Uzimanje nadomjestaka s omega 3 masnim kiselinama iz ribljeg ulja često se smatra jednostavnim receptom za zdravo srce, no stručnjaci kažu da to jedno s drugim ima jako malo veze

Istraživanjem 100.000 ljudi ustanovili su kako nema dokaza da su takvi nadomjesci spriječili bolest srca, piše u srijedu BBC.

Britanski stručnjaci kažu da kakvu-takvu koristi od uzimanja nadomjestaka ima tek svaka tisućita osoba.

No, svakako preporučuju konzumaciju ribe kao dio zdrave prehrane.

Istraživanje se bavilo isključivo nadomjescima, a ne omega 3 masnim kiselinama izravno iz ribe.

Znanstvenici kažu da bi ljudi trebali jesti ribu barem dvaput tjedno, od čega bi jednom trebali konzumirati masnu ribu poput lososa, tune ili skuše.

Omega 3 masne kiseline dodaju se nekim vrstama mlijeka, jogurta i kruha.

No, kada je riječ o nadomjescima dobivenima iz ribljeg ulja, dr. Lee Hooper sa sveučilišta East Anglia kaže: “Možemo biti sigurni u zaključak studije koji se protivi uvriježenom vjerovanju da nadomjesci omege 3 štite srce’.

Profesor Tom Sanders, nutricionist s King’s College u Londonu ističe da važeće smjernice o prevenciji kardiovaskularnih bolesti potiču konzumaciju ribe, više nego uzimanje nadomjestaka.

“Ova studija ne pruža dokaze da bi smjernice trebali mijenjati’, rekao je.

Tim Chico, kardiolog sa sveučilišta Sheffield kaže: “Nekoć su pacijentima koji su doživjeli srčani udar prepisivani ti nadomjesci. No, svima koji ih kupuju savjetujem da svoj novac radije potroše na povrće”.
 
(dnevno.hr)

Načinom prehrane koji već više od pola stoljeća dominira u gotovo svim dijelovima svijeta „razbili smo“ cjelovitost prirode u prehrani. Posljedica toga je nastanak i širenje mnogih kroničnih oboljenja i zdravstvenih problema

Prehrana je kompleksan dinamički proces i temelj postojanja svakog živog organizma i u biljnom i u životinjskom svijetu. Ona je preduvjet stvaranja, rasta i razvoja svake stanice, tkiva, organa i čitavog organizma.

Drevna mudrost Veda kazuje da je sve hrana; svi smo dio jedinstvenog hranidbenog lanca prirode. Upravo stoga trebamo biti svjesni da naš zalogaj počinje njegovanjem prirode u kojoj je sadržano sve. U svakodnevnoj priči o hrani znači to pažljiv odabir hrane koja na neki način predstavlja cjelovitost prirode. Uvriježilo se takav „pravilan“ odabir prehrane nazivati uravnoteženom prehranom.

Potreba za tom ravnotežom spominje se zbog nepobitne činjenice da smo načinom prehrane koji već više od pola stoljeća dominira u gotovo svim dijelovima svijeta značajno “razbili“ cjelovitost prirode u prehrani. Znanstveno je dokazano da je posljedica toga nastanak i širenje mnogih kroničnih oboljenja i zdravstvenih problema.

Liječiti ili iscjeljivati

Za sve nevolje postoje dva pristupa: medicus curat, natura sanat – liječiti ili iscjeljivati.

Suvremenom prehranom dominira rafinirana hrana s brojnim dodacima, poboljšivačima okusa, umjetnim aromama, bojama i sladilima, konzervansima i stabilizatorima, a siromašna je nutrijentima jer ne sadrži dovoljne količine vrijednih i za organizam nužno potrebnih tvari od kojih su najznačajnije esencijalne masne kiseline. To su višestruko nezasićene masne kiseline od kojih se stvaraju nizovi omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Njihov je omjer, zahvaljujući upravo lošim prehrambenim navikama kod većine ljudi, od 15:1 do čak 25:1.

Znanost tvrdi da je optimalna mjera u omjeru 3:1.

Možemo li to postići?

Čovjekov organizam može proizvesti jednostruko nezasićene masne kiseline (omega-9), ali višestruko nezasićene masne kiseline omega-3 i omega-6 ne može, već ih nužno mora unositi kao hranu ili dodatak prehrani.

Najbolji način rješavanja nedostatka omega-3 i omega-6 masnih kiselina je obogaćivanje prehrane namirnicama koje ih sadrže, a najbolji izbor čine hladno prešana ulja konoplje, crnog kima, podlanka, sikavice, sjemenki grožđa, oraha i lješnjaka. Osim što obiluju esencijalnim masnim kiselinama i vitaminom E, svako od ovih ulja sadrži i specifične sastojke koji ga čine posebnim i učinkovitim.

Medicinska i nutricionistička znanost u suradnji sve više otkrivaju veliki utjecaj pravilnog načina života i prehrane na cjelokupno zdravlje stanovništva. Primjenjivanjem savjeta o zdravoj, uravnoteženoj prehrani može se poboljšati zdravstveno stanje bolesnika, a zdrav način života i prehrana stvaraju preduvjete za suzbijanje mnogih kroničnih i degenerativnih bolesti.

„Na razvoj koncepta pravilne prehrane utjecao je brzi razvoj znanosti o prehrani, a pogotovo mogućnost prevencije i liječenja raznih bolesti putem hrane kao i epidemiološke studije koje su pokazale vezu između načina prehrane i civilizacijskih bolesti.“ (Ministarstvo zdravlja RH)

Zadivljujuću sinergiju biljnih supstancija zasad nije moguće dostići umjetno proizvedenim tvarima, a vjerovati da bismo mogli bez prirode, bila bi velika zabluda. Biljke su prirodno razvile veliki broj fitoprotektivnih tvari ili fitonutrijenata koji im pomažu u svladavanju gljivičnih i bakterijskih infekcija te im omogućuju prevladavanje svakodnevnih stresova. Hranimo li se biljnom hranom, konzumiramo i određene aktivne i zaštitne mikro i makro elemente koje imaju značajnu ulogu u prevenciji različitih vrsta bolesti i zaštiti zdravlja.

Tražili smo primjeren i učinkovit način kako očuvati nutrijente iz biljaka bez suvišne obrade ili primjene agresivnih metoda i na taj način stvorili proizvode bogate izvornim zaštitnim, aktivnim, hranjivim tvarima.

Tako smo se odlučili za hladno prešana ulja (u postupku prešanja ne prelazimo temperaturu od 28 stupnjeva Celzijevih) i funkcionalne medove koji pažljivom izradom najbolje čuvaju nepobitno djelotvorne tvari iz sjemenki sadržanih u njima.

Primjeri i zablude iz prakse

Kad već pričamo o hrani bitno je znati kako ju ne uništiti. Većina nas hranu uglavnom kuha, zapravo podvrgava je termičkoj obradi, a najbolji primjer za to je maslinovo ulje. Ako je kvalitetno maslinovo ulje šteta ga je uništiti termičkom obradom, odavno se zna da je točka dimljenja maslinovog ulja ispod 100 stupnjava iako ćete na Internetu naći i druge netočne podatke.

To znači da već negdje na oko 90 stupnjava maslinovo ulje ne samo da gubi svoja zdrava i nutritivna svojstva, nego se pretvara u nešto nezdravo, u transmasti koje potiču upalne procese u organizmu. Isto vrijedi i za hladno prešano suncokretovo ulje, pa čak i za ono za koje se tvrdi da se na njemu može sigurno pržiti i peći. O rafiniranim uljima (ona koja kupujemo u supermarketima) ne vrijedi ni razmišljati, jer su zbog tehnologije dobivanja – visoke temperature, otapala, heksani – u startu nezdrava.

Svinjska mast prilikom pečenja ne mijenja svoja svojstva nagore poput maslinovog ulja, a to koliko je zdrava ili nezdrava sama po sebi zaključite sami. Termička obrada hrane, pečenje i kuhanje, koja ne bi stvorila štetne transmasti, moguća je na hladno prešanom repičinom ulju, kokosovoj masti, hladno prešanom ulju lješnjaka, marelice i grožđa.

No ipak je potreban oprez, tržište je već puno rafiniranog ulja grožđa koje je onda nezdravo kao i svako drugo štetnim otapalima dobiveno ulje. Isto naravno vrijedi i za ulje repice. Zbog omjera cijene i kvalitete mi uvijek dajemo prednost hladno prešanom repičinom ulju u odnosu na razvikani kokosov maslac jer osim što je jeftinije ono sadrži i kompleks višestruko nezasićenih masnih kiselina u odnosu na mononezasićene masne kiseline kokosovog maslaca. Jedna od sveprisutnih zabluda je da ćemo si napraviti zdrav doručak ako u njega uključimo zobene pahuljice i, na primjer, med.

Medu svaka čast, ali u zobenim pahuljicama nema njihovog najvrjednijeg dijela, a to je posija zobi koja je usto i najbolji izvor skupog betaglukana i selena. Posija kao najkvalitetniji dio zobenog zrna smeta industriji pri ekspandiranju zrna u zobenu pahuljicu i zato su je jednostavno odstranili. Po nama, da bi to bio med sa pravim antioksidansima mi smo mu dodali sjeme nara koje sadrži konjugiranu CLA-omegu 5. Je li nar zdraviji od razvikane aronije? Mi mislimo da jest.
 
(dnevno.hr/uredio:NSP)

Žene s većom stražnjicom imaju manju mogućnost oboljevanja od dijabetesa ili probleme sa srcem

Ne samo da veće “guze” potiču cjelokupno zdravlje, one su povezane uz povećanu inteligenciju i niži rizik od kroničnih bolesti, prema istraživačima Sveučilišta u Oxfordu i Churchill bolnice u Velikoj Britaniji.

Prema portalu ABC News, rezultati pokazuju da su žene s većom pozadinom sklone nižoj razini kolesterola u organizmu i imaju veću mogućnost da će proizvoditi hormone koji metabolizuju šećer.

Žene s većom zadnjicom imaju manju mogućnost da će imati dijabetes ili probleme sa srcem. Također, velika zadnjica znači višak masti omega-3 za koji je dokazano da katalizira razvoj mozga.

Istraživači su također otkrili da su djeca, koja su rodile žene širih kukova, intelektualno superiornija u odnosu na djecu koje su rodile manje “zaobljene” majke.

Istraživanje je izvršeno na osnovu analiziranja 16.000 žena.

“Profesor Konstantinos Manolopoulos, koji je vodio tim na Sveučilištu Oxford, je rekao kako žene sa više masnoće na stražnjici imaju manju razinu kolesterola i glukoze”, navedeno je na ABC Newsu.

Imati veću zadnjicu također pogoduje razini leptina u ženskom tijelu, odnosno hormonu odgovornom za regulaciju težine i dinopektina – hormona koji ima anti-upalno, vaskularno-zaštitno i anti-dijabetično djelovanje.

Masno tkivo stražnjice “zarobljava” štetne masne čestice i sprečava kardivaskularne bolesti.

Slične studije su rađene i na sveučilištima u Kaliforniji i Pottsbourghu i otkriveno je da žene s većom stražnjicom, širokim kukovima i manjim strukom imaju tendenciju i da duže žive.
 
(vecernji.hr/uredio:NSP)

Sjemenke bundeve se koristi u ljekovite svrhe već tisućama godina. Bogat je izvor magnezija, kalcija, kalija, željeza, cinka i vitamina K

Za prigristi odličan izbor jer su bogate omega 3 masnim kiselinama, koje su tijelo zahtijeva za održavanje zdravlja srca i reguliranje krvnog tlaka.

Otkrijte iznenađujuće zdravstvene prednosti sjemenki bundeve i zašto treba jesti umjesto nezdravih grickalica.

1. Protiv raka

Istraživanje španjolskih znanstvenika pokazalo je da sjemenke bundeve sadrže tvari koje mogu uspješno boriti stanice raka. Druga studija, ovaj put njemačkih znanstvenika, potvrdio je da su žene koje su prošle kroz menopauzu i svakodnevno sjemenki jedenje bundeve imaju 23 posto manji rizik od razvoja raka dojke.

2. Dobro za zdravlje prostate

Sjeme bundeve Ulje se koristi za liječenje povećane prostate (hiperplaziju). Ovo ulje sadrži fitokemikalije i antioksidanse koji smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu i sprječavaju nastanak stanica raka.

3. Ublažava simptome menopauze

Ako su prirodni način za poboljšanje raspoloženja i ublažavanje simptoma menopauze, sjemenke bundeve su odličan izbor. Oni reguliraju valunge, glavobolje, smanjuje bolove u zglobovima i smanjiti učestalost promjena raspoloženja. Znanstvenici su pokazali da sjemenke bundeve povećava razinu dobrog (HDL) kolesterola i regulira krvni tlak.

4. Smanjuje kolesterol

Istraživanja su pokazala da su sjemenke bundeve loš kolesterol može se umanjiti za 13 posto i ukupnog kolesterola za 10 posto. On također smanjuje rizik od krvnih ugrušaka, kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i srčanog udara.

5. One štite od dijabetesa

Sjemenke bundeve su bogate zdravim nezasićenim masnim kiselinama. Utvrđeno je da je dobar u reguliranju visine šećera u krvi i povećati tjelesnu osjetljivost na inzulin. Mnogi stručnjaci preporučuju dijabetičarima sjemenke bundeve kao hranu koju treba jesti svaki dan.

6. dobro za mršavljenje

Bogat je izvor vlakana i proteina, stvari koje su ključ mršavljenja. Samo 30 grama sjemenki bundeve ima oko 5 grama proteina, koji će vas držati sitima duže. Međutim, treba jesti u umjerenim količinama, jer šalica sjemenki sadrži oko 285 kalorija.

7. poboljšava raspoloženje

Izvrsno za fizički, kao i mentalno zdravlje. Znanstvenici su otkrili da sjemenke bundeve pokazuju odlične rezultate u smanjenju simptoma depresije. Izvrsno za smanjenje stresa i tjeskobe. Jedna studija je pokazala da povećanje seksualne želje.

8. Ublažava artritis

Znanstvenici su otkrili da sjemenke bundeve imaju protuupalno djelovanje koje ublažava simptome artritisa. Ako patite od artritisa, svaki dan, jedite oko 30 grama sjemenki bundeve za ublažavanje simptoma artritisa.

9. Sprječava osteoporozu

Osobe koje u tijelu nedostaje cink bi trebalo razmišljati io tome kako pokrenuti grickanje sjemenki bundeve. Oni su odličan izvor cinka, minerala koji je potreban za izgradnju kostiju. Samo 1/4 šalice sjemenki bundeve sadrži čak 17 posto preporučene dnevne vrijednosti cinka.
 
(narodnilijek.com)

Sudeći prema navodima stručnjaka, svi činoci suvremenog života, od napredne tehnologije do naših navika u vezi s konzumiranjem hrane, mogu smanjiti naš IQ. Pogledajte koje sve aktivnosti negativno utječu na rad našeg mozga

Multitasking

“Naš mozak jednostavno nije prilagođen multitaskingu, mi možemo u potpunosti biti fokusirani u određenom trenutku na obavljanje samo jednog posla. Kad ljudi misle da obavljaju više stvari odjednom, oni se zapravo samo brzo prebacuju s jedne aktivnosti na drugu, što uzrokuje brže trošenje glukoze (moždanog goriva), zamaranje i konfuziju, a organizam preplavljuju hormoni kortizol i adrenalin. Čak i najjednostavnije stvari kao što je čitanje emaila tijekom obavljanja nekog zadatka može smanjiti vaš IQ za 10 bodova”, navodi neurolog Earl Miller sa Tehnološkog instituta u Massachusettsu.

Kozumiranje velike količine masne hrane

Hrana krcata zasićenim masnoćama poput slanine, kruha namazanog maslacem ili prženih jaja utječe negativno na funkciju dopamina u mogu, neurotransmitera zaduženog za motivaciju. istraživanja su pokazala da masna hrana narušava kognitivnu fleksibilnost, usporava reakcije organizma, oštećuje pamćenje i uzrokuje nastanak negativnih osjećaja i depresije kod štakora i drugih životinja.

Odgovore na sva pitanja tražite odmah na internetu

Imati u svakom trenutku na rasoplaganju neograničen izvor informacija može biti i blagoslov i prokletstvo. Naime, ovakvo ponašanje negativno utječe na dio mozga zvan hipokampus, zadužen za pohranu nove memorije. Istraživanje Sveučilišta u Kolumbiji pokazalo je da smo u današnje vrijeme znatno skloniji pamćenju toga gdje smo pohranili podatke nego pamćenju uskladištenog sadržaja.

Jedete suviše voća

UCLA istraživanje iz 2012. godine, provedeno na štakorima, pokazalo je da fruktoza – prosti šećer koji ulazi u sastav voća, meda i povrća, učinkovito usporava rad mozga tako što ometa inzulin, zadužen za pretvaranje šećera u energiju potrebnu za pravilno funkcioniranje mozga. Ovaj efekt poništava konzumiranje omega-3 masnih kiselina kojom je bogato ulje lana, kao i oskus, haringa i pastrva.

Previše gledate televiziju

Iako za to još uvijek nema sasvim pouzdan dokaz, znanstvenici smatraju da nas gledanje TV reality emisija i drugih programa sličnog sadržaja, uvelike zaglupljuje. U austrijskom istraživanju u kojem je sudjelovala 81 osoba, znanstvenik Markus Apel ustanovio je da su znatno bolje rješavali ispitivanja oni ispitanici koji prethodno nisu gledali televiziju. Apel smatra da ono što vidimo u čujemo oblikuje naše ponašanje. Drugim riječima – ono smo što gledamo.

“Jet lag” i druge vrste poremećaja

Svakom tko je nekada prešao veliku razdaljinu avionom poznat je osjećaj konfuzije nakon stupanja u drugu vremensku zonu i poremećaja biološkog ritma. I dok je većini poznato da simptomi traju dan-dva, znanstvenici Zaravo smatraju da ovaj efekt traje nekoliko tjedana.

Žvakanje žvake

Donedavno je žvakanje žvake predstavljalo dobur stvar, u neurološkom smislu – u pitanju je fizička vježba koja povećava dotok krvi u mozak i poboljšava kognitivne funkcije osiguravajući mozgu na taj način dodatnu energiju. Ali, nedavni eksperiment ‘bacio je u vodu’ ovu teoriju – žvakanje žvake zapravo je ometalo sudionike u učenju i rješavanju problema.
 
(vestinet.rsuredio:NSP)

Postoji više načina na koje depresija može utjecati na mozak

Stručnjaci nisu sigurni zašto depresija dovodi do kognitivne disfunkcije, ali se slažu da postoji određena veza.

Kognitivna disfunkcija dovodi do osjećaja koji se najbolje može opisati kao “mozak u magli”, gdje pacijent osjeća manjak koncentracije, fokusa, i manjak memorije.

Depresija ima veliki utjecaj na dio mozga koji je posvećen upravo memoriji.

Problemi koji se razvijaju iz nedostatka pamćenja i problema u fokusiranju zbog depresije su brojni.

Oni mogu dovesti do trenja u odnosima, da se oporavljate od depresije teže, pa čak i uzrokovati fizičke ozljede. Jedan od načina da depresija utječe na mozak je i područje fokusa.

Kada je umanjena vaša sposobnost da se usredotočite, stvari koje ste čuli ili pročitali nisu se pravilno sačuvale u vašu “memorijsku banku”. Tako, na primjer, ako je vaš suprug tražio od vas da kupite neke stvari u dučanu, može vam se dogoditi da zaboravite jedan ili više predmeta ili čak da se zaustavite u dučanu s upitnikom iznad glave.

Iako ovaj nedostatak fokusa može izgledati kao rezultat nepažnje, depresija je glavni uzrok. Patite li od depresije, na poslu se također može stvoriti niz problema.

Problemi s pamćenjem i fokusom mogu dovesti do problema u završetku zadatka onako kako je ispravno. Rezultirajući stres može napraviti veći izazov kada je u pitanju depresija.

Postoje načini na koje možete osloboditi od depresije i vratiti u prvobitno, svježe stanje. Koristeći neke od prirodnih rješenja, “dobit ćete” svoj ​​život natrag. Vježba je vjerojatno nešto što se najčešće preporučuje kao prirodni tretman za depresiju.

Pokretanje vašeg tijela i to svakodnevno, je odličan način da se izbavite iz depresije, savjetuje Worldhealthinfo.

Možete uspješno povećati svoj ​​nivo serotonina. Hrana bogata omega 3 masnim kiselinama, kao što su losos i zdrave masti poput kokosovog ulja su također preporučljivi.

Jedući hranu s proteinima također će se povećati razinu serotonina. Na kraju smanjite ili skroz prestanite konzumirati kofein.
 
(b92.net/uredio:NSP)

Kuhanje s biljnim uljima poput suncokretovog oslobađa toksične kemikalije koje su povezane s rakom i degeneracijom mozga, objavili su britanski znanstvenici

Svinjska mast, maslac, kokosovo i maslinovo ulje bolji su izbor, smatraju istraživači.

Prilikom zagrijavanja biljna ulja kao što je kukuruzno, suncokretovo, palmino i sojino oslobađaju kemikalije aldehide koje su povezane s raznim oblicima raka i neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove.

Martin Grootveld, profesor bioanalitičke kemije i kemijske patologije s britanskog De Montfort University rekao je da pržena hrana poput ribica i krumpirića sadrži 100 do 200 puta više aldehida od dopuštene dnevne doze po smjernicama WHO-a.

Korištenjem maslaca, maslinovog ulja i svinjske masti stvaraju se manje količine aldehida, a najzdravije je kokosovo ulje.

Omega-6 masne kiseline u biljnim uljima istiskuju važne omega-3 kiseline koje su neophodne da bi mozak bio zdrav, objasnio je profesor John Stein, profesor emeritus neuroznanosti s University of Oxford.

On smatra da je manjak omega-3 kiselina važan čimbenik u nastanku niza mentalnih problema i stanja kao što je disleksija.

Tom problemu zdravstvene organizacije i prehrambena industrija ne pridaju dovoljno pozornosti, upozorili su stručnjaci.
 
(plivazdravlje.hr/uredio:nsp)

Ova prirodna smjesa preporučuje se uzima u jutarnjim satima na prazan želudac

Med sa sezamom je kombinacija koja bi trebalo češće da se nađe u vašem jelovniku.

Ne samo da je odličnog okusa, već je i prava riznica zdravlja.

Ova prirodna smjesa je odličan izvor vitamina, naročito onih iz skupina E, A i B, kao i minerala i omega 3 i 6 masnih kiselina.

Preporuča se da se uzima u jutarnjim satima na prazan želudac.

Sezam i med u kombinaciji jačaju imunitet, smanjuju želju za slatkišima, liječe konstipaciju, liječe želučane tegobe i izuzetno su blagotvorni u slučajevima gastritisa, kolitisa i čira.

Pored toga, ova mješavina jača kosti, stimulira mentalne aktivnosti, povećava fizičku izdržljivost i poboljšava kvalitetu i zdravlje kose i kože.

Način pripreme: Ova pasta se lako priprema, jednostavno pomiješajte žlicu meda i žlicu sezama i miješajte dok ne dobijete smjesu nalik alvi.

Ova količina paste ima oko 155 kalorija, 8 grama masnoće, 21 gram ugljikohidrata, gram vlakana i 3 grama proteina.
 
(stvarukusa.rs/uredio:nsp)

Za stanovnike Okinawe, otočja koje se nalazi izmedu Japana i Tajvana, nije neobično doživjeti 90. ili 100. godinu života. Ovo područje, gdje je prosječna zivotna dob 82 godine, i sluzbeno je proglaseno svjetskim područjem dugovječnosti

Okinawa ima najvise stogodisnjaka na svijetu. Mnogi znanstvenici proučavali su ovaj svjetski fenomen na najsiromasnijem području Japana, kako bi otkrili čemu stanovnici Okinawe mogu zahvaliti dugovječnost. Studije su donosile različite zaključke, ali neupitno je da je devet dolje nize navedenih činjenica ono sto ih čini kroz cijeli zivot vitalnima i zdravima te zahvaljujući čemu dožive duboku starost.

1. Prihvaćaju ikigai (radost življenja i smisao života)

Ikigai znači živjeti život punim plućima, dosegnuti maksimum u fizičkom i mentalnom smislu. Stanovnici Okinawe radost življenja osjete svakodnevno.

2. Na stolu uvijek imaju puno povrća

Prehrana stanovnika Okinawe u najvećoj mjeri bazira se na namirnicama biljnog porijekla. U velikim količinama jede se slatki krumpir i povrće gorkastog okusa Goya, koje je prebogato antioksidansima i vrlo učinkovito kod snizavanja razine sećera u krvi. Meso, svinjetina koju uzgajaju na otoku i jedu je isključivo kuhanu, rezervirana je samo za specijalne prilike, a i onda se poslužuje u malim količinama.

3. Vrtlare

Gotovo svaki stanovnik Okinawe ima svoj vrt – izvor svakodnevne fizičke aktivnosti koja umanjuje stres. Vrt ima i svoju drugo dobru stranu – izvor je svjezeg povrća iznimno vaznog u prehrani otočana.

4. Jedu puno soje

Neki znanstvenici vjeruju da ključ dugovječnosti otočana nije zapisan u genetskom kodu več u prehrani koja uključuje i puno proizvoda od soje poput tofua i miso juhe. Soja je jedan od izvora flavonoida, prirodni polifenola koji mogu pomoći u prevenciji srčanog udara te kod nekih tumora poput raka dojke. Fermentirani proizvodi od soje odrzćavaju zdravom crijevnu mikrofloru i opčenito dobro djeluju na probavni sustav.

Jede se i puno ribe i morskih plodova. Riba osigurava velike količine omega-3 i nezasićenih masnih kiselina.

I sto got jeli otočani se drze metode koju nazivaju hara hachi bu – jesti do 80-postotne popunjenosti želuca.

5. Održavaju Moai

Stanovnici Okinawe drze se tradicije i udružuju se u tzv. Moai, zajednicu koja ima osigurava sigurnu mrežu ljudi, utociste koji će im u slučaju potrebe pruziti financijsku i emocionalnu potporu. Imajući u vidu da ce uvijek u teškim životnim trenucima netko stati uz njih, to im ulijeva povjerenje i sigurnost i u tako postavljenom drustvenom umrežavaju stres je sveden na minimum.

6. Uživaju na suncu

Redovito izlaganje suncu dovodi do stvaranja vitamina D u organizmu sto tijelo održava zdravim i potiče jačanje kostiju. Vitamin D je bitan za kosti jer pomaze tijelu da apsorbira kalcij. S obzirom da svi na Okinawi dio dana prevedu u aktivnostima na otvorenom, organizam je tijekom cijele godine opskrbljen optimalnom razinom vitamina D.

7. Uvijek su aktivni

Stanovnici Okinawe, pa i oni najstariji, aktivni su šetaci i vrtlari. U svojim kućanstvima imaju vrlo malo namjestaja: i tijekom objeda sjede na strunjačama na podu. činjenica da se u taj položaj moraju spustiti i po nekoliko desetaka puta dnevno, pa onda i ustati, osigurava im snagu i ravnotežu tijela, a što ih u poznim godinama štiti od opasnih padova i lomova.

8. Uzgajaju ljekovito bilje

Đumbir, kurkuma i mugwort (Artemisia vulgaris) samo su neke od ljekovitih biljaka koje rastu u svakom vrtu na otoku najdugovječnijih ljudi. Stanovnici ih koriste svakodnevno i time preventivno djeluju na razne bolesti. Liječnicima idu jako rijetko.

9. Imaju stav

život ljudi na Okinawi nije lagodan. Velika većina stanovnistva bavi se poljoprivredom i ribarstvom, no težak i mukotrpan život nikada im ne ugasi životnu radost. Njihov je stav da sve teške trenutke treba pospremiti u ropotarnicu povijesti i uživati u malim i jednostavnim stvarima. I u poznoj životnoj dobi oni znaju kako ostati simpatičan, zanimljiv i zadržati mlade ljude u svom društvu.
 

 
(net.hr)

Znanost je mnogo napredovala u otkrivanju stvari koje vas mogu ubiti, no još smo uvijek daleko od otkrivanja što nas pokreće. Upravo je to područje odličan teren za razne šarlatane i varalice koji vam prodaju svoje proizvode i obećavaju vam vječnost. A najveći prevaranti su velike korporacije

Ovih sedam proizvoda reklamiraju se kao izuzetno hranjivi i dobri za zdravlje, no istina je ipak malo drugačija, piše Ravstori.com.

1. Kokosovi voda

‘Niskokalorična’, ‘bez masti’ i ‘bogata magnezijem’ samo su neke od prednosti nutritivih vode iz još zelenih kokosovih oraha. Kada tome dodamo zvijezde poput Rihanne i Jessice Albe koje se kunu u njezino djelovanje, dobili ste unosnu industriju. Znate koliko je sati kada se Coca-Cola i Pepsi bore za svoj udio u tom poslu …

Istina je da kokosovog voda ima svojih prednosti, no vrlo je skupa. Studija iz 2012. godine pokazala je da ovaj “čarobni napitak” nije ništa bolji od obične vode pa se držite dobre stare H2O.

2. Vitaminizirana voda

Vitamini i voda – što tu može biti loše? Coca-Cola također smatra da je to odlična kombinacija, pa ju, uz dodatak šećera, prodaje od 2007. godine.

Iako čudotvorna svojstva vitaminizirane vode nisu dokazana, tko bi u njih sumnjao kada ih reklamiraju ‘stručnjakinje’ poput Ellen DeGeneres i Jennifer Aniston?

Unatoč njihovim tvrdnjama, dosad nije dokazano da vitamini liječe išta osim egzotičnih bolesti poput beri-berija. Ako ikada obolite od beri-berija, obavezno nabavite vitaminizirane vodu, a dotad vam je naranča dovoljan izvor vitamina.

3. Energetske pločice

Reklama u kojima mišićave, vitke žene u sportskim grudnjacima grickaju pločice i obećavaju mladolik izgled odličan su mamac za sve koji se bore s viškom kilograma. Nažalost, većina je tih proizvoda sve samo ne zdrava.

Velik udio masnoća, kalorija i tamna čokolada s premalim udjelom antioksidansa ružna je istina koja se krije iza riječi ‘fitness’. I nemojte se dati zavarati: šećer je šećer, nevažno je da li se radi o rafiniranom bijelom ili o medu.

4. Musli

Musli – druga riječ za zdravu prehranu u obliku orašastih plodova, dehidriranog voća i integralnih žitarica, upakirana u kutiju na kojoj je slika polja pšenice i žlice meda – i šećera, kao i previše masti. Četvrtina šalice granole sadrži 4 grama šećera i pet grama masnoća. Mmm, zdravo …

5. Voćni jogurt

Dok je obični jogurt izvrsna namirnica bogata proteinima i bakterijama koje održavaju vaš imunološki sustav zdravim, voćni je jogurt jedna velika prijevara prepuna šećera. Ako želite jesti jogurt s voćem, stavite voće u jogurt.

6. Bademovo mlijeko

Otkad su u javnost procurile priče o stravi i užasu koji se događaju na farmama krava, procvjetala je industrija mlijeka biljnog podrijetla. Proizvođači mlijeka od soje, konoplje i ostalih biljaka počeli su jako dobro zarađivati ​​na pretpostavci da je mlijeko od zdravih biljaka također zdravo.

No, je li doista tako? Bademovo mlijeko sastoji se uglavnom od vode u koju je umiješana šaka badema. Ne zvuči baš hranjivo, zar ne? Kalcij i ostale ‘zdrave stvari’ u ovoj se tekućina dodaju naknadno i daleko su od ‘prirodnog izvora’.

Uzmite u obzir i da su za uzgoj badema potrebne ogromne količine vode što bademovo mlijeko čini vrlo štetnim za okoliš.

7. Hrana obogaćena omega-3 masnim kiselinama

Dokazano je da omega-3 masne kiseline igraju ulogu u smanjenju rizika od bolesti srca, raka, Alzheimerove i drugih bolesti koje ugrožavaju život pa nimalo ne čudi što su velike korporacije odmah počele dodavati omega-3 masnoće u svoje prehrambene proizvode.

Problem je u tome što nisu dodale DHA i EPA ‘omege’ nego ALA omega-3 masne kiseline koje nemaju nikakav posebni učinak na organizam.

S vremena na vrijeme se počastite lososom – jedan komadić ima 100 puta više dobrih ‘omega’ nego obogaćeno mlijeko i jogurti, prenosi Ravstori.com.
 
(preveo:mag.Alfred Bošković/uredio:nsp)