Ako ste se razboljeli bez ikakvog razloga, možda patite od kroničnog stresa

Većina ljudi toliko je naviknuta na stres da ne rade ništa da bi rješili, što se ne bi smjelo raditi.

Neodržavanje zdrave razine stresa može ometati različite funkcije u tijelu i povećati rizik od problema poput nesanice, poremećaja prehrane, depresije, prehlade i srčanih problema.

Kako bi vam pomogla u održavanju cjelokupnog zdravlja, evo nekoliko ideja kako smanjiti stres u vašem životu, kada na vaš stres npr. utječe stanje u državi:

# Podijelite svoje osjećaje – Umjesto da držite svoje osjećaje u bočicu, podijelite ih s barem jednom osobom u koju vjerujete, bilo da je to prijatelj, obitelj ili terapeut. Možda će vam oni moći riješiti vaše probleme, tako budete manje pod stresom, ali čak i ako to ne učine, samo da netko posluša vaše brige može smanjiti ogroman teret sa vaših leđa.

# Zdrava prehrana – Većina ljudi obično jede na svojem putu kroz stres. No, umjesto da jedu zdravu hranu koja može pomoći, oni se odlučuju za prerađenu hranu bogatu šećerom, kalorijama i drugim nezdravim sastojcima. Neke namirnice koje biste trebali uključiti u prehranu kako bi vam pomogli u upravljanju razinama stresa uključuju orašaste plodove, crvenu papriku, losos, špinat, zobene pahuljice, tamnu čokoladu i čaj.

# Adekvatna količina sna – Da bi se osjećali opuštenijiima, ljudi trebaju dobiti sedam do devet sati sna po noći. Smanjite vrijeme u kojem ste bespomoćno zurili u strop slijedeći rutinsko vrijeme spavanja, snižavajući temperaturu, blokirajući svjetlost i popijte čašu toplog mlijeka ili čaj od kamilice prije nego što zaspete.

# Opustite se i ponovno “napunite baterije” – Ako su posao ili škola postali previše stresni, odvojite malo vremena da biste se udaljili od tih stvari prije nego počnu utjecati na vaše zdravlje. Ne mora biti dug i skupi godišnji odmor. Ono što je važno je da napravite udaljenost između vas i vaših stresora. Kao što se kaže “Daleko od očiju, daleko od uma.”

# Tjelovježba – Tjelesna aktivnost aktivira oslobađanje hormona poput endorfina koji mogu učiniti čudesa kako bi ublažili stres koji osjećate. Možete prošetati lijepim krajolikom tako da možete razmišljati o nečem drugom ili možete raditi izazovne vježbe tako da čak nećete imati priliku misliti na bilo što drugo.

# Pronađite hobi – Hobiji poput vrtlarstva, sviranje instrumenata, pisanje poezije i slikanja su odlično kada želite zadržati svoje misli na onome što radite. To vam također daje osjećaj uspjeha koji vas može motivirati da se suočite sa vašim problemima.

# Meditirajte – Uz sve što se događa oko vas, možda je ipak malo teže koncentrirati se na trenutak i opustiti se. Meditacija će vam pomoći da se “prizemljite” kako ne bi postali preopterećeni bez obzira kakve brige imate. Ako nemate dovoljno vremena za meditaciju, možete odvojiti samo pet minuta za vježbu disanja “4-7-8″ u kojoj se udahnete za četiri sekunde, držite dah sedam i izdahnite tijekom osam sekundi.

# Čitajte knjige – Umjesto da provjeravate društvene medije ili igrate igre koje vam mogu samo pojačati stres, zašto ne čitate dobru knjigu? Sigurno će vam pomoći da se opustite i odmaknuti vaše misli daleko od stvari koje vam uzrokuju stres.

# Nabavite si kućnog ljubimca – Kućni ljubimci su super pratitelji. Jednostavno maženje ili hodanje, već možete smanjiti razinu vašeg stresa. Ako ne želite posjedovati kućne ljubimce, možete volontirati u lokalnom skloništu za kućne ljubimce ili otići u parkove gdje se možete igrati s kućnim ljubimcima drugih ljudi.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ako vam treba ili želite spavati dubokim snom noću, trebali biste provjeriti je li vaša spavaća soba dovoljno hladna

U članku portala Liverpool Echo, savjetnici za spavanje upozoravaju da vruća soba može dovesti do intenzivnih noćnih mora.

Za najbolje rezultate pokušajte postići temperaturu spavaće sobe između 16 do 18 stupnjeva Celzijusa.

Inače, upozorava dr. Neil Stanley iz Britanskog društva za spavanje i Europskog društva za istraživanje spavanja, imate veći rizik od prolaska kroz noćni teror koji se sastoji od posebno loših noćnih mora.

Osigurati da je vaša spavaća soba na pravoj temperaturi nije samo od vitalnog značaja za postizanje slatkih snova.

Također će smanjiti šanse za poremećaje spavanja kao što su hrkanje i apneja za vrijeme spavanja, gdje vaše disanje postaje previše plitko ili čak zaustavljeno kratko vrijeme prije ponovnog pokretanja.

Nedostatak sna dovodi do burne REM faze i noćnih mora

Dr. Stanley je objasnio da je unutarnja temperatura tijela zdravog čovjeka oko 37 stupnjeva C. Neprekidni san zahtijeva da se temperatura tijela spusti na 36 stupnjeva Celzijusa.

Potrebna količina tjelesne topline obično se gubi preko glave ili lica, koju većina spavača ostavljaju nepokrivanom. Međutim, topla ili vruća soba spriječit će vaše tijelo da smanji svoju temperaturu, što će ometati vaš san.

Osobe lišene spavanja doživjet će intenzivnije razdoblje sna. Tijekom tog vremena mozak će ostati aktivniji nego što je normalno. Viša razina aktivnosti mozga tijekom spavanja povećat će vjerojatnost sanjanja. Također će povećat živost vaših snova – i, na žalost, vaše noćne more.

Pored jakih noćnih mora, nedostatak sna povećava šanse REM faze spavanja. Tijekom tih trenutaka, spavači počinju doživljavati moćne događaje u svom snu ispuštajući glasne zvukove i pokrećući naglo svoje udove.

REM spavanje, kaže dr. Stanley, odvija se tijekom bilo plitke ili najdublje faze sna. Ove faze može potaknuti sobna temperatura koja ometa vaš san. Tijekom REM spavanja moždani valovi djeluju kao da je sanjar budan. Ovo je obično vrijeme kada se dogodi noćna mora.

Čuvanje vaše spavaće sobe hladnom poboljšava kvalitetu spavanja i štedi novac

Britansko vijeće za spavanje i Američka Nacionalna zaklada spavanja su izdali slične savjete za spavanje ovog proljeća. Prethodno se preporučivala sobna temperatura prostora, dok se sada preporučuje hladnija temperatura za neometano spavanje.

Dr. Stanley preporučuje spavačima da ostanu hladni tijekom noći. Mogući koraci uključuju smanjenje grijanja u vašoj sobi, otvaranje prozora kako bi zrak ušao i izlazio iz sobe i spavanje na prirodnim vlaknima poput pamuka i svile.

Predlaže i izbjegavanje uzimanja obroka ili grickalica kasno navečer. Smetnja hranom povećava unutarnju tjelesnu temperaturu, što dovodi do veće poteškoće da se spusti temperatura tijela.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Napuštanje Facebooka može smanjiti vaše šanse za dobivanje raka, prema zapanjujućoj studiji objavljenoj u časopisu “Journal of Social Psychology”

Istraživači su otkrili da ljudi koji su napustili Facebook su za samo pet dana doživjeli značajan pad kortizola – hormona stresa koji je povezan s razvojem i progresijom raka.

“Bio sam korisnik Facebooka već 10 godina. Razgovarao sam sa svojim koautorima o tome moram povremeno “odustati” od Facebooka s vremena na vrijeme, jer sam otkrio da sam uzbuđen kako je broj mojih prijatelja rastao” – rekao je Eric Vanman, glavni autor studije.

“Razgovarali smo i shvatili da se to događa i njima i njihovim prijateljima. Kad god bih napustio Facebook, osjetio bih neposredan osjećaj olakšanja koji je trajao danima. No, tada bih se počeo osjećati kao da mi nedostaje (Strah od nedostatka – FOMO!) I morat ću se ponovno pridružiti društvenoj mreži. Ciklus će početi ispočetka.”

Za njihov eksperiment, istraživači su regrutirali 138 aktivnih korisnika Facebooka.

Šezdesetorici sudionika nasumično je dodijeljeno stanje u kojem su morali potpuno napustiti Facebook na pet dana, dok je preostalih 78 sudionika i dalje upotrebljavalo Facebook normalno.

Vanman i njegovi kolege ispitivali su sudionike o njihovom zadovoljstvu životom, stresu, raspoloženju i usamljenosti prije i poslije eksperimenta. Također su testirali razine salitarnog kortizola kod sudionika, koji je fiziološka mjera stresa.

Istraživači su otkrili da kratki prekid i odlazak sa Facebooka ima i pozitivne i negativne učinke na stres i dobrobit sudionika.

“Ljudi već dugo kroz druga istraživanja izvještavaju da Facebook kod ljudi može učiniti da se osjećaju loše. Mnogi ljudi napuštaju Facebook trajno zbog toga. Drugi uzimaju “Facebook odmor”, u kojem ga oni deaktiviraju ili napuste Facebook nekoliko dana, tjedana ili čak mjeseci” – rekao je Vanman PsyPostu.

“Naše istraživanje pokazuje da je “odustajanje” od Facebooka samo pet dana dovoljno da se smanji razina hormona stresa kortizola. Kontrolna skupina, koja nije odustala od Facebooka, nije imala takve rezultate.”

“Međutim, također smo otkrili da su ljudi kojima je rečeno da odustanu od Facebooka na 5 dana su bili manje zadovoljni svojim životima. Mnogi su bili otvoreno sretni kad je studija bila završena jer su se mogli vratiti na Facebook” – dodao je Vanman.

“Jedno neočekivano otkriće je da su osobe u stanju bez Facebooka proveli više vremena u kontaktu s prijateljima tijekom vikenda dok je trajalo istraživanje.”

Studija, kao i sva istraživanja, ima neka ograničenja.

“Ne znamo koliko dugo je potrebno za smanjenje kortizola ili kada se počinje povećavati razina ovog hormona kada se netko odlučio vratiti na Facebook”, objasnio je Vanman.

“Na primjer, izbivanje sa Facebooka tijekom prvih nekoliko dana smanjuje stres, ali koliko dugo vremena pojedinac ostane bez Facebooka ili ima osjećaj da mu nedostaje, kortizol se ponovno pojačava. Također ne znamo hoće li se to odnositi na odricanje od drugih društvenih medija kao što su Twitter ili SnapChat. Sumnjamo da su ti učinci jedinstveni na Facebooku.”

“Smatramo to preliminarnim istraživanjem i htjeli bismo provesti mnogo veću studiju gdje bismo mogli proučiti ove učinke na kortizol tijekom mnogo dužeg vremena” – dodao je.

“Međutim, naši početni nalazi upućuju na to da bi ljudi trebali pokušati provoditi pauzu na Facebooku kad god se osjećaju kao da im je “previše”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Desilo vam se nešto loše, ne možete to prevladati, trebate nastaviti dalje, a vi ste stalno vrtite u krug? Isprobajte emocionalni detoks, sigurno djeluje

Dešava nam se da nakon nekog lošeg iskustva znamo da trebamo krenuti dalje, ali često ne znamo kako. Pritom, ovom prilikom ne mislimo na nesretni slučaj, već na tzv. emocionalno trovanje, koje možemo doživjeti u obitelji, ljubavnoj vezi, prijateljstvu, na poslu — svugdje gdje smo u dodiru s ljudima.

„S jedne strane, ima ljudi koji svojim ponašanjem, stavom i rječima jednostavno truju. S druge strane, nekad i sami sebe emocionalno trujemo tako što se prisiljavamo da budemo na mjestu koje nije dobro za nas, s ljudima koji nisu dobri za nas“.

Kada doživimo nešto neprijatno ili kada tijekom dužeg perioda doživljavamo nešto neprijatno, potrebni su nam vrijeme i njega da se oporavimo, da iz sebe izbacimo emocionalne toksine.

„Tada treba da primjenimo tzv. emocionalni detoks, koji se zasniva na usmjeravanju snage na sebe i koji prilagođavamo vlastitim navikama, potrebama i željama.

Izbjegavajte ljude od kojih vam je loše

Za početak, kad god i koliko god je moguće, a moguće je mnogo češće nego što mislite, izbjegavajte izvore emocionalnih toksina. Sklanjajte se od ljudi poslije kojih se osjećate otrovano ili koji vam, kada tražite emocionalnu podršku, stavljaju sol na ranu. Umjesto toga, okružite se ljudima koji su topli, prijatni i čija podrška neće izostati.

Odmarajte se što više

Obrađivanje emocionalnih iskustava zahtjeva vrijeme i energiju. Imajte to u vidu, ne bojte se da ćete se ulijeniti ili razmaziti. Doživjeli ste nešto teško i neprijatno i potreban vam je oporavak od toga. Zato iskoristite svaku priliku za odmor.

Poštujte sebe

Radite svaki dan ono što vas raduje ili što vam prija. Pišite, šetajte se, priuštite sebi masažu. Budite dobri prema sebi. Postoje lijepi načini da sami sebi uputite kritiku, nema potrebe za omalovažavanjem tipa: „Kakva sam budala. Kako sam mogla to dozvoliti?“ Recite: „Vidim da sam pogriješila, gledat ću da ubuduće ne ponovim tu grešku“, jer se ovi iskazi u emocionalnim posljedicama drastično razlikuju.

Okrenite se prirodi

Koristite svaku priliku da budete u prirodi, jer priroda liječi. Priuštite sebi svakog dana umjerenu fizičku aktivnost, koliko vam prija, jer najbolji način da umirite um je da pokrenete tijelo. Unosite dovoljno tekućine, voća i povrća.

Dišite punim plućima

Postoji jedna drevna tehnika koja je vrlo djelotvorna podrška, i u svakodnevnom životu i za emocionalnu detoksikaciju, a to je disanje.

Kada smo pod stresom ili u nekom lošem stanju i raspoloženju, dišemo brzo i plitko, tek toliko da se održimo u životu. Dajte sebi više zraka i tijelo i duša će vam biti zahvalni.
 
(Blic)

Novo istraživanje pokazalo je rezultate koji se mnogima neće svideti, a naročito onima koji vole dremnuti poslije ručka

Novo istraživanje pokazalo je kako poslijepodnevno spavanje u vremenskom trajanju dužem od 40 minuta povećava rizik tjelesnih poremećaja.

Studija koja je obuhvatila 300.000 ispitanika pokazala je utjecaj popodnevnog dremanja na razvoj metaboličkog sindroma, uključujući debljinu, visok krvni tlak i povišen kolesterol.

Istraživanje je na godišnjoj konferenciji predstavio Američki koledž kardiologije.

Prema njemu, čovjekovo tijelo u snu tijekom dana u trajanju većem od 40 minuta „umisli“ da je u stanju dubokog sna, što značajno utiče na metabolizam.

Studija tvrdi kako spavanje poslije podne čini ljude umornijima nego što zapravo jesu, s tim što je obavezna razlika u dužini tog spavanja.

Odmornije, „bistrije“ i bolje se osjećaju oni koji poslijepodne odspavaju najviše pola sata. Ukoliko dođe do dubokog sna, mozak prelazi u fazu „sporih valova“, nakon čega se osjećamo umorno i dezorijentirano.
 
(sputniknews.com)

Mnogi poslovi se obavljaju i po noći, u vrijeme koje nam je našim cirkardijskim ritmom namjenjeno za san

Negdje proizvodnja ne smije biti prekinuta (zbog profita naravno) ili se neke djelatnosti jednostavno obavljaju i po noći poput hitne službe, baš poput nekih drugih uslužnih djelatnosti koje se obavljaju čitavih 24 sata na dan, odnosno u tri smjene.

Upravo rad u noćnoj smjeni predstavlja težak udarac na naše zdravlje, on stvara odstupanja u cirkardijskom ritmu što je povezano s kardiovaskularnim, metaboličkim te probavnim poremećajima. Novije studije noćni rad povezuju i s rakom dojke i jajnika.

Većina nas koji ne se ne naspavamo dovoljno i kvalitetno po noći se osjeća loše čitav idući dan, sad probajmo zamisliti kako je ljudima koji ne samo da ne spavaju nego još moraju i raditi. Mnogi (koji to mogu izdržati) to obavljaju čitav svoj radni vijek.

Kako navodi jedna studija, posljedice su teške:

“Rad u smjenama, noćni rad posebno, može imati negativan utjecaj na zdravlje i dobrobit radnika, jer može izazvati: (a) poremećaje normalnih cirkadijskih ritmova psihofizioloških funkcija, počev s ciklusima spavanja / buđenja; (b ) smetnje radnog učinka i učinkovitosti u odnosu na 24-satno razdoblje, s posljedičnim pogreškama i nesrećama; (c) poteškoće u održavanju uobičajenih odnosa i na obiteljskoj i društvenoj razini, s posljedičnim negativnim utjecajima na bračni odnos, zaštitu djece i socijalne kontakte; (d) pogoršanje zdravlja koje se može manifestirati u poremećajima spavanja i prehrambenim navikama i, na duge staze, s težim smetnjama, pretežno u gastrointestinalnim (kolitis, gastroduodenitis i peptički ulkus), neuro-psihičkim (kronični umor, anksioznost, depresija) te kardiovaskularnim (hipertenzije, ishemijske bolesti srca) funkcijama.

Osim toga, smjene i noćni rad mogu imati specifične negativne učinke na zdravlje žena, kako u odnosu na njihove posebne hormonske i reproduktivne funkcije, tako i na njihove obiteljske uloge.

Procijenjeno je da će oko 20% svih radnika morati napustiti rad u smjenama u vrlo kratkom vremenu, zbog ozbiljnih poremećaja, oni koji ostanu raditi u smjenama pokazuju različite razine loše prilagodbe i (ne) tolerancije, koje se mogu očitovati više ili manje u različitim vremenskim razdobljima i s različitim intenzitetom.

U stvari, učinci takvih stresnih okolnosti mogu varirati među radnicima u smjenama u odnosu na mnoge “intervencijske varijable” uzimajući u obzir pojedine čimbenike (npr. dob, osobine ličnosti, fiziološke osobine), kao i radne situacije (npr. radna opterećenja, raspored smjena) te različite socijalne uvjete (npr. broj i dob djece, stanovanje, putovanje na posao).”

Povećani rizik od raka dojki ili jajnika

Dakle, evidentno je da rad u noćnoj smjeni posebno utječe i na zdravlje žena, posebno to ističu studije koje povezuju noćni rad s povećanim rizikom od raka dojki ili jajnika. Tako studija sveučilišta Queen iz Kanade utvrđuje da su žene, koje su radile 30 ili više godina u noćnoj smjeni, imale dvostruko veći rizik za razvoj karcinoma dojke u usporedbi sa ženama koje su radile manje godina tijekom noći.

Znanstvenici ističu da nisu sigurni zašto je to povezano, odnosno:

“Svjetla po noći i melatonin su predloženi kao jedan put po kojem noćne smjene mogu utjecati na rak dojke, i dok podaci iz prospektivnih studija općenito podržavaju zaštitne učinke melatonina na rak dojke, biomarkerske studije noćnog rada i melatonina su manje dosljedne.”, te predlažu daljnja istraživanja.

U ovoj studiji, znanstvenici su istraživali jesu li noćne smjene povezane s povećanim rizikom od raka dojke kod 1.134 žena s rakom dojke i 1.179 žena bez bolesti, ali u isto doba. Žene, koje su radile različite poslove, upitane su o njihovim uzorcima rada u smjenama kroz cijelu svoju radnu povijest, a bolnički zapisi su korišteni kako bi se utvrdilo tipove tumora.

To može biti važno, kažu autori, jer faktori rizika variraju ovisno o osjetljivosti hormona i hormona spavanja melatonina; poremećaj koji je bio uključen kod većeg rizika od raka dojke među noćnim radnicima u smjenama može potaknuti proizvodnju estrogena. Također, rizik je bio veći među onima čiji su tumori osjetljivi na estrogen i progesteron.

Također je značajna studija gdje su američki znanstvenici otkrili vezu između rada u noćnim smjenama i rizika od razvoja raka jajnika. Istraživači su promatrali 1.101 žena s naprednim karcinom jajnika, 389 s graničnim ili početkom bolesti te 1.832 žena bez bolesti. Analiza prikupljenih podataka pokazala je 24% veći rizik od uznapredovalog raka i 49% veći rizik od ranog stadija bolesti za noćne radnice u usporedbi s onima koji su radili tijekom dana.

Istraživači također napominju da su rezultati bili značajni samo za žene iznad 50 godina te da je jedino moguće objašnjenje poremećaj u radu hormona melatonina no da su za tu tvrdnju potrebna dodatna istraživanja.

Treba istaknuti i istraživanje koje je obuhvatilo 2 milijuna ljudi koje nalazi da rad u smjenama može dramatično povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Radnici koji rade u smjenama imaju gotovo 25% veću vjerojatnost od razvoja ovih događaja dok radnici koji rade u noćnim smjenama imaju najveći rizik od 41%. Ljudi koji rade u smjenama također imaju i višu razinu nezdravog ponašanja poput konzumacija hrane-smeća, lošeg spavanja i ne vježbanja, koje se povezuje sa srčanim problemima. No, znanstvenici su i to uzeli u obzir, a prekomjerna stopa rizika je ostala.

Ovo istraživanje je najveća analiza rada u smjenama i vjerojatnosti vaskularnih problema, uključujući srčane i moždane udare te angine. Za rad u smjenama je odavno poznato da remeti tjelesni sat i da je povezan s povišenim krvnim tlakom, visokim kolesterolom i dijabetesom, no ukupni učinak na zdravlje kardiovaskularnog sustava nije bilo jasan.

Tim međunarodnih znanstvenika analizirao je rezultate 34 studije koje uključuju 2.011.935 ljudi s ciljem istraživanja je li rad u smjenama povezan s vaskularnim problemima. Znanstvenici upućuju da bi svi radnici u smjenama, posebno oni koji rade u noćnim smjenama, trebali obratiti dodatnu pozornost na svoje zdravlje kao i na prehrambene navike te se uključiti u redovno tjelesno vježbanje.

Sasvim je normalno da se ne mogu naći nikakvi dokazi o tome da rad u smjenama, poglavito rad u noćnim smjenama, ne škodi ljudskom zdravlju.

Naprotiv, sve je veći broj rastućih dokaza koliko je takav rad štetan. Svi oni koji su primorani na takav rad bi trebali razmisliti o promjeni svog posla, a ukoliko to nije moguće, trebaju posvetiti posebnu pažnju svom zdravlju te uz pravilnu prehranu i vježbanje razmisliti i o tehnikama disanja, meditaciji ili jogi, kao i akupunkturi kako bi se riješili nagomilanog stresa te kako bi možda smanjili šanse od razvoja teških bolesti ili poremećaja.
 
Rad u noćnoj smjeni vam uništava mozak i smanjuje IQ

 
 
(nexus-svjetlost.com,youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19660"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Današnje društvo koje je ušlo u duboku krizu ne nudi omladini puno izbora i nade. Američka autorica i učiteljica na Moody Bible Institute u Chicagu Kelli Worrall piše o stvarima koje je trebala znati u svojim dvadestima, a sada ih želi prenijeti mladima

Njezin suprug Peter i ona rade s dvadesetogodišnjacima i mislimo da su predivni. Kad razgovaraju s njima često ih pitaju: “Koji je najvažniji savjet koji biste nam dali?” A oni ih nikada ne odgovore dobro. Glavom im prolazi mnoštvo misli i nikako se ne mogu odlučiti koja bi od njih bila najvažnija. Umjesto toga oni zamuckuju i pokušavaju reći nešto smisleno. Stoga, ovo je za sve one koji su mi ikad postavili to pitanje i bili razočarani odgovorom.

Evo dvadeset stvari koje sam trebala znati u svojim dvadesetima:

1. Oprezno ispitajte svoj temelj

Radi se o vašem pogledu na svijet. Dobro promislite o onome što cijenite i što vjerujete o Bogu i čovjeku i istini i stvarnosti. Usvojite to, jer će utjecati na svaku vašu odluku. Život će vas bacati na sve strane, a vi želite ublažiti svaki pad.

2. Tražite ozdravljenje

Nemojte misliti da je trauma vašeg djetinjstva ostala u prošlosti. Ona lagano vrije ispod površine. Iznenadit će vas koliko može uskipjeti i usisati vas. Za iscjeljivanje tih dubokih rana ponekad je potrebno čitanje knjiga ili traženje savjeta. (Nemojte se bojati ili sramiti tražiti pomoć.)

3. Ostanite poučljivi

Točnije, nađite mentora — roditelja, učitelja, duhovnog vođu. Ili jednostavno osobu koja živi onako kako biste vi željeli živjeti. Provodite vrijeme s njom. Gledajte, slušajte i učite. I, najvažnije, budite drugačiji zahvaljujući tome.

4. Oprezno birajte svoju zajednicu

Vaši prijatelji će oblikovati vaš život. Oni će ili otežati vaš rast ili će vas poticati. A kad nađete dobre prijatelje, zadržite ih. Oni su kao zlato. Cijenite ih. Ulažite u njih. Potičite i vi njih. Budite onakav prijatelj kakvog biste željeli imati.

5. Hranite se

Hranite svoje tijelo, svoj um, a osobito svoju dušu. Kada vaša duša gladuje vi nemate jasan pogled. Zato naučite kakva vam je vrsta ‘prehrane’ potrebna? Hobi? Dugo trčanje? Umjetnički projekt? Druženje s prijateljem? Ovo je individualna stvar i važno je da shvatite što vas ispunjava.

6. Usvojite dobre navike

Kao što je američka spisateljica Annie Dillard rekla: “Onako kako provodimo svoje dane, tako provodimo i svoje živote.” Zato nemojte čekati sutra kako biste rano ustali. Idite u krevet na vrijeme, dovoljno vježbajte, štedite novac itd. Vaš sadašnji stil života određuje kakva ćete osoba postati.

7. Naučite se odmoriti

Iako bi ovo moglo spadati pod “Prisvojite dobre navike,” mislim da odmor zaslužuje vlastitu točku. Grozna sam u tome. I to se vuče još od mojih dvadesetih — kad sam bila sama, usamljena i više nesigurna. I da mi ne bude dosadno, punila bih dane i noći obvezama. Svake godine sve više. Zato bih sada sebi kao dvadesetogodišnjakinji rekla da nije dobro imati puno obveza. Tvoja se vrijednost ne mjeri popisom tvojih obaveza.

8. Ozbiljno shvatite grijeh

Ne postoji nešto kao “izvući ću se”. Čak i ako vas “ne otkriju”. Iako je milosrđe ogromno i oproštenje besplatno, grijeh ipak ostavlja mrlju. I mrlja će se nedvojbeno širiti dalje i dublje nego što ste u početku mogli vidjeti.

9. Budite strpljivi

Naučite dobro čekati. Navikli ste dobivati stvari odmah i na zahtjev. Ali u životu neće biti uvijek tako. Ni Bog tako ne djeluje. Njegovo vrijeme nije kao naše. Međutim On je uvijek u pravu. On ne žuri. I nikad ne odgađa. Umjesto toga, On otkriva pažljivo pripremljen plan i savršeno vrijeme koje će Ga proslaviti. (Više o tome kasnije.)

10. Ne brinite se

Briga je gubitak vremena, energije i emocija. Briga će vas svezati u čvor. Držati vas budnima noću. Učiniti vas čangrizavima i ludima. Ništa dobroga nikada ne dolazi od toga. Briga je strah za budućnost, i brigom se ništa ne mijenja. Zato umjesto da brinete, ovaj čas donesite najbolje odluke. To je sve što možete učiniti. Tako neka bude.

11. Procijenite svoje osjećaje

Emocije su lukave i mogu donijeti nevolju. Često izviru iz naše potisnute traume. Npr., recimo da vaš muž kaže nešto o vašem blogu. Možda misli bezazleno, čak pozitivno. Ali (pretpostavimo) vi to drugačije čujete. I odmah se osjećate ugroženo, defenzivno, povrijeđeno. Sve vaše (pretpostavljene) nesigurnosti u tom trenu izviru na površinu. Možete im se prepustiti, djelovati u skladu s njima i povrijediti ga. Ili možete učiniti bolju stvar i ne prepustiti se osjećajima.

12. Prilagodite svoja očekivanja

Toliko se naših razočaranja i frustracija — ljudima, životom— događa jer pretpostavljamo da bi život trebao ići u smjeru u kojem mi želimo. Još se uvijek sjećam jednog petka navečer kad sam naučila ovu lekciju. Vozila sam se s posla kući mrmljajući nad svojim očekivanjima za vikend, i već sam postala frustrirana znajući da se ona neće ispuniti. Zato sam ih odlučila promijeniti. Tako jednostavno. Svjesno sam odlučila promijeniti svoja očekivanja za taj vikend. I samo sam jednu novu stvar isplanirala: “Voli Petera jako.” To sam mogla učiniti. I nipošto nisam bila razočarana.

13. Riskirajte

Hrabro pođite u nepoznato. Izvan vaše zone ugode. Kao što me mudar prijatelj savjetovao kada smo pokušavali odlučiti hoćemo li posvojiti našeg, sada već posvojenog, sina Daryla: “Učini ono što nećeš požaliti.”

14. Prihvatite bol

Iako nitko ne želi iskusiti bol, vi hoćete. Ne budite šokirani. Ne bježite od nje. Ne ignorirajte ju. Ne borite se protiv nje. Neka gori. Neka istopi vaše srce. Ali nikada ne strahujte da vas je Bog prepustio plamenu. On je tamo. Njegova prisutnost je nepokolebljiva. On vas vodi i oslobađa nečistoća. Ne kažnjava vas. Čisti vas.

15. Shvatite da se vaš život ne vrti oko vas

Stalno sam si recitirala ovu „mantru“ kad sam bila pred velikim projektom i bojala se ishoda. Hoću li uspjeti ili neću? Hoće li moja reputacija porasti ili pasti? “Ne radi se o meni. ” Neprestano sam to ponavljala. Još uvijek ponavljam. Prihvaćanjem ovoga, pritisak će nestati.

16. Čuvajte perspektivu vječnosti

Mislite o nadi, tom naslijeđu koje “nikad neće nestati ili se pokvariti”. Ona je “u nebu za nas”. Jer ste u njoj “ispunjeni neizrecivom radošću”. Peter (apostol Petar, ne moj suprug) je to rekao bolje nego što bih ja ikada mogla. Pa neka ostane na tome.

17. Prigrlite milost

Prihvatite ju otvorenih ruku i srca. Čvrsto ju držite dok se ne upije u vašu dušu. Tada ju pustite. Dijelite ju dalje. Vašoj obitelji, prijateljima, Crkvi. Kad sam imala dvadesetak godina moja se crkva raspadala. Svećenik je otišao. Vodstvo se nije moglo složiti i zajednici je prijetio raspad. Bila sam razočarana i kritična. Sve sam ih sudila. Bili su mi odvratni. Ali takav stav ne pomaže nikome, i nije na vama da sudite. Umjesto toga budite kanal milosti.

18. Živite voljeni

Probudite se svako jutro i — prije nego što stavite noge na pod — neka vaš um i srce prihvate činjenicu da vas Stvoritelj svemira strastveno voli, potpuno, bezuvjetno i vječno. Ništa nije važnije od ovoga. Ova jedna istina može promijeniti apsolutno sve.

19. Nikako nemojte raditi još jedan minival

(Digresija. Trebao mi je još jedan broj da dođem do 20. Ali, zaista, ova točka zaslužuje da se spomene. Zar ne? Prilično sam sigurna da ste već razmišljali o tome.)

20. Konačno, pripremite se na iznenađenje

Vaš život može ići putom koji ste vi zamislili. Ili vas može odvesti na mjesta o kojima niste sanjali. Bez obzira na to, čvrsto se držite jer Bog će učiniti čuda.
 
(bitno.net, youtube.com/uredio: nsp)

Da li ste se ikada zapitali što se nalazi u kremi za sunčanje? Mogli biste, jer ju nanosite direktno na kožu, sa koje jako brzo ulazi u krv

Kreme za sunčanje apsorbiraju se u krv i povezane su sa toksičnim učincima. Neke kreme oslobađaju štetne slobodne radikale pri izloženosti suncu , dok neke djeluju poput estrogena i tako remete hormonalni sustav. Neke su povezane s alergijama a neke su kancerogene te izazivaju rak.

Činjenica je da je 84 posto preparata za sunčanje štetno po čovjekov život. Istraživanje koje je to dokazalo napravila je EWG- jedna od najvećih neprofitnih organizacija u SAD-u. Dakle što više koristite preparate za sunčanje veća je mogućnost oboljenja od raka samim time što kreme u sebi sadžavaju kancerogena svojstva ali i zato što kožu štite od prijeko potrebnog stvaranja vitamina D bez kojeg ljudski organizam slabi. Vitamin D jedini je pravi borac protiv raka. Kremama sprječavate njegov razvitak i tako postajete podložni toj smrtonosnoj bolesti.

Jeste li primijetili sustavno maltretiranje od strane medija i zdravstvenih ustanova koje počinje početkom svibnja svake godine, a odnosi se na upozorenja o strašnoj štetnosti sunca?

Jeste li primijetili izraze, štetno sunce, rak kože, pazite se sunca, ne izlazite na jako sunce, mažite se kremama, štitite kožu od sunca, štitite djecu, prekrivajte se, sunce je opasno i štetno?

Vjerujem da jeste, jer su toliko naporni sa svojoj antisunčanom kampanjom koja izvire iz svakog kutka ovog medijskog kaosa.
Sve to samo je marketinški trik kako bi se ljudi uvukli u sustav straha. Naravno većina ljudi i dalje sluša savjete pa prije odlaska na more odluče poharati drogerije i ljekarne nebili se pravilno zaštitili od tog “otrovnog sunca”. U 10 sati uredno po propisima napuštaju plaže nebi li se ponovno zavukli u mrak čekajući da kancerogeno sunce prođe. Hej, ljudi pa čega se vi bojite? Sunce je izvor života, bez njega nikoga i ničega nebi bilo.

Izlaganje suncu  dokazano djeluje pozitivno na naše zdravlje, a njegovo izbjegavanje je štetno i kancerogeno

Od vremena faraona Ramsesa u Egiptu zdravstvene prednosti sunca su opće poznate i prihvaćene. Široka upotreba sunčane terapije smanjena je tek nakon otkrića antibiotika.

Sadašnji strah od sunčane svjetlosti započeo je 1960. kada su neki pojedinci provodili nesigurne istraživanja na opeklinama od sunca te ih povezala s melanomom. No novija istraživanja danas dokazuju kako je zbog niskog izlaganja suncu kod ljudi spriječeno razvijanje vitamina D i samim time smanjeno preživljavanje kod ljudi koji boluju od raka. Zanimljivo je i to što upravo  izbjegavanje sunca može povećati rizik od raka kože, a ne ga spriječiti. Znači sve što vam govore da je dobro za vas, vi učinite suprotno i nikako ne možete pogriješiti.

Kroz cijelu povijest sunce je bilo cijenjeno zbog ljekovitih moći

Zdravstveni praktičari, još prije šest tisuća godina shvatili su blagodati sunca i sunčeve energije. Helioterapija, terapija sucem hvaljena je od strane Hipokrata zajedno s rimskim i arabijskim liječnicima. Romanski znanstvenik Plinije opisao je sunce kao najvažniji dio liječenja svake bolesti. U Rimu suncem liječe epilepsiju, paralizu, astmu, žuticu, bolesti mokraćnog mjehura i debelog crijeva te pretilost. 1700-te sunčeva svijetlost je korištena za ublažavanje skorbuta i rahitisa, dok su sto godina kasnije suncem liječili bakterijske infekcije, uključujući i antraks, koleru i dizenteriju. 1903. i  1905.  terapeuti Finsen i Koch dobili su Nobelovu nagradu za, pazite sad ovo, terapiju ultra ljubičastog svijetla pri liječenju tuberkuloze. Tu je i Florence Nightingale koja je redizajnirala bolnice  u ranim godinama 20. stoljeća kako bi ih prilagodila terapiji suncem.

Sunce gubi popularnost krajem 1920.

Nakon što je Alexander Fleming otkrio penicilin nakon čega je došlo do otkrića antibiotika oni preuzimaju praksu liječenja, a sunce ostaje po strani. Nagađanje o povezanosti sunca i melanoma potakli su trenutnu zabludu o suncu. Nakon što su ’60. i ’70. godina pojednici koji su dugo boravili u zatvorenom prostoru te nakon toga prekomjerno se izlagali suncu dobili opekotine po tijelu, a sunce su tada proglasili uzročnikom raka kože.

Umjesto da su ljudima predložili prirodnija rješenja oni su predložili izbjegavanje sunca i korištenje otrovnih krema, losiona i drugih preparata koji navodno štite kožu od sunca. No istina je da korištenje takve zaštite od sunca sprječava dopiranje ultra ljubičastog svijetla u stanice kože. Samim time sprječava se nastanak vitamina D bez kojeg ljudski organizam postaje podložan raznim bolestima uključujući i rak kože. Umjetni vitamin D može ublažiti nedostatak no bez sunca  jednostavno ništa od pomoćnih preparata ne može nadomjestiti sunce i njegov doprinos čovjekovu zdravlju.

Kreme za sunčanje najveća farmaceutska laž

Kreme za sunčanje apsorbiraju se u krv i povezane su sa toksičnim učincima. Neke kreme oslobađaju štetne slobodne radikale pri izloženosti suncu , dok neke djeluju poput estrogena i tako remete hormonalni sustav. Neke su povezane s alergijama a neke su kancerogene te izazivaju rak.

Činjenica je da je 84 posto preparata za sunčanje štetno po čovjekov život. Istraživanje koje je to dokazalo napravila je EWG- jedna od najvećih neprofitnih organizacija u SAD-u.

Dakle što više koristite preparate za sunčanje veća je mogućnost oboljenja od raka samim time što kreme u sebi sadžavaju kancerogena svojstva ali i zato što kožu štite od prijeko potrebnog stvaranja vitamina D bez kojeg ljudski organizam slabi. Vitamin D jedini je pravi borac protiv raka. Kremama sprječavate njegov razvitak i tako postajete podložni toj smrtonosnoj bolesti.

Globalna laž

Prve opekotine od sunca izazvane su kod ljudi koji su većinu vremena provodili u zatvorenim prostorima bez prisutnosti sunca. Sama ta činjenica oslabila je njihov organizam i samim time postali su osjetljiviji na sunčevu svijetlost jer se kod tih ljudi nije razvio vitamin D u mjeri koja je potrebna čovjekovoj koži i organizmu.

To su dobro debelo iskoristile farmaceutske kompanije koje su nakon tih slučajeva na tržište izbacile mali milijun proizvoda koji navodno štite od UV zračenja bez kojeg nema ni vitamina D i ljudi obolijevaju, ne od sunca nego zbog izbjegavanja sunca. Kao i uvijek na njihovu stranu stala je i Svjetska zdravstvena organizacija koja je počela provoditi globalnu kampanju protiv sunaca i njegove blagotvornosti. Produkt toga je masovni strah kod ljudi kojeg rješavaju raznim kremicama i losionima te izbjegavanjem, no ne shvaćaju da je  to začarani krug.

Naime, ljudi cijelu godinu rade u klimatiziranim zatvorenim prostorima, rijetko kad izlažu suncu svoje tijelo i tako postaju osjetljivi na njega. Onih dva tjedna godišnjeg na moru također izbjegavaju sunce od 10 do 14 kad je UV zračenje najveće i najblagotvornije jer tada se vitamin D najbrže stvara. Rezultat toga je život bez sunca i kao takav to je bolestan život, odnosno život podložan raku i drugim bolestima koje proizlaze od nedostatka vitamina D.

Kad ljudi oboljevaju također farmaceuti zarađuju. Morate shvatiti da u svakom slučaju, oni su na dobiti a ljudi gube. Gube sunce koje je prvi i osnovni izvor zdravlja i bez kojeg čovjekovo tijelo ne može opstati kao zdravo. Dugotrajnim izlaganjem na suncu možete pobijediti rak a ne ga dobiti, možete pobijediti mnoge bolesti ako ne zazirete od njega sprječavajući ga da djeluje. Ne bojte se sunca jer sunce je izvor života!
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(dnevno.hr/uredio:nsp)

Ovo je doba godine kada obitelji putuju u posjet prijateljima i rodbini na blizinu ili daleko. Kada idemo na putovanje, lako je baciti hrpu stvari u ogromnu torbu, dodatnu hranu i odjeću u prtljažnik automobila, ali što ako putujete avionom?

Ne samo da imate one neugodne i dosadne granične težine za prtljagu s kojim se morate baviti, već ćete također imati temeljiti nadzor i skeniranje od strane očiju TSA službe koje morate izbjeći. Možete li zamisliti što bi se moglo dogoditi ako se pojavite na aerodromu potpuno opskrbljeni opremom za preživaljavanje?

Ja sam samo malo duhovit, ali ovih dana, nikada ne možete biti previše sigurni što će se dogoditi ako se netko odluči za vas označi prepper-om ( preživljavač, pripremač, čovjek koji se priprema za situacije katastrofe se u Americi može označiti kao terorist).

Bez obzira na Transportno Sigurnosnu Agenciju, danas bih želio podijeliti s vama podsjetnik stvari, bez obzira gdje idete, što bi trebali uključiti u osnovnu preppers listu stvari koje ćete nositi ili u vašoj prtljagi koja će prolaziti provjere na aerodromima, tako da bez obzira na išta, biti ćete spremni da se suočite sa “neravninama” tijekom svog putovanja.

Ovdje se nalazi popis, bez određenog reda, popis predmeta pripravnosti za odmor i putovanje koje bi mogli ponijeti na vaš sljedeći izlet.

Stvari koje svaki prepper treba ponijeti na putovanje

1. Mudar putnik ne nosi samo putovnicu, već i fotokopiju putovnice, kao i skeniranu verziju na vašem laptopu, CD-u ili USB memoriji.

2. Vaše zdravstveno osiguranje ili Zdravstvenu iskaznicu.

3. Vašu vozačku dozvolu, dokaz o osiguranju.

4. Dvije kreditne kartice (u slučaju da jedna izgubljena ili ukradena), zajedno s servisnim brojevima službe za  korisnike, pohranjeni negdje duboko u vašem novčaniku.

5. Popis hitnih kontakata, uključujući telefonske brojeve i e-mail adrese.

6. Telefonske kartice za pozive na velike udaljenosti kartice za pozive kada ne postoji mobilni telefon ili nema mreže ili kada će pozivi biti preskupi zbog roaming troškova.

7. Nekoliko praznih čekova plus nešto novaca u lokalnoj valuti zemlje u koju putujete(ako ste na putovanju izvan zemlje).

8. Prepisani lijekovi razvrstani u dnevne pakete, najmanje tri dana više od broja dana koje planirate biti odsutni.

9. Komplet prve pomoći koji uključuje zavoje, lijekove protiv bolova, instant tople obloge, antibiotike, antibiotsku mast, sredstva za anti-proljev i sve ostalo što se obično koristi.

10. Sredstvo za odbijanje kukaca i krema za sunčanje.

11. Proteinske ili energetske pločice.

12. Maramice za putovanje i putnička veličine role toaletnog papira (biti ćete iznenađeni koliko često to “bitno” će doći pri ruci.)

13. Ručno sredstvo za dezinfekciju i maramice za dezinfekciju.

14. Mini, LED bljeskalicu i eventualno LED prednja svjetla, također.

15. Džepni nož ili švicarski nož.

16. Kemijski svjetlosni štapići.

17. Zviždaljka.

18. Padobransko uže – u obliku narukvicu, privjeska ili u obliku ručke za nož, radi lakše prenosivnosti.

19. Tablete za pročišćavanje vode za osiguranje pitke vode, ako su zalihe na odredištu ugrožene.

20. Mala rola ljepljive trake i neke elastične vrpce.

21. Deke za hitne slučajeve.

22. Džepni pončo za svakog člana vaše skupine.

23. Dvosmjerni radio koji uključuju onaj koji hvata NOAA vremenska i hitna upozorenja.

24. Baterije (ili punjive baterije plus punjač baterija).

25. Punjač mobitela ili USB kabel koji se koristi kao kabel za punjenje.

26. Ključne lozinke za pristup e-računima i online financijskim podacima.

27. Tiskane naljepnice s kućnom adresom, kućnim brojem i e-mail adresa. Stavite jedan ili više od tih naljepnica u svaku torbu koja će možda biti pregledana.

Zaključna riječ

Nema ništa osobito na tom popisu, ustvari to je prilično običan i zemaljski, te nedvojbeno uključuje stvari koje rutinski pakirate na svakom putovanju, naravno. Ipak, ako postoji samo jedna stavka koju ste previdjeli – i trebate tu stavku -  biti ćete sretni da ga imate i da vam je od pomoći u nekoj stisci ili neprilici, kako bi vaš put bio sigurniji.

I samo za kraj? Ja pakiram sve ove stvari i puno više kad putujem.

Mogu proći bez nekoliko pari cipela, ali ne bez mojih stvari sa spiska. Nikad ne znate.
 
NoviSvjetskiPoredak.com