Američki ulagači su počeli rušiti cijene brojnih dionica na burzama, a ni svjetske burze nisu ostale netaknute

Na Wall Streetu su u ponedjeljak Dow Jones i S&P 500 indeks potonuli više od 4 posto, što je njihov najveći dnevni gubitak u više od šest godina, a Dow je u jednom trenutku bio u minusu gotovo 1.600 bodova, najviše u povijesti.

Dow Jones završio je na gubitku od 1.175 bodova ili 4,60 posto, na 24.345 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 4,10 posto, na 2.648 bodova, a Nasdaq indeks 3,78 posto, na 6.967 bodova.

U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer oštro pale, najmanje 1,7 posto, a najveći gubici zabilježeni su u financijskom, zdravstvenom i industrijskom sektoru.

Pad Dow Jones i S&P 500 indeksa za više od 4 posto u jednom danu nije zabilježen od kolovoza 2011. godine, kada su tržišta bila pod pritiskom dužničke krize u eurozoni i smanjenje kreditnog rejtinga SAD-a.

Jučer su pale i cijene svih 30 dionica iz sastava Dow Jones indeksa, koji je u jednom trenutku bio u minusu 6,3 posto ili gotovo 1.600 bodova, a takav bodovni pad u jednom danu nije zabilježen nikada prije.

Oštar pad tih indeksa posljedica je strahovanja ulagača od rasta inflacije i kamata. Već su prošloga tjedna cijene dionica oštro pale nakon što su objavljeni podaci o snažnom rastu zaposlenosti i plaća u SAD-u.

To bi, naime, moglo potaknuti rast potrošnje, a time i inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja ključnih kamatnih stopa.

Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga posljednjih dana brzo rastu prinosi na američke obveznice, pa su dosegnuli najviše razine od početka 2014. godine.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija. Uz to, viši prinosi predstavljaju alternativu za investitore, koji bi mogli povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice, prenijela je Hina.

Zasluge po Trumpu

Predsjednik Donald Trump često preuzima zasluge za rast tržišta dionica, ali USA Today pita se hoće li preuzeti odgovornost i za pad?

Predsjednik nije oklijevao tvrditi da njegova politika pomaže rastu ekonomije. U svom obraćanju prošli tjedan, Trump je u početku govorio o uspjehu Wall Streeta.

“Burza je probijala jedan rekord po drugim, dobivši na vrijednosti 8 bilijuna dolara”, ponosno je izjavio predsjednik. “To je sjajna vijest za Amerikance.”

Ekonomski podaci bili su impresivni. Otkako je Trump izabran 8. studenoga 2016., do vrhunca 26. siječnja 2018., industrijski prosjek Dow Jonesa postigao je značajan rast od čak 45 posto.

No, tradicionalno, predsjednici su izbjegavali preuzimati zasluge zbog uspjeha Wall Streeta, jer ne žele doživjeti kritiku kad tržište pada.

Kao što je Axel Merk, predsjednik Merk Investments, rekao: “Neka Trump preuzme zasluge, ali on to znači da mora preuzeti i krivnju kad tržište padne”.

“Tržište dionica ponovno je danas raslo i doslovno postavljamo rekorde”, rekao je svojevremeno Trump. Dodao je da, u slučaju da je Hillary Clinton osvojila izbore 2016., “tržište bi se spustilo za 50% od razine gdje je bilo”.

Trump je također često optuživao Obamu zbog svih padova tržišta, ali, pomalo i očekivano, nije mu davao zasluge zbog rasta tržišta dionicama

“Tržište dionica i američki dolar oboje danas padaju”, Trump je objavio na Twitteru 7. studenog 2012. “Dobrodošli u drugi mandat @BarackObama”.

Općenito, Dow je porastao za 149 posto tijekom Obaminog predsjedanja.

VIX indeks ‘straha’ najviši od 2015.

Na paniku na tržištu ukazuje skok VIX ‘indeksa straha’ Čikaške burze opcija za 20 bodova, na 30,7 bodova, najvišu razinu od kolovoza 2015. godine. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

Na pojačano povlačenje ulagača s tržišta ukazuje, pak, velik obujam trgovanja. Na američkim je burzama jučer vlasnika zamijenilo 11,5 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 7,6 milijardi.

Sada se na tržištu postavlja pitanje je li to završetak devetogodišnje vladavine ‘bikova’, razdoblja gotovo neprestanog rasta cijena dionica, ili se radi o dugo očekivanoj korekciji tržišta prije novog trenda rasta. Ili se radi o početku vladavine ‘medvjeda’, razdoblja pada cijena dionica.

“Mnogi ulagači koji su bili na tržištu posljednje tri do četiri godine nikada nisu vidjeli takav pad. Psihologija tržišta danas se promijenila i bit će potrebno neko vrijeme da se ta psihologija vrati”, kaže Dennis Dick, trgovac u tvrtki Bright Trading.

Dio analitičara kaže da tržište podržavaju dobri poslovni rezultati kompanija, nedavno uvedena porezna reforma i relativno snažan rast američkog gospodarstva, koje je u posljednjem lanjskom tromjesečju ojačalo za 2,6 posto na godišnjoj razini, dok se stopa nezaposlenosti kreće na 4,1 posto, najnižoj razini u 17 godina.

Drugi, pak, kažu da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno u kontekstu rasta prinosa na obveznice i planova središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

Terminski S&P 500 najavljuje daljnji pad

Tko je u pravu, pokazat će vrijeme. Činjenica je, pak, da je terminski S&P 500 indeks trenutačno u minusu daljnjih 2,5 posto, pa bi i u utorak na Wall Streetu cijene dionica mogle dodatno oštro pasti.

A nakon jučerašnjeg pada, S&P 500 indeks sada je u minusu 7,8 posto u odnosu na svoje rekordne razine dosegnute prije samo desetak dana. Pritom je izgubio sve dobitke od početka godine, pa je sada u 2018. u minusu 0,9 posto. Dow Jones indeks na gubitku je, pak, od početka godine od 1,5 posto.

“Tržište je posljednjih godina snažno raslo. A sada smo u okruženju s rastom kamatnih stopa. Imamo snažan rast gospodarstva i Fed bi trebao nastaviti sa stezanjem monetarne politike. Pojavljuju se prave promjene i različiti investicijski instrumenti se tome prilagođavaju”, kaže Michael O’Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,46 posto, na 7.334 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 0,76 posto, na 12.687 bodova, a pariški CAC 1,48 posto, na 5.285 bodova.
 
(express.hr)

PRIJETNJE: USPORENI RAST I NADOLAZEĆA NESTABILNOST SIROVINSKIH I FINANCIJSKIH TRŽIŠTA

Svijet se suočava s rizikom ekonomskog kraha koji se može izbjeći samo ako budu hitno poduzete mjere za poticanje potražnje – upozorio je prvi zamjenik izvršnog direktora MMF David Lipton.

Po njegovoj procjeni, svjetska ekonomija se nalazi u teškom stanju. Financial Times navodi i ove Liptonove riječi:

“Rukovoditelji država moraju poduzeti hitne mjere da budu riješeni problemi usporenog rasta i otklonjena prijetnja nestabilnosti na sirovinskim i financijskim tržištima”.

Lipton je posebno ukazao: “Naglo smanjivanje opsega globalnog kapitala i sužavanje trgovinskih tokova tijekom prošle godine jedan je od žalosnih simptoma ozbiljnih problema u svjetskoj ekonomiji koji se približavaju. Došlo je vrijeme da se podrže gospodarske aktivnosti i da se svjetska ekonomija postavi na čvršći fundament”.

Financial Times sa svoje strane naglašava da je vrh MMF-a uznemiren zbog stanja kineskog gospodarstva jer statistički podaci za veljaču pokazuju pad izvoza i uvoza, pri čemu su to najgori pokazatelji od 2009. godine.

Kineski bruto proizvod tijekom 2015. imao je najmanji rast u proteklih 25 godina.

A američka ekomonija? Evo kako ona stoji.
 
(fakti.org/uredio:NSP)

Da li je moguće da ruski novinari imaju veću slobodu govora o važnim pitanjima nego novinari koji rade za velike korporativne konglomerate u SAD?

Naravno da su ruski mediji daleko od savršenih, ali se mora priznati da se dotiču kontroverznih pitanja koja američki mediji potpuno ignoriraju. Među njima su i ključni događaji koji slijede u rujnu.

Iako se u alternativnim medijima pisalo mnogo o tome što će se dogoditi u rujnu, mnogi Amerikanci i dalje ignoriraju te vijesti.

Prije svega, najvažniji predložak za globalnu vladavinu UN-a bi se trebao lansirati na velikoj konferenciji koja će se održati od 25. do 27. rujna. Pokretanje ove “nove univerzalne agende” je toliko važno da će čak i Papa prisustvovati ovoj konferenciji u New York Cityju.

Ovaj novi plan je poznat kao “Agenda 2030″. To je jedan od najznačajnijih događaja u povijesti globalne vladavine, a mainstream mediji u SAD ga u potpunosti ignoriraju.

Kao drugo, poznato je da se planira veliki pomak u uspostavi palestinske države u rujnu. U svim međunarodnim medijima se prenosi da će Francuska pred Vijećem sigurnosti UN dati prijedlog rezolucije koja će službeno priznati Palestinu po prvi put. To je jedan od ključnih trenutaka za modernu povijest Bliskog istoka, ali SAD o tome ništa ne pišu.

U rujnu se također očekuju kraj godine Semiti, četvrti krvavi mjesec i kraj Jade Helm vježbi. Svuda po internetu kruže priče o krahu burze, o prirodnim katastrofama i čudnim “slučajnostima” koje upućuju na 23. rujan.

Iako američki mainstream mediji o tome ne govore ništa, postoje međunarodni novinski izvori koji se bave ovim temama, a neki od njih se nalaze u Rusiji.

Tako, na primjer, Sputnik News navodi da će ove jeseni doći do velikog financijskog kraha, te da će nastati panika na ulicama od Wall Streeta do Šangaja.

Analitičar Larry Edelson je čak naveo točan dan katastrofe: “7. listopada 2015. se navršava prvi ekonomski superciklus od 1929. godine, koji će pokrenuti financijsku krizu epskih proporcija “.

RT je potražio tragove u Bibliji i Tori. Oni navode da sedma godina biblijskog poljoprivrednog ciklusa pada točno 15. rujna 2015. godine. To će biti milenijski događaj, pošto čitava tetrada krvavih mjeseca (četiri pomrčine mjeseca) pada na židovske religijske praznike.

Svakih sedam godina nastane neka katastrofa. Tako je u rujnu 2001. SAD zadesio najgori teroristički napad u povijesti, dok je 2008. godine nastala najgora financijska kriza ikada.

Vjerovali ili ne, čak je i ruska Pravda pisala o tome što će se dogoditi u rujnu. Ova tiskovna agencija se nekada smatrala sovjetskom propagandom i to je tada bilo točno. Međutim, Pravda danas govori o mnogim pitanjima o kojima se američki mediji ne usuđuju pišu.

Pravda ukazuje na društvene konflikte i financijske probleme iz 2001. godine, kao i na pokretanje ratova u Iraku i Afganistanu koji su trajali godinama. Ona zatim ukazuje na 29. rujan 2008. godine, kada je došlo do financijske krize.

Zašto američki mainstream mediji ne govore o ovim stvarima? Da li su oni zauzeti prenošenjem važnijih vijesti?

Naravno da ne. Dovoljno je pročitati samo neke od većih naslova u ​​američkm medijima trenutno:

• “Ekskluzivno: John Stewart će voditi WWE SummerSlam”
• “Prijepori oko golišavih fotografija Sharon Stone”
• “Florence Henderson će se pojaviti u posljednjoj emisiji “Ples sa zvijezdama”"
• “Vraćaju se McManisoni i biti će veći nego ikada ranije”

S obzirom da se bave ovakvim temama, nije ni čudo što američki mediji nemaju vremena da govore o događajima koji bi mogli promijeniti svijet.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 

 
(beforeitsnews.com,endoftheamericandream.com,youtube/uredio:nsp)