Odvjetnik za zaštitu okoliša Robert F. Kennedy Jr. podnio je prvu od, kako on navodi, “nekoliko tisuća” tužbi protiv poljoprivrednog diva Monsanta, rekavši da njihov naširoko korišten herbicid Roundup uzrokuje ne-Hodgkinov limfom

Sudski vjećnici u San Franciscu su poslušali sate znanstvenih podataka o kemijskoj vezi s tom bolesti koja ima visoku stopu preživljavanja nakon pet godina, ali koja može uzrokovati da drugi postanu bolesni.

Kennedy, koji je također predsjednik projekta “World Mercury Project”, izjavio je u nedavnom intervjuu s Del Bigtreeom, voditeljem The HighWire showa, da su vrtlari, farmeti, poljoprivrednici i drugi redovito izloženi riziku herbicida Roundup.

Prvi slučaj uključuje Dwayne “Lee” Johnsona o kojem smo nedavno pisali na NSP-u, školskog domara kojem je s 2014. godine dijagnosticiran ne-Hodgkinov limfom tek dvije godine nakon što je koristio “Ranger Pro”, proizvod Monsanto koji sadrži iste kemikalije kao i Roundup.

Njegov odvjetnik, R. Brent Wisner, izjavio je porotnicima da je poljoprivredna kompanija znala za nekoliko studija koje su identificirale sigurnosne rizike povezane s proizvodima koji su na tržištu već 40 godina – ali nisu ništa poduzeli kako bi ih ublažili.

“U ovom slučaju se stvarno radi o izboru” – rekao je Wisner, kako je izvijestio Law.com. “Radi se o pravu svakog pojedinca u ovoj prostoriji da odabere kakvim kemikalijama će izložiti sebe, svoju obitelj i svoju djecu. I zaista, nitko nema pravo da nam uzme taj izbor samo zato što su nam uskratili informacije koje su nam potrebne da bi imali taj izbor.”

U intervjuu, Kennedy je rekao da studije sada neupitno pokazuju da Roundup uzrokuje bolest.

Međutim, George Lombardi, odvjetnik za Monsanto, odbacio je tvrdnje, tvrdeći kako znanstvene dokazi to ne potkrepljuju.

“Znanstveni dokazi pokazuju da pretežno proizvodi na bazi glifosata ne uzrokuju rak i da nisu uzrokovali rak gospodina Johnsona” – rekao je porotnicima na Superior Courtu u San Franciscu.

Monsanto se suočava sa oko 4.000 slučajeva tužbi koje uključuju herbicid Roundup.

Podaci pokazuju Monsantovu odgovornost

Što se tiče dokaza, u listopadu 2015. godine je Svjetska zdravstvena organizacija objavila, nakon svoje studije, da je Roundup bio vjerojatan uzrok raka kod ljudi – ali da je Monsanto redovito sakrivao dokaze:

“Nezavisni istraživački znanstvenik po imenu Anthony Samsel nabavio je od Monsanta 15.000 stranica vrijednih dokumenata koji pokrivaju čitav niz istraživanja o Roundupu, najčešće korištenom herbicidu na svijetu, a informacije koje se nalaze na tim stranicama nisu lijepe. U biti, Monsanto je dobro znao skoro 40 godina da su Roundup i glifosat povezani s oštećenjem organa i rakom, a ipak je ta informacija sakrivena od javnog glediša kao “vlasnička poslovna tajna”.”

“Monsanto je pogrešno predstavio podatke”, rekao je znanstvenik, dodajući kako je Monsanto “namjerno skrivao podatke kako bi proizvod [glifosat] stavio na tržište”.

Naime, Samsel je mogao pokazati da je poljoprivredni kemijski div manipulirao i lažirao životinjske studije pomoću životinja koje su već bile bolesne od raka.

Zahvaljujući toj pogrešnoj prezentaciji, druge životinje izložene kemijskoj supstanci nisu bile više bolesnije nego kontrolne životinje, jer su sve životinje bile bolesne.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Visoka znanstvenica na američkom MIT-u je izjavila da se nalazimo pred epidemijom autizma i da bi za samo deset godina polovina sve djece mogla biti pogođena autizmom

Već nekoliko dana Hrvatska raspravlja o „medicinskom čudu“ dvije blizanke iz Zagreba koje su sa sedam godina ušle u pubertet i biološki postale spolno zrele, a kasnije se javila još jedna majka s identičnim problemom sa svojom kćerkom. Dnevni list 24 Sata je prvi objavio ovu priču i mnogi su odmah posumnjali kako se radi o posljedicama nepravilne prehrane i hormonima kojima se tretiraju životinje na farmama.

No, doktor Miroslav Dumić, koji liječi ove dvije djevojčice i još 120 djece koja se liječe od posljedica ovog šokantnog fenomena u Hrvatskoj, kaže kako bi trebalo pojesti vagon piletine i popiti tisuće litara mlijeka da bi se povećala razina spolnih hormona u organizmu, ali i da su američki znanstvenici na tragu otkrića da su pesticidi u stvari endokrini disruptor, jer se pesticidi kojima se tretira bilje i povrće vežu na receptore za estrogen i imaju isti učinak kao i estrogen sam.

Prašina se slegla, a da nam doktor Dumić nije imao prilike pojasniti o čemu je riječ. Na kraju su jučer stručnjaci zaključili „kako će ove dvije djevojčice uz adekvatnu psihosocijalnu pomoć prebroditi ovaj problem i u budućnosti neće imati posljedica po zdravlje“.

Nadajmo se da je tako. Međutim, znakovito je da se kroz medije i dalje provlači teza o „hormonima unesenim kroz prehranu“, a polako se potiskuje verzija hrvatskog liječnika koji se susreo s više od stotinu ovakvih slučajeva u karijeri. Možda zato što su, nakon nekoliko ranijih istraživanja, sada i na renomiranom Sveučilištu u Massachusettsu (Massachusetts Institute of Technology/MIT) otkrili da bi krivnjom multinacionalne kompanije za bio inženjering Monsanto polovica djece do 2025. godine mogla biti autistična, što je puno veći problem od pesticida koji mogu u organizmu odigrati ulogu spolnih hormona, a sustavno se prešućuje. Doduše, otkriće američkih znanstvenika se odnosi na herbicid, ali koji dolazi iz iste kuhinje kao i razni pesticidi koji mogu uzrokovati katastrofalne posljedice.

Naime, visoka znanstvenica na američkom MIT-u je izjavila da se nalazimo pred epidemijom autizma i da bi za samo deset godina polovina sve djece mogla biti pogođena autizmom.

Dr. Stephanie Seneff, koja je nedavno predstavila svoje otkriće tijekom prezentacije u Grotonu (Massachusetts), posebno ukazuje na Monsantov herbicid Roundup, koji je po njenom mišljenju glavni krivac za povećanu učestalost autizma i drugih neuroloških poremećaja. Roundup, koji je uveden u 1970. godine sadrži kemijsku supstancu glifosat, koji je u fokusu zabrinutosti dr. Stephanie Seneff. Roundup je izvorno ograničen na korištenje u korova, jer glifosat ubija biljke. Međutim, Roundup je sada u redovnoj upotrebi s usjevima, a dolaskom GMO-a su biljke poput soje i kukuruza biološki „programirane“ da toleriraju glifosat i njegova se uporaba znatno povećala. Od 2001. do 2007. se uporaba glifosata udvostručila, dosegnuvši od 180 do 185 milijuna funti u SAD-u samo u 2007. godini (185 milijuna funti = 84 milijuna kg).

Kukuruz, soja, pšenica koja se prska Roundupom gotovo prije berbe dovode do potrošnje neorganskog kruha i pekarskih proizvoda koji su siguran izvor kemikalije. Osim toga, svi proizvodi koji sadrže kukuruzni sirup, kao što su bezalkoholna pića, također su puni glifosata.

Ranije je potvrđeno da herbicidi korporacije Monsanto u širokoj uporabi vjerojatno mogu izazvati rak, izvijestila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Podružnica WHO-a, Međunarodna agencija za istraživanje o karcinomu (IARC), navodi kako je upravo glifosat, aktivni sastojak Roundupa, klasificiran kao vjerojatno kancerogen za ljude. Navedeno je također da postoje „ograničeni dokazi“ da glifosat izaziva ne-Hodgkinov limfom. Iz Monsanta, vodećeg svjetskog proizvođača herbicida glifosata, izvijestili su znanstveni podaci ne potvrđuju ove navode, a sad se suočavamo s autizmom.

Prema istraživanjima koje je provela dr. Seneff, glifosat se spaja s „gut bakterijom“ u procesu poznatom kao „shikimatov put“ (Shikimic acid pathway). To omogućuje kemikaliji da se pomiješa s biokemijom bakterija u našem probavnom traktu, a što na kraju rezultira osiromašenjem esencijalnih aminokiselina.

Monsanto je tvrdio kako je glifosat je siguran za ljudsku prehranu, jer ljudi nemaju „shikimatov put“. Međutim, bakterije su ipak sastavni dio crijevne flore.

Upravo ta sposobnost da crijevnih bakterija je dovela dr. Seneff do spoznaje da se one vežu s kemikalijama, što dovodi do oštećenja organizma.

Veza između crijevne flore i neuroloških funkcija je u tijeku istraživanja. Prema brojnim studijama, glifosat troši amino kiseline tirozin, triptofan, fenilalanin i tako može doprinijeti učestaloj pojavi pretilosti, depresiji, autizmu, upalnim crijevnim bolestima, Alzheimerovoj i Parkinsonovoj bolesti.

Monsanto se ne slaže. Prehrambeni i kemijski div je otvorio internetsku stranicu s linkovima o znanstvenim istraživanjima koja potvrđuju sigurnost glifosata.

Ostali znanstveni radovi su ignorirani od strane do Monsanta, a riječ je znanstvenim istraživanjima koja su potaknula dr. Seneff da izjavi: „Oni su uspjeli!“. Huffington Post je objavio članak Tamar Haspel u kojem tvrdi „kako je osuđivati Monsanto lošom znanošću obična glupost“.

Drugi, kao što je skeptik, pisac i fizičar dr Eric Hall, imaju umjereniji pristup i umjesto toga se fokusiraju na studije o glifosfatu koje izazivaju zabrinutost. Prema Hallu, dr. Stephanie Seneff, Seneff čini pogrešku poznatu kao „veza/uzročnik pogreške“, gdje je uzročnost netočno povezana s pukom činjenicom, a što su dvije odvojene stvari. U ovom slučaju je dr. Seneff povećanu uporabu glifosata i povećanu učestalost autizma, što se može promatrati i istraživati, u stvari dovela u izravnu vezu.

Seneff se posebno usredotočila na pitanje glifosata, ali, kao što znamo, postoje i drugi potencijalni uzroci koji mogu dovesti do porasta autizma i uzrokuju neurološke smetnje kao što je Alzheimerova bolest. Neko govore o sadržaju cjepiva, aluminijskom posuđu i ostalim potencijalnim izvorima u kemijskoj potrošnji.

Neki pojedinci, kao što je doktorica medicine i radijska voditeljica Rima Laibow, nagađali su o namjernoj kampanji korištenja kemikalija koje će utjecati na naš mozak. Laibow vjeruje da se želi stvoriti cijela skupina autističnih osoba koje će biti pogodne samo za određene vrste rada.

Ranije je Aldous Huxley u svom klasiku „Vrli novi svijet“ (Brave New World) opisao svijet u kojem su pojedinci još od „začeća“ unaprijed programirani za eventualni ulazak u jednu od pet skupina određene kao Alfa, Beta, i tako dalje do Ipsilon, a radilo se baš na bioinženjeringu i programiranju mozga.

U Huxleyevom distopijskom svijetu razgraničenje između intelektualnih sposobnosti određenih skupina služi da društvo funkcionira do savršenstva.

Kako god bilo, vozimo se u autističnom i Alzheimerovom dizel vlaku i sigurno da sama mogućnost da bi polovica naše djece na svijet mogla doći sa značajnim oštećenjem mozga treba biti alarm za uzbunu.

Stopa autizma je skočila otprilike s jedne osobe na svake dvije tisuće 1970. godine na postojeću stopu od jednog pogođenog djeteta na svakih šezdeset osam. Alzheimerova bolest je u starijih osoba postala gotovo univerzalna. Ignorirati prognoze dr. Seneff znači zanemariti ozbiljne opasnosti po ljudski rod, za New Eastern Outlook piše Janet Phelan.

Vraćajući se na Hrvatsku, tko može jamčiti da smo slobodni od opasnih pesticida, herbicida i svih „modernih dostignuća“ bioinženjeringa? Nitko, jer su u organizaciji mreže „Friends of the Earth Europe“ u 18 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, provedeni testovi prisutnosti herbicida glifosata u ljudskom tijelu. Rezultati pokazuju da se tragovi glifosata nalaze u urinu 44% testiranih volontera (iz 18 europskih zemalja). U Hrvatskoj su, pak, tragovi glifosata pronađeni u urinu 4 od 10 testiranih volontera. Pri tome je važno naglasiti da je riječ o ljudima koji žive u gradovima i da se niti jedan od njih ne koristi herbicidima na svom poslu ili u slobodno vrijeme, prenosi DubrovnikNet.

Porast broja djece pogođene autizmom slučajno ili ne u Americi raste paralelno s porastom potrošnje glifosata:

 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(altermainstreaminfo.com.hr,youtube.com/uredio:nsp)

Što znači biti bolestan u SAD-u govori nam priča o Sean Recciu koju je prenio Time Health & Family.

Sean Recciu 42 godine, iz Lankestera, Ohio, prošle je godine saznao da ima Ne-Hodgkinov limfom (NHL) i odlazi u specijaliziranu onkološku kliniku “MD Anderson” u Houstonu. Otac njegove supruge, Stephani, je deset godina ranije liječen u njoj i život mu se produžio za 8 godina, iako su prognoze bile vrlo loše. Sean i Stephani su tek počeli raditi i nisu sebi mogli priuštiti široku policu zdravstvenog osiguranja. Njihova polica od 469 $ mjesečno (20% njihovog dohotka), pokrivala je tek 2000 $ dnevnog bolničkog liječenja.

“Mi ne primamo police s popustom” rekla im je gospođa koja radi u “MD Anderson”, kada je Stephani nazvala kako bi dogovorila pregled za supruga.

Tada je Stefphani rečeno kako cijena početnog pregleda, te šestodnevni boravak u bolnici radi osnovnih pretraga za utvrđivanje plana liječenja, stoji 48.900 USD, koji se moraju uplatiti unaprijed. U cijenu nisu uračunati lijekovi i terapija koje slijedi. Stephani tada moli svoju majku da ispiše ček i Reccijevi lete u Houston.

Samo tjedan dana kasnije, nakon početnih pretraga, Stephani ponovno zove majku i traži da ispiše još jedan ček, ovaj puta na 35.000 $, koliko je potrebno za početak liječenja. Seanovo zdravstveno stanje se rapidno pogoršalo i nije se moglo čekati s terapijom.

Po dolasku u bolnicu, Sean je 90 minuta čekao na recepciji dok je službenica tražila potvrdu od banke da je ček validan, a potom je morao kreditnom karticom platiti još 7500 $ predujma. Direktor za odnose s javnošću bolnice “MD Anderson”, Julie Penne, kaže kako je “traženje predujma za usluge posve uobičajeno u svim bolnicama diljem SAD-a.”

Dijagnoza: Ne-Hodgkinov limfom (NHL) – Ukupna cijena predujma za početnu dozu kemoterapije: 83,900 $.

Prvi od 344 redaka koji se protežu na 8 isprintanih stranica bolničkog računa, koji sadrži nerazumljive numeričke kodove i skraćenice. Preveden na jezik razumljiv običnom građaninu on znači: “1 Acetaminofe tableta 325 MG.” Cijena tih tableta, a koje su generička verzija Tilenola, na Amazonu je 1,50 $ (100 komada), a mogu se kupiti bez recepta.

Deseci daljnjih točaka na tom računu navode na primjer, “CHEST, PA and LAT 71020 – 283 $”, a što je zapravo obično rendgensko snimanje srca, za koje bi Sean inače platio 20 $.

Svaki put kada sestra uzme uzorak krvi, na računu se pojavljuje šifra: “Rutinsko vađenje krvi” s cijenom od 23 $ do $ 78 za svaku od rutinskih laboratorijskih analiza krvi. Obitelj Recci je samo to stajalo 15.000 USD. Da je kojim slučajem Recci imao dovoljno godina i mogao koristiti zdravstveno osiguranje za starije osobe, bolnici bi za te iste laboratorijske pretrage bilo isplaćeno tek par stotina dolara. Prema zakonu, tada se bolnici plaća približan trošak usluga.

Na drugoj strani Reccijevog računa, zbrojevi se “podebljavaju”, pa mu je naplaćeno 13 dolara za “1 Rituximab inj 660 mg.”. Obična injekcija od 660 mg Rixutana, čudesnog lijeka za rak. Uobičajena prosječna cijena ovog “lijeka”, a koju naplaćaju bolnice poput “MD Anderson” je 4 $, ali oni vjerojatno dobivaju i popust na količinu, pa je prava cijena između 3 i 3,5 $. Što znači da “MD Anderson” na pacijentu zarađuje 400% po injekciji.

Ukoliko upitate “MD Anderson” za komentar u vezi cijena usluga, dobit ćete pismenu izjavu u kojoj stoji: “Pitanje financiranja zdravstvenih usluga je vrlo kompleksno i za pacijente i za pružatelje zdravstvenih usluga i za vladina tijela …. MD Anderson naplaćuje usluge jednako kao i druge velike bolnice ili akademski medicinski centri.”

Tvrdokorni stav bolnice spram cijena usluga je itekako isplativ. Iako je “MD Anderson” formalno neprofitna jedinica u sklopu Sveučilišta u Teksasu, njezin profit, kojeg ostvaruje pružanjem medicinskih usluga, jedan je od najvećih u svjetskim razmjerima. Njegova operativna dobit za fiskalnu godinu 2010., a prema izvještaju ministarstva zdravstva, bila je 2,05 milijarde dolara. Poprilično iznenađujuća svota za ustanovu te vrste.

Direktor “MD Anderson”, Ronald De Pinho, prima plaću od 1.845.000 USD godišnje. Ta svota ne uključuje i druga primanja, kao na primjer ona koja prima, prema Houston Cronicleu, od nekoliko farmaceutskih tvrtki (razlog zbog kojega više ne predaje na sveučilištu).

De Pinhova plaća je dvostruko veća od plaće Francisca Cigarroa, direktora teksaškog sveučilišta, a čijeg je je dio i “MD Anderson”. Ovakva struktura plaćanja je simbol američke medicinske ekonomije i jednaka je na svim sveučilištima diljem SAD-a, gdje su direktori sveučilišnih i drugih bolnica daleko bolje plaćeni nego oni koji vode sveučilišta.

U poslovnoj četvrti Houstona nalazi se i Texas Medical Centar. Kompleks koji se sastoji od 280 objekata, bolnica, zdravstvenih ustanova među kojima je “MD Anderson” kao najbolji brand tvrtke. Medicina je postala veliki biznis. Somenimo da su u Houstonu od 10 najboljih poslodavaca, čak su 5 od njih bolnice, uključujući i “MD Anderson”, sa 19.000 zaposlenih.

Kako se to dogodilo? Odakle dolazi sav taj novac? I kuda to sve vodi?

Kada pogledate bolničke račune koje je Sean Recci platio kao i svi drugi pacijenti, ne vidite racionalnog objašnjenja, niti razloga za tako visoke cijene zdravstvenih usluga.

Svakog pacijenta oboljelog od karcinoma pluća čekaju 4 kutije sterilnih gaza po toj cijeni. Koji su razlozi, dobri ili loši za to da karcinom podrazumijeva trošak od pola ili milion dolara? Što to čini jednu dozu “čudesnog” lijeka tako skupom? Zašto jednostavna laboratorijska pretraga, kroz nekoliko dana u bolnici dostigne cijenu veću od prosječnog automobila i zašto razvoj tehnologije povećava cijenu usluga, umjesto da ih snižava?

U SAD-u ljudi troše skoro 20% BDP-a na zdravstvenu zaštitu. Upola više nego stanovnici drugih razvijenih zemalja. Ipak, rezultati takvog zdravstvenog sustava nisu nimalo bolji nego drugdje, štoviše, često su mnogo lošiji.

Prema posljednjim opsežnim istraživanjima, provedenim od konzultantske tvrtke McKinsey & Co., Amerikanci troše više na zdravstvenu zaštitu nego deset zemalja s najskupljim zdravstvenim uslugama (Japan, Kina, Njemačka, Španjolska, Kanada, Italija i Australija). Ilustracije radi, čišćenje nakon uragana Sandy je državu koštalo 60 milijardi, a samo prošlog tjedna se isto toliko u SAD-u potrošilo na zdravstvenu zaštitu.

Zavod za statistiku rada kaže da su projekti koji će najbrže rasti do 2020., većinom vezani uz zdravstvenu skrb. Američki najveći grad, New York, obično se smatra svjetskom prijestolnicom financijskih usluga, no od 18. po veličini najvećih privatnih poslodavaca u New York-u, čak 8 su bolnice, a tek 4 banke. Naravno, za svaku pohvalu je činjenica da je se toliko ljudi bavi liječenjem bolesnih. No, kada cjelokupno gospodarstvo koje nose porezni obveznici, poslodavci i potrošači, troši mnogo više nego u bilo kojoj drugoj zemlji za isti proizvod, onda je to neodrživo.

Međutim, zdravstvena industrija ima i volju i sredstva da nastavi na isti način. Prema Center for Responsive Politics, farmaceutska industrija i komercijalizirano zdravstvo u sprezi s organizacijama koje predstavljaju liječnike, bolnice, domove za njegu i ostale zdravstvene usluge, na lobiranje u Washingtonu su od 1998. potrošile 5,36 milijardi dolara. Usporedbe radi, na lobiranje za obranu i zrakoplovnu industriju potrošeno je 1,53 milijarde, a za energetski sektor 1,3 milijarde $.

SAD su jedina razvijena zemlja koja nema obvezno zdravstveno osiguranje za sve građane. Imaju najskuplji sustav medicinske njege u svijetu, a čak 17% posto stanovnika Amerike je potpuno nezbrinuto.

“Ako vam se sviđa vaš zdravstveni plan, zadržite ga!” Tako je predsjednik Obama biračima obećavao promjene u američkom zdravstvenom sustavu. Koliko su ta obećanja bila prazna, vrijeme će pokazati.

Do tada, farmaceutska industrija i liječenje kao izvor zarade, kao i kompletan sustav s privatnim bolnicama i drugim ustanovama i dalje će gomilati dobitke, dok će većina građana i dalje gutati gorku tebletu prenapuhanih bolničkih računa u zamjenu za rutinsku liječničku njegu.

Sustav medicinske njege u Americi je primjer za kojim se nitko ne bi volio povesti. Međutim, našao se način kako privatizirati zdravstvo i u Europi. Spasonosni model se zove “javno-privatno partnerstvo”. Model privatizacije je jednostavan. Prvo se nađe “gubitaš”, a potom se nađe onaj tko će ga spasiti. Sličan sustav se već provodi kako u Hrvatskoj tako sigurno i na čitavom Balkanu

Podsjetimo kako se pod izgovorom o “nužnosti rezova u javnoj potrošnji” u cijeloj Europi pokušava usvojiti model koji bi privatnim ulagačima dozvolio da preuzmu jedan dio zdravstvenog sektora. U Španjolskoj se na samu naznaku takve mogućnosti početkom siječnja odgovorilo masovnim protestima. Od tada je “bijela plima”, kako su zbog bijelih kutova nazvali demonstrante, još dva puta u protekla dva mjeseca preplavila ulice svih većih gradova u Španjolskoj. Vrlo slična situacija se događa trenutno i u Hrvatskoj.

Španjolci su svjesni da su zdravstvo i školstvo posljednja linija obrane ostatka ostataka socijalne države.

***HRVATSKA I BALKAN***

Hrvatski zdravstveni sustav doživjet će krah, čeka nas amerikanizacija: Samo će se bogati moći liječiti! 

“MI GUBIMO zdravstveni sustav. Štrajk liječnika će se nastaviti, a pacijenti koji su bolesni i preplašeni će i dalje biti zadnja rupa na svirali i žrtve kao što su već 23 godine”, rekla je predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

Nakon što je Ustavni sud donio odluku po kojoj se ukida radna obveza, liječnici planiraju dalje nastaviti sa štrajkom, a liste čekanja, koje su ionako preduge, samo će nastaviti rapidno rasti.

“Hrvatski zdravstveni sustav će propasti, dobit ćemo američki”

“Propast ćemo u roku par mjeseci kad nam počnu stizati ostali državljani EU, pogotovo oni iz skandinavskih zemalja koji imaju dobre mirovine i odluče provesti po nekoliko mjeseci u sunčanoj Hrvatskoj gdje također imaju pravo na dostupnost zdravstvenih usluga. Tada će nastupit scenarij da će sve više liječnika privatno početi naplaćivati usluge pa u našem zdravstvenom sustavu uskoro više neće biti liječnika”, rekla je predsjednica Udruge.

Krajnji ishod svega će, dodaje, biti da će nam se ukinuti paket zdravstvenih usluga kakav imamo sada i dobit ćemo pravi američki sustav gdje će mogućnost liječenja imati samo oni koji si to mogu i platiti.

“To će značiti krah svega u sustavu zdravlja, to je jedna izvjesna budućnost”, zaključila je predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata .
 
(index.hr/uredio:nsp)