Hrvatski znanstvenik sa Švicarskom adresom upozorava kako se zbog raznih interesnih skupina, iluminata, masona i kako ih naziva ‘bankaroida’ civilizacija nalazi na pragu uništenja. Hrvatskoj istovremeno prijeti nestanak jer su sve njene vlade i ministri manipulirane od strane iluminatskih i masonskih ‘igrača’ te vode neoliberalnu politiku.

Ugledni fizičar Dr. Davor Pavuna od 1986. godine radi u Lausanneu u Švicarskoj kao sveučilišni profesor fizike, kemije kondenzirane materije te mikro i optoelektronike.

Objavio je preko 150 znanstvenih radova. Održao je stotinjak predavanja na uvaženim svjetskim sveučilištima. Kao savjetnika na području energetike ga je angažirao američki predsjednik Barack Obama. U intervjuu za Dnevno.hr i Radio Pulu sa znanstvenog aspekta objašnjava svijet u kojem živimo te upozorava da se zbog raznih interesnih skupina, iluminata, masona i kako ih naziva ‘bankaroida’ civilizacija nalazi na pragu uništenja. Razotkriva funkcioniranje Europske unije te načine kako ona dodjeljuje novac iz svojih fondova na koje Hrvatska ozbiljno računa.

Nedavno ste na HRT-u izjavili da postoji drugačiji način vođenja hrvatske države i društva. Nakon toga vas više nema na HRT-u. Na što ste pritom mislili?

Isto sam rekao u sam osvit referenduma oko ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Doduše malo brutalnije od drugih jer imam znanstveni uvid u cijelu stvar. Da budemo precizni, i ova a i prijašnja vlada vode neoliberalnu politiku. O tome ću govoriti kao fizičar a ne kao ekonomist jer smatram da je ekonomija prevaziđena znanost.

Napravljena je prije 50 -100 godina kada su u svijetu postojale potpuno druge relacije. Novac je tada bio realna, vezan za zlato ili u najmanju ruku garantiran od ozbiljnih vlada. Između ljudi i država izmjenjivala se roba, a banke su bile vjerodostojne. Danas 1 posto para-equestrian.com najbogatijih upravlja cijelim svijetom. Živimo u jednom visoko reguliranom sustavu gdje se jedna mala država poput Hrvatske ne može ponašati neoliberalno jer će nam stranci pokupovati sve. Hrvatske će sada već postala tako jeftina da najbogatiji čovjek u primjerice Meksiku, magnat Carlos Slim, de facto može kupiti cijelu našu zemlju.

Ali tko regulira sustav, nije li tržište potpuno otvoreno?

- Poznato je kako cijelim svijetom upravlja i manipulira manje od 32 tisuće ljudi. Neki ih nazivaju Iluminati, Bilderberzi, Masoni…Ja ih nazivam ‘bankaroidi’. Magazin Time je nedavno objavio imena petnaestorice glavnih igrača. Prije dva tjedan u istom je časopisu objavljena interesantna priča koja opisuje kako oni u Londonu u 9 ujutro sjednu i dogovaraju vrijednost Libora, razmjene kamata među bankama. Umjesto da to određuje tržište to rade nekakva tri tipa koji se međusobno dogovaraju.

Zašto to rade?

- Da bi nas i dalje pokradali. To nisu bankari već lopovi su nas dokazano kolektivno pokrali-bankaroidi. Dogodila se ne samo globalizacija već i financijski imperijalizam i porobljavanje čovječanstva.

Kad je to sve počelo?

- Mnogo ranije nego ljudi misle, odmah nakon Francuske revolucije. Sasvim je sigurno da se povijest zadnjih 300 ili 400 godina nije događala onako kako smo učili u školi. Spontanih revolucija nikada nije bilo. Nedvojbeno živimo u manipulativnom svijetu. Govorim to kao fizičar, znanstvenik.

Cijela naša civilizacija mogla se od početka napraviti da bude ‘održiva’ i u skladu s prirodom. No, to nije odgovaralo onih 1 posto privilegiranih koji su svoje interese vidjeli u primjerice eksploataciji nafte i sl. Još je Nikola Tesla bio protiv toga jer energije u prirodi ima dovoljno za sve . Ali ako ljude uvjerite da to nije tako, onda od njih možete napraviti robove koji trče za novcem. Jasno je da su današnje Vlade i ministri manipulirani iluminatskim i masonskim igračima posve neadekvatni. Problem je u tome da ovakav planet uopće ne može preživjeti.

Kakva nam je onda perspektiva?

- Postoje dva scenarija. Ili će pobijediti ljudi ljubavi koji su za održivu energiju, koje u prirodi ima dovoljno, te će naš planet živjeti u harmoniji, nazovimo tu civilizaciju ‘postteslina’ ili ‘postkvantna’, ili će i dalje vladati ovi ‘majmunoidi’, ‘bankaroidi’ i financijski manipulatori, a onda će s ovom civilizacijom biti gotovo.

Ali kako se tome oduprijeti, ima li uopće načina?

- Ljudi na žalost uvijek žele biti vođeni poput ovce. Često me zaustavljaju i predlažu mi da osnujem stranku i sl. Ne razumiju da je to prevaziđen koncept u kome smo se organizirali kao majmunoidi, gdje smo morali imati vođu čopora, orangutana. To su iskorištavali ljudi poput Tita ili kasnije Sanadera. Međutim, neće zavladati reda ako na vlast dođe Pepek, Štefek ili Pavuna. Sada je drugo vrijeme. Ljudi se sami moraju probuditi. Neće ih nitko spasiti ako to ne učine oni sami. Svatko od nas mora postati svjestan da je fenomenalan i jedinstven, ništa lošiji od mene ili od bilo kog drugog. I nakon toga krenuti u akciju.

Kako ocjenjujete trenutnu hrvatsku vladu ali i bivše vlade?

- Nema tu neke razlike. I jedni i drugi i treći vode liberalnu politiku pod utjecajem stranih centara moći. Ne samo da su zanemarili znanost već i proizvodnju što se može smatrati čak i kriminalnim aktom. Mislim da bi se sve vlade od 1999. do danas trebalo pitati šta su radili? Imali su 12 godina da ovu zemlju nakon rata postave na noge. A pritom je obrazovanje najvažnija kategorija. Da su manje ulagali u autoceste, a više u obrazovanje danas bi već imali stasalu generaciju koja bi mogla voditi ovu zemlju.

Vidite li put hrvatskog izlaska iz krize?

- Ja bih odmah nacionalizirao sve banke u Hrvatskoj. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković još je prije dvije godine u medijima izjavio da u bankama ima oko 20 milijardi kuna ušteđevine hrvatskih građana. Od toga 10 do 12 posto godišnje šaljemo u inozemstvo na račun kamata. Radi se o 2 do 3 milijarde kuna koje bi odmah riješile sva socijalna pitanja u Hrvatskoj. Ali ne, mi našim novcem, našom ušteđevinom, financiramo tuđe banke i države.

Da Hrvatska nacionalizira banke osudile bi je sve strane zemlje a ponajprije EU u čijim su državama nalaze njihove matice?

- To bi se svakako dogodilo. Zato cijeli postupak treba napraviti mudro. Dogovoriti ga s još nekoliko zemalja koje bi napravile isto. Pogledajte Island i Argentinu. Uz banke trebamo nacionalizirati i sve prirodne resurse. Zašto? Jer smo mala zemlja. Tu se ne mogu primjenjivati zakoni velikih brojeva, liberalizam. One vrijede za velike ekonomije. Ako u Hrvatskoj neki ‘gazda’ malo jače razvije posao, automatski ima monopol.

Poput Ivice Todorića?

- Sve to je rezultat privatizacije koja je dokazano bila kriminalna. Iz kakvog takvog sustava prešli smo u nešto što se uopće ne može definirati. Udbaši i bivši partijski rukovoditelji pritom su imali privilegiju da im banke daju jeftine kredite kojima su pokupovali društveno, odnosno naše vlasništvo. Svi mi ostali za to nismo imali novaca. To se uistinu može smatrati genocidom nad hrvatskim narodom.

Može li ulazak u EU to ispraviti?

- Ne može niti neće. Hrvati imaju iluzija o Europskoj uniji. To sam rekao i predsjedniku Ivi Josipoviću i nekim članovima Vlade koje znam. Mislite da su Europa, SAD ili druge zemlje tzv. zapada ‘demokratske’? Reći ću vam precizno, živim i radim već 34 godine na zapadu i svuda je Balkan i još gore od Balkana! Globalno se veliki sustavi poput Europske unije ponašaju ‘balkanoidno’. U sve odluke su uključene veće ili manje interesne skupine, lopovi, mafijaši, iluminati, masoni, bankaroidi, naftaši itd.

Imate li dokaz za to?

- Želite dokaz? Dok Hrvatska ime jednog ili dva lobista u Bruxellesu, samo kompanija Siemens ih ima preko 200! Pitam se što će ih toliko tamo ako sve pošteno funkcionira?

Što u tom svijetlu mislite o europskim fondovima na čiji novac ozbiljno računa hrvatska vlada?

- Ma nemojte biti smiješni. Pa ja nisam nikad dobio novac iz EU fondova samo na temelju znanstvenih dostignuća. Za to morate imati silne kontakte i poznanstva.

Tko može riješiti ovu duboku financijsku krizu u koju je Hrvatska upala?

- U Hrvatskoj ali i planetarno postoje znalci koji znaju riješiti ovu financijsku krizu. Ali to nije štednja i dodvoravanje stranim centrima moči. Ministar Linić se ponaša kao Drakula, iz mrtvaca siše krv. Zadnjih nekoliko godina se jasno vidi da u Hrvatskoj nedostaje ‘krvi’. Bilo je i lopovluka i manipulacija i svega ali bez krvi ne ide. Govore da će autoceste dati u koncesiju. Pa zašto to ne bi učinili s cijelom državom? To je smiješno.

Više možete poslušati ovdje…
 

 
 
(dnevno.hr, youtube.com/priredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10351"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Gospodarske crne brojke iz dana u dan preplavljuju Hrvatsku. Najnovija – 229 tisuća građana s 30. lipnja bilo je u blokadi. Istodobno pao je broj zaposlenih u industriji ali i potrošnja. Ima li nade za nas? Hrvatska zaduženost je u samo mjesec dana porasla 7.000.000.000 kuna !

 
[mp3player width=300 height=50 config=fmp_jw_widget_config.xml playlist=radui-101-treba-li-hrvatskoj-pomoc-mmf-a.xml]
 
“Ako se ovako nastavi, to bi značilo kolaps”

“Ako bi se ove crne brojke ovako slagale do kraja ljeta ili ne daj Bože do kraja godine, onda bi to značilo kolaps”, kaže nam ekonomski analitičar Žarko Primorac.

Iako smatra da je Vlada puno odgovornija od bivše i poduzima mjere, Primorac, barem za sada, ne vidi ogroman napredak pogotovo u investicijama.

“Ako se radi o tome da će najesen pokrenuti ove velike energetske objekte, kao što je Plomin ili Ombla ili nešto treće, ja još uvijek nisam siguran zato jer je stupanj pripremljenosti projekata vrlo nizak”, ističe Primorac.
 
[mp3player width=300 height=50 config=fmp_jw_widget_config.xml playlist=intervju-tjedna-nikica-gabric-radio-101.xml]
 
Santini: Sve ukazuje da će rejting pasti

Još slikovitije nam je to objasnio ekonomski analitičar Guste Santini.

“Kada kupujete auto razmišljate tjedan dana, kad kupujete kuću, razmišljate mjesec dana, kada se udajete morate promijeniti deset dečki da vidite koja vam je prava investicija, ne ide to baš tako”, kaže Santini.

Padu potrošnje, zaposlenih u industriji Santini dodaje i za njega ključnu brojku – pad produktivnosti rada za 2,7 posto. To nitko nije identificirao, a znači da se za toliko u prosjeku smanjila konkurentnost hrvatske države, objašnjava Santini i naglašava: nema nikakvih naznaka da se crne brojke neće nastaviti.

“Padne li nam rejting u devetom mjesecu, a sve pokazuje i ukazuje da će rejting pasti, drama je tu, ne treba je zvati i to je najgora priča u cijeloj priči”, zaključuje Santini.

Kupovna moć upola manja, a imamo duplo više kvadrata shopping centara po stanovniku nego Švicarska i Njemačka

Prema novom istraživanju GfK Centra za istraživanje tržišta i u razdoblju gospodarske krize skoro tri milijuna građana u Hrvatskoj redovito posjećuje shopping centre. Ako ste mlađi od 40 i živite u većem gradu gotovo sigurno pripadate u tu skupinu. Barem jednom mjesečno sjednete u auto i odvezete se tih desetak minuta do vašeg omiljenog shopping centra kako bi u miru birali u širokoj ponudi odjeće i obuće te usput obavili kupovinu svakodnevnih potrepština, a najčešće se nađe vremena barem još i za obaveznu kavicu.

Trgovački centri, “shopping“ centri, uobičajeni su u razvijenom svijetu i jasno je da ni Hrvatska nije iznimka. Takvi centri imaju bogatu tradiciju u SAD-u (dulju od 80 godina) dok u Hrvatskoj predstavljaju relativno novi, ali dobro prihvaćen, fenomen star svega oko desetak godina.

Kada su ti centri planirani sukladno ekonomskim, sociokulturnim i ekološkim parametrima oni investitorima zasigurno donose dobar profit, a potrošačima zadovoljstvo pruženom ponudom roba, usluga i zabavom. Kupcima naravno odgovara što veća konkurencija zbog nižih cijena i većeg prodajnog potencijala. Spoznaje se i da su upravo trgovački centri danas promijenili kupovne navike, pa čak i način korištenja slobodnog vremena kupaca. To nisu samo mjesta namijenjena kupovini, oni su postali javna okupljališta na kojima se isprepleće mnogo raznih sadržaja.

Kriza usporila izgradnju u Hrvatskoj, koja je ionako već blizu EU prosjeka

Kriza je ipak usporila iznimno velike planove izgradnje novih centara u Hrvatskoj, ali i sada smo već nadomak prosjeka EU po pokazatelju prodajne površine trgovačkih centara – oko 260 metara kvadratnih na 1000 stanovnika (što je 17. mjesto u Europi). Zagreb i okolica su prema koncentraciji trgovačkih centara daleko iznad tog prosjeka.

Podaci za 2011. godinu pokazuju da se Hrvatska nalazi u sredini (oko 260 metra kvadratnih) europske ljestvice i ima sličan broj četvornih metara prodajnog prostora trgovačkih centara kao Španjolska ili Italija, zemlje koje imaju veću kupovnu moć po stanovniku od Hrvatske. Prosječna kupovna moć građanina EU je 12.000 eura, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5.000 eura.

Švicarska, Češka, Slovačka, Poljska, Njemačka imaju manje kvadrata trgovačkih centara na tisuću stanovnika od Hrvatske

S druge strane, na primjer, jedna Švicarska, Češka, Slovačka, Poljska, Njemačka imaju manje kvadrata trgovačkih centara na tisuću stanovnika od Hrvatske. Površina trgovačkih centara na tisuću stanovnika daleko je najveća u Norveškoj (gotovo 700 kvadrata), zatim u Švedskoj (blizu 400 kvadrata) te Estoniji i Islandu (oko 380 kvadrata). Visoko su pozicionirani i naši susjedi Slovenci i Austrijanci (preko 300 kvadrata). Na dnu ljestvice (ispod 100 kvadrata) nalaze se Rusija, Turska, Bugarska, Ukrajina, Grčka, Srbija i BiH.

90 posto kućanstava s visokim prihodima svakodnevno u je u shopping centrima

No, kako kriza/recesija i dalje ozbiljno kreše krila našoj potrošnji to se lako može dogoditi da će trgovački centri ostati stvarno dostupni i povoljni samo bogatijoj klijenteli.

Ostali će preživljavati uz ograničenu ponudu s povoljnijim cijenama u manje reprezentativnim trgovinama bliže mjestu stanovanja. Na to svakako ukazuje činjenica da je u Hrvatskoj kupovna moć na razini od svega 41 posto one u EU. Dalje, visina prihoda potrošača znatno utječe na posjet trgovačkom centru.

Tako, oko 60 posto kupaca iz kućanstva s prihodima ispod prosjeka za Hrvatsku (do 5.500 kuna) odlaze do trgovačkih centara dok to redovito čini preko 90 posto potrošača iz kućanstava s  višim i visokim primanjima.

Zbog čega se obično najčešće odlazi u posjet trgovačkom centru? Na prvom je mjestu kupovina odjeće (za oko 70 posto posjetitelja), slijede supermarketi (za oko 65 posto posjetitelja),  te obuća (za oko 60 posto posjetitelja). Osim toga, izbor određenog trgovačkog centra najčešće određuje njegova blizina te ponuđeni asortiman trgovina/proizvoda (za približno oko 50 posto posjetitelja) a tek na trećem su mjestu akcije. Način plaćanja se svodi na tri uobičajena: prvenstveno je to gotovina  (oko 90 posto) ili u kombinaciji s debitnim i kreditnim karticama (preko 50 posto, odnosno oko 20 posto).

Hrvatski građani uporno prodaju zlato i ne dižu štednju iz stranih banaka u Hrvatskoj. Tko ih je to naučio?

Talijanske banke u Hrvatskoj, vječno pitanje propasti ! Italija friško u dubokoj recesiji.

Talijanska ekonomija je u drugom tromjesečju pala za 0,7 posto što će povećati pritisak na vladu Maria Montija da počne bolje balansirati između mjera štednje i onih za rast u trenucima dok je država skliznula duboko u recesiju.

Loši rezultati će vjerojatno dovesti u pitanje može li Monti vratiti na pravi put Italiju sa ruba dužničke krize. “Unicredit je očekivao pad od 0,5 posto u prvom tromjesečju”, kazala je Chiara Corsa iz Unicredita te dodala da su očekivali “jasnije usporavanje recesije”.

U prva tri mjeseca ove godine talijanski BDP je pao za 0,8 posto, a današnji rezultati pokazuju da se država još uvijek bori za spas. Uspoređujući sa drugim tromjesečjem 2011. godine talijanska ekonomija je pala za 2,5 posto, objavio je Nacionalni institut za statistiku.

U borbi za spas talijanske ekonomija Montijeva tehnokratska vlada je već uvela niz paketa mjera štednje, povećala poreze i uvela reforme, no očito one još ne pokazuju rezultate. Dok vlada procjenjuje da će ekonomija ove godine pasti za 1,2 posto, Bank of Italy smatra da će to biti 2 posto, a udruga poslodavaca Confindustrija čak 2,4 posto.

[highlight color="yellow"] Sve je više depozita što se tiče štednje u bankama u Hrvatskoj! To je vječna LAŽ! Vaši depoziti su već transportirani u obliku papira, u svoje matične banke u Italiji. Vaši depoziti su sada  samo brojke na ekranu. [/highlight]

Rohatinski koji je donedavno bio najpopularniji političar, radi u službi krupnog kapitala i masonerije, te je sa fiksnim tečajem kune podržao početak kraja hrvatske ekonomije.

“Slavko Kulić upozorava već 12 godina i više ne vidi problem u Rohatisnskom koji je direktni pijun politike bankarske obitelji Rothschild. Hrvatska Narodna Banka nije niti hrvatska, niti središnja, ali problem ne leži u Rohatisnom, već u Saboru i Vladi koji su prihvaćali lažna izvješća.

Hrvatska je vlast prodala banke, a i s njom predala HRVATSKU AKUMULACIJU (čitaj štednju)  koja danas doseže i do 330 milijardi kuna. Strane banke raspolažu našim novcem u smislu da mogu činiti što hoće, davali su skupe kredite hrvatskim gospodarstvenicima i na taj način uništavali hrvatsko gospodarstvo, i preferirali konzumerizam.

Narodna banka je mogla i trebao oduzeti davno licencu bankama koje su vodile takvu politiku.

Sasvim je sigurno da će nam se u toku jedne noći priopćiti da te talijanske banke, koje čine većina banaka u Hrvatskoj, ne mogu više obavljati onu ulogu koju su do sada imale, i pratiti potreba hrvatskog gospodarstva i hrvatskog društva. I to nije daleko, brzo će doći.

U Hrvatsku ne treba dolaziti MMF, jer se on već nalazi u Hrvatskoj od 1947. godine. On je tu već, u Narodnoj Banci.  Novi guverner Narodne Banke ne misli ništa napraviti što se tiče mjenjanje politike.”

Hrvatskoj ekonomiji ne piše se dobro. Zaključak!

Uza sve ambiciozne poduhvate nove Vlade, prije svega financijskog ministra Linića, nešto manje najprvog Čačića, trendovi koji su započeli godinama prije, u mandatu HDZ-a, nemilosrdno sipaju crne brojke. Najnoviji podatak koji oslikava nemoć hrvatske ekonomije je onaj o porastu javnog duga, koji je u veljači narastao na 48 i pol posto bruto domaćeg proizvoda.

Iako je to još uvijek za 10-tak posto manje no što dopuštaju «Maastriški kriteriji», i značajno manje no što to bilježe zemlje eurozone, zabrinjava brzina njegova rasta; 7 milijardi kuna u samo mjesec dana. Na jesen, prognoziraju analitičari, mogao bi se popeti do razina koje se neće svidjeti, prije svega, agencijama za procjenu kreditnog rejtinga. A tada smo u prilično velikoj banani.

Financ ministar Linić netom prije operacije o svemu se oglasio, kako on to voli, u stranim medijima. Za američki Bloomberg izjavio je kako se država do kraja godine više neće zaduživati, ali je isto tako priznao da će, padne li nam na jesen kreditni rejting, u pomoć pozvati Međunarodni monetarni fond. To je već druga takva najava ministra Linića u samo mjesec dana, dana nekom američkom mediju.

Linić je Bloombergu priznao i da je najveći Vladin neuspjeh bio u poticanju javnih investicija u prvih 6 mjeseci, što govori nešto i o usmjerenju Vladine ekonomske politike, koja očito vidi državu kao pokretača uspavane ekonomije. Mnogi analitičari već godinama upozoravaju kako država na svojim leđima ne može nositi teret rasta BDP-a, nego da se u taj proces mora uključiti  privatni sektor, a to se, pak, neće dogoditi sve dok banke ne odustanu od previsokih kamata za poduzetničke kredite.

Drugi zabrinjavajući podatak je onaj o padu potrošnje. Prema Državnom zavodu za statistiku, građani u lipnju troše čak 5 posto manje nego godinu ranije, što se nije očekivalo, ako ništa, onda zbog dobrog starta turističke pred sezone i sezone. Iz istog razloga očekivao se i pad nezaposlenosti, no čini se da ove godine turizam nije uspio preuzeti značajniji broj ljudi sa burzi rada.

Sve je gore i u industrijskoj proizvodnji, koja bi trebala biti jedan od pokretača rasta pa i izvoza. Njen se pad bilježi već 5 mjeseci za redom, a na godišnjoj razini on iznosi 5 i pol posto, što je rezultiralo smanjenjem broja zaposlenih u tom sektoru od čak 4,6 posto.

Raste i broj dužnika, usprkos krajnje strogim mjerama naplate i sramoćenja koje će, uvjeren je Linić, u državnu kasu spremiti barem pola vrtoglavog poreznog duga od kojih 50 milijardi kuna. Naime, friški podaci Fine govore kako je do kraja lipnja bilo blokirano novih 230 tisuća građana, ili 2,3 posto više nego krajem svibnja.

Jedina svijetla točka domaće ekonomije je – još uvijek turizam – koji, prema danas iznesenim podacima, u prvih 5 mjeseci bilježi prihode od 6,1 milijardu kuna, što će, procjenjuju u ministarstvu turizma, biti 3 ili 5 posto više nego lani.
 
ČITAJ VIŠE:
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 5.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 4.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 3.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 2.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI !
 
izvor: index.hr, radio 101.hr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10077"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]