručenja SAD-u od njegova uhićenja zbog internetskog piratstva u njegovu domu u Aucklandu 2012. godine.

U žurbi slavljeničkog niza tweetova u ponedjeljak internetski poduzetnik je nazvao ovaj slučaj “mega zavjerom” i tvrdio da presuda sada znači da je nametanje izručenja SAD-u sada gotovo.

Slučaj međutim, još nije formalno riješen. Dotcom je pozvao na ostavku povjerenika za zaštitu privatnosti John Edwardsa i obećao da će pokrenuti građanski postupak protiv Finlaysona i bivšeg premijera John Keya.

Presuda je prva značajna pobjeda za Dotcom u svojoj pravnoj bitci sa vladama SAD-a i Novog Zelanda.

U siječnju je Dotcom podnio tužbu protiv dviju zemalja te je tražio gotovo 7 milijardi dolara štete nakon što je njegovo uhićenje 2012. dovelo do propasti njegovog posla.

Dotcom je osnovao, i bio je većinski dioničar u tvrtci Megaupload koja je pružala online pohranu datoteka i usluga gledanja multimedije.

U siječnju 2012. američki ministar pravosuđa zatvorio je poslovanje tvrtke i uhitio njezine vlasnike zbog optužbi za rad organizacije koji je posvećena kršenju autorskih prava.
 

After years of perseverance the time is here, we won, we’re getting to the truth. I’m no longer the defendant.

To former AG Chris Finlayson, former PM John Key and everyone else who was part of the real ‘Mega Conspiracy’, it is showtime! Private prosecution! I see you in Court.

— Kim Dotcom (@KimDotcom) March 26, 2018

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Izvještaji da se crni Afrikanci prodaju na tržnicama robova u „oslobođenoj” Libiji, za ni više ni manje nego 400 dolara, je pokrenula strašne kritike protiv takozvane „humanitarne intervencije” koju je proveo NATO s ciljem rušenja vlade Muamer Gadafija u 2011. godini

U ožujku 2011. krijeposni zapadni „liberalni” hipsteri su se udružili sa tvrdokornim neokonzervativnim ratnim huškačima i zahtijevali akciju kako bi “spasili” libijski narod od “tiranskog” vođe koji je vladao zemljom od kasnih 1960-ih.

“Nešto se mora učiniti!” povikaše u jedan glas.

Nešto se dogodilo. Libija je pretvorena uz pomoć NATO saveza – iz zemlje sa najvećim Društvenim indeksom razvoja u cijeloj Africi u 2009. godini – u paklenu rupu u kojoj vlada bezakonje, sa suparničkim vladama, gospodarima rata i teroristickim skupinama u borbi za kontrolu nad zemljom.

Pod Gadafijem, Libijci su uživali besplatnu zdravstvenu skrb i obrazovanje. Stopa pismenosti je porasla sa oko 25 posto na gotovo 90 posto.

Bilo je jasno da, iako su i dalje postojala problematična područja u zemlji, Libija je i dalje napredovala na mnogim poljima.

U listu Daily Telegraph, mediju kojeg bi se teško moglo optužiti da je ideološki pobornik Libijske Arapske Džamahirije – u to vrijeme je Libiju hvalio kao jednu od šest najboljih egzotičnih turističkih destinacija u lipnju 2010. godine.

Brodovi za turistička krstarenja danas više nemaju Libiju na svojim rutama. Jer je previše opasna.
 

Libya before and after US & UK given "freedom" pic.twitter.com/dpiZ8Qy8JV

— Ian56 (@Ian56789) September 14, 2016

 
Jedino što čudi u povratku trgovine robovima (i to je vrijedno istaknuti prije nego su CNN i agencije UN-a takoder izvijestili o njezinom postojanju u Libiji ranije ove godine) je da svatko treba biti iznenađen time.

#Ljudska prava i socijalni napredak obično se vraćaju nekoliko stotina godina unazad, kad god NATO provede svoju “humanitarnu intervenciju”. I to nije slučajno.

Pod „intervencijom” se podrazumijeva namjerno provođenje akcija teškog bombardiranja infrastrukture u zemlji i naknadna demontaža državnog aparata s ciljem preokreta desetljeća društvenog napretka.

“Neušpješan plan” je zapravo najvažniji dio plana, kao što to Edger Dan Glazebrook govori u svojoj knjizi “Divide and Destroy – Zapadna imperijalna strategija u doba krize”.

Libija je ciljana, kao i Jugoslavije i Irak prije njih, ali ne zbog istinske zabrinutosti da će se dogoditi „druga Srebrenica” (imajte na umu da Dom za vanjske poslove u izvješcu iz rujna 2016. nije imao dokaze da je “Muammar Gaddafi naredio pokolj civila u Bengaziju”), već zato što je zemlja bogata resursima sa neovisnom vladom punom istomišljenika koja je djelovala socijalistički i imala gospodarstvo pretežno u državnom vlasništvu u strateški važnom dijelu svijeta.

Ni Libija, Irak ili Jugoslavija nisu primale zapovijedi Zapada, zbog čega su bile namijenjene za uništavanje. Kaos koji rutinski prati NATO-ove promjene režima je grozno iskustvo za gradane tih država, koji tada doživljavaju strmoglavi pad njihovog životnog standarda i uvelike bi se povećao njihov rizik od nasilne smrti u terorističkim napadima, dok u isto vrijeme gramzive zapadne korporacije potom masovno kreću u na “oslobođenu” zemlju, iskorištavajući nedostatka jake središnje vlasti.

Naravno, to se nikada ne spominje u prijateljskim masovnim medijima NATO-a. Ulogu zapadnih elita u preokretanju prethodno dobro uhodanih socijalnih država u propale države ne prenose većina mainstream medija u kojima se govori da su oni donijeli “oslobođenje i demokraciju”.

Francuska vlada je igrala vodeću ulogu u uništavanju Libije u 2011. godini, a danas “progresivni” francuski predsjednik Emmanuel Macron krivi „Afrikance” za problem ropstva u zemlji. „Tko su ti krijumčari? Pitajte se kao africka mladež, to pitanje. Vi ste nevjerojatni. Tko su ti krijumčari? Oni su Afrikanci, dragi prijatelji. Oni su Afrikanci.”

Macron, kao i drugi zapadni lideri, želi vidjeti problem ropstva u krupnom planu, a ne u drugom kadru. Jer ako tako gledamo i NATO dolazi u tu sliku.

Šest i pol godina kasnije, zanimljivo je ako se osvrnemo na one navijače „humanitarne intervencije” u Libiji što su govorili početkom 2011. godine, a što se zapravo dogodilo kao posljedica 26.500 NATO-ovih letova.

„Cijena nedjelovanja je previsoka”, bio je naslov jednog clanka David Aaronovitcha u listu The Timesu, od 18. ožujka 2011. „Ako mi ne bombardiramo Gadafijeve tenkove, Europa će se vjerojatno suočiti sa valom izbjeglica i novom generacijom džihadista„ ukratko je rečeno u članku.

Pogodite što? Zapadni vojni savez je bombardirao Gadafijeve tenkove (i puno više od toga) i dobili smo „val izbjeglica” biblijskih razmjera i „novu generaciju džihadista”, uključujući i bezbroj terorističkih napada u Europi.

Libija je bio još gori zločin od invazije na Irak jer je došla poslije.

No u međuvremenu, „osloboditelji” Libije su se preselili na druge važnije stvari u 2017. godini, sa trenutnom opsesijom koja se zove rusofobija. Sve je to zapravo da nas odvrate od katastrofalnih posljedica svojih postupaka. (Neil Clark,RT)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Gotovo cijeli teritorij Sirije, uključujući povijesne kršćanske regije, je oslobođen od terorista, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin

On je naglasio važnost vraćanja mira koji će omogućiti izbjeglicama svih vjera da se vrate kući.

„Situacija u ovoj zemlji (Siriji) se postupno mijenja. Sirijska vojska, uz potporu ruske vojske, je oslobodila od terorista gotovo cijeli teritorij zemlje, uključujući i povijesna kršćanska područja„ – izjavio je u ponedjeljak Putin na sastanku sa čelnicima Pravoslavne kršćanske skupštine.

Moskva će pomoći obnoviti sveta mjesta ne samo sirijskih kršćana, već i muslimana i Židova, naveo je ruski lider.

„Mi ćemo pomoći i članovima drugih vjera, muslimanima, koji su, kako smo dobro svjesni, također patili u rukama bandita, terorista i radikala”, rekao je Putin. „Mi ćemo također pomoći Židovima, broj organizacija su nas već kontaktirale sa pozivom za pomoć u obnovi židovskih svetih mjesta.”

Predsjednik Rusije je ponovio značaj radne skupine koju su stvorili Ruska pravoslavna i Rimokatolička crkva. Cilj radne grupe je da se sastavi lista uništenim hramova u Siriji u pripremi za njihovu obnovu.

Povratak kršćanskog stanovništva, kao i izbjeglica drugih vjera, mogla igrati ključnu ulogu u obnovi mirnog života u ratom razorenoj zemlji, Putin je istaknuo.

„Tijekom posljednjih nekoliko godina ruska država zajedno sa Ruskom pravoslavnom crkvom, kao i drugim vjerskim organizacijama je osiguravala humanitarnu pomoć Siriji. Vrlo je važno što je prije moguće uspostaviti miran život, da se ljudi mogu vratiti u svoje domove, te početi obnovu hramova i crkava„ rekao je Putin.

Prošli mjesec, ruski načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov je rekao da se aktivna faza protuterorističkih operacija Rusije u Siriji bliži kraju. Tri zemlje, Turska, Iran i Rusija su na sastanku u Sočiju 21. studenoga uložili zajedničke napore kojima bi se pomoglo sačuvati suverenitet i teritorijalni integritet Sirije, zaustaviti građanski rat i stvoriti uvjete za vraćanje mira, naveo je Gerasimov.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Izvještaji da se crni Afrikanci prodaju na tržnicama robova u „oslobođenoj” Libiji, za ni više ni manje nego 400 dolara, je pokrenula strašne tužbe protiv takozvane „humanitarne intervencije” koju je proveo NATO s ciljem rušenja vlade Muamer Gadafija u 2011.

U ožujku 2011. krijeposni zapadni „liberalni” hipsteri su se udružili sa tvrdokornim neokonzervativnim ratnim huškačima i zahtijevali su akciju da bi “spasili” libijski narod od “tiranskog” vođe koji je vladao zemljom od kasnih 1960-ih.

“Nešto se mora učiniti!” povikaše u jedan glas.

Nešto se dogodilo. Libija je pretvorena uz pomoć NATO saveza – iz zemlje sa najvećom Društvenim indeksom razvoja u cijeloj Africi u 2009. godini – u paklenu rupu u kojoj vlada bezakonje, sa suparničkim vladama, gospodarima rata i terorističkim skupinama u borbi za kontrolu nad zemljom.

Pod Gadafijem, Libijci su uživali besplatnu zdravstvenu skrb i obrazovanje. Stopa pismenosti je porasla sa oko 25 posto na gotovo 90 posto.

Bilo je jasno da, iako su i dalje postojala problematična područja u zemlji, Libija je i dalje napredovala na mnogim poljima.

U listu Daily Telegraph, mediju koji bi se teško mogao optužiti kao ideološki pobornik Libijske Arapske Džamahirija – u to vrijeme je Libiju hvalio kao jednu od šest najboljih egzotičnih turističkih destinacija u lipnju 2010. godine.

Brodovi za turistička krstarenja danad više nemaju Libiju na svojim rutama putovanja. Jer je previše opasna.
 

Libya before and after US & UK given "freedom" pic.twitter.com/dpiZ8Qy8JV

— Ian56 (@Ian56789) September 14, 2016

 
Jedino što čudi u povratku trgovine robovima (i to je vrijedno istaknuti prije nego su CNN, agencije UN-a, IOM također izvijestili o njezinom postojanju u Libiji ranije ove godine) je da svatko treba biti iznenađen time.

Ljudska prava i socijalni napredak obično se vraćaju nekoliko stotina godina unazad, kad god NATO provede svoju “humanitarnu intervenciju”. I to nije slučajno.

Pod „intervencijom” se podrazumijeva namjerno provođenje akcija teškog bombardiranja infrastrukture u zemlji i naknadna demontaža državnog aparata s ciljem preokreta desetljeća društvenog napretka.

“Neuspješan plan” je zapravo najvažniji dio plana, kao što to moj OpEdger Dan Glazebrook govori u svojoj knjizi “Divide and Destroy – Zapadna imperijalna strategija u doba krize”.

Libija je ciljana, kao i Jugoslavije i Irak prije njih, ali ne zbog istinske zabrinutosti da će se dogoditi „druga Srebrenica” (imajte na umu da je Dom za vanjske poslove u izvješću iz rujna 2016. nije imao dokaze da je “Muammar Gaddafi naredio pokolj civila u Bengaziju”), već zato što je zemlja bogata resursima sa neovisnom vladom punom istomišljenika koja je djelovala socijalistički i imala gospodarstvo pretežno u državnom vlasništvu u strateški važnom dijelu svijeta.

Ni Libija, Irak ili Jugoslavija nisu primale zapovijedi Zapada, zbog čega su bile namijenjene za uništavanje. Kaos koji rutinski prati NATO-ove promjene režima je grozno iskustvo za građane tih država, koji tada doživljavaju strmoglavi pad njihovog životnog standarda i da se uvelike povećao njihov rizik od nasilne smrti u terorističkim napadima, dok u isto vrijeme gramzive zapadne korporacije potom masovno kreću u na “oslobođenu” zemlju, iskorištavajući nedostatka jake središnje vlasti.

Naravno, to se nikada ne spominje u prijateljskim masovnim medijima NATO-a. Uloga zapadnih elita u preokretanju prethodno dobro uhodanih socijalnih država u propale države nedostaje u većini mainstream medija u kojima se govori samo kako su oni donijeli “oslobođenje i demokraciju”.

Francuska vlada je igrala vodeću ulogu u uništavanju Libije u 2011. godini, a danas “progresivni” francuski predsjednik Emmanuel Macron krivi „Afrikance” za problem ropstva u zemlji. „Tko su ti krijumčari? Pitajte se – kao afrička mladež – to pitanje. Vi ste nevjerojatni. Tko su ti krijumčari? Oni su Afrikanci, dragi prijatelji. Oni su Afrikanci.”

Macron, kao i drugi zapadni lideri, želi vidjeti problem ropstva u krupnom planu, a ne u dugom kadru. Jer ako tako gledamo i NATO dolazi u tu sliku.

Šest i pol godina kasnije, zanimljivo je ako se osvrnemo na one navijače „humanitarne intervencije” u Libiji što su govorili početkom 2011. godine, a što se zapravo dogodilo kao posljedica 26.500 NATO-ovih letova.

„Cijena nedjelovanja je previsoka”, bio je naslov jednog članka David Aaronovitcha u listu The Timesu, od 18. ožujka 2011. „Ako mi ne bombardiramo Gadafijeve tenkove, Europa će se vjerojatno suočiti sa valom izbjeglica i novom generacijom džihadista„ ukratko je rečeno u članku.

Pogodite što? Zapadni vojni savez je bombardirao Gadafijeve tenkove (i puno više od toga) i dobili smo „val izbjeglica” biblijskih razmjera i „novu generaciju džihadista”, uključujući i bezbroj terorističkih napada u Europi.

Libija je bio još gori zločina od invazije na Irak jer je došla poslije.

No u međuvremenu, „oslobodioci” Libije su se preselili na druge važnije stvari u 2017. godini, sa trenutnom opsesijom koja se zove rusofobija. Sve je to zapravo da nas odvrate od katastrofalnih posljedica svojih postupaka. (Neil Clark,RT)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

ERDOGAN ĆE PREDLOŽITI PUTINU DA TURSKA VOJSKA BUDE U ZONI ‘IDLIB, A RUSKA OKO NJE

Visoki predstavnici američke Koalicije za Bliski Istok i ruska komanda u Siriji sastali su se kako bi dogovorili “mjere za posredovanje sukoba”

Glasnogovornik američkog Odjela Ryan Dylan rekao je tim povodom:

“Bio je to otvoren razgovor, očima u oči. Na stolu su bile karte i grafikoni. Razgovarano je o tome kako izbjeći da dvije strane pucaju jedna na drugu, čak i nenamjerno. Također je bilo riječi o tome kako naše zračne snage mogu nesmetano podržati naše snage na terenu protiv islamske države.”

Dillon nije otkrio gdje je do ovog susreta došlo.

Novine ruskog ministarstva obrane “Krasnaya Zvezda” istodobno je najavio da je u dvije godine od kada je Rusija pomogla vladi u Damasku, 87,4% teritorija Sirije je oslobođeno od terorista.

U posljednje dvije godine, rusko zrakoplovstvo je izvršilo 92.000 zračnih udara protiv terorista i njihovih položaja i objekata.

Novine navode da je 97 posto objekata pod kontrolom ISIS-a uništeno, uključujući 8.330 komandnih mjesta i 6.770 manjih i većih skladišta oružja i streljiva.

U međuvremenu se oglasio i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, najavivši da će s Vladimirom Putinom razgovarati o sudjelovanju svoje zemlje u rješavanju problema sa sirijskom provincijom Idlib koja je tvrđava sirijske Al Kaide (Džebhat an-Nusra) i njezinih saveznika.

Iz Idliba je 19. rujna došao napad na položaje sirijske vojske i položaj ruske vojne policije, a Erdogan će ruskom lideru predložiti da turska vojska osigurava red unutar zone deeskalacije “Idlib”, dok bi ruski vojnici držali pod kontrolom prostor oko nje.
 
(fakti.org)

Državni vrh Sirije je pozvao SAD da s teritorija Sirije “povuku sve svoje vojnike inače će ih sirijska vojska smatrati neprijateljskom silom”

Žitelj velikog sirijskog grada na Eufratu – Deir-ez-Zora – ponovno su, po treći put, izašli na ulice proslaviti novu pobjedu.

Izašli su sa državnim zastavama i portretima šefa države Bashara al-Assada, a sveopćim slavljem su dočekali borce svog petog korpusa koji su probili utvrđene linije Islamske države nadirući sa juga.

Jedinice sirijske vojske su ušle u Deir-ez-Zor prvo sa zapada. Bilo je to 5. rujna. Jučer je deblokiran vojni aerodrom koji je od grada udaljen samo dva kilometra.

Teroristi drže pod kontrolom manje od trećine Deir-ez-Zora. Međutim, to neće dugo trajati.

Vladine snage koje ‘čiste’ njegov okoliš – već im zalaze iza leđa.

Sirijski general Muhamad Hadur ocijenio je: “Zapamtite, Deir-ez-Zor će biti groblje Islamske države”.

Hadur je glavni sirijski general na istoku zemlje. Preživio je sedam atentata. Islamska državae mu je čak podmetnula kuharicu koja ga je pokušala otrovati.

Hadur je uspio uvjeriti beduinska plemena na istoku Sirije, među kojima je najveće Šajtat, da pređu na stranu vlade u Damasku. Oni su to potom skupo platili jer je Islamska država neka njihova naselja istrijebila do “posljednjeg čovjeka”.

Zato se priča da su Šajtati neke teroriste zarobljene oko Deir-ez-Zora “žive skuhali”. A da su glave nekih drugih postavljali na haube svojih automobila i provezli ih kroz oslobođene dijelove Deir-ez-Zora

Drugi heroj “sirijskog Staljingrada” je general Isam Zahredin, koji je Druz, a njih sirijski suniti smatraju sektašima. Međutim, on je heroj obrane Deir-ez-Zora.

To svi priznaju.

Damask zatražio od Washingtona da sve svoje vojnike povuku iz Sirije

Sirijski vrh ih je pozorio da će ih u protivnom smatrati “neprijateljskom” silom.

Damask je službeno – preko Fejsal al-Mekdada, zamjenika svog šefa diplomacije – upozorio Sjedinjene Države da je njihovo vojno prisustvo u Siriji “nezakonito i neprihvatljivo”.

Pritom je pozvao SAD da s teritorija Sirije “povuku sve svoje vojnike inače će ih sirijska vojska smatrati neprijateljskom silom”.

Mekdad je u nastavku dodatno ukazao i naglasio:

“Učinci Sjedinjenih Država i njihove koalicije u Siriji nemaju nikakvo opravdanje. Utoliko prije što razaraju Siriju i u vrijeme zračnih-naleta ubijaju civile i uništavaju našu infrastrukturu. To odgovara planovima terorista. To nije u interesu sirijskog naroda”.

Mekdad je pozvao sve koji žele boriti protiv terorista da svoja djelovanja koordiniraju “sa Sirijom i njenim saveznicima”.

On je deblokadu Deir-ez-Zora nazvao “posljednjom velikom bitkom koju vode vladine snage”. Odmah potom je dodao:

“Taj grad i istoimena provincija za nas su vrlo važni jer se nalaze uz granicu s Irakom. I zato uspjesi naše vojske imaju strateški karakter i približavaju trenutak potpunog poraza terorističke formacije Islamska država”.

Sjedinjene Države su u sirijskoj sjeveroistočnoj pokrajini Hašek izgradile tri svoje vojne baze, a još jednu u gradu koban.

Oko 1.500 američkih vojnika pomaže “Snagama demokratske Sirije” – pretežno kurdskoj vojnoj formaciji koja je u potpunoj ovisnosti od SAD – zauzela Raku.

Mainstream mediji na Zapadu ne podržavaju oslobađanje Sirije, i šute u svezi evakuacije zapovjednika ISIS-a od strane američkih helikoptera.
 
(fakti.org)

Sirijska vojska službeno je oslobodila Alep nakon što je potisnula pobunjenike iz njihovog posljednjeg uporišta u istočnom dijelu grada. Sirijski predsjednik Bashar al Assad obišao je sirijske trupe i čestitao im na pobjedi

Sirijska vojska tvrdi da je preuzela kontrolu nad 98 posto grada Alepa čime je navodno završila okupacija terorista koji su se povukli iz šest preostalih okruga.

Rami Abdel Rahman, šef britanskog opservatorija za ljudska prava, rekao je za The Independent kako je ‘pitanje je samo vremena kada će doći do potpunog slamanja pobunjenika’.

Osvajanje važne četvrti

Snage sirijskog predsjednika Bashara al-Assada u ponedjeljak ujutro osvojile su veliku industrijsku četvrt Šejk Said gdje se snažne borbe vode od nedjelje popodne.

‘Pobunjenici više nemaju vremena. Ili će se predati ili će svi umrijeti’, rekao je general pukovnik Zaid al-Saleh, visoki čelnik sigurnosnog odbora vlade Alepa, dodajući kako očekuje da će bitka završiti uskoro.
 

BREAKING VIDEO: Local residents celebrate #Aleppo liberation as #SyrianArmy reconquers region https://t.co/UImM1Po8JW pic.twitter.com/sFeFBGu5aY

— Sputnik (@SputnikInt) 12. prosinca 2016.

 
Bombardiranja istočnog Alepa tijekom noći i ujutro bila su najintenzivnija u posljednjih nekoliko dana, kažu svjedoci, a nakon gubitka četvrti Sheikh Saeed, teroristi su istjerani u sitne džepove na jugoistoku grada.

Pobjeda Bashara al-Assada Mnogi smatraju da će ova neizbježna pobjeda vladinih snaga u najmnogoljudnijem gradu Sirije koji je pod opsadom od 2012. godine, dati golemu prednost predsjedniku Basharu Al-Assadu u ovom sukobu.

U toj ofenzivi koja je trajala tri tjedna, ubijeno je najmanje 384 civila, uključujući 45 djece, navodi Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
 

Aleppo is going nuts over the liberation of Eastern part of Aleppo pic.twitter.com/QfyRghKoWY

— Bassem (@BBassem7) 12. prosinca 2016.

 
Još 105 civila, među njima 35 djece, ubijeno je u vatri pobunjenika na zapadni Alep, sektor koji je u rukama sirijske vlade, navodi SOHR, koji ima sjedište u Velikoj Britaniji.
 

President Bashar al #Assad #AleppoVictory #SyrianArmy #Syria pic.twitter.com/o5VhyIkH7P

— sasgem (@sasgem) 12. prosinca 2016.

 
No rat u kojem je, prema podacima UN-a ubijeno više pd 400.000 ljudi i koji je velik broj stanovnika Sirije natjerao da napusti svoje domove, još uvijek je daleko od potpunog završetka. I sve to zato jer je Zapad htio smjeniti Assadovu “diktaturu” koja je demokratski izabrana, kao i npr. u Turskoj.

 
(sputniknews.com,net.hr)

Odvjetnici Julian Assangea objavili su javnosti danas da postoji mogućnost da od novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa zatraže da se obustavi kaznena istraga protiv osnivača WikiLeaksa

Julian Assange i aktivisti Wikileaksa su pomogli Donald Trumpu u kampanji, no i čitavoj javnosti da spozna kriminalna djela Hillary Clinton.

Odvjetnici se nadaju i da će Švedska uskoro zatvoriti slučaj u vezi s istragom o navodnom silovanju.

Tim povodom švedska državna tužiteljica Ingrid Isgren je prethodna dva dana ispitivala Assangea u ambasadi Ekvadora u Londonu, podsjeća RT.

Saslušanje Assangea zbog navodnih silovanja u Švedskoj počelo je u ponedjeljak, a njegov odvjetnik Per Samuelson je naveo kako nema sumnje da je osnivač WikiLeaksa nije nevin.

Optužnica protiv Assangea za silovanje u Švedskoj još nije podignuta, već se radi o predistražnom postupku.

Assange je ranije poručio da saslušanje vidi kao priliku da “skine ljagu sa svog imena”.
 

Thanks to the many calling on Trump to pardon Assange. Yet all that is needed is for the DoJ to do the right thing: https://t.co/MZU30SlfGK

— WikiLeaks (@wikileaks) 11. studenoga 2016.

 
Nakon predsjedničkih izbora u SAD, simpatizeri Assangea su pokrenuli peticiju kojom pozivaju Donalda Trumpa da oslobodi Assangea svih optužbi. Peticija ima nekoliko desetaka tisuća potpisa. #freeassange

Da podsjetimo, Hillary Clinton je jednom prilikom izjavila na početku djelovanja Wikileaksa, da bi Assangea američka vlada mogla ubiti dronom iz zraka, što za nju nije uopće bila loša ideja.
 

FREE JULIAN ASSANGE: It is time to bring him home. #auspol #PardonJulian #FreeAssange #Wikileaks #whistleblower #Hero #PHON #PaulineHanson pic.twitter.com/zT7IEm9WNH

— Pauline Hanson (@PaulineHansonOz) 9. studenoga 2016.

 
(Tanjug)

1914….1940….1971….1991…2016…. povijest nas uči da bi uskoro na Balkanu mogao buknuti novi “požar” kakav se događa svakih 20-25 godina već zadnjih 100 godina

Nedavna posjeta princ Charlesa Balkanu donijela je samo upitnike iznad glava građana. Upravo sada su šokirani odlukom haškog suda u svezi oslobađanja Vojislava Šešelja. Što se događa?

A da ne spominjemo imigrantsku krizu.

Mediji u regiji šokirani su oslobađajućom presudom koja je u Haškom tribunalu izrečena čelniku srpske radikala Vojislavu Šešelju.

Zagrebački portal 24sata.hr je prenio vijest pod naslovom ” Šok! Šešelj je oslobođen, sve točke optužnice su odbačene”. Index.hr kratko izvijestio da je Haški tribunal odlučio” četnički vojvoda Vojislav Šešelj nije kriv po svim točkama optužnice”.

Jutarnji list je na udarnom mjestu objavio oslobađajuću presudu Šešelju u Haškom tribunalu pod naslovom “Šok u Haagu: Šešelj je slobodan čovjek”. Večernji list također je kao vijest o haškoj presudi objavio kao glavnu na portalu pod naslovom “Šok iz haaške sudnice: Vojislav Šešelj oslobođen po svim točkama optužnice!”

Portal Depo.ba je napisao da je ” Nevjerojatan ishod presude u Haagu, tek počinje cirkus ” Ovaj portal prenio je i Šešeljev tweet hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

Dnevni avaz je kao glavnu vijest prenio da je Vojislav šešelj oslobođen po svim točkama optužnice poslije 13 godina suđenja. Radio televizija Republike srpske pod naslovom “Šešelj nije ni za što kriv!”, prenio vijest o haškoj presudi.

Oslobađajuća presuda je udarna vijest iu crnogorskim medijima. Podgoričke Vijesti su pod naslovom “Vojislav Šešelj slobodan” je podsjetio da je lider radikala je u pritvoru Haškog tribunala proveo gotovo 12 godina, od veljače 2003, kada se predao i dobrovoljno i otišao u Haag, do studenog 2014. kada je pušten da se brani sa slobode zbog lošeg zdravstvenog stanja.

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda oslobodilo je Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH.

“Vojislav Šešelj je po izricanju ove presude slobodan čovjek”, prenio je Jutarnji riječi predsjednika sudskog vijeća Jean Claude Antonettija.

I sarajevski portal Klix.ba na udarnom mjestu donosi informaciju da je pretresno vijeće Haškog tribunala oslobodilo Šešelja po svih devet točaka optužnice, pa time i za zločine za koje se teretio da je počinio na području BiH.

Balkan se ponovo trese, no možemo se samo sjetiti one Churchillove izreke: “Treba na Balkanu uvijek tinjati mala vatrica da mi možemo uvijek malo zagrijati ruke”

 
(kurir.rs/uredio:NSP)