Uobičajen i uviježen prehrambeni savjet je da se izbjegavaju zasićene masti i umjesto toga konzumiraju polinezasićene masti, poput onih u biljnim uljima

Ali ovaj prehrambeni konsenzus počinje polako pucati po šavovima jer studija za studijom ne pokazuje nikakvu zdravstvenu korist u izbjegavanje zasićenih masti.

Najnovija studija provedena od strane istraživača sa sveučilišta u Sjevernoj Karolini i Illinois, u suradnji s National Institutes of Health, i objavljena u časopisu British Medical Journal, objavila je prave i realne rezultate, prenosti Naturalnews.

Istraživanje je utvrdilo da prehrana koja zamjenjuje zasićene masnoće s polinezasićenim mastima nije uzrok pada kolesterola u krvi, i takva prehrana nije dovela do nikakve promjene u riziku od srčanih bolesti ili smrti.

Kolesterol? Zasićene masti? Vjerojatno u redu

Istraživači su ponovno analizirali podatke prikupljene iz koronarnog eksperimenta 1970-tih godina u kojem su 9423 rezidenta državnih mentalnih bolnice i staračkih domova nasumično dobili zadatak da zadrže istu prehranu ili zamijene maslac i druge zasićene masti s polinezasićenim mastima (u obliku margarina i kukuruznog ulja).

Pokazalo se da nije bilo nikakve veze između potrošnje polinezasićenih masti i rizika od bolesti srca.

Istraživanje nije razmatrilo još jednu kategoriju masti, mononezasićene masti, koje se nalaze u visokim razinama u maslinovom ulju i orasima. Istraživači su zaključili da došlo je do “precjenjivanja prednosti zamjene zasićenih masnoća s biljnim uljima.” rakao je britanski kardiolog Aseem Malhotra, i savjetnik Nacionalnog foruma za pretilost.

“Javno zdravstvena poruka se treba promijeniti i usredotočiti se na prehrambene promjene koje su pokazale poboljšanje po zdravlje, a to znači mediteranski stil prehrane visokozasićenim masnoćama.”

U 2015. godini, SAD je postala posljednja država na zemlji koja je odbacila upozorenja protiv prehrane koja uzrokuje kolesterol, nakon što je savjetodavni odbor za prehranu nacije zaključio da ne postoje znanstveni dokazi povezanosti između unosa hrane koja povisuje kolesterol i srčanih bolesti.

Iako je vlada je nevoljko napustila svoj ​​prijašnji položaj u cijelosti, i dalje preporučuje “jesti što manje hrane koja uzrokuje kolesterol.”

Unatoč tome vlada stalno ponavlja: “Nema apsolutno nikakvih dokaza da je kolesterol loš za vaše zdravlje, no i dalje dalje preporučujemo da ljudi ograniče unos zasićenih masti”, ali dokazi pokazuju da će ovaj prehrambeni lažni idol uskoro pasti.

Niz velikih studija u više navrata pokazale su da ljudi koji unose visoko zasićene masti nemaju ništa veće šanse da umru ranije od ljudi koji jedu manje tih istih masti.

U 2015. godini, časopis British Medical Journal je pregledao rezultate 50 ranijih studije koje su istraživale vezu između zasićenih masti, trans masti i zdravstvenih ishoda.

Otkrili su velike dokaze da su trans masti opasne 21% više po srčane bolesti, 28 posto više po koronarne bolesti srca, te povećanje od 34 posto povećanje rizika od prerane smrti.

Nisu pronašli niti jedan dokaz da su zasićene masti loše za zdravlje! Niti jedan!

Industrija lijekova će zanemariti nova otkrića

Zašto vladine agencije i medicinski establišment tako nerado napuštaju svoje zastarjele smjernice u lice neoborivih novih dokaza?

S druge strane, ljudi su jednostavno spori u promjeni svojih ideja i načina života.

U dijelu, to je vjerojatno zbog nerazmjernog utjecaja farmaceutske industrije, koja želi zadržati visoku razinu prodaje na tržištu lijekova za snižavanje kolesterola, statina – najprodavanijeg lijeka svih vremena.

Znanstvenici su sada počeli izazivati ​​slijepo prihvaćanje koje karakteriziraju stav prema lijeku statinu od njegovog uvođenja prije 20 godina.

Snažan dokaz da je droga efektivna u snižavaju nivoa kolesterola u krvi blokirajući aktivnost enzima koji su uključeni u sintezu kolesterola , brzo je prihvaćena kao “čudesni lijek.”

No, kako je najnovija studija utvrdila, kolesterola u krvi može biti marker za srčane bolesti, ali sigurno nije glavni razlog srčanih bolesti i bolesti krvnih žila.

A prema studiji objavljenoj u stručnoj recenziji za kliničku farmakologiju 2015. godine, statini mogu zapravo značajno povećati rizik od bolesti srca.

Drugo istraživanje je utvrdilo da je učinkovitost lijekova statina na smanjenje bolesti srca samo 1 posto, a ne 36-54 posto kako tvrde farmaceutske tvrtke.

U isto vrijeme, utvrđene su šokantno visoke stope ozbiljnih nuspojava lijeka protiv povišenog kolesterola: “Povećane stope raka, katarakt, dijabetes, oštećenja kognitivnih funkcija i mišićno-koštani poremećaji”, napisali su istraživači.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

O mlijeku se jako puno priča i mišljenja su podijeljena. S jedne strane nas uvjeravaju da je mlijeko dobra i vrlo zdrava hrana, s druge strane nam se savjetuje da ga izbjegavamo ili čak potpuno izbacimo iz prehrane

O čemu se ovdje radi, zašto vladaju takva potpuno suprotna mišljenja, kome vjerovati i konačno: da li piti mlijeko ili ne?

Sirovo mlijeko, a s time mislim na domaće svježe mlijeko koje nije industrijski obrađeno, prirodna je i zdrava hrana, kao i svi mliječni proizvodi napravljeni od takvog mlijeka.

Sirovo mlijeko je izvanredan izvor nutrijenata, ali i vrlo važnih korisnih laktobakterija, za koje danas znamo da igraju presudnu ulogu u jačanju imuniteta i zaštiti organizma od raznih bolesnih stanja. Također je izvrstan izvor vitamina, minerala i enzima, te sadrži punovrijedne proteine i masnoće, koji su građevinski materijal za naše tijelo.

Problem s mlijekom je u industrijskom uzgoju i preradi. Kako je to slučaj i s drugim namirnicama, industrijska prerada uništava mlijeko i daje mu sasvim drugačija svojstva. Mlijeko koje kupujemo u prodavaonicama pasterizirano je i homogenizirano.

Pasterizacija je proces kojim se mlijeko zagrijava na visokim temperaturama da bi se uništile bakterije u mlijeku, što na prvi pogled možda zvuči ispravno, znajući da su patogene bakterije uzročnici raznih bolesti. Međutim, ovaj proces potpuno mijenja njegovu strukturu i ono zapravo ne postaje sigurnije za upotrebu.

Osim što zagrijavanje na visokim temperaturama ubija patogene bakterije, ono ubija i korisne laktobakterije te uništava mnoge druge hranjive komponente. Visoka temperatura potpuno mijenja strukturu osjetljivih mliječnih proteina koji onda postaju vrlo teški za probavu i potencijalno štetni za zdravlje.

Pasterizacija potpuno uništava enzime koji su potrebni za razgradnju i probavu mlijeka, smanjuje sadržaj vitamina, denaturira mliječni protein, uništava vitamine B12 i B6, vitamin A, vitamin D, vitamin C, onemogućuje apsorpciju kalcija iz mlijeka, ubija korisne bakterije i promiče patogene!

Ako ostavite sirovo mlijeko na sobnoj temperaturi, mlijeko se neće pokvariti već će se ukiseliti, što je prirodan način konzerviranja mlijeka uz pomoć laktobakterija. Korisne bakterije iz sirovog mlijeka drže pod kontrolom one loše, no pasterizirano mlijeko nema korisnih bakterija koje bi ga čuvale od truljenja.

Denaturirani mliječni proteini su zbog svoje strukture vrlo teško probavljivi, a osim toga su u pasteriziranom mlijeku uništeni svi enzimi i korisne laktobakterije koje pomažu razgradnju i probavu proteina iz mlijeka. Zbog toga je industrijski obrađeno mlijeko jedan od najčešćih alergena koji se povezuje uz cijeli niz zdravstvenih problema – probavne smetnje, alergije, kolike kod dojenčadi, karijes, osteoporoza, artritis, problemi s rastom kod djece, učestale infekcije ušiju kod djece, bolesti srca i rak.

Međutim, sirovo mlijeko nema takvo djelovanje, već upravo promiče zdravlje na mnoge načine. Mnogi ljudi koji ne podnose mlijeko, u pravilu mogu tolerirati sirovo. Zapravo, sirovo mlijeko se toliko razlikuje od industrijski obrađenog, da se ove dvije namirnice ne bi ni trebale nazivati zajedničkim imenom.

S pasterizacijom se počelo 20-tih godina prošlog stoljeća u vrijeme kad je tuberkuloza bila česta, kao i druge zarazne bolesti uzrokovane lošim zdravstvenim stanjem životinja i lošim higijenskim uvjetima i metodama proizvodnje.

Ali vremena su se promijenila i danas se upotrebljavaju tankovi od nehrđajućeg čelika, mašine za mužnju i sistemi za rashlađivanje, te se provode stroge sanitarne inspekcije čime pasterizacija postaje potpuno nepotrebna. Jedino tko ima koristi od pasterizacije je industrija jer se pasteriziranom mlijeku produžava rok trajanja.

Drugi proces kojem se mlijeko izlaže je homogenizacija, razbijanje molekula masnoće pod velikim pritiskom, da bi se spriječilo stvaranje vrhnja na mlijeku. I ovo je vrlo neprirodan postupak jer masnoća koja se dobije više nema svoju prirodnu strukturu.

Osim toga se iz mlijeka uklanja (obire) masnoća tako da kupovno mlijeko sadrži 1 – 3% mliječne masti (ovisno o vrsti krava, prirodno mlijeko sadrži 4,5 – 6% mm). Zbog straha od prirodnih masnoća i agresivne propagande nemasnih proizvoda, industrija je uspjela plasirati na tržište light mlijeko, koje je zapravo industrijski višak koji preostaje nakon obiranja vrhnja za proizvodnju drugih mliječnih proizvoda.

Upravo su u mliječnoj masti najvažniji nutrijenti mlijeka. Mliječna mast sadrži vitamine A i D koji su potrebni za asimilaciju kalcija i proteina, pa bez ovih vitamina kalcij i proteini postaju teže iskoristivi i potencijalno opasni. Ona je također bogata kratkim i srednje dugačkim lancima masnih kiselina koje štite od bolesti i jačaju imunološki sistem. Tu je i vrlo vrijedna CLA (konjugirana linolenska kiselina) koja ima snažno antikancerogeno djelovanje. Svi ovi važni nutrijenti nestaju industrijskom preradom mlijeka.

Industrija koristi naziv ‘svježe’ mlijeko, ali je svako kupovno mlijeko pasterizirano, pa i ono koje se naziva ‘svježim’. Razlika između ‘svježeg’ i ‘trajnog’ mlijeka je u temperaturi i vremenu kojem se mlijeko izlaže tijekom pasterizacije.

Svježe se mlijeko zagrijava na 60 do 70 °C, najčešće u trajanju od 30 minuta, dok se trajno mlijeko naglo zagrijava na temperature preko 130 °C (tzv. UHT proces) što mu još više produžava rok trajanja. Tvrdnja da se mlijeko pasterizira radi zaštite potrošača samo je još jedan mit, jer se zapravo mlijeko pasterizira radi produžene trajnosti.

Tu su nadalje i problemi antibiotika, pesticida i hormona rasta, te činjenica da se skoro sve komercijalne krave hrane žitaricama umjesto da pasu travu, što je njihova prirodna hrana. Sve ovo mijenja kompoziciju masnoća u mlijeku, posebno CLA. Prava prirodna hrana za krave koje daju mlijeko je zelena trava u proljeće, ljeto i jesen, te sijeno zimi. Nikakvo brašno od soje, žitarice i razni industrijski otpad ne mogu predstavljati dobru hranu za životinje. Vitalne tvari – vitamini A i D, te ‘aktivator X’ – potrebni su za optimalnu asimilaciju minerala i u velikoj mjeri su prisutni u mlijeku krava koje pasu travu, osobito brzo rasteću travu u proljeće i jesen. No, vitamini A i D se drastično smanjuju a aktivator X potpuno nestaje hrane li se krave komercijalno žitaricama i sojom.

Ne tako davno, prije ‘modernih’ industrijskih metoda, generacijama su ljudi koristili i djeca odrastala na domaćem svježem punomasnom mlijeku, prirodnom žutom maslacu, svježim domaćim sirevima i vrhnju. Ako imate mogućnosti nabavljati domaće sirovo mlijeko i prave prirodne mliječne proizvode, to je nešto najbolje što možete učiniti za zdravlje svoje obitelji.
 
(istineilaziohrani.blogspot.hr//uredio:NSP)

Kuhanje s biljnim uljima poput suncokretovog oslobađa toksične kemikalije koje su povezane s rakom i degeneracijom mozga, objavili su britanski znanstvenici

Svinjska mast, maslac, kokosovo i maslinovo ulje bolji su izbor, smatraju istraživači.

Prilikom zagrijavanja biljna ulja kao što je kukuruzno, suncokretovo, palmino i sojino oslobađaju kemikalije aldehide koje su povezane s raznim oblicima raka i neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove.

Martin Grootveld, profesor bioanalitičke kemije i kemijske patologije s britanskog De Montfort University rekao je da pržena hrana poput ribica i krumpirića sadrži 100 do 200 puta više aldehida od dopuštene dnevne doze po smjernicama WHO-a.

Korištenjem maslaca, maslinovog ulja i svinjske masti stvaraju se manje količine aldehida, a najzdravije je kokosovo ulje.

Omega-6 masne kiseline u biljnim uljima istiskuju važne omega-3 kiseline koje su neophodne da bi mozak bio zdrav, objasnio je profesor John Stein, profesor emeritus neuroznanosti s University of Oxford.

On smatra da je manjak omega-3 kiselina važan čimbenik u nastanku niza mentalnih problema i stanja kao što je disleksija.

Tom problemu zdravstvene organizacije i prehrambena industrija ne pridaju dovoljno pozornosti, upozorili su stručnjaci.
 
(plivazdravlje.hr/uredio:nsp)

Juha od češnjaka napravljena sa 50-ak češnja češnjaka, crvenim lukom i majčinom dušicom može pobijediti većinu virusa gripe, prehlade pa čak i novog zimskog virusa norovirusa koji izaziva povraćanje, proljev, temperaturu, glavobolju i grčeve u želucu

Iako se medicina konstantno razvija, ljudi se sve više okreću prirodi. Antibiotici i drugi lijekovi ne ‘pale’ uvijek jer su virusi i bakterije iz dana u dan otporniji i jači.

Ono što je super kod češnjaka jeste to što na njega ne utječu mutirani, promjenjeni i novi virusi – on se uspješno bori sa svim “pridošlicama”. To se događa zbog kemikalije “alicin” koja dokazano snižava kolesterol i krvni tlak i spriječava začepljenje krvnih žila.

Jedno istraživanje Sveučilišta u Washingtonu pokazalo je da je češnjak i do 100 puta učinkovitiji od 2 najpopularnija antibiotika u borbi protiv bolesti, koje izaziva bakterija koja je najčešće odgovorna za bolesti koje se prenose hranom.

Kada zgnječite češanj češnjaka oslobađa se alicin koji zajedno s drugim sastojcima ubija štetne organizme poput virusa i bakterija koji izazivaju prehlade, gripu, upalu uha, itd. A najbolje je to da ne nanosi štetu organizmu.

Donosimo vam recept za ljekovitu juhu od češnjaka:

50-ak češnjeva češnjaka (oko 5 glavica), očišćenih i oguljenih
2 žlice maslaca
2 žlice maslinovog ulja
2 veća crvena luka, nasjeckana
1 žlica nasjeckane svježe majčine dušice
6 šalica (od 250 ml) pileće bistre juhe (kao osnova)
1 svežanj svježeg začinskog bilja – peršin, majčina dušica, lovorov list (možete upotrijebiti i sušene začine)
3 šalice starog kruha narezanog u kockice
1 šalica masnijeg kiselog vrhnja

POSTUPAK

1. Zagrijte peć na 180C. Odrežite vrhove (1/3) glavice češnjaka. Tako pripremljen češnjak polijte maslinovim uljem i umotajte u aluminijsku foliju. Pecite u pećnici 90 minuta. Ostavite da se ohlade.

2. Za to vrijeme zagrijte 2 žlice maslinovog ulja i puter u loncu na srednjoj temperaturi. Pirjajte crveni luk nekih 10-ak minuta. Istisnite pečeni ohlađeni češnjak iz omota i ubacite ga u dinstani crveni luk. Izmiješajte, dodajte nasjeckanu majčinu dušicu, pileću juhu i ubacite svežanj svježeg začinskog bilja (ili koristite manje sušenog).

3. Smanjite temperaturu, dodajte komadiće kruha i ostavite sve da krčka 5 minuta dok kruh ne omekša.

4. Izvadite svežanj začinskih biljaka pa dobivenu juhu miksajte u blenderu dok ne dobijete polukremastu smjesu. Vratite u lonac pa stavite obično vrhnje za kuhanje. Posolite i popaprite po želji.
 
(dnevno.rs/uredio:nsp)

Bio jednom jedan seljak koji je prodavao maslac pekaru

Jednoga dana, pekar posumnja u seljaka i odluči izmjeriti maslac da vidi da li mu je seljak dao točno jedan kilogram.

Imao je što i vidjeti – bilo je manje maslaca nego što mu je seljak rekao. Toliko se razbjesnio da je tužio seljaka.

Sudac upita seljaka da li koristi vagu za mjerenje.

Seljak odgovori: “Poštovani suče, ja sam prost čovjek. Ne koristim ove moderne vage, ali imam jednostavan kantar (naziv za rimsku vagu).”

Sudac ga onda upita da objasni kako mjeri maslac. Seljak odgovori…

“Poštovani suče, mnogo prije nego što je pekar počeo kupovati maslac od mene, ja sam svakoga dana kupovao kilu kruha od njega. Svakoga dana kada pekar donese kruh, ja ga stavim na jedan kraj kantara i odmjerim mu točno toliko maslaca na drugoj strani. Ako je netko kriv, onda je to pekar.”

Pouka: U životu nam se uvijek sve vrati istom mjerom. Nekim ljudima je nepoštenje preraslo u naviku, tako da više i ne znaju što je istina. Ali koga oni to zavaravaju?

Samo sami sebe.
 
(vestinet.rs/uredio:nsp)

Svinjska mast je godinama nepravedno bila zanemarivana, a ugled su joj umanjile tvrdnje kako njen sastav narušava ljudsko zdravlje

Ali, posljednja istraživanja idu u prilog masti. Štoviše, smatra se da je čak i zdrava za tijelo. Naravno, kao i sa svim ostalim, s mašću ne treba pretjerivati, ali svakako zaslužuje biti dijelom svakog kućanstva baš kao u vremenima naših baka i djedova.

Ovo su prednosti masti:

Po svom sastavu svinjska mast je 40% zasićena masnoća dok je, primjerice, kokosovo ulje 85% zasićena mast. Većinu monozasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, zdrava masna kiselina koja koristi radu srca i koja je povezana s nižom razinom lošeg kolesterola.

U svinjskoj masti ima dvostruko više oleinske kiseline nego u maslacu.

Svinjska mast ima visoku točku vrenja. Točnije, svoju strukturu ne mijenja prilikom zagrijavanja iznad 250 stupnjeva Celzijusa.

Stoga, namirnice pržene u svinjskoj masti apsorbiraju manje štetnih radikala koji se u slučaju drugih topljivih namirnica, poput maslaca, povećavaju prženjem.

Naravno, konzumacija pržene hrane u većim količinama se ne preporuča, ali kada to i činite posegnite za dobrom starom masti.

Masnoće iz masti imaju sve prednosti te je dokazano kako su tijelu potrebne za obavljanje svakodnevnih funkcija, ali u manjoj količini nego što se kroz prošlost koristila.

Mast sadrži kalorije, ali istraživanja potvrđuju kako je riječ o zasitnoj namirnici koja stvara duži osjećaj sitosti. Prednost je što se masnoće iz masti pretvaraju u energiju te pomažu apsorpciji vitamina.

Svinjska mast sadrži kolesterol koji se u tijelu, pod utjecajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcija.

Izgleda da su naše bake i djedovi, ipak, znali što rade.

Svinjska mast opet u igri! 

Na listi “opasne” hrane sada su šećeri, bijela brašna i sol. Doručkujete li voće bez masti koje će razgraditi vitamine, niste na dobitku

Zdravlje srca i krvnih žila nije povezano s mastima koje konzumiramo! Koliko vam god to nevjerojatno zvučalo, tabue o uzročno-posljedičnoj vezi između koronarnih bolesti i masne hrane ruši nova studija Britanske zaklade za srce koja je objedinila čak 72 istraživanja provedena na uzorku od 600 tisuća ispitanika.

Masti i proteini polako, ali sigurno vraćaju reputaciju zdrave hrane, a glavni krivci za bolesti postaju – ugljikohidrati.

Brašna i šećeri neželjeni

Dr. Rajiv Chowdhury voditelj je dosad najopširnijeg istraživanja, prenosi Business Insider. On objašnjava da su glavni neprijatelji zdravlja bijeli kruh, bijela riža, krumpir, rafinirani šećeri i industrijski obrađene soli…

Apsolutni hit u gastronomiji, uz nedodirljivo mjesto koje na tronu poželjnih masti drži ekstradjevičansko maslinovo ulje, jest svinjska mast. Gledate li na masne kiseline koje sadrži, svinjska mast bolja je od maslaca. Sadrži 60 posto mononezasićenih masti, a te masti povezane su s niskim rizikom od srčanih bolesti. Maslac, za usporedbu, sadrži 45 posto mononezasićenih masti.

Većinu mononezasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, vrlo zdrava masna kiselina koja pomaže radu srca i koja je povezana s manjim razinama lošeg LDL kolesterola.

Masti koristimo u svakodnevnoj prehrani i one su, nakon ugljikohidrata, najvažniji izvor energije za organizam i važan izvor vitamina A, D, E i K jer su to vitamini topivi u mastima.

Među tabue također svrstava podjelu na dobre i loše masti

Postoji dobar i loš unos masti. Loš je ako nam se glavnina prehrane temelji na zasićenim mastima poput masnog mesa, maslaca, hidrogeniziranih masti i slično, dok su puno prihvatljivija maslinova ulja, biljna ulja bogata omega-3 masnim kiselinama te masti iz plave ribe i orašastog voća. Uravnotežimo li unos dobrih i loših masti i ako one ne prelaze 30 posto dnevne energije dobivene kroz masnoću, postižemo prehrambenu ravnotežu unosa masti..

Želimo li konzumirati samo namirnice iz kojih se dobivaju dobre masti, moramo paziti da koristimo što je više moguće biljne namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama, kao što su to maslinovo, suncokretovo, repičino i sojino ulje, avokado, masline i orašasto voće.

Također, barem tri puta tjedno trebalo bi konzumirati ribu zbog izvora omega-3 masnih kiselina. Smanjimo li ukupne masnoće i životinjske masti koje jedemo – masno meso, svinjetinu, punomasne mliječne proizvode i drugo – regulirat ćemo kolesterol. Nutricionistica objašnjava da pravilan odabir masti mjesto u prehrani ima već u prvom dnevnom obroku.
 
(dnevno.rs,vecernji.hr/uredio:nsp)

Cijeli svijet polako uviđa činjenicu da kada tijelu damo ono što mu je potrebno, može se izliječiti ono što smo mislili da je neizlječivo

Dobar primjer neizlječivog, a čestog problema je zubni karijes, a opsežna istraživanja koja su sada dostupna javnosti otkrivaju više o prirodi karijesa kao i činjenicu da postoje lijekovi koji mogu pomoći.

Kako prirodno izliječiti karijes

Prema Američkom udruženju dentologa, karijes dobivamo kada hrana koja sadrži ugljikohidrate (šećere i škrob) kao što su kolači, bombone, mlijeko, riža i sl često ostaju na zubima. Bakterije koje žive u ustima razvijaju se na takvim ostacima, a kao rezultat proizvode kiselinu.

Tijekom vremena, ove kiseline uništavaju zubnu caklinu, što rezultira karijesom.

Postoji nekoliko problema s ovom teorijom uključujući:

• Skupina urođenika koji su ugljikohidrate žvakali, a nikad nisu četkali zube niti koristili zubni konac, imala je sve zube skoro bez karijesa.
• Bakterije ne konzumiraju prerađeni šećer ili brašno zbog nedostatka hranjivih tvari u njima.
• Namirnice koje bakterije vole kao što su mlijeko, povrće, meso, riba i voće uglavnom nisu navedene kao uzročnici karijesa

Dakle, ako moderna objašnjenja uzroka karijesa nisu točna, što je onda zapravo uzrok?

Istraživanja dr. Westona Pricea i drugih zubnih pionira svodilo se na tri čimbenika:

• Nedovoljno minerala u prehrani
• Nedovoljno vitamina topivih u mastima (A, D, B i K)
• prisustvo fitinske kiseline zbog koje crijevni sustav ne apsorbira pravilno hranjive sastojke.

Tijekom vremena, ako vašoj prehrani nedostaje vitamina i minerala, ili sadrži visoke razine fitinske (iz žitarica, sjemenki, orašastih plodova i mahunarki) omjer kalcija i fosfora neće biti u ravnoteži, što će rezultirati izvlačenjem minerala iz kostiju, odnosno gubljenjem zuba i slabljenjem kostiju.

Dakle, dugogodišnje uvjerenje da šećer uzrokuje karijes je istina, ali zato jer uništava hranjive tvari iz tijela, a ne jer ga bakterije jedu i proizvode kiselinu koja uništava zube.

Hrana koja može izliječiti karijes

Kako bi vratili promjer kalcija i fosfora u krvi, i kako bi omogućili mineralima da se vežu za zube nije dovoljno samo ne jesti previše slatkiša ili prerađene hrane.

Zapravo moramo jesti hranu koja sadrži velike količine minerala i vitamina koji će graditi čvrstu zubnu caklinu.

Hrana na koju se treba fokusirati je:

• kokosovo ulje, organski mliječni proizvodi (naročito maslac), organski uzgojeno meso, morski i juhe od kostiju.
• organska uzgojeno povrće, a idealna bi bila juha od kostiju s povrćem.
• jetra

Ograničite namirnice koja imaju visok udio fitinske kiseline poput žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, kao i prerađene hrane koja je će poremetiti ravnotežu šećera u krvi.

Dodaci prehrani koje treba uzeti u obzir:

• fermentirano ulje iz jetre bakalara
• magnezij – potrebno za pravilno korištenje kalcija i fosfora
• želatina – ako nemate vremena za juhu to je dobar izbor jer je odlična za desnu i probavu

Sada možete vratiti svoj blistavi osmijeh….
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(webtribune.rs,youtube.com/uredio i preveo:nsp)

Država štiti prehrambenu i drugu industriju, a ne potrošače. No, zato znanstvenici trebaju govoriti i osvijestiti konzumente da čitaju deklaracije, te upozoravati koji aditivi i sastojci mogu, sukladno znanstvenim istraživanjima, ugroziti zdravlje

Ledeni vjetar je kolač koji obožavaju djeca, a i stariji jer kažu da je lagan, a u usporedbi s drugim teškim slasticama neki ga stavljaju i na listu zdrave hrane. Sastoji se od jaja, šećera, malo jabučnoga octa, brašna, mlijeka, vanilije, masla, slatkog vrhnja i raznog voća.

Barem bi tako sastav trebao izgledati. Često se prodaje i u našim slastičarnicama, potrošači vjerojatno misle da konzumiraju prirodni kolač iz kućne radinosti s gore navedenim sastojcima. Ali fotografija naše čitateljice s deklaracijom tog kolača iz jedne dalmatinske slastičarnice pokazuje njegov ‘ponešto’ drukčiji sastav, piše Slobodna Dalmacija.

Pa tako u svoje tijelo unosite i ovo: E471, E472, E322, E401 i E404, E101, E160a, aroma, brašno, masnoća, pa onda opet malo aditiva: E420ii, E436, E435 i E340. I onda na red dolazi bjelance, cijelo jaje, više vrsta voća… Dakle, posluže vam kolač s 11 e-brojeva.

Kako provjeriti svaki pojedinačni “E” i njegovu eventualnu štetnost?

Grupa hrvatskih stručnjaka iz podučja medicinske biokemije, medicine, kemije, farmacije osnovali su Savjetovalište o E-brojevima. Također, na webu (e-brojevi.udd.hr) stavili su svoja saznanja o aditivima koji se koriste u prehrani.

Ovisno o utjecaju na ljudsko zdravlje, E-brojevi su označeni različitim bojama: aditive označene crvenom bojom svakako bi trebalo izbjegavati, one označene žutom bojom ne bi trebalo često konzumirati, dok aditivi označeni zelenom bojom ne ugrožavaju ljudsko zdravlje.

I sada se vratimo na naš kolač. Dio E-brojeva iz “ledenog vjetra” se nalazi u kategoriji zelenih, dakle bezopasni su, međutim tri E-broja su u katergoriji žutih, između kojih je i 436 polioksietilen (20)-sorbitan-tristearat (polisorbat 65), a za koji se kaže da u organizmu može povećati resorpciju štetnih tvari topljivih u mastima. Iako se smatra bezopasnim, često konzumiranje, kažu naši stručnjaci, nije preporučljivo.

Također, u ‘našem’ kolaču se nalazi i jedan crveni ‘E’ za koji stručnjaci kažu da ga treba svakako izbjegavati i to E340. Za njega, među ostalim, piše ovo: “Kalijevi fosfati. Prevelik unos fosfata može omesti resorpciju drugih minerala. Često konzumiranje nije preporučljivo. Izbjegavati!”, stoji u upozorenju oko tog aditiva iz “ledenog vjetra”.

Važno je istaknuti da dalmatinski slastičari, kao i prehrambena industrija ne krše zakon ili neki drugi propis koristeći navedene aditive u hrani. Na potrošaču je da čita deklaracije. No, strani i naši stručnjaci svejedno upozoravaju da ima dobrih i loših aditiva.

Država štiti prehrambenu i drugu industriju, a ne potrošače. No, zato znanstvenici trebaju govoriti i osvijestiti konzumente da čitaju deklaracije, te upozoravati koji aditivi i sastojci mogu, sukladno znanstvenim istraživanjima, ugroziti zdravlje. Kolač iz vaše priče ne bih nikada jela niti bih ga dala svojim ukućanima, ima toliko zdravih i prirodnih slastica koje mogu napraviti sebi i svojim bližnjima – kaže nam Anita Šupe, nutricionistica iz Šibenika.

Navedimo i da nisu svi aditivi štetni, naprotiv. Primjerice, kurkumin, roboflavin, klorofil, karoteni, likopen, octena kiselina, brašno sjemenki rogača, pčelinji vosak i deseci drugih svakodnevno konzumirajmo u hrani bez straha.

Biolog i imunolog dr. sc. Srećko Sladoljev izbjegava hranu s pojedinim aditivima, ali kaže i da nešto buni i otežava razlikovanje aditiva.

Trebalo bi zakonski jasno odijeliti koji su E-brojevi bezazleni, a koji predstavljaju rizik ako se učestalo konzumiraju. Potrošaču se teško snaći, neće on hodati okolo s papirom i uspoređivati E-brojeve – kaže Sladoljev.

Nakon što smo to razjasnili vratimo se “našem” kolaču koji nas je ponukao da obiđemo i naše trgovine i provjerimo koji se sve štetni aditivi kriju u proizvodima koje najviše konzumiramo. Pogledali smo etikete stotinjak proizvoda, a upitali smo i trgovce što se najviše prodaje.

“Amerikanizacija” kuhinje

Salame, tj. trajne i polutrajne kobasice, hrenovke, gotove pizze, toast sirevi, suhomesnati proizvodi – sve su to artikli koji se najčešće nalaze na našim stolovima. U posljednje vrijeme “amerikanizacija” kuhinje se najviše vidi po tome što kupujemo gotove pizze, ubacimo je u mikrovalnu i večera za cijelu obitelj je spremna.

Pizza koju smo mi imali u rukama sadrži konzervans natrijev nitrit koji je, prema Savjetovalištu za E-brojeve, označen crvenom bojom, dakle trebalo bi takve namirnice zaobilaziti u širokom luku. Sadrži i difosfate, a za njih se ovo kaže: “U velikim koncentracijama mogu ometati resorpciju kalcija, magnezija i željeza u organizmu, pa unos velikih količina (više od 1,5 do 2,5 g na dan) može dovesti do smanjenja koštane mase, osteoporoze i do taloženja kalcija u organizmu. Često konzumiranje nije preporučljivo”.

Pizza je ‘začinjena’ i aromom dima. Tu je i popularna kocka za juhu koja sadrži glutaminska kiselina, a o njoj se kaže: “Prirodni pojačivač okusa i zamjena za sol (vidi E621 – E625). Moguće je da uzrokuje alergijske i pseudoalergijske reakcije. Smije se dodavati mnogim namirnicama jer se zasad smatra bezopasnom. Mogući utjecaj glutaminske kiseline i/ili njezinih soli u obliku prehrambenih aditiva na nastanak određenih bolesti još nije istražen do kraja, a znanstvena je javnost podijeljena u mišljenju oko sigurnosti uporabe ovih aditiva. Izbjegavati!”.

Osim toga na deklaraciji kocke piše “sadrže i dinatrijev inozinat, dinatrijev guanilat”. Zamislite, takva kocka za juhu od povrća sadrži samo 0,8 posto mrkve, 0,7 posto celera i 0,5 posto poriluka! Dakle, 98 posto sastojaka čine kojekakve arome, konzervansi, pojačivači okusa, stabilizitarori, zgušnjivači…

Školarci često za marendu jedu tople sendviče. U jednom splitskom fast foodu su nam rekli da u njega stavljaju toast šunku visoke kvalitete.

Provjerom smo utvrdili da ta šunka “visoke kvalitete” sadrži samo 50 posto svinjskog mesa, ostalo je voda, škrob, biljna vlakna, maltodekstrin i naravno aditivi: E407, aroma mesa, E450, E451, E316, E621, E250.

Pa tako naši stručnjaci za prvog s liste aditiva iz šunke, među ostalim, kažu: “Istraživanja na eksperimentalnim životinjama pokazala su da razgradni produkti karagenana, koji nastaju pod utjecajem visoke temperature i kiselina, izazivaju ulceracije gastrointestinalnoga trakta te da mogu dovesti do kancerogenih promjena ili uzrokovati nastajanje Chronove bolesti.”

Za drugi aditiv je navedeno da ga treba izbjegavati jer može dovesti do “smanjenja koštane mase, osteoporoze i do taloženja kalcija u organizmu”.

U ruke smo uzeli i jednu od najpopularnijih salama, a koja opet sadrži natrijev glutamat. Pojedini naši stručnjaci preporučuju ga izbjegavati. Tu je i “E250 natrijev nitrit”, za koji naši stručnjaci kažu da je to: “sredstvo za konzerviranje – često konzumiranje nije preporučljivo; izbjegavati!”.

U tom trajnom proizvodu se nalazi i kalijev nitrit, a za koji znanstvenici kažu: “U kiseloj sredini (npr. u želucu) ili pri temperaturama višima od 130 °C (npr. pri prženju hrane) nitriti se pregrađuju u nitrozilov kation koji ima sposobnost nitrozacije sekundarnih i tercijarnih amina, pri čemu nastaju kancerogeni nitrozamini.

Vitamin C (E300), kao i ostali antioksidansi, sprječavaju nastajanje kancerogenih nitrozamina. Svi su nitriti problematični aditivi. U organizmu ometaju transport kisika u krvi jer prevode hemoglobin u inaktivni oblik – methemoglobin. Izbjegavati!”, pišu, između ostaloga, naši stručnjaci, piše Slobodna Dalmacija.
 

 
(slobodnadalmacija.hr,youtube.com/uredio:nsp)

Još uvijek mnogi žive u zabludi da je kravlje mlijeko visokokvalitetna namirnica koja sadrži velike količine proteina i kalcija. Međutim, posljednjih godina rezultati velikog broja istraživanja pokazali da od konzumiranja kravljeg mlijeka ima više štete nego koristi

Zbog viška fosfora i kazeina (proteina u kravljem mlijeku) ljudski organizam loše apsorbira kalcij iz kravljeg mlijeka, a ne može ni preraditu kazein u potpunosti, što dovodi do njegovog truljenja u crijevima. Toksini koji nastaju tijekom trulenja izazivaju povišenu kiselost organizma.

Česta uporaba proizvoda od kravljeg mlijeka (posebno pasteriziranog) smeta apsorpciji željeza i doprinosi formiranju sluzi u organizmu i razvoju gljivica. Neugodne posljedice toga su: alergije, česte prehlade, hunjavica, anemija i astma.

Istraživanja su pokazala povezanost između veće konzumacije kravljeg mlijeka i nekih ozbiljnih bolesti: osteoporoze (jer mlijeko povlači kalcij iz kostiju, umjesto da ga daje), ateroskleroze, ciste jajnika … Neki znanstvenici (npr. Colin Campbell ) povezuju uporabu mlijeka s nastankom raka upravo zbog kazeina.

Još jedan minus kravljeg mlijeka je njegova loša kvaliteta. Zatrovanost stočne hrane različitih pesticidima, kemikalije i lijekovi koje se daju životinjama (hormoni rasta, antibiotici itd.), loši uvjeti u kojima se odgaja stoka, zatim proces pasterizacije – zbog svega toga mlijeko i mliječni proizvodi doslovno postaju otrov.

Nemojte očekivati ​​ni dobar rezultat od kupovnog jogurta s probioticima. Zajedno s malom dozom tih probiotika dobit ćete porciju teškog probavni proizvoda, često s dodatkom šećera, konzervansa i umjetnih aditiva.

Bez obzira što ne smatram mliječne proizvode zdravim namirnicama, ponekad ih ipak jedem, jer na taj način unosim promjene u svakodnevni jelovnik, a volim i pikantan okus kozjeg ili ovčjeg sira, posebno u kombinaciji s povrćem.

Snaći se u izboru mliječnih proizvoda pomoći će ova hijerarhija.

Na samom vrhu ove hijerarhije su namirnice od sirovog kozjeg i ovčjeg mlijeka, koje su najbolje za uporabu, ako već ne možete bez mlijeka. Pasterizirano mlijeko gubi enzime, ali zahvaljujući manjim molekulama, jogurt i sir od kozjeg ili ovčjeg mlijeka predstavljaju bolji izbor, nego iste namirnice od kravljeg mlijeka.

Kriteriji u ovoj hijerarhiji su:

• Sadržaj enzima kojih ima samo u sirovim namirnicama i koji pomažu u probavi hrane. Tijekom obrade na temperaturi preko 50˚C enzimi se raspadaju. Zbog toga svaka pasterizacija otežava probavu namirnica.

• Veličina molekula. Molekule masti i proteina u kozjem i ovčjem mlijeku su znatno manje nego molekule kravljeg mlijeka. Što je manje molekula, našem organizmu je lakše da ih apsorbira.

• Sadržaj vlage. Namirnice manje vlažne zahtijevaju više napora za probavu.

Hijerarhija mliječnih proizvoda (od najmanje štetnih do najviše štetnih)

1. Jogurt i kefir od sirovog kozjeg ili ovčjeg mlijeka.

2. Sir od sirovog kozjeg ili ovčjeg mlijeka.

3. Jogurt i kefir od pasteriziranog kozjeg ili ovčjeg mlijeka / Jogurt i kefir od sirovog kravljeg mlijeka.

4. Sir od pasteriziranog kozjeg ili ovčjeg mlijeka / Sir od sirovog kravljeg mlijeka.

5. Jogurt i kefir od pasteriziranog kravljeg mlijeka.

6. Mladi sirevi od pasteriziranog kravljeg mlijeka (ricotta, mozzarella) – što više vlage, bolje je za probavu.

7. Kačkavalj i ostali tvrdi sirevi od pasteriziranog kravljeg mlijeka.

8. Topljeni, meki topljeni i dimljeni sirevi su jako teški za probavu i zagađuju crijevni sustav.

Pavlaka, kajmak i maslac pripadaju mastima, organizam ih probavlja dosta lako. Možete ih koristiti ponekad, samo birajte vrhnje s kraćim rokom trajanja, a maslac – najbolje kvalitete.
 

 
Ako niste u stanju živjeti bez omiljenih mliječnih proizvoda, možete pomoći svom organizmu tako što ćete slijediti načela kombiniranja namirnica. Mliječni proizvodi se najbolje kombiniraju sa sirovim i kuhanim povrćem. Primjerice, u restoranu, nije loš izbor grčka salata, salata s mocarelom ili povrće na grilu s kozjim sirom. Također, mliječni proizvodi se kombiniraju s drugim proteinima – jajima i ribom. Ne kombiniraju se sa: voćem, orašastim plodovima, žitaricama i škrobom. Dobra alternativa životinjskom mlijeku je kokosovo i bademovo mlijeko.

Hormoni opasni za djecu, a osobito za djevojčice

Postoji jednostavno pravilo – što je veća potrošnja sireva, veća je koncentracija hormona pojedena budući da su sirevi koncentrat suhe tvari mlijeka.

Prema stručnom radu endokrinologa dr. Clark Grosvenora, objavljenom u časopisu Endocrine Recenzije, kravlje mlijeko normalno sadrži 59 bioaktivnih hormona namijenjenih intenzivnom rastu teleta, ali kad se kravama muzarama dodaju sintetski hormoni dobiveni genetskom manipulacijom, a namijenjeni povećanju količine mlijeka, mlijeko postaje opasno za malu djecu , osobito za djevojčice.

Hormoni svojim djelovanjem na nano-molekularnoj razini daleko nadilaze očekivanja proizvođača, koji u stalnoj jurnjavi za povećavanjem profita ne prezaju od nikakvih sredstava pa ni zlouporaba.

Liječnici su davno došli do zaključka – što je ranija mjesečnica kod djevojčica, veći je rizik od rane pojave raka dojke.

Koliki je efekt hormona, najbolje se vidi na populaciji koja nije konzumirala mlijeko i mliječne proizvode već soju i sojine proizvode, u Japanu.

Nakon rata, Japan je bio devastiran, a zbog ‘amerikanizacije’ došlo je do promjene prehrambenih navika i naglog porasta potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda.

Pedesetih godina 20. stoljeća prosječna potrošnja mliječnih proizvoda bila je vrlo mala i iznosila samo 2,26 kilograma. Samo 20 godina kasnije ta je potrošnja otvaranjem shopping centara porasla na 53 kilograma po glavi stanovnika, što se odmah odrazilo na ranije sazrijevanje mladih Japanki i na porast broja oboljelih od raka.

Godine 1950. kod japanskih djevojčica prva mjesečnica dolazila je s 15,2 godina, a 25 godina kasnije s 12,2 godina. Danas je, sasvim sigurno, ta granica još niža. Svojim prehrambenim navikama, Amerikanci su u Japan donijeli i pretilost koja ozbiljno prijeti mladom naraštaju.

U modernoj proizvodnji mlijeka danas, kravama se daje goveđi hormon rasta dobiven rekombinacijom gena tj. somatotropin. Njega proizvodi poznati Monsanto, plasiran pod naivnim nazivom Posilac.

Njegova svrha je veće istiskivanje vimena kako bi se dobila veća produkcija mlijeka za 10-15%, a iz veće produkcije mlijeka dobit će se više sira za popularne cheesburgere.

Uporaba somatotropina u krava odobrena je kobnom odlukom FDA 1993 godine. Dakle, unatoč upozorenjima zdravstvenih vlasti, kao i bojkota dijela farmera, FDA se oglušila budući da je pod snažnim utjecajem industrijskog lobija i pritiskom od milijardu dolara prihoda.

Dobri poznavatelji fiziologije tvrde da je somatotropin kravama isto što i crack ljudima tj. stimulator koji životinje prestimulira te iscrpljuje do kraja. Zbog toga lako obolijevaju i umiru jer im je oslabljen imunitet.

Igra između zaštitnika ljudskog zdravlja s jedne i onih koji ga žele srušiti s druge strane, nastavlja se. Slično kao što se vodi bitka između proizvođača doping sredstava za sportaše i antidoping kontrole.

Pa i kao borba između komotnih, lagodnih ljudi nasuprot onih koji nastoje kritički promišljati.

Hrana za dojenčad?

Za kraj, ne bi vjerovali, ali mlijeko je uistinu hrana za dojenčad! Dakle, služi tome da hrani dojenče određene vrste kojoj je namijenjeno, dok ono ne prijeđe na krutu hranu.

Nijedna životinja nije tako glupa da poslije odvikavanja od majčinih dojki još uvijek dalje pije mlijeko. Ali čovjek želi ostati vječni sisavac.

Od svih životinja na planetu, ljudi su jedina stvorenja koja opetovano konzumiraju mliječne proizvode drugih vrsta.

Ono za što se pretpostavljalo da je korisna navika je, zapravo, više nego tek upitno. Znanstveni dokazi sugeriraju da su posljedice ove navike razorne, a sve češće se o tome raspravlja i u mainstream medijima.

Zbog ovih činjenica i razornih rezultata naše ‘ovisnosti’ o mlijeku, valja priupitati da li je pijenje tuđeg mlijeka uistinu prirodno i potrebno ljudima? Ljudi koji ne piju mlijeko su živi dokaz da nam ono nije potrebno.

Dakako, pijenje mlijeka je društveno uvjetovano (čitaj: interes profita) čemu svjedoči postojanje društava koje uopće ne konzumiraju mlijeko. Ono nema nikakve veze s našom obvezom prema zdravlju i prirodi. Već s ignorancijom.
 

 

 
(vestinet,youtube.com/uredio:nsp)

Svaki dan osoba dobiva oko tri prilike da poboljša prehranu kroz naviku kako bi se održala taj dan, i prenijela na slijedeći dan

Neki od nas, iz raznih razloga, ne mogu korigirati svoje prehrambene životne navike preko noći. Ponekad dostupnost zdravih sastojaka i zdrave hrane jednostavno ne postoji. Dodaci su skupi i frustrirajuće je uzimati dodatke prehrani nakon što se nastojimo prehraniti od hrane (koja dolazi od ozbiljno osiromašene zemlje).

To je razlog zašto sam veliki fan “doktoriranja” svoje hrane na najvišu i najveću potenciju. Napravite da vam hrana bude i medicina i dodatak prehrani, jednostavno na način da je upotrebljavate u svojim rutinskim receptima. Na taj način, ne morate se prisjećati da li ste uzeli dodatke prehrani ili se gušiti u tabletama. Time također ne zaobilazite probavne kanale. Možete se osjećati bolje od samog početka svakog dana. Šanse da to postignete su u tome što su neke od tih sastojaka skrivaju u vašem ormaru!

Bez dodatnih teškoća – ovdje su 10 supernamirnica koje možete dodati u svoj jutarnji napitak:

1. Maslac (krave hranjenih travom) – Postoji velika razlika između prehrambenog maslaca i maslaca kojeg se dobije od krave koja je pasla u odnosu na konvencionalne kupovne maslace. Uglavnom, Omega 3 i Omega 6 odnos je vrlo važan u borbi protiv upala. Ne samo da je “travom hranjeni” maslac bolji u smislu prehrane mozga (plus što dolazi od ne-GMO hranjenih krava), već se i miješa bolje u kavi. Dat ćemo vam primjer, Kerrygold neslani maslac dostupan je u mnogim trgovinama po Americi. Ovakva kava će vam dati energiju i opustiti vas u isto vrijeme.

2. Kokosovo ulje – Ako ste čitali o kavi sa maslacem, vidjet ćete ljude da dodaju komercijalno MCT ulje u kavu (MCT – srednjedugi lanci triglicerida). Molimo da preskočite to i direktno idete za kokosovim uljem, koje je blizu cjelovitom prirodnom proizvodu. Ovo je još jedna masna hrana za mozak koji je također anti-mikrobna bez da uništava dobre stanice. Pomiješajte ga ako hoćete sa maslacem. Najbolji kokosovo ulje je najmanje obrađeno – dobiveno centrifugiranjem. Uz pomoć kokosovog ulje pribavite si energiju, bolju apsorpciju hrane, ublažite boli, gubitak težine i još mnogo toga. Prednosti su zapanjujuće.

3. Kardamom (lat. elettaria cardamomum) – Je li upoznali ovog prijatelja, ako ste ikada imali zadovoljstvo ispijati tursku kavu. Kardamom je tajni sastojak. Ovaj blagoslovljeni začin pršti elektrolitima, sadrži vitamin C, željezo, vlakna i druge ljekovite osobine. On je nevjerojatan u regliranju probave i kažu borbi protiv depresije i raka. Ako imate problema sa apetitom – kardamom će vam pomoći. Plus miris i okus su nebeski – i to je razlog zašto možda nećete biti u mogućnosti se vratiti običnoj prehrani nakon dodavanja kardamoma. Vi ćete željeti koristiti ovaj začin u prahu. Ako vam se dogoditi da imate eterično ulje, onda ćete također imati pri ruci dobar osvježivač daha. No, ako želite koristiti ulje u kavi, morat ćete umočiti samo čačkalicom u bočicu ulja i promiješajte u lončiću za kavu. Da, to je količina za cijeli lonac kave – jer je to vrlo moćno ulje!

4. Cimet – Za većinu prednosti, koristite Cejlonski cimet. Većina sjeverne Američke koristi cimet koji ima visoku razinu kumarina, toksičnog za jetru. Cejlonski cimet se pokazao dobar kod popravljanja raspoloženja, za smanjivanje tjelesne težine, krvnog tlaka, poboljšanje zdravlja crijeva, smanjivanje boli, za oralno zdravlje i još puno toga. Vjerojatno se ne koristi toliko zbog okusa koji je mnogo suptilniji od tipičnog kupovnog cimeta. Uvijek dobili svoje organske začina u rinfuzi iz trgovine zdrave hrane i prenijeti ih u staklenke sačuvati svoj ukus.

5. Reishi gljive – Reishi (Ganoderma Lucidum, hrastova sjajnica) ili na kineskom Linh Zhi je prva ljekovita gljiva u Kini i najvrijednija je gljiva kineske farmakopeje već više od 2000 godina. Testirao na sebi kako bi bio siguran da postoji neka korist od dodavanja praha Reishi gljive moj jutarnji režim – ona postoji! Potrebno je neko vrijeme da primijetite, pa vas molimo da ju stavljete u kavu 3-5 puta tjedno. U samo jednu od mojih jutarnjih šalica, dodam između 1/4-1/2 žličice koje dobro promiješam. Fini prah se ne miješa dobro. Nakon mjesec dana pijenje ovakve kave, imat ćete manje bolova i bolji imunološki sustav i još toga. Neki ljudi smatraju da Reishi gljiva gorka – to može biti, ali ima okus koji se dobro slaže sa kavom.

6. Ljuska od jajeta – Neki ljudi dopunjavaju svoje zalihe kalcija mljevenjem ljudki od jajeta. Nisam pokušao, ali sam dodavao juske od jajeta svojoj kavi, da bi povratio neke minerale natrag. Korisitm svježa jaja sa farmi, ispirem ljuske, razbijem ih i stavim u mlinac. Nakon toga dobijemo fini prah kojeg stavljamo u kavu. One uništavaju i kiselost.

7. Sirovi Kakao prah – Ne samo da je to najbolji način da se osjeti kakao, već sirovi kakao ima minerale kao što su magnezij i željezo, flavonoidi i antioksidansi, koji spriječavaju raka i povećavaju zdravlje kardiovaskularnog sustava. On će također suzbiti glad i apetit.

8. Želatina – Da li vaši zglobovi i kosti “pucketaju” u jutarnjim satima? Onda nabavite neki snažan graditelj kolagena graditelja i dodatne proteine ​​sa želatinom koja umiruje vaš probavni trakt u isto vrijeme. Možete dobiti neukusne paketa u trgovini, ili kupovati proteine koji so dobiveni od životinja hranjenih travom. Također probajte lakše probavljivi kolagenski dopunski prah koji možete jednostavno dodati – bez prethodnog miješanja u vodi. Dodajte granule u hladnu vodu, neka odleži jednu minutu, a zatim dodajte u kavu. Bez tog prvog koraka, možda ćete jesti kavu u gelu! Očito, to nije za vegane i vegetarijance.

9. Cayenne ili Capiscum -  Je vrlo ljuti žarko crveni papar – ima svoje velike prednosti. Vjerovali ili ne, on se koristi diljem svijeta u kavi. On zapravo neutralizira kiselinu. Pogledajte na internetu meksički moka recept .

10. Muškatni oraščić, klinčić i / ili đumbir – Slično cimet i kardamomu, to su slatki začini s ljekovitim svojstvima. Ako su vam se svidjeti na bilo koji način, istražite neke recepte i učiniti da vaš napitak bude novi lijek. Evo, probajte naći recept za marokanski kavu, koja će vas stvarno probuditi i eventualno smanjiti bol, a pomoći vašim stanicama da se odgurnu od raka.

RECEPT: Marokanska kava – lončić za 4 kave: Začini + Kava

1/4 žličice svježe mljevenog cimeta
1/4 žličica svježe mljevenog crnog papra u zrnu
1/4 žličice svježe mljevenog đumbira
1/4 žličice svježe naribanog muškatnog oraščića
1/8 žličica svježe mljevene zelene kardamom sjemenke
1/8 žličice svježeg mljevenog klinčića

KAVA

jedva 1 šalica svježe prženog zrna kave (mljeveno)
4 šalice kipuće vode
vruće mlijeko, po želji
šeće , po želji

Najgora stvar koju sam pokušao tijekom mog eksperimenta je staviti u kavu protein sirutke – nemojte to probati u kavi! Jeste li znali da Nordijske zemlje poput Skandinavije koriste sirovo jaje kod kuhanja kave kavu? Igrajte se kroz eksperimentiranje ovim supernamirnicama, i kroz igru dođite do zdravlja!
 
(preveo: mag.Alfred Bošković/uredio: nsp)