Kome više vjerujete, njima ili svojim osjetilima…?

Neki prehrambeni proizvodi iste ili slične marke imaju različit sastav, ali nije uočen konzistentan geografski uzorak, na što su žalile zemlje članice iz srednje i istočne Europe, pokazuju rezultati paneuropske kampanje testiranja prehrambenih proizvoda koje je u ponedjeljak objavila Europska komisija

“Nije uočen konzistentan geografski uzorak uporabe jednakog ili sličnog pakiranja za proizvode različitih sastava. Nadalje, proizvod nije nužno lošiji ako se razlikuje u sastavu”, navodi Komisija.

“Neki Europljani smatraju da se prehrambeni proizvodi iste marke koje kupuju razlikuju, možda čak i da su lošiji, u usporedbi s onima koji se mogu kupiti drugdje. Komisija je znanstvenike pozvala da pomognu objektivno procijeniti razmjer takvih razlika na jedinstvenom tržištu.

Rezultati su podijeljeni: veseli me što nije uočena razlika u sastavu prehrambenih proizvoda označenih robnom markom koji se prodaju na istoku u odnosu na iste na zapadu, ali zabrinut sam zbog toga što je i kod trećine proizvoda iste ili slične robne marke i pakiranja otkriven razvidno različit sastav”, izjavio je povjerenik Tibor Navracsics, povjerenik za obrazovanje i kulturu, koji je nadležan za Zajednički istraživački centar.

Zajednički istraživački centar proveo je istraživanje u 19 zemalja članica, među kojima i u Hrvatskoj, u kojem su proizvodi ispitivani istom metodologijom radi boljeg uvida u problem dvojne kvalitete hrane.

Zajednički istraživački centar (JRC), interna znanstvena služba i služba znanja Komisije, analizirao je u studiji skoro 1400 prehrambenih proizvoda. U devet njih utvrđena su odstupanja u sastavu unatoč istovjetnoj prednjoj strani pakiranja.

Usto, za 22 posto proizvoda je prednja strana pakiranja bila slična, a sastav svejedno različit. Nije uočen konzistentan geografski uzorak. Na temelju nove metodologije nacionalna nadležna tijela sada će moći analizirati svaki slučaj posebno, što je potrebno za otkrivanje obmanjujućih praksi, zabranjenih u skladu s pravom EU-a o zaštiti potrošača, navodi Komisija.

“Na europskom jedinstvenom tržištu ne smiju postojati dvostruki standardi. Novim zakonima kojima se kažnjava dvojna kvaliteta i proširuju ovlasti tijela za zaštitu potrošača u mogućnosti smo stati na kraj takvoj praksi. Europski potrošači bit će sigurni da je ono što kupuju uistinu ono što će i dobiti”, izjavila je povjerenica za pravosuđe i zaštitu potrošača Vera Jourova.

Iako je analizirano 1380 uzoraka 128 različitih prehrambenih proizvoda iz 19 država članica, uzorak nije reprezentativan jer je tržište prehrambenih proizvoda u EU-u ogromno i vrlo raznoliko.

U istraživanju su sudjelovale sljedeće države članice: Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Nizozemska.

Iako je bilo dosta povike na različitu kvalitetu Nutelle koju proizvodi Ferrrero, istraživanje pokazalo da je sastav identičan u svim zemljama u kojem je provedeno. Ista je stvar s pizzom “Quattro Formaggi” od DrOetkera.

(jutarnji.hr)

Čitav niz proizvođača pravi proizvode slabije kvalitete za zemlje Istočne Europe i to je konačno došlo i u zapadne medije

Njemački proizvođač “Balzena” je konačno objavio: ubuduće će postojati samo jedan “europski” keks.

Optužbe su proizašle iz instituta za analizu proizvoda u Mađarskoj i Slovačkoj, ali ubrzo je to postala i politička tema Višegradske skupine koju, osim ove dvije zemlje, čine još Poljska i Češka.

Čitav niz međunarodnih tvrtki za tržište Europske unije pod istim nazivom nudi sasvim različite proizvode: po pravilu su to kvalitetniji proizvodi za Zapad, a za Istok se proizvodi s daleko više aditiva i aroma umjesto prirodnih sastojaka i nekvalitetnih, odnosno jeftinijih sastojaka umjesto “pravih”, navodi “Deutsche welle”.

‘Optužba je na političkoj razini upućena Europskoj komisiji, ali, kako se navodi, i zapadni mediji su otkrili da ipak ima istine u takozvanom “Nutella sukobu” – nazvanom po poznatom namazu čiji se sastojci i čak okus znatno razlikuju po zemljama gdje se prodaju.’

Kako medij ističe, nedavno je i njemačka televizija VDR objavila reportažu o mnogim prije svega prehrambenim proizvodima koji pod istim nazivom imaju sasvim drugačiji sastav na Istoku i na Zapadu.

Poznato je, navodi “Deutsche welle”, da to ne čine samo s hranom. I kozmetički proizvodi po sastojcima znaju da se razlikuju, iako se manje kvalitetne varijante često na Istoku skuplje naplaćuju.

Kako se navodi, dopisnik ARD-a iz Bruxellesa Ralf Zina je ovog tjedna je otkriveno da je barem jedan njemački proizvođač ne samo priznao tu praksu, nego je objavio da toga više neće biti: proizvođač keksa “Balzen”, poznat primjerice po keksima “Leibniz”, najavio je da će ubuduće u keksima “s maslacem” zaista biti maslac i da će sastojci biti isti bez obzira gdje u EU kupili njihov keks.

Upravo je, navodi se, “Balzen” uvijek iznova bio primjer tvrtke koje na drastičan način vara potrošače u istočnoj Europi: za zapadne potrošače je u keksima zaista bio maslac, ali za “siromašne Europe” u njima je uglavnom bila palmina mast i arome maslaca.

‘Ali to prirodno ulje specifičnog okusa u svježem obliku, pomalo crvenkaste boje, jedva može usporediti s rafiniranim masovnim proizvodom koji se nudi svjetskom tržištu – za koji postoji sumnja da je štetan i za ljudsko zdravlje.’

Predstavnik Balzena je, navodi dopisniku ARD-a rekao da od početka srpnja i u pogonu ovog proizvođača keksa u Poljskoj teče proizvodnja po “njemačkom” receptu, dakle s maslacem, a ne palminim uljem.

Iz tog pogona, kako se navodi, “Balzenov” keks stiže u većinu “novih” zemalja Europske unije, ali će možda potrajati još koji tjedan da se riješe problemi sa skladištenjem nešto osjetljivijeg keksa s maslacem i dođe pakiranje gdje će onda točno pisati sastojci proizvoda. Ta tvrtka više ne namjerava pravi različite proizvode za razne zemlje EU.

Često se čuje argument proizvođača da se tako “prilagođavaju” ukusima tržišta.

Konkretno, kada je riječ o čokoladnom namazu “Nutella”, sastojci su praktično identični u Mađarskoj i Francuskoj, otkriva VDR.
 
(sputniknews.com)

Europska komisija komentirala je, prenosi EurActiv, da su optužbe da se proizvodi razlikuju po kvalitetu neosnovane navodeći da multinacionalne kompanije mogu slobodno prilagođavati svoje proizvode različitim tržištima

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, koja je članica Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača EU, još prije par mjeseci aktualizirala je pitanje kvalitete stranih proizvoda te najavila rad na jednoj studiji koja će istražiti kvalitetu više uvoznih proizvoda, a neke od njih planira usporediti s domaćima.

Borzan je kazala i kako mnogi smatraju da su strani proizvodi koji se mogu kupiti u zapadnim zemljama poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije slabije kvalitete kao kod nas.

“Za to postoje određena uporišta. Primjerice, jedna studija, u kojoj je 2015. Olga Sehnalova usporedila kvalitete prehrambenih proizvoda u Nizozemskoj, Njemačkoj i Češkoj, pokazala je da riblji štapići koji se proizvode u istoj tvornici u Danskoj imaju 7% više ribljeg mesa ako su namijenjeni zapadnom tržištu nego ako su za istočno.

Dakle, ondje imaju dvije proizvodne linije za dva tržišta. Slično je utvrđeno za mesni narezak u konzervi. Za njemačko tržište je sadržavao svinjsko meso, a u Češkoj je imao pileći nadomjestak.

Također je u nekim gaziranim sokovima za istočno tržište bilo korišteno jeftinije sladilo. Pritom je više od polovice istih proizvoda koji su bili lošije kvalitete imalo više cijene. Drugim riječima dobivate lošije, plaćate više, a živite u istočnoj Europi u kojoj su plaće značajno manje.

Neki proizvođači, kada je u pitanju hrana, razlike možda mogu u nekoj mjeri opravdavati razlikama u potražnji, odnosnu u ukusima određenih nacija.”, komentirala je Borzan za Index u studenom prošle godine.

Dokazali – Nutella u Austriji kvalitetnija nego u Mađarskoj i Slovačkoj

A ovih dana mađarska vlada objavila je kako su neki proizvodi u Austriji kvalitetniji nego kod njih. Velike kompanije prodaju kvalitetnije prehrambene proizvode u Austriji nego u Mađarskoj, iako bi trebali biti isti jer je riječ o istim markama proizvoda, upozorila je mađarska vlada, prenosi Euractiv.

Do istog zaključka došla je i Slovačka čija je agencija za kvalitetu hrane ustanovila da se proizvodi koji se pod istom markom prodaju u toj zemlji i oni iz trgovina u Nemačkoj i Austriji razlikuju po ukusu, izgledu i sastavu.

Jedno ranije istraživanje pokazalo je da je jedini proizvod bez razlika u kvaliteti bez obzira gde se prodaje “milka” čokolada.

Mađari ispitali 24 proizvoda

Kako javlja EurActiv, Mađari su ispitali 24 proizvoda koje međunarodni lanci prodaju u Austriji i Mađarskoj. Rezultati su pokazali, između ostalog da je mađarska verzija napolitanki Manner manje hrskava i da se Nutella iz mađarskih trgovina teže maže od one iz austrijskih.

“Mislim da je ovo najveći skandal u posljednje vrijeme. Bio sam zaprepašten čitanjem izvješća”, kazao je Janos Lazar, voditelj ureda mađarskog premijera e najavio još više testiranja proizvoda.

Slovačka utvrdila isto

I slovačka Agencija za kvalitetu hrane utvrdila je razlike u ukusu, izgledu i sastavu kod desetak proizvoda koji se prodaju pod istom markom u Slovačkoj, Njemačkoj i Austriji. Slovački mediji objavili su kako su kod pola testiranih proizvoda otkrivene značajne razlike u sastavu proizvoda.

“Potrošači očekuju istu kvalitetu proizvoda iste marke bez obzira u kojoj se zemlji proizvode ili kupuju”, kazala je slovačka ministrica poljoprivrede konferenciji za novinare prije par dana. Otkrila je kako su testirani bili razni proizvodi – mesni, mliječni, riblji, pecivo, sir i pića. Uz provjeru ambalaže, uključujući informacije o sastavu i težini, analizirani su i boja, aroma te miris proizvoda.

“Kod polovice proizvoda uočene su razlike koje znatno utječu na kvalitetu”, rekla je ministrica te dodala da je, kada se radi o proizvodima u Slovačkoj, sadržaj mesa bio manji a masti veći, sadržaj umjetnih zaslađivača i konzervansa bio je također veći, a gramaža proizvoda manja.

Europska komisija komentirala je, prenosi EurActiv, da su optužbe da se proizvodi razlikuju po kvalitetu neosnovane navodeći da multinacionalne kompanije mogu slobodno prilagođavati svoje proizvode različitim tržištima.

Borzan organizira saslušanje Europskog parlamenta o različitoj kvaliteti proizvoda na istočnom i zapadnom tržištu EU

Biljana Borzan je dobila zeleno svijetlo za konferenciju o različitoj kvaliteti naizgled istih proizvoda koji se prodaju na tržištu novih i starijih država članica na razini Europskog parlamenta. Dodatni vjetar u leđa rješavanju ovog problema dali su rezultati najnovijih istraživanja za mađarsko i slovačko tržište, izvijestili su iz njenog ureda danas.

“Mađarsko istraživanje je nastavak na ranija češka i slovačka istraživanja koja su pokazala slične rezultate. Tako smo u Češkoj imali slučaj da se umjesto svinjetine, u mesnom naresku nalazila piletina. Potrošači mi se žale da se razlike nalaze i kod automobila, poljoprivrednih proizvoda, deterdženata i slično. Moje istraživanje je potvrdilo da više od 70 posto građana RH smatra da ih multinacionalne kompanije tretiraju kako građane drugog reda!”, kaže Biljana Borzan.

Istraživanje koje ona radi u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, a koje će biti finalizirano prije ljeta, ima cilj utvrditi postoje li razlike ne samo između prehrambenih proizvoda, već i deterdženata, pasti za zube, gelova za tuširanje i slično na hrvatskom i njemačkom tržištu.

“To će biti prvo istraživanje u EU koje obuhvaća i neprehrambene proizvode. Proizvođači se možda i mogu vaditi da mi volimo čokolade s manje lješnjaka, ali zasigurno ne mogu tvrditi da preferiramo deterdžente koji slabije peru ili mirišu!”, kaže Borzan.

“U drugoj polovici ove godine održat će se i rasprava na visokom nivou u Europskom parlamentu. Pregovaramo s Europskom komisijom, kolegama zastupnicima iz Rumunjske, Slovačke, Bugarske, Češke i Estonije i drugih istočnijih zemalja kako bi događaj bio što kvalitetniji i kako bi bio stvarni početak zakonodavne regulacije kvalitete na razini EU. Drago mi je što ću do tada imati i rezultate za hrvatsko tržište”, kazala je Borzan.

Iako je Nutella po prvi put izašla na tržište 1964., njezina preteča, namaz Supercrema, postojao je od 1951.

<<>> NUTELLA: Puna umjetnih okusa na bazi petroleja, mlijeka u prahu bolesnih krava, GMO soje, aspartama i raznih šećera
 
(index.hr)

Je li Nutella kancerogena? O tom pitanju već se pola godine vode polemike proizvođača i agencija koje se bave sigurnošću hrane

Odgovor je, kažu nutricionisti, jednostavan – Nutella u malim količinama neće štetiti, a razlog za umjerenost nije samo palmina masnoća već i šećeri, što znači da je riječ o energetskoj bombi koja će štetno “eksplodirati” ako umjesto žličice ili dvije pojedemo pola staklenke dnevno.

Naime, najpoznatiji čokoladni namaz s lješnjakom, talijanska Nutella, lani je poslije objave Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), po kojoj palmino ulje koje se koristi u proizvodnji ispušta kancerogene tvari, naišao na bojkot trgovaca, a u medijima se podigla poprilična galama pa je prodaja u Italiji primjerice do kraja kolovoza pala tri posto.

Šteti djeci

Agencija je tada tvrdila da je palmino ulje potencijalno više kancerogeno nego druge vrste biljnih ulja ako se prerađuje na temperaturi višoj od 200 Celzijevih stupnjeva. Za palmino ulje u Nutelli rečeno je da već i u malim količinama može štetiti djeci pa onda ne čudi niti pad prodaje.

No, Svjetska zdravstvena organizacija i Američka agencija za hranu i lijekove upozorile su u svom istraživanju masnih kiselina kao zagađivača u palminu ulju, ali nisu preporučili da se izbjegava njegovo korištenje.

To je bio poticaj za tvrtku Ferrero da krene u kampanju “vraćanja imidža” svom planetarno poznatom namazu.

Dakako, tako pomažu i svjetskom biznisu s palminim uljem koje ima godišnji udjel od oko 44 milijarde dolara. Proizvođač te talijanske slastice s kojom milijuni počinju dan objašnjava da se u proizvodnji Nutelle koristi palmino ulje kako bi se dobila njezina prepoznatljiva glatka tekstura i mazivost koja se s drugim uljima teže postiže.

Proizvodnja Nutelle bez palmina ulja bila bi korak unatrag – tvrdi Vicenzo Tapella, menadžer Ferrerove nabave. Osim toga tvrtka godišnje koristi 185 tisuća tona palmina ulja, a zamjena s nekom drugom vrstom masnoća povećala bi i troškove za oko 8 do čak 22 milijuna dolara godišnje.

Prema podacima EFSA-e, potencijalno kancerogeno zagađenje događa se na temperaturi višoj od 200 stupnjeva. Naime, tako visoke temperature u preradi palmina ulja potrebne su da bi se uklonila njegova prirodno crvena boja. No, u Ferreru tvrde da koriste proizvodni proces u kojem je temperatura ispod 200 stupnjeva te da se upotrebljava vrlo nizak tlak, a sve kako bi se smanjilo zagađenje.

Ozbiljni testovi

Zbog toga proces proizvodnje traje dulje i košta 20 posto više nego da se prerađuje na višim temperaturama. Naglašavaju da se zbog toga u Nutelli teško ulazi u trag zagađivačima.

Također dodaju da je palmino ulje koje koristi Ferrero sigurno jer dolazi iz svježe biljke i obrađuje se u strogo kontroliranim uvjetima, a također provode “tisuće testova” gotovih proizvoda koji sadrže palmino ulje kako bi na vrijeme registrirali moguće zagađenje.

Čini se da je kampanja dala rezultata jer se pokazalo da je u posljednja četiri mjeseca prodaja Nutelle porasla 4 posto. Nakon ove “epizode” s palminim uljem u Nutelli valja podsjetiti da palmino ulje nije “privilegij” Ferrera već ga koriste primjerice i Unilever, ali i Nestlé za proizvodnju čokolade, raznih grickalica te namaza.

Palmino i kokosovo ulje najbolje je za kućnu uporabu

Svaki višak masnoća može biti potencijalno štetan, no palmino ulje nema oksidativnih procesa zasićenih ulja i za razliku od ostalih masnoća ne stvara slobodne radikale pod djelovanjem kiselina. Osim toga daje bolju stabilnost proizvodima pa ga zato rado koriste u prehrambenoj industriji – objašnjava inžinjer biotehnologije Marijan Katalenić.

Dodaje kako palmino ulje podnosi visoke temperature kod prženja ili pečenja hrane, što znači da neće “planuti” ako ona ne prelazi 170 do 180 stupnjeva. No, upozorava da je kod ulja odnosno općenito masnoća uvijek “kvaka” u količini.

Dnevno ne bismo smjeli konzumirati više od 20 grama zasićenih masnoća, odnosno ukupno ne više od 70 grama svih ostalih masti – kaže Katalenić. Kad je riječ o uljima, dobro je kod kuće koristiti palmino ili kokosovo ulje, a kad se upotrebljava u fritezama u restoranima, onda je nužna kontrola friteza odnosno filteri koji će tijekom višekratne uporabe “izvući” štetne tvari.

➡ ➡ NUTELLA: Puna umjetnih okusa na bazi petroleja, mlijeka u prahu bolesnih krava, GMO soje, aspartama i raznih šećera
 
(jutarnji.hr)

“Jedini razlog zašto kupujete kruh”, “Novcem ne možete kupiti sreću, ali možete kupiti Nutellu”, “Jedan griz i svi tvoji snovi će postati stvarnost” – ovo su samo od nekih reklamnih slogana koji se koriste u kampanji, no oni su daleko od istine

“SVI VOLE Nutellu. U stvari, toliko ljudi je voli, da jedenje Nutelle iz staklenke postalo supkulturni ritual. Postalo je fora. Ja sam jedan od tih ljudi. Volim Nutellu i zbog te ljubavi sam krenuo tamnom stranom i proveo najgori tjedan u životu”, započinje svoju priču za portal Vice, David Allegretti.

“Počelo je tako što sam tražio nešto o čemu bih mogao pisati. Kao mladom piscu, ljudi mi govore da pišem o onome što me uzbuđuje. Počeo sam razmišljati što bi to bilo. Nutella mi je prva pala na pamet. Stalno govorim ljudima da bih mogao jesti samo Nutellu, ali je li to točno? Što bi se dogodilo kad bih jeo samo Nutellu, i ništa osim Nutelle, jedno tjedan dana? Predložio sam priču uredniku. Mogu piti što god želim. Osim toga, ne jedem ništa osim smeđe kreme.

Urednik je bio malo nervozan zbog priče, ali i radoznao. Tako je sve počelo. Kupio sam dvije staklenke u supermarketu i odlučio početi u subotu. Sve je bilo spremno.

Dan 0: subota, 18h, težina: 66.2kg
Večer sam proveo u gradu s prijateljem. Osjećao sam se sjajno. Pojeo sam prvu teglu za nekoliko sati i osjećao se bolje nego ranije. Ovo će biti lagano.

Dan 1: nedjelja, težina: 66 kg
Nije ništa neobično da Nutellu jedem čim ujutro ustanem, tako da sam pojeo doručak s osmijehom. Razmišljao sam kako je divno biti odrasla osoba i uništavati svoj želudac jer jednostavno tako želiš. Nekoliko sati kasnije sam sjedio na terasi s cimerima – sunce sja, nebo je plavo. Pili smo viski i smijali se. Onda smo odlučili prošetati do parka.

Tamo smo slušali Jimmyja Hendrixa i Joeyja Badassa i popili još viskija. Viski je inače fantastična ideja kad vam je želudac pun Nutelle.

Negdje oko sedam popodne sam se jedva dovukao kući i ispovraćao smeđu smjesu u WC školjku. Prvi znakovi problema.

Dan 2: ponedjeljak, težina: 64.9 kg
Mamuran sam. Glava me ubija i želim pizzu. Oteturao sam od kreveta do kupaonice i otkrio da – imam proljev. Jedan od cimera je stajao u kuhinji, pogledao me i promumljao: “Još uvijek radiš ono s Nutellom”? Mračno sam mu potvrdio.

Izašli smo iz stana, cimer je nešto pričao, ali ga nisam slušao. Vrtjelo mi se u glavi i zujalo mi je u ušima. Nisam imao energije. Do kraja dana sam bio toliko gladan, a pomisao na Nutellu koja silazi niz moj jednjak me je tjerala da ispraznim crijeva na licu mjesta. Negdje oko osam navečer, namirisao sam da jedan od cimera grije pizzu. Sadistički kreten.

Dan 3: utorak, težina: 64.4kg
Dan mi je počeo tako što sam u vlaku gledao lika prekoputa mene kako klopa tost s maslacem od kikirikija. Nakon tri dana konzumiranja kreme od čokolade i lješnjaka, osjetilo mirisa mi se izoštrilo do posljednjih granica. Mogao sam namirisati svaki atom soli u kikiriki puteru. Taj tost me je dozivao. Želio sam kikiriki i želio sam cheeseburger – sirnu slaninastu monstruoznost. Molim te, bože.

Stigao sam na posao i odmah uletio u zahod. Još proljeva. Nakon toga sam pojeo “doručak”. Opet mi je šećer dao krila i narednih nekoliko sati sam bio na konju. Kasnije tog popodneva mi je netko rekao da izgledam kao da mi nije dobro. Priznao sam da se ne osjećam najbolje. Pokušao sam raditi, ali mi mozak nije funkcionirao. Izašao sam da udahnem svježeg zraka, ali mi je samo postalo hladno. Bio sam samljeven.

Na povratku kući, želudac mi je ispuštao čudne zvukove i bio sam siguran da svi u vlaku to mogu čuti. Svi su znali što radim. Kad je vlak stao, a ja izašao, i dalje sam bio uvjeren da su svi znali što mi se događa.

DAN 4, srijeda, težina 64.1 kg
Dan D. Bio sam u velikoj rupi. Iako sam trebao otići do fakulteta, nisam mogao. Jebote, čak je i izlazak iz kreveta bio težak. Bilo je rano podne kad mi je zazvonio telefon. Javio mi se urednik Julian.

“Mislimo da trebaš prestati s pričom o Nutelli. Iskreno, iznenađeni smo da već nisi prestao. Brinemo za tvoje zdravlje”, rekao mi je.

Iako sam bio u iskušenju, nisam mogao prestati. Ljudi ovo vjerojatno stalno rade. Nije ludo, čak je i zanimljivo. Odlučio sam nastaviti dalje.

Popodne sam proveo pokušavajući naći različite načine kako da Nutellu učinim ukusnijom. Zamrznuo sam je, da bih je mogao žvakati. Bilo je kul što sam morao koristiti vilicu, ali se okus nije popravio. Onda sam otopio malo Nutelle i stavio je u kavu. Ovo je ispalo baš ukusno, tako da vam definitivno preporučujem.

Dan 5: četvrtak, težina: 63.9
Četvrtak je bio baš mračan. Smeđe carstvo bez duše. Nevjerojatno je kako nešto toliko obično poput hrane može imati dramatičan učinak na mentalno zdravlje. Bio sam doslovno u stanju ludila. Ništa nije djelovalo stvarno, a koncentracija mi je bila razbijena na dijelove. Bio sam u stanju samo buljiti u prazno i misliti o tome koliko mi se spava.

Te večeri sam posjetio mamu koja mi je skuhala pastu. Zamalo sam popustio. Čim me je vidjela rekla mi je da prestanem. Rekla mi je da sam lud i da ne razumijem kako ovo utječe na moje zdravlje. Rekao sam joj da ne razumije što je kvalitetno novinarstvo.

Dan 6: petak, težina: 63,5 kg
Cijelog dana sam u sebi ponavljao mantru: “Sutra ću moći jesti. Sutra ću moći jesti. Sutra ću moći jesti”.

Dan sam proveo kod prijatelja. Sjedili smo vani, pored vatre i pričali o glupostima. Raspoloženje mi je bilo mješavina radosnog očekivanja sutrašnjeg dana i ozlojeđenosti. Uskoro ću moći jesti, ali još nisam počeo. Vatra u koju sam gledao mi je djelovala tako čarobno.

Dan 7: subota, težina: 63.1 kg
Nikada neću zaboraviti to jutro. Osjećao sam se kao osmogodišnje dijete koje se budi na Božićno jutro. Ustao sam iz kreveta i skoro se počeo smijati u deliriju. Uspio sam! Proslavio sam sendvičem s pečenom prasetinom. Bio je toliko velik da sam se mučio da zagrizem kako treba. Čista radost.

Jedem normalno već tri dana. Kada pogledam unazad, mislim da sam imao emotivno najnestabilniji tjedan u životu. Osjećao sam se tužno i ranjivo bez ikakvog razloga, a onda bih odjednom postajao sretan i hiperaktivan. Sve vrijem bio sam zbunjen. Ljudi su mi govorili nešto, a ja ih ništa nisam razumio. Bilo je trenutaka u kojima sam mislio da sam definitivno izgubio dodir sa stvarnošću. Nekoliko puta sam noću ustao iz kreveta, hodao po stanu i razmišljao je li bilo koja vrsta samoranjavanja, iz bilo kojeg razloga, vrijedna. Iz ogledala me je gledao zombi s crnim kolutovima ispod očiju. Urlao je na mene da pojedem neko povrće.

Trenutno vam mogu reći da ne volim Nutellu. Ali, pitajte me ponovo za mjesec dana.

Jeste li se ikad pitali koliko u Nutelli ima – šećera?

Volite Nutellu? Jeste li se ikad zapitali koliko šećera sadrži popularna slastica? Kako prenosi Business Insider, pozivajući se na nutricionistički blog Weighty Matters, dvije jušne žlice Nutelle sadrže šećera koliko i pet Oreo keksa!

Evo što zapravo, prema navedenom blogu, sadrži navedena količina Nutelle:

• Pet lješnjaka
• Obrano mlijeko u prahu i sirutka
• Pola čajne žličice palminog ulja (pogledajte video)
  
• Kakao prah
• Pet i pol čajnih žličica šećera.

Nutella na svom pakiranju službeno navodi kako dvije žlice Nutelle sadrže 200 kalorija, 12 grama masti te 21 gram šećera.

Athena Hohenberg prošle veljače tužila je tvrtku Ferrero nakon što je doživjela za nju šokantno saznanje da Nutella nije zdrava. Naime, žena iz San Diega odlučila je tužiti Ferrero zbog pogrešnog oglašavanja jer su u svojoj reklami za čokoladni namaz Nutella tvrdili kako je to zdrav doručak, a samo jedna žličica istog ima preko 200 kalorija, piše ABC News.

Ovog tjedna slučaj je zaključen na američkom sudu, a Athena je uspjela dobiti parnicu te odštetu od tri i pol milijuna dolara. Iako će od dva i pol milijuna dolara 4 dolara po teglici dobiti svi oni koji su kupili namaz od 1. siječnja 2008. godine do 3. veljače 2012. godine, Athena kaže kako je zadovoljna ishodom parnice te i ta 4 dolara čine neku moralnu zadovoljštinu. Također, Ferrero je dužan promijeniti svoju ambalažu, TV reklamu te internetsku stranicu.
 
VIDEO: “Nutelline prljave tajne”

 
(index, youtube.com/uredio:nsp)

Da li je zaista Nutella odličan izbor za svaki početak dana kao što svaka reklama o istoj govori?

POVIJEST

Nutella je ime branda, slatkog kremnog namaza od lješnjaka, kreiranog od poznate talijanske tvrtke Ferrero.

Iako je Nutella po prvi put izašla na tržište 1964., njezina preteča, namaz Supercrema, postojao je od 1951. Supercrema je razvijena iz prethodnog proizvoda, Paste Gianduje, stvorene 1946. od Pietra Ferrera, osnivača tvrtke. Glavni sastojak, lješnjak, je tipični proizvod pokrajine u Pijemontu iz koje potječe obitelj Ferrero.

Svi su ovi proizvodi bili preteče ovom današnjem, mješavini čokolade i lješnjaka razvijenoj u Italiji poslije pretjeranih poreza na kakaovac koji su onemogućavali normalnu proizvodnju čokolade.

1963. godine Pietrov sin Michele Ferrero je odlučio usavršiti Supercremu s namjerom širenja branda Europom. Promijenjeni su neki njeni sastojci, slika i ime proizvoda (“Nutella” – od engleske riječi “nut” što znači lješnjak), te njegov logo koji je ostao nepromijenjen sve do danas.

Prva Nutella iz tvornice obitelji Ferrero u Albi (u provinciji Cuneo, Pijemont), izašla je 20. travnja 1964. Proizvod je obitelji donio odličan uspjeh i ostao vrlo popularan sve do danas.

Točan sadržaj proizvoda je strogo čuvana tajna tvrtke Ferrero. Prema oznaci s ambalaže, glavni sastojci Nutelle su šećer, rezličita biljna ulja te lješnjaci i kakao (ovi sastojci čine samo 20% proizvoda).

Nutellin recept nije isti u svim zemljama. Npr. u Italiji ona sadrži manje šećera od one proizvedene u Francuskoj. Prodaje se kao krema od lješnjaka jer po talijanskom zakonu nema dovoljnu koncentraciju kakaa da bi bila čokoladna krema.

Usprkos tome što se reklamira kao zdrav doručak za djecu, Nutella sadrži oko 50% masti i 50% šećera. Nije ni čudo što su današnja djeca toliko hiperaktivna.

A KAKO DANAS IZGLEDA NUTELLA?

Koliko je god grozno biti glasnik loših vijesti, vrijeme je da se zauzmemo za sebe i svoju djecu i kažemo ne GMO proizvodima koji nam se gotovo poetično reklamiraju pod krinkom zdrave hrane.

Kad se dogodio taj trenutak, taj preokret u našoj glavi da smo postali toliko podložni utjecaju, toliko naivni i toliko lijeni razmisliti na trenutak prije nego navalimo na police u potrazi za svojim primjerkom tihog ubojice koji nas opetovano truje iz dana u dan, a mi mu dozvolimo jer slijepo vjerujemo mami iz reklame koja kaže da je zdravo i da je Nutella pravi primjer nutritivnog obroka. Naoko djeluje bezopasno zbog krajnje jednostavnih sastojaka kao što su mlijeko, lješnjaci i šećer. Čak i mama iz reklame jedva čeka da nahrani djecu Nutellom, pa zašto ne bi i mi?

Čak se poistovjećujemo s njom jer su i naša dječica nakon obroka Nutelle spremna “grabiti” u dan, mada se čini da su spremnija zagrabit’ još Nutelle. Mama iz reklame se jako trudi uvjeriti nas da je Nutella dio zdravog obroka, mada ona zapravo nije dio ničega zdravog.

OPASNOSTI NUTELLE:

SOJA
Mnogi će se suprotstaviti ovom mišljenju jer azijske kulture konzumiraju soju često i već stoljećima i sigurno je zato dobra i za nas. Azijske kulture zapravo konzumiraju vrlo male količine prirodno uzgojene soje, znači ni približne količine kao mi. Konkretnije, u ovom slučaju govorimo o sojinom leticinu, a on vam nije prijatelj. Zašto? Zato što je npr. povezan s tim da uzrokuje tiroidnu depresiju, nekontrolirano povećanje tjelesne mase, malaksalost, kašnjenje menstruacije, prerani ulazak u pubertet, te rak dojke. Ne, ne, nije vam prijatelj taj sojin leticin.

ŠEĆER
Šećer od genetski modificirane šećerne repice poznat i kao jako jeftin pun pesticida te izmijenjen šećer koji naše tijelo niti ne raspoznaje kao šećer. Najbitnije je da je jefin. Manje bitno je da takve šećere nazivamo neurotoksinima zbog njihove sposobnosti da prijeđu krvno moždanu barijeru te prilikom toga uzrokuju smrt moždanih stanica. Također ih se povezuje sa slučajevima kao što su ADD, ADHD, autizam, depresija, tjeskoba, migrena i sl.

OBRANO MLIJEKO
Odmah si u startu iz glave izbijte sliku zelene livade i vesele kravice jer stvarnost je vrlo drukčija. Ono što smo dobili nije obrano mlijeko, već gnojem ispunjeno mlijeko bolesnih krava koje su tovili GMO kukuruzom, antibioticima i tko zna s čim sve ne da uz što manje troškova izvuku što više bolesnog mlijeka koje su dodatno zlostavljali sve dok nisu iz njega izbili i posljednji “mu”. Zatim u konačni rezultat iliti bijelu tekućinu bez okusa i mirisa koju toliko vole nazivati mlijekom dodaju mlijeko u prahu koje je inače krcato najopasnijim tipom kolesterola ikad.

VANILIN
Etiketa kaže bez umjetnih boja, zanimljivo kako su prigodno zaboravili spomenuti umjetne okuse kao što je spomenuti vanilin. To je MSG (monosodium glutamat), također poznat kao E621. Vanilin vara vaš mozak i mislite da osjetite pravu vaniliju. Mozak vam je zbunjen, vanilin dobiva bitku i još vas šuta dok ste dole prelazeći krvno moždanu barijeru kao neurotoksin i ubija vam par moždanih stanica kad je već tamo. Usto, vanilin je iznimno opasan jer izaziva ovisnost povezujući se s receptorima u vašem mozgu uzrokujući otpuštanje serotonina ili “osjećam se super” hormona. Još jedna zanimljiva stvar je da se jefino proizvodi u Kini na bazi petroleja, a Kina je vodeći proizvođač vanilina u svjetu i glavni distributer proizvođačima hrane diljem svijeta.

Vrijeme je da podvučete granicu i kažete ne neurotoksinima, ne GMO šećeru, ne jeftinom i umjetnom vanilinu, vrijeme je da kažete NE Nutelli, legalnom trovaču vas i vaše djece.

Postoje alternative – čokoladni i lješnjak namazi tipa Nutelle po prihvatljivoj cijeni bio kvalitete odnosno organskog uzgoja i bez aditiva npr u DM, Mullera, trgovinama zdrave hrane, bio linija proizvoda u Intersparu, a možete i takav namaz napraviti sami.
 
“Bez prirodne boje i konzervansa! A ostalo?”

 
(atma.hr,youtube.com/uredio:nsp)