Novi Svjetski Poredak » kronični stres

BIJESNI STE NA POLITIČARE I NA STANJE U DRŽAVI: Samo 20 minuta dubokog disanja i meditacije svaki dan značajno poboljšava vaše raspoloženje

adminitrix — Mon, 05 Nov 2018 15:38:31 +0000

Kada život postane previše stresan, važno je sve ispustiti na nekoliko minuta i samo disati

Inače, stres se može razviti u složenije stvari poput anksioznosti i depresije. Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Evidence-Based Integrative Medicine, otkriva da Shambhavi Mahamudra Kriya, jogijska praksa koja uključuje kontrolirano disanje, može učinkovito izliječiti stresom izazvane poremećaje.

Nema sumnje da su svi bili pod stresom u jednom trenutku u životu. Zapravo, postoje slučajevi gdje je stres zapravo koristan jer može motivirati nekoga, poboljšati njegovu koncentraciju ili povećati energiju.

Samo to postaje problem kada ga tijelo dobije previše. Pod stresom tijelo se podvrgava mnogim promjenama, uključujući oslobađanje hormona stresa, povišenog krvnog tlaka, brzog disanja, povećane brzine otkucaja srca i upala. Zato biti stalno pod stresom može uzrokovati različite probleme.

Stres može uzrokovati poremećaje raspoloženja poput anksioznosti i depresije, što može osobito smanjiti kvalitetu života za pogođene pojedince. Kada se ne liječi, tjeskoba i depresija mogu utjecati na apetit, navike spavanja i društvene vještine.

Iako postoje lijekovi na recept za ove poremećaje, oni često uzrokuju neželjene nuspojave. Zbog toga pacijenti često preferiraju terapiju, koja se uzima kao sigurnija opcija.

Prethodna istraživanja pokazala su da praksa joge i meditacije imaju veliki potencijal kao alternativna terapija za bolesnike s anksioznošću i depresijom. Pokazalo se da ljudi koji prakticiraju jogu imaju poboljšanu regulaciju hormona i smanjene upale.

Nažalost, svijet joge može biti zastrašujuć za mnoge početnike, s obzirom na veliki broj praksi koje nude različite prednosti.

U istraživanju su istraživači proučavali kako vježbanje metode Shambhavi Mahamudra Kriyae može utjecati na percepciju razine stresa i ukupno blagostanje osobe.

Imajte na umu da je Shambhavi Mahamudra Kriya integrirani protokol joge koji uključuje disanje (pranayama) i meditaciju.

Sudionici istraživanja su zamoljeni da obavljaju 21 minuta dnevno jogu Shambhavi Mahamudra Kriyu, u trajanju od šest tjedana. Istraživanja su provedena prije programa i nakon šest tjedana kako bi se procijenili učinci ove prakse na stres i dobrobit zdravlja.

Rezultati su pokazali da prakticiranje Shambhavi Mahamudra Kriya-e može učinkovito smanjiti percipirani stres i poboljšati opću dobrobit osobe.

Ovo dokazuje da Shambhavi Mahamudra Kriya – poput prethodno proučavanih vrsta joge – ima veliki potencijal kao terapija protiv stresa i stresom izazvanih poremećaja

Osim smanjenja stresa, postoje mnoge druge pogodnosti koje se mogu steći od vježbanja Shambhavi Mahamudra Kriya-e. Jedan od njih je poboljšano zdravlje srca.

Prethodne su studije pokazale da su ljudi koji su prakticirali ovaj oblik joge imali poboljšane autonomne funkcije srca i povećanu varijabilnost brzine otkucaja srca.

Bolja varijabilnost otkucaja srca je poželjna, jer pomaže srcu bolje se prilagoditi stresnim situacijama. U međuvremenu, osobe s nižom varijacijom otkucaja srca imaju veći rizik od bolesti srca poput hipertenzije i bolesti koronarnih arterija.

Shambhavi Mahamudra Kriya joga također poboljšava funkcije mozga osobe. Ona poboljšava koordinaciju i razmjenom informacija između dviju hemisfera u mozgu. Često puta, “logička” lijeva polutka i “intuitivna” desna polutka su odvojene i ljudi ih klasificiraju kao jednu ili drugu.

Međutim, to nije slučaj kada se poboljša koherencija između dvije hemisfere. Veća koherencija omogućuje osobi da ima veći IQ, ali isto tako vam omogućuje dobre testove kreativnosti, veliku kognitivnu fleksibilnost, pa čak i veliku emocionalnu stabilnost. Osim toga, ljudi koji prakticiraju Shambhavi Mahamudra Kriya jogu imaju poboljšanu pažnju i fokus.

Žene imaju više koristi od prakticiranja Shambhavi Mahamudra Kriya joge jer se također pokazalo da smanjuje menstrualne poremećaje.

Jedna studija pokazala je da je ovo vježbanje tijekom šest mjeseci može dovesti do smanjenja dismenoreje za čak 57%, smanjenje promjene raspoloženje za 72% i smanjenja debljanja za 50%.

Započnite prakticirati Shambhavi Mahamudra Kriya jogu da biste doživjeli sve ove nevjerojatne zdravstvene prednosti.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Super snažan spoj u ružmarinu štiti vaš mozak od oštećenja uzrokovanog prevelikim stresom

adminitrix — Mon, 13 Aug 2018 15:20:02 +0000

Imate li potrebu za opuštanjem od stresa? Prema studiji objavljenoj u časopisu BMC Complementary and Alternative Medicine, karnozol, antioksidativni spoj pronađen u ružmarinu, može ublažiti kronični stres i pomoći u sprečavanju nuspojava na tijelu

Američka Psihijatrijska Asocijacija (APA) je objavila da veliki postotak građana, uključujući i djecu, doživljava kronični stres ili njezine simptome.

Istraživanje iz 2010. godine pokazalo je da je 44 posto ispitanika pretrpjelo značajnije razine stresa nego godinu prije toga. Uobičajeni uzroci uključuju financije, zaposlenost i gospodarstvo.

APA upozorava da se kronični stres ne može zanemariti jer može rezultirati dalekosežnim posljedicama.

Stres usporava funkcije mozga, što dovodi do zbunjenosti, depresije i tjeskobe, ali njezini učinci ne prestaju na tome.

Stres također utječe na ostale dijelove tijela, uzrokujući stanja poput bolova u tijelu, otežano ili brzo disanje, nepravilne menstruacije kod žena, poremećaje erekcije kod muškaraca, dijabetes tipa 2 i bolesti srca.

Još zabrinjavajuće je otkriće da kronični stres utječe i na mlađe ljude.

Navedena anketa pokazala je da je gotovo trećina djece doživjela simptome povezane sa fizičkim stresom, kao što su glavobolje, problemi sa brobavom i poteškoće s spavanjem.

Djeca sa prekomjernom težinom su bila od posebne važnosti jer su stručnjaci istakli da stres i prekomjerna tjelesna težina imaju dvosmjerni odnos, što znači da bi bilo koji od njih može biti uzrok i posljedica jednog i drugog.

Istraživanje koje financirala Istraživačka grupa sa Sveučilišta medicinskih znanosti Neyshabur, istražila je anti-stresna svojstva karnozola, spoja koji je obilno pronađen u ružmarinu. Njihova se studija usredotočila na sposobnost antioksidansa da zaštiti mozak od oštećenja uzrokovanih stresom.

U istraživanju su istraživači izazvali stres kod štakora tako da su ih držali u pleksiglas kavezima jedan sat svaki dan kroz 21 dan. Nakon toga, glodavcima je injektiran karnozom kroz 21 dan.

Nakon eksperimenta, životinje su izvađene iz kaveza i podvrgnute testovima ponašanja kako bi im se odredila razina stresa. To je uključivalo kretanje u otvorenom polju i testiranje plivanja.

Oni su zatim žrtvovani kroz biokemijsku analizu za procjenu parametara oksidacijskog stresa, uključujući aktivnosti malondialdehida (MDA), reduciranog glutationa (GSH), kao i superoksid dismutaze (SOD), glutation peroksidaze (GPx), glutation reduktaze (GR) i katalaze (CAT) u mozgu.

Nakon pregleda, istraživači su zabilježili da su životinje pokazale znakove kroničnog stresa u testovima ponašanja, posebice povećanu mobilnost u testu slobodnog plivanja i smanjenu tendenciju kretanja na otvorenom polju.

Razine MDA također su bile povećane, što označava povećani oksidacijski stres. Ovaj je nalaz potaknut smanjenjem GSH i antioksidativnih enzima u štakorima koji su bili pod stresom.

Istraživači su otkrili da liječenje karnozolom poboljšava te promjene, što je zapravo imalo sličan učinak kojeg imaju određeni kemijski antidepresivi.

Zaključili su da ti učinci čine karnozol djelotvornim u povećanju antioksidacijske obrane od stresa i smanjenja oksidacijske štete na mozgu.

NoviSvjetskiPoredak.com

Podsvijesna Pitanja koja vas Pripremaju za Uspjeh – ili Kronični Stres

adminitrix — Wed, 04 Dec 2013 12:21:52 +0000

Vaš podsvjesni um je dinamičan i obrađuje sve. Spavamo ili smo budni, i bez obzira na to da li vaša svijest počiva, vaš duboki um radi. On se nikada ne gasi.

Medicinski istraživači su identificirali mrežu mozga odgovornu za neprestan tok aktivnosti koja se obično povezuje sa “autopilot razmišljanjem”. Standardno Stanja Rada Mreže, prema liječniku Marcus Raichle-u, sastoji se od područja koja su u mozgu obično više aktivna tijekom odmora nego tijekom izvođenja aktivnog zadatka.

Znanstvenici sugeriraju da te osobno-odnoseće misli duboko utječu na vas. U nekim slučajevima, ove podsvjesne misli možgu biti vezane za duševne bolesti, a svakako i za kronični stres. Jeste li se ikada borili da “isključite vaš mozak?” To može biti zbog hiperaktivnog Standardnog Stanja Rada Mreže.

Izgubljeni u ovom moru mentalnog brbljanja i slučajnih misli, lutanja uma i pitanja. Pitanja su od posebnog interesa ovdje, jer ponavljanje pitanja dovodi do ponavljajućeg ponašanja. Ako se podsvjesno pitate loša pitanja, vjerojatno je da ćete se “postaviti” da se osjećate loše.

S druge strane, ako su vaša podsvijesna pitanja dobra, ona će vas voditi prema sreći i produktivnosti.

U NLP-u, postoji zanimljivi pojam koji identificira jedno od tih svih važnih pitanja. Ono je poznato kao virtualno pitanje.

Virtualna pitanja suptilno utječu na vaš uspjeh

Virtualno pitanje je jednostavno, podsvijesno pitanje koje se stalno pitate ispod površine. Na primjer, ako patite s osjećajem nesigurnosti, možete koristiti virtualno pitanje “Jesam li dovoljno dobar?”

Drugim riječima, to suptilno pitanje može biti pokrenuto kroz stražnji dio vašeg uma. Uvijek se pitate ovo pitanje – i stvarate strah da bi odgovor mogao biti: “Ne.”

Uz takvo pitanje koje djeluje u pozadini vašeg uma, vi se stalno uspoređujete s drugima, podižući pitanje vaših osobnih vrijednosti, iznova i iznova. To stvara trajnu osobnu-sumnju. Također bi se moglo gledati druge i gledati kako oni reagiraju, gledati bilo kakve znakove negativne presude.

Kada ste u potrazi za negativnim presudama, vjerojatno da ćete ga pronaći.

“Jesam li dovoljno dobar?” To NIJE sjajno virtualno pitanje jer ne potiče bilo kakvu pozitivnu promjenu ili akciju. U stvari, ono potiče emocionalnu paralizu.

Promijenite svoje virtualni pitanje i preobrazite svoj pogled na život

Puno bolje virtualno pitanje je: Što je potrebno učiniti da se osjećate ponosni na sebe?

To je veliko pitanje koje se možemo pitati, jer ono potiče da se preuzme odgovornost i pokaže put prema akciji. Činjenica je, da ne postoji ništa što možemo učiniti kako bi promijenili druge, i način na koji uspoređujemo sebe u odnosu na druge, pitajući se što mjeriti u tim usporedbama, nikada neće dovesti do pouzdanog samopoštovanja.

Pitati se, “što možete učiniti da se osjećate ponosni na sebe”, je otvoreno-završeno pitanje koje dovodi do raznih pozitivnih mogućnosti.

Što čini najbolje virtualno pitanje?

Velika virtualna pitanja su usmjerena na stvari koje se nalaze u vašem području moći. Ona su uglavnom usredotočeni na sadašnjost, otvorena su i pozitivna.

Dobra virtualna pitanja također moraju biti iskrena. To znači da se ne smije negirati stvarnost nesretnih situacija. Ako prolazite kroz razvod, te su vas obavijestili da nema šanse za pomirenje, ako se pitate: “Kako ga mogu dobiti (njega/nju) natrag?”, to nije najbolja ideja.

Dakle, ako se osjećate pretjerano zabrinutim ili pod stresom, uzmite nekoliko tihih trenutaka da usporite mozak i mislite. Shvatite što bi vaše virtualno pitanje moglo biti. Ono što se možda pitate, podsvjesno, opet i opet? Ono zaista imati ukupnu smisao kada ga otkrijete.

Zatim, pitajte se da li je ili nije to posebno pitanje korisno i prikladno u ovom trenutku života. Ako nije, možete promijeniti pitanje!

***

* ŠTO JE TO NLP?

Neurolingvističko programiranje (skraćeno NLP) skup je metoda koje se bave komunikacijom, opažanjem i doživljavanjem, odnosno jezikom i mozgom, a temelje se na najnovijim spoznajama iz područja jezikoslovlja, neurofiziologije, psihologije i sistemske teorije.

Kroz vrlo učinkovitu kombinaciju ponajprije psiholoških i komunikoloških tehnika, NLP sistematski proučava ljudsku izvrsnost i uči kako izvrsnost i uspješnost unijeti u život.

Rabi se na raznim poljima ljudske djelatnosti kao što su management, marketing, odnosi s javnošću, obrazovanje, terapija, vojska i policija, šport te osobni razvoj.

Što je zapravo NLP?

NLP jest kratica za Neurolingvističko Programiranje.

N – neuro

U ovom kontekstu se odnosi na mozak, s obzirom na to da čovjek percipira svijet putem osjetila te na osnovi primljenih informacija kreira svoju realnost.

L – lingvističko

Odnosi se na riječi, jer ljudi svoja iskustva shvaćaju i opisuju kroz riječi. Riječi su, dakle, ne samo sredstvo komuniciranja, već i sredstvo percipiranja.

P – programiranje

Ovaj segment odnosi se na unutrašnje procese, odnosno unutrašnje programe mišljenja, osjećanja i ponašanja.

Pomoću NLP-a sinergiziraju se najučinkovitije i najpraktičnije komunikacijske, prezentacijske i razvojne metode i tehnike.

Povijest NLP-a

Sedamdesetih godina 20.stoljeća, Richard Bandler i John Grindler počinju proučavati troje iznimno uspješnih psihoterapeuta – Virginiju Satir, osnivačicu obiteljske terapije, Fritza Persia, osnivača Gestalt terapije te Miltona Ericksona, osnivača hipnoterapije. Pokušavali su otkriti njihove obrasce ponašanja kako bi saznali u čemu leži njihova moć uspjeha. Naposljetku su preuzeli obrasce koji ih povezuju i na njihovim temeljima izgradili novu metodologiju koja stvara uspješnost – i nazvali su je NLP. Nakon desetak godina, putevi Grindera i Bandlera počinju se razilaziti.

Pitanja intelektualnog vlasništva, komercijalizacije proizvoda te na kraju i same ideje i zamisli kako i što dalje, dovode do raskola te je svatko krenuo svojim putem istraživanja uključivši mnoge kreativne pojedince. NLP je tako postao proizvod za široke mase, izgubivši pomalo prvobitnu ideju i smisao. Umjesto uniformiranog tečaja postao je kreativni samorazvijajući sustav mišljenja čija snaga leži upravo u kreativnim potencijalima ljudi.

Područja primjene NLP-a

NLP se koristi u svim područjima ljudskoga djelovanja – u politici, managementu, marketingu, prodaji, pregovaranju, u psihoterapiji, u športu, u obrazovanju, u roditeljstvu. NLP pridonosi također osobnom rastu i razvoju.

NLP u menadžmentu

Koristeći tehnike NLP-a, menadžeri mogu klijentima na efikasan način pomoći spoznati svoje stvarne probleme, definirati svoje potrebe i ciljeve, promijeniti samograničavajuća uvjerenja, naučiti i savladati tehnike opuštanja i osnaživanja.

NLP u zdravstvu

NLP omogućava medicinskom osoblju uspostaviti skladan odnos s pacijentima, unaprijediti komunikaciju, reducirati stres kako kod njih samih tako i kod pacijenata. Postoji samostalni psihoterapijski pravac NLP-a pod nazivom NLPt.

NLP u obiteljskom životu/roditeljstvu/nastavi

NLP tehnike značajno unaprijeđuju komunikaciju između roditelja i djece. Također nudi niz tehnika i metodičkih pristupa učenju koje roditelji, ali jednako tako i učitelji, profesori i odgajatelji mogu naučiti i uspješno primjenjivati.

NLP u športu

NLP nudi mnoštvo vrlo učinkovitih tehnika za pripremu športaša, timski rad u ekipnim športovima, edukaciju na području komunikacije i rješavanja konflikata nakon poraza, ali i pobjeda te svakako utječu na smanjenje osjećaja pritiska i stresa prije važnih nastupa.

VIDEO: Prilično zanimljiva tehnika za prestanak briga i stresa

NLP tečaj

(NoviSvjetskiPoredak.com)

ISTRAŽIVANJE: Kako reagirate na stres DANAS određuje vaše zdravlje za 10 godina

adminitrix — Fri, 26 Jul 2013 10:46:25 +0000

Istraživanje koje je provedeno pokazuje da je način na koji se nosite sa manjim dnevnim stresom – te male dnevne smetnje i muke – imaju golem utjecaj na vaše dugoročno zdravlje.

Napetost ili stres ( iz engleskog stress = tlak, napetost, latinskog: stringere: napeti) označava (po određenim vanjskim utjecajima, stresa) prouzrokovan psihološki i fiziološki odgovor (kod životinja i ljudi) na specifične zahtjeve da bi se omogućilo izdržati posebna fizička i mentalna opterećenja.

Stresne reakcije na ljude djeluju vrlo negativno i pridonose razvoju mnogih bolesti, kako tjelesnih, tako i psiholoških poremećaja. Uz blage i prolazne poremećaje poput glavobolje, kratkotrajne nesanice, slabe anksioznosti, poremećaji se mogu pretvoriti u ozbiljne i trajne zbog kojih se razvije neka tjelesna bolest ili anksiozni poremećaj.

Dugotrajni stres poput brige za blisku bolesnu osobu, smanjuju razinu funkcioniranja imunološkog sustava, a čak i kratkotrajna stresna razdoblja (poput izlazaka na ispite), također djeluju na pad aktivnosti stanica imunološkog sustava koji djeluju u borbi protiv virusa i tumora. (Kiecolt-Glaser i Glaser, 1992.)

Ljudska priroda daje si za pravo imati malo lošeg raspoloženja, djetinjastih reakcija i opću razdražljivost, jer “život je tako stresan”. Mi djelujemo kao da si ne može pomoći. Ljudska priroda nas odvodi ranije u grob.

Studija provedena na Sveučilištu u Pennsylvaniji nas podsjeća da sami stresni događaji nisu pravi problem. Naše reakcije u tim događajima su problem – i to ozbiljno.

“Naše istraživanje pokazuje da kako danas reagirate na ono što se događa u vašem životu predviđa vaše kronično zdravstveno stanje i do 10 godina u budućnosti, neovisno o trenutnom zdravlju i svojem budućem stresu”, rekao je David Almeida, profesor ljudskog razvoja i obiteljskih studija na Sveučilištu u Pennsylvaniji.

“Na primjer, ako imate danas puno posla za napraviti, a vi ste jako mrzovoljni zbog toga, onda je vrlo vjerojatno da ćete patiti od negativnih zdravstvenih posljedica za 10 godina od sada, nego osoba koja danas ima puno posla za napraviti, ali ne dopušta da ju to smeta.

“Istraživanje je bilo strogo i iscrpno, uključivalo je osam uzastopnih dnevnih razgovora, zajedno sa četiri testa sline na bazi kortizola, tijekom tih osam dana. Za svakog sudionika, ispitivanje je provedeno ponovno deset godina kasnije bi se utvrdile promjene u nošenju sa stresom, kao i za procjenu posljedica na zdravlje. Rezultati su bili jasni. Oni koji rješavaju i podnose stres bolje, imali su manje ukupne zdravstvene probleme, osobito kronične bolove i kardiovaskularne probleme.

Možemo li ostati privrženi stresnom, negativnom načinu života?

Pionirski psihijatar Edmund Bergler MD, primijetio je da su ljudi povezani negativnošću i stresom. U stvari, on je nazvao takvu poveznicu refleksijom naše temeljne neuroze, sugerirajući na to da ljudi zapravo – podsvjesno – uče da vole nezadovoljstvo stresa više nego užitak sreće. Ako pogledate na svijet iz ove perspektive, čini se da ima toliko smisla.

Duboko u sebi (jako, jako duboko dolje) mi preferiramo da nas se kontrolira, odbacuje i da nam se oduzmu jednostavna zadovoljstva. Razmislite o tome. Što je potrebno da bi bio sretan? Nije mnogo. Hrana, odjeća i krov nad glavom. Staložen um, priroda, možda nekoliko prijatelja. Toliko jednostavno.

Nezadovoljstvo je postalo tolerantnije i podnošljivije od sreće, za previše ljudi.

Svijet u kojem živimo i ljudi koji ga nastanjuju – uključujući i mene – je sve prije nego “jednostavan” da bi živjeli u trenutku, iako je to zapravo jednostavno i uvijek na raspolaganju. Želimo više. Želimo vlast. Želimo stvari. Želimo slavu. Kako se to ono naziva? Američki san!

Naša neprestana želja za više snage, više imetka i slave samo nam ostavlja osjećaj nemoći, lišenosti i odbačenosti. Razumijemo to, barem najveći dio. Ipak, mi pohlepno i dalje nastavljamo ono što se ne može ispuniti.

To nas čini mrzovoljnima. To je deprimirajuće. Ipak, uspjeli smo izdržati. Naša privrženost mizeriji je nesavladiva da ne možemo zamisliti.

Jeste li ikada pokušali promijeniti ponašanje koje vas čini jadnima, da bi ste se vraćali na isto ponašanje, opet i opet?

Jeste li se borili da se odreknete reakcije ili ponašanja koja vam uzrokuju bijedu, da bi ste se vraćali na isto ponašanje, opet i opet?

Shvaćate li da dopuštate sebi da ste pod stresom negativno utječe na vaše zdravlje, a vi i dalje nastavljate svoj put kroz život bez obzira na to?

Očito je da ste priključeni na negativnost i stres. Sad, kako ćemo se nositi s time?

Prvi korak je da prepoznte što se događa – da izađemo iz poricanja. To čini 90% borbe, jer je poricanje elegantan i učinkovit obrambeni mehanizam ikada izmišljen. To je sjajno! Samo zanijekati istinu – sakriti od sebe, i uvjeriti se da je izvor problema SVE OSTALO prije nego što sam JA.

Elita želi držati društvo u materijalizmu, i držati ljude pod stresom i u strahu, a za to im služe masovni mediji. Tu leži ključ njihove manipulacije. Otrgnite se stresu i manipulaciji još danas.

Ako želite otvoriti oči po tom pitanju i vidjeti svijet na potpuno novi način, pogledajte ovaj video o nesvjesnom programiranju i samo-sabotaži. To je jedinstveno.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

(naturalnews.com, youtube.com/uredio: nsp)

Kako se nositi sa stresom u ovo turbulentno doba ?

adminitrix — Mon, 20 Aug 2012 10:05:28 +0000

U današnje vrijeme, jedan od planova svjetskih maipulatora je neprestano stvarati strah i stres u masi preko raznih medija.

Bez stresa ne ide – kada ga je premalo nedostaje nam motivacije, ali kada ga je previše uništava nas i troši tjelesno i psihički. Najbolja je zlatna sredina kada je količina adrenalina u našem tijelu zdrava i motivirajuća.

Sam po sebi stres nije ni loš ni dobar. To je reakcija na situacije, ljude, velike i male događaje… Drugim riječima, tijekom dana smo u kontaktu s drugim ljudima i moramo se nositi s različitim situacijama. Do određene granice stres odražava našu želju da živimo punim životom i iskušavamo sve što život nudi. U jednom trenutku ima motivirajuću ulogu i daje energiju za nešto što želimo postići ili promijeniti, ali u drugom on je nepodnošljiv, može zaprijetiti zdravlju i karijeri.

Kako doživljavamo različite situacije?

Ljudsko tijelo ima svoje mehanizme za “borbu” s neželjenim i pretjeranim količinama stresa koji prijeti našem preživljavanju i dobrobiti. No, svi mi različito reagiramo u različitim situacijama, pa će ono što je stres za jednu osobu, za drugu biti uzbuđenje. Sve ovisi o tomu kako smo definirali (umno doživjeli) ono što nam se trenutno događa. Izvori stresa su oko nas, a stresni događaji kao što su gubitak posla, neslaganje u obitelji, pa čak i gužve u prometu dodaju se “teretu” koji svatko od nas nosi. Stresni su, dakako, i oni lijepi događaji poput rođenja djeteta, vjenčanja i ostalih obiteljskih okupljanja.

Znanstvenici kažu da je, kada je u pitanju zdravlje, mnogo važnije kako naše tijelo reagira na hormone stresa koje proizvodi, nego kako se mi psihički osjećamo u stresnim situacijama.

Tijekom akutnog stresa hormoni kao što je kortizol najprije nas štite aktivirajući tjelesnu obranu kroz složeni lanac biokemijskih događaja. No, kad se ti isti zaštitni hormoni proizvode prečesto ili u velikim količinama zbog kroničnog stresa, nižu se štetne fiziološke promjene koje mogu biti uzrok bolesti. Ako hormoni stresa bez prestanka nadvladavaju hormone sreće, nastaje kronični stres.

I akutni stres (veliki, važni događaji) i kronični stres (teret manjih, dnevnih stresova koji se nakupljaju) mogu imati trajne posljedice, tvrde znanstvenici. Ljudi koji imaju velik “teret” ili plaćaju visoku “tjelesnu cijenu” pri prilagodbi na stres u najvećoj su opasnosti za razvoj srčanokrvožilnih bolesti, te znatno većoj opasnosti od smanjenja spoznajnih i tjelesnih funkcija. Psiho-fiziologija je, naime, davno dokazala da svaka vaša misao doslovce iste sekunde djeluje na vaš organizam – na stijenke želuca, na srce, tlak, krvne žile, crijeva… Učinci stresa mogu se znatno pogoršati s previše hrane, nikotina, alkohola, kofeina…

Stres i bolesti?

Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature, obilnog obroka. Stres doslovce u prijevodu znači – udarac. Okolnosti koje izazivaju stres nazivaju se stresori ili “udarači”.

Kada se “nagomila stres” čovjek se razbolijeva – može se osjećati kronično umorno ili iscrpljeno, može patiti od nesanice ili prevelike potrebe za snom; može izgubiti tek, spolnu želju i sposobnost uživanja u životu; može ga uhvatiti depresija, anksioznost, napadi plača i panike, opsjednutost, fobija…

Odavno je poznato da previše stresa može naštetiti zdravlju kože, kose, endokrinih žlijezda, krvožilnom i probavnom sustavu. Svaka bitna promjena u vašem svakidašnjem životu – uključujući i promjene nagore – opterećuju vas duševno, emocionalno i tjelesno.

Nagomilavanje, nakupljanje stresa i svakodnevnih sitnih stresnih situacija dovodi organizam u izuzetno osjetljivo stanje, pa postajemo skloni tjelesnim, duševnim i emocionalnim nestabilnostima., pa čak i slučajnim ozljedama. Gotovo svaki dio našeg organizma postaje osjetljiv na stresne situacije. Evo kako stres djeluje na organizam:

Kosa: neki oblici ćelavosti, među njima i alopecija areata, povezani su s visokim stupnjem stresa;

Koža: abnormalni stres može biti uzrokom pojave ekcema, psorijaze…;

Mišići: pod utjecajem stalnog stresa trzaju se mišići i javljaju se “nervozni tikovi”;

Pluća: astmatičari opažaju da im se stanje pogoršava pod jakim stresom;

Mokraćni mjehur: na stres postaje “razdražljiv”;

Mozak: može pospješiti mnoge duševne i emotivne tegobe, među njima tjeskobu i depresiju;

Probavni sustav: uzrokuje ili pogoršava gastritis, čir želuca ili dvanaesnika, ulcerozni colitis, nadraženost debelog crijeva (iritabilni kolon) itd.;

Spolni organi: ženi zbog stresa može izostati menstruacija;

Srce: stres je poguban za srčane bolesnike, javljaju se napadi angine pectoris i smetnje srčanog ritma…;

Usta: čini se da bolesti poput aftoznog ulkusa ili afti često izbijaju zbog stresa.

Dobar ili odgovarajući stil života u kojem je svakodnevno uključena primjerena prehrana poput mediteranske (antistresne, antioksidativne) prehrane može doprinijeti zaštiti i očuvanju Zdravlja, jer uključuje konzumiranje voća i povrća, maslinova ulja, ribe, mišance, smokava i grožđa, uz “žmul” vina, Ukoliko, dodatno, u izuzetno napornim periodima poput godišnjeg odmora primjerice, ili pre- i postoperativnih stanja, intenzivnih poslova, odrastanja, bavljenja športom i športskim natjecanjem, starenja, treće dobi i sl., uključimo i preventivno ili kontinuirano uzimanje antioksidansa, u mnogome ćemo doprinijeti očuvanju i zaštiti zdravlja i prevenirati ćemo oštećenja izazvana stresom.

HRANA za smanjivanje stresa

Kao da zeleni čaj nije mogao dobiti malo bolje mjesto, malo poznata studija od prije nekoliko godina pokazala je da je to zapravo jedan od mnogih namirnica koje smanjuju stres. Prema japanskoj studiji, objavljenoj u časopisu American Journal of Clinical Nutrition (2009), ispijanje pet šalica čaja svaki dan može smanjiti stres za 20%.

Zeleni čaj među hranom koja smanjuje stres

Studiju je pogledao 42,093 ljudi, od kojih 2.774 boluje od psihičkog stresa i rekli su da zeleni čaj smanjuje taj stres.

Kao što je izvijestio Nutraingredients.com:

“Nakon prilagđavanja rezultata od potencijalnih konfuznih čimbenika, uključujući dob, spol, povijest bolesti, BMI, konzumacija alkohola, pušenje, prehrana, i druge čimbenike, značajna obrnuta povezanost je otkrivena između konzumacije zelenog čaja i psihološke nevolje zabilježene kod ljudi koji su pili najmanje pet šalica zelenog čaja dnevno, u usporedbi s onima koji su pili manje od jedne šalice dnevno.

Bit epidemiološke studije, autori nisu mogli ponuditi nikakve dokaze kao što su aktivni sastojci iza prividne dobrobiti. Daljnje istraživanje je potrebno da bi se razjasnila bioaktiva i mehanizam djelovanja.”

Aktivni sastojak EGCG (epogallocatechin gallate) u zelenom čaju je prethodno bio povezani sa smanjenim fizičkim i psihičkim umorom. Ta ista komponenta je zaslužna za brojne druge prednosti zelenog čaja.

Tijekom proteklih nekoliko godina, korištenje zelenog čaja na Zapadu se povećalo, barem dijelom i zbog sve novijih i obećavajućih istraživanje njegovih prednosti. Iako se zeleni čaj računa samo za 20% globalne proizvodnje čaja, on sadrži četiri puta više korisnih antioksidansa od crnog čaja.

Od 2000. do 2003., broj studija o zelenom čaju je porastao sa 430 na 1500. Nema sumnje da je konzumacija zelenog čaja narasla eksponencijalno od tog vremena, kao dobra stvar.

Uzimanje pet šalica zelenog čaja dnevno može biti izazov za mnoge ljude, ali postoje načini da se ušulja još više u vašoj dnevnoj potrošnji. Ako uživate u glatkim pićima, na primjer, koristite ohlađeni zeleni čaj umjesto vode ili redovite tekućine. Također, uzimanje čaja nakon obroka može pomoći u probavi i reducirati vašu glad.

Ostale namirnice za smanjenje stresa uključuju:

Borovnice – Sadrže antioksidanse i vitamin C, od kojih oba pomažu u smanenju stresa.

Brokula – Sadrži vitamine B skupine, za koje se zna da oslobađaju od stresa. Brokula također posjeduje folnu kiselinu, koja se također pokazala dobra u smanjenju stresa i tjeskobe.

Pistacije, Bademi, i Orasi – B i E vitamini u bademima su vrlo korisni za ublažavanje stresa. Oni također sadrže stres-reduktore magnezij i cink. Orasi i pistacije također pomažu u borbi protiv stresa zahvaljujući B vitaminima.

Suhe marelice - Među namirnicama za smanjenje stresa, marelice su bogate magnezijem, poznatim stres-borcem i aktivatorom prirodne mišićne labavosti.

(NoviSvjetskiPoredak.com)