Reagirala je i katalonska opozicija, čija liderica Inés Arrimadas kaže da Puigdemontov čin predstavlja udar na demokraciju, parlament, Španjolsku i Europsku uniju

Dok je Carles Puigdemont u utorak držao govor u parlamentu koji su tisuće stanovnika Barcelone pratile na golemom zaslonu na središnjem gradskom trgu, jedni su plakali od ganuća, drugi su bili zbunjeni, a treći su ga slušali s prijezirom

Kada je katalonski predsjednik govorio o “neovisnosti” svoje pokrajine, Merce Hernandez (36) je bila ganuta do suza. “Kakvo uzbuđenje, ovo je povijesni dan. Sretna sam”, rekla je.

Puigdemontov govor “čini mi se savršen, to sam i očekivao”, rekao je Albert Llorens, 69-godišnji umirovljenik.

No, pristaše neovisnosti nisu bili sasvim zadovoljni, budući da je Puigdemont u govoru poručio da “odgađa proglašenje neovisnosti kako bi ovih dana mogao početi dijalog” sa središnjom vladom u Madridu.

“U biti smo zadovoljni, ali smo očekivali više”, dodao je Pere Valldeneu (66) koji je došao čuti predsjednikov govor. “Ništa se neće dogoditi jer Madrid to neće dopustiti”, požalio se.

Sheila Ulldemolins (28) je sažela mišljenje velikog broja ljudi koji su bili na trgu. “Bio je to neodređen govor”, rekla je.

Na fotografijama s mjesta događaja vidljiva je velika promjena raspoloženja: uoči Puigdemontova govora vladala je euforija, a kada je on prvo odgođen, mogla se vidjeti napetost da bi se dobrim dijelom nakon završetka obraćanja atmosfera pretvorila u žalost. Neki su i zaplakali.

Nakon Puigdemontova izlaganja koji je trajao gotovo sat vremena, Trg luka pobjede počeo se polako prazniti.

Nakon 1. listopada i zabranjenog “referenduma” o samoodređenju Katalonije, na kojemu se više od 90 posto glasača izjasnilo za odcjepljenje, po podacima katalonskih vlasti sklonih neovisnosti, Puigdemont se našao pod golemim pritiskom: s jedne strane pristaša trenutačnog razlaza s Madridom, s druge, španjolske konzervativne vlade koja čitav proces smatra protuzakonitim te Katalonaca koji žele ostati u sastavu Španjolske.

Krize se pribojavaju i gospodarski krugovi. Neke tvrtke su već premjestile sjedište izvan Katalonije.

Nikakav dijalog zasad nije na pomolu i Španjolska je u najgoroj krizi od ponovne uspostave demokracije 1977.

I sami Katalonci su podijeljeni o tom pitanju. Većina ih se čak izjasnila protiv neovisnosti u anketi provedenoj u srpnju.

Oštra reakcija

Reakcija Madrida na rezultat referenduma bila je oštra. Premijer je zaprijetio uspostavom direktne vladavine nad Katalonijom, odnosno aktivacijom nikad prije korištenog Članka 155. španjolskog Ustava, koji središnjoj vladi omogućava da preuzme kontrolu nad autonomnom regijom ako ona “ne ispunjava obveze koje joj nameću Ustav ili drugi zakoni ili se ponaša na način koji ozbiljno šteti općem interesu Španjolske”.

Pritisak će se samo još više pojačavati.

Oglasila se i Europska unija, zabrinuta zbog posljedica koje bi neovisnost Katalonije mogla imati izvan granica Španjolske. Jasno je dala do znanja da bi izlazak Katalonije iz Španjolske značio izbacivanje te regije iz Europske unije.
 
(jutarnji.hr)

“OVO JE POSLIJE PADA BERLINSKOG ZIDA NAJVEĆI KONFLIKT NA ZAPADU IZMEĐU NARODA I DRŽAVE”

To je započeo i prvi internetski rat je u tijeku “, rekao je Julian Assange.

Odmah je precizirao: “Vodi se između Katalonije i Španjolske. Vlada i narodi Katalonije koriste internet kako bi organizirali svoj referendum o neovisnosti, a španjolske tajne službe to guše, čak i druge telekomunikacije, te uvode cenzuru.”

Osnivač WikiLeaksa dodao je to:

“To je nakon pada Berlinskog zida najveći sukob na Zapadu između naroda i države. Internetski rat u Kataloniji samo je dio tog sukoba.”

Assange je pozvao sve svoje “pratitelje” da na svim platformama gdje se nalaze označe Barceloni, kako bi “pokazali solidarnost s Kataloncima”.

Rekao im je da će na taj način pomoći Kataloncima da se zaštite od “agresivnog nadzora i napada cenzure iza kojih španjolska državna sigurnosna služba”.

Policija diljem Katalonije naložila je blokiranje svih mogućih biračkih mjesta i oduzme glasačke listiće i time onemogući “referendum o neovisnosti”.

Španjolska vlada priopćila je danas da je policija zatvorila 1.300 od 2.315 škola u Kataloniji koje su bile pripremljene kao glasačke jedinice na referendumu o neovisnosti Katalonije, koji službeni Madrid ne priznaje.

Izvor španjolske vlade izjavio je da su obitelji okupirale 163 škola označenih kao birališta, piše Reuters.

Španjolska policija infiltrirala se danas u telekomunikacijsko i tehnološko središte katalonske vlade, izvijestila je novinska kuća Vangardi, pozivajući se na tvrdnje radija “RAC1″.
 
(fakti.org)

Separatisti u Kataloniji pozivaju na “mobilizaciju” građana nakon što je španjolska policija privela 14 dužnosnika regionalne Vlade zbog planova da, unatoč odluci središnjih vlasti, provedu referendum o neovisnosti

“Zaustavite eskalaciju ovog radikalizma jednom zauvijek”, španjolski premijer Mariano Rajoy pozvao je prosvjednike i dužnosnike u Kataloniji. “Još nije kasno da se izbjegnu veći problemi.”

Dok je to govorio, u srijedu navečer sve do ranih jutarnjih sati u četvrtak stotine demonstranata blokirale su zgradu regionalnog potpredsedništva u Barceloni kako bi tamo zatočili policajce koji su vršili racije, piše Deutsche Welle.

14 službenika Katalonije uhićeno je nakon inzistiranja na regionalnim vlastima da održe referendum o neovisnosti 1. listopada unatoč protivljenju Madridu i odluke Ustavnog suda. Također je objavljeno da je policija zaplijenila nešto manje od deset milijuna glasačkih listića.

Vodeće novine El Pais i El Mundo procjenjuju da je Madrid dao veliki udarac organizaciji glasovanja. Među uhićenima su Josep Maria Hove, potpredsjednica regionalne katalonske vlade. Visoki sud u Kataloniji najavio je da su on i drugi visoki dužnosnici uhićeni na temelju istrage koja je započela u veljači.

Neimenovani izvor iz suda tvrdi da im se na teret stavlja da su ukrali i za potrebe separatista zloupotrebili poverljive podatke o španjolskim građanima.

Pregovori idu dalje

“Španjolska vlada je postala sramota za demokratiju“, rekao je Carles Puigdemont, šef katalonske vlade. „Nećemo se vraćati u mračna vremena.“ On je optužio Madrid da uvodi de fakto vanredno stanje kako bi sprečio održavanje referenduma.

Prema izveštajima medija, na protestima su se pojavile prve naznake nasilja nakon što su tjedne demonstracije bile masovne, ali mirne. Nepoznati počinitelji su ciglom oštetili vrata prostorija katalonskih Socijalista, koji su protiv odcjepljenja od Španjolske.

Prosvjeda za nezavisnost Katalonije bilo je u drugim gradovima u regiji, kao i u Madridu. „Ovde smo više zbog ponosa nego zbog nezavisnosti“, rekao je 23-godišnji Mark iz Barcelone. „Ako ne dobijemo nezavisnost danas, dobićemo sutra ili prekosutra.“

„Naravno, mogu se oduzeti izborni listići, mogu se zatočiti gradonačelnici koji učestvuju u referendumu, ali regionalna vlada neće odustati i poslije nekog vremena ponovo će planirati referendum“, komentira Günther Maihold, stručnjak za Španjolsku iz berlinske Fondacije za znanost i politiku.

On je za radio Detschlandfunk rekao da „Španjolska ulazi u konstelaciju u kojoj su rešenja pregovorima sve manje vjerojatna“ iako samo ona mogu pomoći.

Nacionalizam je sve jači

Maihold podseća da prema španjolskom Ustavu vlast u Madridu može obavezati regionalnu vlast da sprovode određene odluke i tako dokinuti svaku autonomiju. To su, ocenjuje Maihold, povoljni uvjeti za cvjetanje katalonskog nacionalizma.

„U katalonskoj vladi su spojene raznorodne radikalne snage koje pokušavaju politički prisvojiti i iskoristiti ovaj nacionalizam. Ponašanje španjolkog premijera Rahoja im ide u prilog jer on ne daje ni naznaku da želi pregovarati.

Na posljetku Katalonija ima određene argumente, recimo u pogledu financijskog uređenja gde je susjedna Baskija mnogo bolje tretirana.“

Ankete pokazuju da su Katalonci žestoko podjeljeni po pitanju nezavisnosti, ali da uvjerljiva većina želi da se referendum održi.

Prema anketi iz srpnja, 49,4 poosto Katalonaca je protiv nezavisnosti, a 41,1 za nezavisnost. Centralna vlast u Madridu ukazuju da Ustav ne predviđa mogućnost odcjepljenja i da samo centralna Vlada ima pravo raspisati referendume.
 
(DW.de)

Možemo očekivati da ovi semafori pojave uskoro i na Balkanu

Madrid je u okviru priprema za međunarodnu Paradu ponosa uveo “inkluzivne” semafore koji održavaju poštovanje rodne ravnopravnosti i prava homoseksualaca.

Na raskrižjima diljem grada postavljeni su semafori na kojima, pored standardnih figura čovjeka koji stoji ili korača, sada i figure gay parova signaliziraju pješacima kada prijeći ulicu.

U gradu se od ponedjeljka mogu vidjeti i semafori na kojima svijetle figure dvije žene ili djevojke, u suknjama, koje se drže za ruke.

Za zamjenu 288 semafora na 72 raskrsnice potrošeno je 22.000 eura.

Gradske vlasti priopćile su da je vizualni utjecaj semafora važan i za promoviranje rodne jednakosti i prava homoseksualaca.

Madrid će od 23. lipnja do 2. srpnja biti domaćin festivala World Pride, a novi semafori će nastaviti raditi nakon te proslave.
 

 
(fakti.org)

Gradovi će zabraniti vožnju automobilima i kombijima koji najviše zagađuju okoliš do 2025. godine kako bi doprinjeli borbi protiv zagađenja zraka

Paris, Madrid, Atena i Mexico City zabranit će vozilima na dizel gorivo vožnju po centrima tijekom sljedećih deset godina s ciljem smanjenja onečišćenja zraka, piše The Guardian.

Gradonačelnici Pariza, Madrida, Atene i Mexico Cityja u petak su najavili da će dizel automobile i kombije ukloniti s cesta do 2025. godine.

Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza, pokrenula je inicijativu tijekom Konferencije gradonačelnika C40 na temu klimatskih promjena koja se ovog tjedna održava u Mexicu.

‘Gradonačelnici su već ustvrdili da su klimatske promjene jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo. Zato danas ustajemo kako bismo rekli da ne možemo više tolerirati zagađenje zraka i zdravstvene probleme koje ono uzrokuje’, rekla je Hidalgo.

Helena Molin Valdés, čelnica koalicije Ujedinjenih Naroda za klimu i čisti zrak rekla je da čađa iz vozila na dizel znatno doprinosi lošem zdravlju i efektu staklenika.

Gradonačelnik Mexico Cityja Miguel Ángel Mancera rekao je da će povećanje investicija u javni prijevod pomoći u pročišćavanju zraka u gradu. Giorgos Kaminis, gradonačelnik Atene, rekao je da njegov cilj eliminirati automobile iz centra grada.

Nedavna istraživanja su otkrila da je čak u godini dana tri milijuna ljudi umre i milijuni ljudi oboli zbog posljedica nečistog zraka.

Aktivisti su pozdravili ovaj potez, rekavši da on dokazuje da je moguće očistiti velike gradove.
 
(jutarnji.hr)

DOTLE ĆE DONIJETI SVE POTREBNE ZAKONE I NOVI USTAV PO KOME ĆE BITI PROGLAŠENA NEOVISNOST

Parlament Katalonije odobrio je održavanje referenduma o neovisnosti te španjolske pokrajine u rujnu iduće godine.

Katalonski premijer, Carles Puigdemont, unaprijed je najavio “sudbonosni rujna 2017.”, naglasivši da će referendum biti održan unatoč protivljenju zvaničnog Madrida.

Puigdemont je istovremeno naveo da vlada Španjolske odbija s Barcelonom voditi pregovore i o referendumu i o neovisnosti.

Katalonski parlament je 9. studenog prošle godine usvojio rezoluciju kojom je proglasio “početak procesa formiranja neovisne države katalonije s republikanskom formom vladavine”.

Puigdemont je, inače, večeras parlamentu predložio “vozni red za formiranje nezavisne države” koji predviđa izglasavanje “svih potrebnih zakona” i formiranje državnih struktura.

Prema njegovom prijedlogu, referendum će biti održan u skladu s novim ustavom Katalonije.
 
(Fakti)

Gradonačelnik Madrida dozvolit će plivanje bez kupaćih kostima u gradskim bazenima nakon zahtjeva Asocijacije za razvoj nudizma

Posjetiteljima bazena u Madridu biće dozvoljeno da budu nagi nakon što su gradske vlasti odlučile dozvole “neobvezno dan za kupaće kostime” ovog ljeta, piše španjolski list “Pais”.

Gradski sekretar za sport donio je ovu odluku nakon zahtjeva Asocijacije za razvoj nudizma (ADN). Gradski bazeni će moći sami odlučiti da li žele sudjelovati u ovoj akciji, iako jedan već najavio da će odbiti dopuštenje za nudiste kupače.

Predsjednik ADN-a Ismael Rodrigo izjavio je za “Pais” da je ova organizacija poduzela inicijativu nakon uspjeha nekoliko prethodnih nudističkih dana, koji su održani na bazenima Madrida.

Rodrigo je izjavio da dan nudizma, koji će se najvjerojatnije održati trećeg tjedna srpnja, ima politički aspekt.

“Ovog dana želimo prenijeti naše španjolske, kršćanske vrijednosti”, rekao je on.

“Nema ničeg kriminalnog u vezi s tijelom i najbolji način da se to pokaže jeste da se ne nosi odjeća kada nije neophodna”.

“Na bazenima odjeća nije potrebna. Naprotiv, kupaći kostimi predstavljaju smetnju kada su mokri. To je običaj zasnovan na predrasudama”, zaključio je Rodrigo.
 
(sputniknews.com)

Kćerka Ante Pavelića, Višnja Pavelić umrla je prije nekoliko dana, na sam Božić, u svom domu u Madridu

Redatelj Jakov Sedlar ispričao nam je i dao dio snimljenog intervjua s poglavnikovom kćeri koji je napravio prije pet godina i za koji ga je molila da ne objavljuje dok ne umre.

Prije pet godina, u Madridu, u maloj sobici prepunoj knjiga, u stanu od nekih 70-ak metara kvadratnih, hrvatski redatelj Jakov Sedlar sjeo je s Višnjom Pavelić, kćerkom pokojnog poglavnika Ante Pavelića. Povod je bio dokumentarni film “Pavelić bez maske”.

Sedlar je 87-godišnju staricu zamolio da ispriča nešto o svom odnosu s ocem, privatne stvari. Razgovor je trajao dva puna sata. Namjera redatelja bila je da se razgovor sa kćerkom Pavelića objavi kako prilog spomenutom dokumentarcu, no Višnja ga je spriječila.

“Nemojte molim vas”, kazala mi je starica u strahu, prepričava nam redatelj.

“Znate. Ona je tada živjela u Madridu bez španjolskih dokumenata. Kada je čula sve što je izgovorila, prepala se. Bilo je to vrijeme kad je na vlasti bila ljevica i bojala se da je ne izbace iz zemlje”.

“Čekajte dok umrem”, rekla je tada i redatelj je ispoštovao.

Danas, pet godina nakon po prvi put imamo priliku čuti preko tri minute govora Višnje Pavelić. Priča o svom ocu, odnosu Crkve prema njemu, njegovom odnosu prema Židovima, o Stepincu.

“Crkva je uvijek bila protiv tate. Crkvu je smetala država. Oni su u prvom redu bili Jugoslaveni. No, to nije išta značilo jer ih je on uvijek respektirao”, kazala je i dodala kako Stepinac nikad nije volio njezinog oca. “Vatikan je bio izričito protiv Hrvatske”, dodala je.

Na pitanje bi li Pavelić danas bio zadovoljan s Hrvatskom, kazala je: Radi Bosne ne bi sigurno. Bosna mu je bila glavna briga”, ponovila je nekoliko puta.

Višnja Pavelić umrla je prije nekoliko dana, točnije na sam dan Božića u 92. godini, u tom istom stanu u Madridu.

Pogledajte intervju:
 

 
(dnevno.hr,youtube/uredio:nsp)

U Madridu je prije par dana došlo do prosvjeda protiv NATO saveza, a riječ je o organizaciji “Globalna platforma protiv ratova” i nekoliko drugih organizacija koje zastupaju stav da Španjolska ne treba biti članica NATO saveza

U Berlinu, Njemačka je također nedavno održan prosvjed protiv NATO saveza i militarizma na kojem se okupilo oko 1,000 ljudi. Okupljeni su prosvjedovali protiv NATO-ove uloge u sukobima diljem svijeta. Aktivisti su predstavljali 40 različitih organizacija koje su izašle na prosvjed pod sloganom “Položite Oružje”.

Španjolci su prosvjedovali protiv izgradnje vojnih baza na teritoriju Španjolske, a povod je zračna luka Torehon na kojem se gradi baza NATO saveza na 10 tisuća četvornih metara.

“Stop NATO”, “Imperijalizam je terorizam”, “Nećemo baze”, neki su od transparenata i pokliča koji su se mogli čuti na prosvjedu koji je okupio više stotina ljudi. Oni su održali marš dug 18 kilometara, od aerodroma Torehon do centra Madrida.

Anti-NATO i Antiglobalistička raspoloženja su u porastu u Europi, ao tome svjedoči popularnost desno orijentiranih stranaka, pa između ostalog i popularnost britanca Jeremy Korbina koji je postao prvi čovjek Laburističke stranke, a koji službeno deklarira kao točku svog političkog programa izlazak Velike Britanije iz NATO saveza.

U Španjolskoj postoje trenutno dvije vojne baze NATO saveza i u bazama su stalno prisutni pripadnici vojske SAD-a. Riječ je o avio-bazi Moron kod Seville i morskoj stanici Rota na jugozapadnoj obali Španjolske.

“Globalna platforma protiv ratova” je istaknula činjenicu da je od 1982. godine, od kako je Španjolska članica NATO saveza, do današnjih dana u operacijama NATO saveza sudjelovalo preko 140 tisuća Španjolaca.
 

 
(pravda.rs,youtube/uredio:nsp)

U početku mu je bilo neugodno objaviti i oglas, no gledajuću sinovljevu patnju osjećaj neugode ga je brzo prošao

Među novinskim oglasima u Španjolskoj za posuđivanje novca, kućne popravke i susrete “na slijepo” našao se ovih dana i oglas jednog 68-godišnjeg umirovljenika u kojemu nudi 5.000 eura, no on, međutim, ne traži društvo, već pomaže nezaposlenom sinu koji godinu dana pokušava pronaći posao.

Očaj ga je natjerao da ponudi novac u zamjenu za radno mjesto. “Umirovljenik nudi 5.000 eura poduzeću koje mu zaposli nezaposlenog, kvalificiranog, odgovornog i radišnog sina. Privatnost zagarantirana”, piše u oglasu u novinama Heraldo de Aragón, regionalnom listu sa sjeveroistoka Španjolske.

Otkako je prošli petak objavio oglas javilo mu se dvadeset tvrtki, no kaže “da treba ostati čvrsto na nogama”. Umirovljenik, koji je htio ostati anoniman, smatrao je da je oglas “jedini izlaz”.

Njegov 39-godišnji sin, oženjen i s 5-godišnjim djetetom, oduvijek je bio vezan ugovorima na određeno vrijeme u različitim sektorima, od informatike, hotelijerstva do prehrambene industrije. U rujnu prošle godine dobio je otkaz na posljednjem radnom mjestu, vezanom uz održavanje kemikalija, gdje je radio sedam godina, jer su stigli novi mladi zaposlenici.

Od tada bez prestanka traži novi posao. On je jedan od preko 4 milijuna nezaposlenih stanovnika Španjolske, nakon što je prošli mjesec njih 21.679 dobilo otkaz.

Španjolska je, uz Grčku, Cipar i Hrvatsku, zemlja s najviše nezaposlenih u Europskoj uniji.

Umirovljenik, koji je bio odvjetnik i živi u Madridu, prima mirovinu od 2.500 eura mjesečno, a s tim novcem mora uzdržavati petero djece. Njegova supruga je bolesna, a osim nezaposlenog sina, ostala četvorica sinova zarađuju po 1.000 eura, s čime teško izlaze na kraj.

“Tijekom karijere stvorio sam mnogo radnih mjesta. Najlakše bi bilo iskoristiti neki od kontakata i tražiti uslugu, no etika je obilježila moju karijeru”, govori.

U početku mu je bilo neugodno objaviti i oglas, no gledajuću sinovljevu patnju osjećaj neugode ga je brzo prošao.

“Mislio sam o 5.000 eura kao okruglom iznosu, no spreman sam dati i više“, ističe umirovljenik. Svejedno mu je hoće li netko sinu ponuditi mjesto zaposlenika ili sudionika u nekom projektu gdje će naučiti raditi nešto.

“Samo želim da izađe ‘iz bunara’ gdje se nalazi”, napominje. U manje od tjedan dana javilo mu se 20 poduzeća, no niti jedno nije pitalo za novac. Samo traže sinovljev životopis i intervju za posao.

Kompanije su iz različitih sektora, od kemijske industrije, hotelijerstva, osiguranja, nekretnina do grafičkog dizajna, a javila se i jedna tvrtka za odnose s javnošću. Gotovo sve su iz Zaragoze, grada na sjeveroistoku zemlje, gdje živi njegov sin i gdje je sjedište novina Heraldo de Aragón.

Umirovljenik je, međutim, oprezan: “Nikada ne znaš tko se nalazi iza vrata”.

Oglas je objavio bez sinovljeva znanja. Obavijestio ga je nekoliko sati prije nego su se novine pojavile na kiosku. “Jako se naljutio. Nije htio da ga prepoznaju u Zaragozi. To mu se činilo sramotno, kao gubitak dostojanstva”, govori umirovljenik. “No nakon što smo dugo razgovarali rekao mi je ‘Ti si najbolji otac na svijetu’ “.

Obitelj sada iščekuje rezultat susreta s tvrtkama koje su pokucale na vrata. Oglas, za kojeg je umirovljenik platio 90 eura, objavljen je prošli petak, subotu i nedjelju te će ponovno izaći u iste dane ovaj tjedan.

“Danas mu pomažem jer sam ja počeo raditi s 18 godina i imam ušteđevinu. No ovdje neću biti zauvijek”, kaže umirovljenik oslikavajući otužno stanje u Španjolskoj, ali i brojnim drugim zemljama juga Europe, u kojima su nekad radno sposobna djeca uzdržavala starije, a danas je obratno.
 
(poslovni.hr/uredio:nsp)