Čelnik Kosova Hashim Thaci ponudio je da se u Jeruzalemu smjestiti veleposlanstvo njegove samoproglašene države, ako Izrael prepozna obećanu srbijansku pokrajinu kao neovisnu zemlju, izvještava RT

“Ako Izrael prepozna Kosovo, stavit ću kosovsko veleposlanstvo u Jeruzalem” – priopćila je u petak Židovska telegrafska agencija (JTA), pozivajući se na KosovaPress.

Thaci je napravio ponudu tijekom razgovora sa albanskim medijem Vizion Plus TV, prenosi RT.

Kosovo je bila autonomna pokrajina Srbije koju je NATO okupirao 1999. godine, nakon 78-dnevne zračne kampanje u ime etničke albanske “Oslobodilačke vojske Kosova” (OVK) koju je vodio Thaci.

U veljači 2008. privremena je vlada jednostrano proglasila neovisnost regije. SAD i većina njezinih saveznika priznali su je, iako pet članica EU i četiri članice NATO-a još uvijek odbijaju slijediti tu odluku.

Izrael je među polovicom zemalja članica UN-a koje su odbile priznati neovisnost Kosova, no Thaci se vjerojatno nada da će se to promijeniti sa njegovom ponudom.

Vlada premijera Benjamina Netanyahua željela je da više zemalja preseliti svoje veleposlanstva iz Tel Aviva do Jeruzalema, priznajući tako izraelski posjed tog grada, za kojeg Palestinci također tvrde da je i njihov glavni grad.

Do sada su to učinili samo SAD, Gvatemala i Paragvaj – a nova nova vlada Paragvaja priopćila je ovog mjeseca da će se vratiti u Tel Aviv u interesu mira.

Američki predsjednik Donald Trump priznao je Jeruzalem kao glavni grad Izraela u prosincu 2017. i otvorio novo veleposlanstvo u svibnju ove godine.

Sam Thaci ponudio je nešto što bi moglo imati koristi na obje strane, rekavši Vizion Plusu da je njegova vlada “100 posto” podržana od strane SAD-a.

“Povezanost Republike Kosovo s SAD-om je izvrsna. Susreo sam se s predsjednikom Trumpom, a njegov pristup prema nama jednak je kao i kod prethodnog predsjednika” – rekao je Thaci.

Ovo je potaknulo komentare Ramusa Haradinaja, drugog vođe OVK koji se okrenuo politici i koji je suparnik Thaciju koji trenutno služi kao premijer u vladi Kosova.

“Mi smo dio Europe i surađujemo s Bruxellesom i Berlinom” – izjavio je Ramush Haradinaj srbijanskom Happy TV-u u tri sata snimljenog intervjua u travnju “Međutim, kada je riječ o vanjskoj politici, mi smo dio kluba zemalja koje predvodi Amerika. Nemamo problema s tim. Nemamo vremena za svjetske probleme.”

Izraelska vlada još nije odgovorila na Thacijevu ponudu.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Hoće li se ubrzati put balkanskih zemalja pod okrilje Europske unije

Strateški je interes Europske unije da se proširi na zapadni Balkan ili će na tom području utjecaj steći Kina i Rusija.

Riječi su to njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa izrečene u ponedjeljak na susretu s njegovim albanskim kolegom Ditmirom Bushatijem.

Do sada slabije eksponirani Maas rekao je da je uvjeren kako narodi zapadnog Balkana žele živjeti onako kako se danas živi u Europi, a ne onako kako se živi u Kini ili Rusiji.

Jako smo pozitivni prema proširenju Europske unije na zapadni Balkan jer smo čvrsto uvjereni da je to strateški interes slobodne Europe – rekao je Maas koji je Bushatiju obećao pomoć u reformama nužnim za ulazak u EU.

Ugledni The Economist u nedavnoj analizi stanja na zapadnom Balkanu uz Rusiju i Kinu spominje još jednu državu koja je vrlo zainteresirana za to područje – Tursku.

Johannes Hahn, europski povjerenik za proširenje, u nedavnom je intervjuu naglasio da se hladi raspoloženje Turske prema ulasku u EU, pogotovo nakon posljednjih izbora na kojima je Erdoğan ponovo pobijedio.

Sve države članice dijele mišljenje da se Turska posljednjih godina odmiče sve dalje od EU i njezinih standarda. Zato su države članice i potvrdile na posljednjem sastanku Vijeća da je pristupni proces zastao te se zasad ne mogu otvarati nova ili zatvarati postojeća poglavlja. Na moju inicijativu, prilagođeni su i pretpristupni fondovi, odnosno srezani su za nekoliko stotina milijuna eura u razdoblju od sljedećih nekoliko godina – rekao je Hahn, ali i istaknuo da je stajalište većine država članica kako ima smisla nastaviti dijalog s Turskom jer je ona, geopolitički gledano, važan susjed.

Pogotovo je to važno, naglasio je, kad se govori o imigrantima jer je sporazum između EU i Turske donio rezultate objema stranama, koje se dogovorenoga i pridržavaju.

Ono važnije je da se razmišlja o novim formatima uz pregovore o pristupanju čije neke uvjete Turska ne može ili ne želi ispuniti.

Sve je, dakle, jasno. Uz smanjen interes SAD-a za zapadni Balkan, borba se za utjecaj vodi između Europske unije i tri bliske velike sile s istoka koje na to područje gledaju kao na ulaz na veliko i bogato tržište EU.

Kako je u spomenutom intervjuu rekao i Hahn, strategija je proširenja Unije na zapadni Balkan osim novca i “izvoz stabilnosti umjesto uvoza nestabilnosti”.

Hrvatska premalo uključena

Zapadni Balkan okružen je zemljama EU i pripada Europi geografski, povijesno i kulturno. U najboljem je interesu EU osiguranje stabilnosti i napretka u svojem susjedstvu. To znači da je integracija zapadnog Balkana u EU investicija u sigurnost i stabilnost bloka.

Ne smijemo zaboraviti geostrateško gledište, ne bi bilo mudro ostaviti iza sebe vakuum koji će iskoristiti drugi međunarodni igrači, s vrijednostima drukčijim od naših – rekao je Hahn. Očito je da je zapadni Balkan, pod kojim se podrazumijevaju entiteti koji još nisu dio EU – BiH, Srbija, C. Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija – u fokusu međunarodne politike. No, sada glavni igrači zainteresirani za utjecaj na tom području znaju što žele, iako možda ne uvijek i kako to ostvariti

Prije svega treba postaviti pitanje zašto se Hrvatska ne bavi zapadnim Balkanom onoliko koliko bi trebala. Prevladava mišljenje da mi nismo dio tog prostora pa se njime ne trebamo ni baviti. Ali to je zaista potrebno i od izravnog nam je interesa, pogotovo zbog pitanja BiH. Kad govorimo o BiH, SAD je jedini u stanju ondje učiniti nešto konkretno, no više ga to ne zanima. Prilika je bila za EU prije nekoliko godina da se, prema prijedlogu Vesne Pusić, BiH postupno pridruži EU, ali nije učinjeno ništa. Danas se hrvatska politika više ne bavi s BiH nego samo s Hercegovinom, a zbog izmjene nekoliko strelica s Vučićem propustili smo priliku za ostvarenje većeg utjecaja na tom području – kaže politički analitičar Žarko Puhovski.

Kako piše “The Economist”, zapadni Balkan područje je visokog geopolitičkog rizika i prepun problema, među kojima se ističu “bilateralni sporovi, trajni animoziteti proizašli iz ratova 1990-ih godina te prijetnja islamskog fundamentalizma”.

Spomenuti entiteti koji čine područje zapadnog Balkana imaju i ponešto zajedničkog.

Građani su, stoji u spomenutoj analizi, nezadovoljni postkomunističkom tranzicijom nakon 1989. godine i imaju nisko povjerenje u političke institucije, vladajuća garnitura djeluje kroz neformalne strukture moći, politička pokroviteljstva i kontrolu medija, regionalne politike karakterizirane su slabom ravnotežom moći te politiziranim pravosuđem.

“Stranke čiji je uspon često datiran još u rat 1992.-1995. uživaju dominaciju kroz mrežu etničkih političkih feuda gdje sadašnji lideri opstaju u nišama formiranima unutar zemljina kompleksnog sustava slabe vlasti”, stoji u analizi.

Crna Gora i Makedonija opisane su kao zemlje koje su praktično sve donedavno imale jednostranački sustav te se njima vlada kroz izborne manipulacije i neformalne klijentelističke i pokroviteljske mreže.

U Srbiji je, pak, Aleksandar Vučić konsolidirao svoju vlast tako da je praktično stalno u nekoj izbornoj kampanji, a kontrolira i medije.

Za Kosovo se kaže da najvećim političkim strankama vladaju elite koje ponajviše čine ratni vođe gerilskog rata protiv srbijanske vlasti 1998.-1999. koji izbornim manipulacijama ostaju na vlasti.

Svoj toj problematici pridonosi i ekonomska stagnacija prouzročena i propašću reformi koje je uvjetovala Europska unija te nedostatkom jasnog europskog vodstva.

Predviđeni gospodarski rast od 3,2 posto još je ispod razine prije krize 2008. godine te se smatra nedovoljnim da se uhvati korak s razvijenom Europom. Masovna je emigracija poseban problem jer se ni za jednu zemlju ne predviđaju pozitivna kretanja.

“Antidemokratski trendovi u toj regiji pojačani su zbog politike EU koji se oslanja na snažno liderstvo, pri čemu je ostvario jake veze s liderima koje se smatra pouzdanima ili barem sklonima dogovoru, vjerodostojnim sugovornicima, što je ojačalo pojedince za račun predstavničke demokracije”, ističe u analizi “The Economist”. Zaključak je da je stoga nužno da i EU učini zaokret. Jer Rusija nije odustala.

Mark Galeotti, britanski geopolitički stručnjak posebno zainteresiran za Rusiju, suradnik dvaju trustova mozgova – Europskog vijeća za međunarodne odnose te praškog Instituta za međunarodne odnose – u nedavnoj analizi naglasio je da sve veći niz ruskih pritisaka na Balkanu i prisutnost na tom području tajnika ruskog Savjeta sigurnosti Nikolaja Patruševa koji je prihvatio posebnu odgovornost za tu regiju, sugerira da ćemo do kraja godine gledati obnovljenu rusku kampanju na Balkanu.

“Rusija gleda na Balkan kao na bojište u svojem političkom ratu, dijelom kako bi kompenzirala mješovit uspjeh postignut svojim ‘aktivnim mjerama’ u Europi.

Rusija ne radi to toliko da bi ostvarila kontrolu u regiji koliko da zauzda i pojača postojeće tenzije. Za Ruse, pristup Europske unije prema zapadnom Balkanu niti je ozbiljan niti sistematičan”, tumači Galeotti.

Prema mišljenju Galeottija, Rusija podupire širenje EU jer na to gleda kao na širenje tržišta u kojem i sama aktivno sudjeluje, poglavito s energentima. Srbiju i njezina nastojanja pristupanju EU vidi čak i kao potencijalnog trojanskog konja ako uspije, a ako ne kao jasnu poruku aspirantima poput Ukrajine ili Gruzije kako s EU i nije baš sve tako sjajno.

EU ne može ostvariti efikasnu politiku na zapadnom Balkanu upravo zbog Kosova jer ga nisu priznale četiri njegove članice, pa onda ni EU ne može bezuvjetno od Srbije tražiti da prizna Kosovo. Uvijek treba znati da je vanjska politika samo produžetak one unutrašnje, pa tako u navodno zajedničkoj politici EU imamo interese Njemačke, Francuske pa onda i drugih članica te je jasno da to otežava ostvarenje utjecaja EU.

Kako sada stvari stoje, prva će u EU ući Crna Gora. S kojom i mi imamo najbolje odnose, što i nije pretjerano teško s obzirom na najmanje problema između tih dviju država – objašnjava profesor Puhovski.
 
(vecernji.hr)

Srbija i Crna Gora, koje su najdalje odmakle u pristupnom procesu, mogu u najboljem slučaju postati članicama EU 2025. godine, ali čak ni tada

To ne treba shvatiti kao rok za sljedeće proširenje nego kao perspektivu koja se može ostvariti samo ako se ispuni svi kriteriji, objavila je u utorak Europska komisija na konferenciji za tisak u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

“Jasno je da to nije ciljni datum, nije krajnji rok, nego perspektiva. Realno je da one zemlje koje trenutačno vode pristupne pregovore zaključe do tada pristupni proces, ali i još neke bi zemlje mogle započeti pregovore u dogledno vrijeme. Osobno očekuje da sljedećih mjeseci još neke zemlje započnu pristupne pregovore”, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini koja je, zajedno s povjerenikom za pregovore o proširenju Johannesom Hahnom, predstavila novu strategiju proširenja na šest zemalja jugoistočne Europe.

Novom strategijom Komisija želi potaknuti BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju da pojačaju napore na ispunjavanju kriterija, ali i pripremiti javno mišljenje u zemljama članicama za nastavak proširenja.

Te zemlje su na različitim stupnjevima pristupnog procesa. Crna Gora i Srbija vode pristupne pregovore. Makedonija i Albanija imaju status kandidata, ali čekaju na datum za početak pregoovora.

Bosna i Hercegovina još nije, nakon više od godinu dana, predala odgovore na upitnik temeljem kojeg će Komisija izraditi mišljenje o njezinu zahtjevu za članstvo. Kosovo je na samom začelju i u posebnoj situaciji jer pet zemalja članica ne priznaje njegovu neovisnost.

“Sa snažnom političkom voljom, rezultatima stvarnih održivih reformi i s definitivnim rješenjima za sporove sa susjedima, one bi (Srbija i Crna Gora) možda mogle postati članicama 2025. Ta perspektiva je iznimno ambiciozna. Hoće li biti ostvarena u potpunosti će ovisiti o objektivnim zaslugama i rezultatima svake od zemalja”, kaže se u dokumentu.

#”U slučaju Srbije, prijelazna mjerila koja se odnose na normalizaciju odnosa s Kosovom (poglavlje 35) moraju biti ispunjena, a sveobuhvatni i pravno obvezujući sporazum mora biti hitno zaključen”, kaže se u dokumentu.

Komisija u svom dokumentu kaže da politika proširenja EU “mora nastaviti izvoziti stabilnost, a ne uvoziti bilateralne sporove”.

“Tamo gdje granični sporovi nisu riješeni bilateralno, strane ih trebaju predati bezuvjetno obvezujućoj međunarodnoj arbitraži, čije presude moraju biti u potpunosti primijenjene i poštovane od obiju strana prije pristupanja i koje se moraju uzeti u obzir u pripremama za pristupne ugovore”, kaže se u dokumentu Komisije.

Od svih zemalja traži se da se ozbiljno prihvate posla u području vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i uspostave tržišnog gospodarstva.

Komisija navodi da su u tih šest zemalja poluge moći često nalaze u rukama kriminalnih mreža i političkih klanova.

“Danas te zemlje pokazuju jasne elemente ‘otete države”, što uključuje organizirani kriminal i korupciju na svim razinama vlasti i državne uprave te isprepletenost javnih i privatnih interesa”, kaže se u strategiji.

“Nijedna od država zapadnog Balkana ne može se smatrati funkcionalnim tržišnim gospodarstvom”, dodaje se.

“Pridruživanje Europskoj uniji je daleko više od tehničkog procesa. To je generacijski izbor temeljen na fundamentalnim vrijednostima, koje svaka zemlja mora aktivno prihvatiti, počevši od vanjske i regionalne politike pa do onoga što djece uče u školama”, dodaje Komisija.

Zajedno sa strategijom Komisija je najavila šest nosivih inicijativa za potporu transformaciji zapadnog Balkana. Te inicijative odnose se na posebna područja od zajedničkog interesa: vladavinu prava, sigurnost i migracije, društveno-gospodarski razvoj, prometnu i energetsku povezanost, digitalnu agendu, pomirenje i dobrosusjedske odnose. Konkretne mjere u tim područjima predviđaju se za razdoblje od 2018. do 2020.

Za ostvarenje strategije za zapadni Balkan i potporu nesmetanoj tranziciji u članstvo neophodno je odgovarajuće financiranje. Europska komisija predlaže postupno povećanje financiranja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći do 2020., ako je unutar postojeće omotnice moguće preraspodijeliti sredstva.

Samo u 2018. predviđeno je 1,07 milijardi eura pretpristupne pomoći za zapadni Balkan, uz gotovo devet milijardi eura u razdoblju2007. – 2017.

Komisija navodi i da se EU mora institucionalno pripremiti za nova proširenja.

“Europska unija mora biti jača i čvršća prije nego što postane veća”, kaže se u dokumentu Komisije.

Stoga Komisija najavljuje da bi krajem ove godine mogla predložiti proširenje područja u kojima se odluke donose kvalificiranom većinom, a ne jednoglasno, kako bi se osiguralo učinkovitije donošenje odluka.

Komisija u svom dokumentu navodi da ulazak u EU “znači napraviti izbor”, što je prilično jasna aluzija za one koji bi se oslanjali i na neke druge zemlje koje žele imati aktivnu ulogu u regiji.

“Pridruživanje Europskoj uniji je izbor. Za to je potreban politički i društveni konsenzus i potpora naroda dušom i srcem. Ne može biti dvosmislenosti kod čelnika u pitanju kamo pripada zapadni Balkan i u kojem pravcu ide”, kaže se u dokumentu. Također se kaže da je potrebno donijeti “posebne aranžmane” kako one zemlje koje uđu prve ne bi mogle blokirati pristupanje ostalih zemalja zapadnog Balkana.

Cilj strategije je i pripremiti javno mnijenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, koje je palo u drugi plan nakon izbijanja teške financijske krize, koja je uzdrmala same temelje EU. U međuvremenu, dok se Europska unija bavila sama sobom, u regiji je porastao utjecaj Rusije, Kine i Turske.

“Zapadni Balkan je dio Europe, zemljopisno okružen zemaljama članicama EU. Narodi EU i te regije imaju zajedničko nasljeđe i povijest te budućnost definiranu zajedničkim prigodama i izazovima”, navodi Komisija.

“Čvrsta, na zaslugama utemeljena perspektiva članstva zapadnog Balkana u EU političkom je, sigurnosnom i gospodarskom interesu EU. To je moćni alat za promicanje demokracije, vladavine prava i poštovanja temeljnih prava. To je geostrateška investicija u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Europu utemeljenu na zajedničkim vrijednostima”, kaže se u dokumentu.
 
(jutarnji.hr)

Bivši britanski diplomat William Mallinson kaže za RT da je najveći problem u svezi sa katalonskom krizom „ogromna veličina EU“, kao i globalizacija, koji dovode do „laganog uništenja nacionalnih država“

Mallinson je zatim povukao paralele između onoga što se sad dešava u Španjolskoj i NATO bombardovanja Jugoslavije i Beograda. Prema njegovim riječima, umanjivanje značaja nacionalnih država dovodi do iritacije manjih dijelova.

“Zašto NATO ne bombardira Madrid 78 dana? Situacija je slična na mnogo razina” – kaže Mallinson.

U stvari, Kosovo je još više dio Srbije nego što je Katalonija deo Španije. Sjetimo se da su male dijelove Španjolske u cjelinu spojili Ferdinand i Izabela u srednjem vijeku. Sjetimo se da je Španjolska jedinstvena država, ali i da je konglomerat.

Moramo se sjetiti ovog opasnog domino-efekta. To će još više nahraniti bijes u Baskiji. Isto se odnosi i na Valonce u Belgiji, a Škotsku da i ne spominjem – kaže Mallinson.

Niski standardi EU

Malo je kasno za EU da se sjeti međunarodnog prava na svojim zapadnim granicama, kada je ignorirala to isto pravo na istočnim granicama, rekao je za RT stručnjak za međunarodne odnose Marko Gašić.

Gašić kaže da je odluka Kosova o samoproglašenoj nezavisnosti priznata jer Kosovo nije članica EU.

Neki kažu da EU ima dvostruka mjerila kada je riječ o ovoj temi. Ja bih samo rekao da EU ima jako niske standarde u svezi ovog pitanja, kada je reč o međunarodnom pravu i njegovoj dosljednosti u pridržavanju međunarodnog prava.

Jer, EU je protiv katalonske secesije, a podržala je odvajanje Kosova od Srbije – kaže Gašić za RT na engleskom jeziku.

Prema njegovom mišljenju, riječ je o „očigledno šizofrenoj poziciji EU“.

Dok su se protivili referendumu u Španjolskoj, oni su uporno organizirali referendume u Jugoslaviji. U Jugoslaviji su govorili da nije važno šta kaže Ustav; u Španjolskoj kažu da je Ustav važan.

U Jugoslaviji su govorili: „Imate dva tjedna da odlučite da li želite nezavisnost od Jugoslavije, a mi ćemo o tome odlučivati u roku od tjedan dana“. To se sve dešavalo 1992. godine – kaže Gašić.

Europa nije naučila lekcije iz SFRJ

On kaže da ne veruje da je EU naučila lekcije iz SFRJ, jer „nikada nije priznala greške“.

Mislim da bi se EU ponašala na potpuno isti način i danas, jer Kosovo nije područje koja pripada tom klubu, ono nije u klubu bogataša kao što je Španjolska – napominje Gašić.

On kaže da bi se Europska unija trebala protiviti secesiji i u Španiji i u Srbiji, jer je jedino to moguće prema Helsinškoj povelji i Povelji Ujedinjenih naroda. (RT)
 
(sputniknews.com)

Na Balkanu će, prije ili kasnije, doći do mijenjanja granica, nove međe će se najvjerojatnije povući u Makedoniji, ali i na Kosovu, tvrdi bivši zamjenik šefa CIA za Balkan Steven Meyer

“Sve je moglo i moralo se dogoditi drugačije, ali velike su sile više gledale vlastiti interes nego interes regije”, kaže o ratu devedesetih godina na prostoru zemalja bivše Jugoslavije prof. dr. Steven Meyer, nekadašnji zamjenik šefa CIA-e za Balkan, u intervjuu za beogradske ‘Večernje novosti’.

On smatra da EU nema rješenje za Balkan, a da Sjedinjene Države Balkan tu regiju više ne interesira previše.

Govoreći o Srbiji, on je ocijenio da je izbor Aleksandra Vučića za predsjednika Srbije očekivan.

“On je pametan i učinkovit političar i napravit će kredibilan posao. Srpski narod danas je u potrazi za velikim postignućima, posebno za ekonomskim reformama”, rekao je Meyer u intervjuu.

Na pitanje da li je 5. listopad bio demokratska revolucija ili prevrat, Meyer, koji je na Balkanu radio prije tog datuma, odgovara:

“Petooktobarska revolucija u Srbiji bila je, u suštini, zbacivanje vlasti. To je učinjeno jer su mnogi političari u Srbiji bili uvjereni da zemlja neće moći krenuti naprijed i da neće biti prihvaćena od Zapada dok je Milošević na vlasti. Jasno je da su zapadne vlade željele vide promjenu i da su aplaudirale zbacivanju Miloševića. “

Govoreći o situaciju u regiji, on kaže:

“BiH je danas dalje od toga da bude jedinstvena država nego u bilo kojem trenutku u prošlosti. Pitanje Kosova postaje ozbiljnije, a Makedonija je u ozbiljnom propadanju već mjesecima. Istodobno, EU nema odgovore na pitanja koja muče Balkan”, ističe Meyer.

On smatra da eventualna promjena granica između Albanije i Makedonije može dovesti do stvaranja veće Albanije, ali da to ne bi imalo podršku SAD.

“Ipak, važno je imati na umu da Washington više nije previše zainteresiran za Balkan. Trumpova administracija neće posebno reagirati ako se te promjene dogode mirnim putem, slično načinu na koji je, recimo, Crna Gora došla do neovisnosti”, kaže ovaj analitičar.

Na pitanje kakva sudbina očekuje Makedoniju, Meyer odgovara:

“Ako Crna Gora i Kosovo mogu tvrde neovisnost, smanjena Makedonija bi mogla također biti opcija. Ali to možda nije najbolji pravac djelovanja za tu – manju Makedoniju. U tom slučaju bi za njih bilo mudro i razmotriti federalnu zajednicu sa Srbijom.”

Na pitanje kako bi američka administracija reagirala u slučaju formiranja tzv. vojske Kosova, on kaže da američke vlasti nisu naklonjene tome, ali da se to može lako promijeniti.

“Trumpova administracija ima malo stručnog pristupa u odnosima na Balkan. Srbija treba veoma pažljivo pratiti promjene u politici SAD”, ističe on.

Prema njegovim riječima, ta vojska, ako bi bila formirana, dodala bi još jedan zapaljivi element u situaciji koja je nestabilna. To se posebno odnosi na opasnost od mogućih sukoba na sjeveru Kosova, dodao je.

Govoreći o situaciji u BiH, Meyer kaže da bi ona, nakon odbacivanja tužbe protiv Srbije, mogla postati nestabilnija.

“Bošnjaci su sada razočarani i ljuti, a Srbi ushićeni. To posebno otežava odnose između Federacije i RS”, naglašava Meyer.

O mogućnosti eventualnih terorističkih napada na Balkanu, Meyer je rekao da se radi o problemu koji se povećava i postaje vrlo težak, posebice kada se radi o utjecaju vehabizma na Kosovu. “Posebna opasnost je i veza između organiziranog kriminala i terorizma, pa kada se tome doda i činjenica da je Balkan tranzitno područje, to nam onda prilično otežava posao”, istaknuo je.

Što se tiče interesa SAD-a i Rusije na području Balkana, Meyer smatra da će za obje države to biti sporedno mjesto djelovanja i interesa. Nakon 90-ih službeni interesi SAD-a su završeni i američki su interesi sada na Bliskom istoku, a isto vrijedi i za Rusiju, kazao je Meyer koji je sada šef Programa nacionalne sigurnosti na Akademiji Daniel Morgan u SAD-u.

Zanimljivo, Meyer ne vidi razlog zašto bi Srbija postala članica NATO-a. “Članstvo iziskuje novac, postoji pritisak da se kupuje oružje koje dolazi iz Amerike i EU koje Srbiji nije nužno”, kazao je Meyer, koji istodobno smatra kako će se Crna Gora sigurno pridružiti NATO-u, iako ne zna “što će im to donijeti”.

On, također, smatra će biti vrlo teško, možda i nemoguće, da se ostvare bolji odnosi između RS i Washingtona.

Prema Meyeru, odnosi između Rusije i SAD su veoma loši i to prije svega zbog neslaganja oko Sirije i Ukrajine, ali i zbog optužbi da je Moskva bila umiješana u predsjedničke izbore u SAD.

“Nije nužno da se SAD i Rusija vole, najvažnije je da mogu uspostaviti prihvatljiv radni odnos. Ali to će biti vrlo teško učiniti zbog agresivne vanjske politike Rusije i nesposobnosti Trumpove administracije”, zaključio je on.
 
(sputniknews.com,jutarnji.hr)

Na Kosovo će doći pripadnici američkih specijalnih jedinica visoko obučeni za intervencije, a stići će čim završe pripreme u Teksasu

Amerika za mjesec dana šalje dodatnih 130 vojnika na Kosovo kao podršku Kforu i NATO-u u borbi za mir i stabilnost, a analitičari smatraju da je to poruka kako ratnohuškačkim političarima u regiji tako i teroristima, piše beogradski Blic.

Na Kosovo će tako doći pripadnici američkih specijalnih jedinica visoko obučeni za intervencije, a stići će čim završe pripreme u Teksasu. Tijekom priprema navodno će učiti srpski i albanski jezik te se upoznavati s Balkanom, a kada stignu na Kosovo, bit će raspoređeni u sklopu snaga Kfora u jedinici zrakoplovstva na 10 mjeseci.

Na ovaj način Amerikanci jasno poručuju političarima da se ne igraju više rata i ponovno se operativno vraćaju na Balkan. Njihova procjena je da su ovu regiju više prepustili Turcima, NATO-u i Europljanima.

Također, smatraju da je Balkan u opasnosti od terorizma. To znači da cijeli ovaj dio Europe neće ostaviti s neriješenim pitanjima Kosova i BiH, ali i da će pokušati smanjiti utjecaj Turske u regiji – objašnjava vojni analitičar Dušan Janjić.

S njim se slaže i profesor na fakultetu Sigurnosti dr. Zoran Dragišić koji smatra kako su dodatne američke trupe neophodne zbog pojačanih tenzija na Balkanu.

Pad vlade i predstojeći izbori na Kosovu izazvali su nemire kod albanskog stanovništva zbog čega su dodatno ugroženi Srbi. Zato je ova pomoć KFOR-a dobrodošla – kaže on.
 

 
(vecernji.hr)

Javnost je Walkerovu izjavu o planu za “ujedinjenje Albanaca iz Albanije, Kosova i albanske dijaspore” vidjela kao udar na međunarodni mir i uspostavu Novog svjetskog poretka, ali i kao projekt koji može ostvariti samo na silu, što je napad i na međunarodni mir

William Walker najavom da ima plan na kome radi i koji će ujediniti sve Albance iz Albanije, Kosova i albanske dijaspore, prekršio je niz međunarodnih akata koji se tiču ​​državnih granica.

“Walkerova izjava predstavlja javni poziv i udar na međunarodni javni poredak, koji se temelji na Povelji Ujedinjenih naroda. To je istovremeno i javni poziv za kršenje (mijenjanje) postojećih granica država-članica UN.

Ovako nečim prekršili bi se svi akti međunarodnog javnog prava kao što su i Povelja UN i Helsinški završni akt koji jamči nepovredivost granica europskih država, te da ovakav poziv-namjera predstavljaju istovremeno jednu opasnu izjavu koja ugrožava međunarodni mir.

Ovakva izjava je, dodaje se, više nego skandalozna, posebno ako se ima u vidu da ju je izgovorio netko tko je svojevremeno imao veoma visok položaj i važnu ulogu kao šef verifikacijske misije OESS-a na Kosovu.

Ona kaže da i pored toga što je Walker ovako nešto iznio, najvjerojatnije u vlastito ime, a ne u ime neke države kao subjekta međunarodnog javnog prava, težina i opasnost izjave nije ništa manja.

Kroz izjavu Walkera sada se jasno pokazuje da je to zaista bio plan uspostave Novog svjetskog poretka iza koga je stajala i međunarodna zajednica.

Taj (Walkerov) plan može biti ostvaren samo nasilno. Drugačije ne može, jer će ljudi koji žive na tim prostorima (Makedonija, Crna Gora, Grčka, uz Kosovo i Albaniju čine teritorija Velike Albanije prim. A.), a koji su druge nacionalnosti, braniti svoju imovinu i svoje živote, osim ako se ne ostvare Haradinajeve riječi da će se dogoditi novi rat i da za ovakve planove nikad nitko nije odgovarao, te da je uvjeren da se to neće dogoditi i sada.

Naši sugovornici kažu da bi Walkera mogle zbog ove najave pravno goniti države po zakonima te države ako procjene da je njegova namjera uperena prema njoj.

Walker je široj javnosti poznat kao voditelj misije OESS-a. Svoj plan o “Albancima u jednoj državi” objelodanio je na proslavi 17 godina postojanja stranke Ramusha Haradinaja u Prištini.
 
(sputniknews.com)

Srpske službe sigurnosti otkrile su da je oko 800 naoružanih veterana ozloglašene OVK s Kosova ušlo na teritoriju Makedonije

Ovaj manevar izvršen je u dva navrata, a prema operativnim podacima, albanski ekstremisti bili su opremljeni automatskim puškama. Na makedonsku teritoriju ubacivali su se u skupinama, a tajno su prenosili i tovare naoružanja, saznaju Večernje novosti.

Prvi pokret bivših pripadnika OVK ka Makedoniji registriran je krajem prošle godine i vremenski se poklapa sa sastankom predstavnika svih Albanaca u regiji, održanom u Albaniji 23. prosinca.

Praktično je primijenjen isti scenarij kao kada su svojevremeno spremana žarišta u južnoj srpskoj pokrajini, a oružje zaprežnim vozilima i na konjima prebacivano iz Albanije na Kosovo, pišu Novosti i dodaju da je na tom tajnom sastanku izdan znak za agresivno oživljavanje projekta “Velike Albanije”.

Prisutni su bili politički lideri Albanaca sa KiM, juga centralne Srbije, iz Makedonije, Albanije i Crne Gore, ali i veterani ozloglašene OVK i njenog ogranka – Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe, navodi list.

Službe sigurnosti su drugo pomicanje ekstremista s Kosova zabilježile prije mjesec i pol dana. Prema obavještajnim podacima, dva su glavna koridora kretanja ovih grupa – ka općinama Lipkovo i Aračinovo, na sjeveru i jugu Makedonije. Začudo, makedonske vlasti ništa nisu poduzele iako su ih srpski obavještajci obavijestili.

Prema saznanjima lista, jedan kanal, onaj ka selima općine Lipkovo, koji se nalaze na sjeveru Makedonije i dodiruju s teritorijem južne srpske pokrajine, prije neki dan je presječen.

Vojnosigurnosna agencija (VBA) prošlog je tjedna zaplijenila na jugu centralne Srbije veću količinu oružja za koje se pretpostavlja da se ilegalno trebalo transportirati u Makedoniju. Arsenal je otkriven na području općina Preševo ​​i Bujanovac.

Realizacija ove akcije, kako se pretpostavlja, išla je pod “dirigentskom palicom” nove generacije ekstremnih Albanaca na jugu Srbije, koja vodi “vojsku kriminalaca” (bave se švercom narkotika, oružja i migranata) i koja prema potrebi lako može transformirati u terorističku organizaciju.

Naselja makedonskih općina Lipkovo i Aračinovo, koja su većinski naseljena Albancima, potresala je kriza i u ožujku 2016, kada su se pojavile informacije da je došlo do upada terorističke skupine s Kosova.

Tada je makedonska policija priopćila da nema mjesta panici i da je poslije izvršene kontrole utvrđeno da nije bilo nikakvog upada. Prema službenoj verziji, tijekom pretresa više lokacija pronađena je samo grupa azilanata koje su mještani držali u zatočeništvu mimo njihove volje.
 
(izvor: >sputniknews.com)

Dok su Amerikanci na Kosovu bili zaštićeni kao astronauti, više od 300 talijanskih vojnika je umrlo u posljednjih 15 godina poslije NATO bombardiranja nakon izlaganja djelovanju osiromašenog urana

Njih još 3.700 je bolesno iz istog razloga. Ovo je izjavio Danijele Leggerio, bivši talijanski pilot, sada predsjednik udruge “Oservatorio militare”, koji zastupa žrtve i njihove rođake.

On je dodao da nisu svi vojnici koji su oboljeli ili umrli služili samo u Bosni i na Kosovu, već i u Afganistanu i Iraku, ali je istaknuo da je problem postao službeni tek pošto su se prvi slučajevi vojnika koji umiru od raka ili leukemije pojavili kod ratnih veterana iz rata u Bosni i na Kosovu.

Talijanski mediji ovaj problem nazivaju “balkanskim sindromom” jer je među oboljelima najviše onih koji su se vratili kući nakon NATO bombardiranja SRJ – 1999.

Prva žrtva bio je kaplar Salvatore Vaka, koji je imao 23 godine kada je umro, a služio je na teritoriju Bosne 1998. i 1999. godine. Umro je od leukemije samo nekoliko mjeseci po povratku kući, piše “Republika”, list sa sjedištem u Rimu.

Osiromašeni uran, D-38, jedan je od proizvoda dobivenih procesom, koristi za obogaćivanje prirodnog urana i koristi se kao gorivo u nuklearnim reaktorima, a zbog svoje pogodnosti upotrebljava se za proizvodnju oružja. Međutim, korištenje D-38 predstavlja ozbiljnu opasnost za ljude.

“On može izložiti ljude i vanjskom i unutarnjem zračenju, što povećava rizik od raka”, rekao je jedan od sudionika programa Misije UN za okoliš, koja je djelovala nakon završetka rata u Bosni i na Kosovu.

Ovu streljivo je prije svega upotrebljavala američka vojska, koja je D-38 počela koristiti još tijekom prvog Zaljevskog rata. NATO je također potvrdio da su granate koje sadrže osiromašeni uran bačene na Kosovu i u Bosni. Takvih projektila je na Kosovu izbačeno oko 31.000, dok je u Bosni ispaljeno 11.000.

Talijanski vojnici koji su tijekom NATO bombardiranja bili raspoređeni na Kosovu nisu bili posebno obučeni niti su imali potrebnu opremu za zaštitu, tvrdi Leggerio. On ističe da su vojnici iz drugih zemalja imali informacije o opasnostima kojima su se suočavali i da su imali odgovarajuću zaštitu.

Ovo su potvrdili i sami bivši sudionici talijanske vojske u ratu na Kosovu jer su viđali američke vojnike koji su bili “odjeveni kao astronauti”.

“Kada smo ih pitali o čemu se radi, oni nisu imali odgovor”, tvrdio je jedan od bivših talijanskih pilota koji je prije tri godine umro od raka, a čije je javno svjedočenje svojevremeno zapalilo talijansku javnost.

U proteklih 15 godina, talijanske vlasti su uporno poricale bilo kakvu vezu između smrti vojnika i njihovog izlaganja D-38 tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji.

Aktivisti i obitelji žrtava, međutim, tvrde da je talijanska vlada bila svjesna rizika i nije zaštitila svoje vojnike.

Talijanska vlada je svojevremeno oformila šest odbora za istraživanje ovog problema. Ali svi su odbacili vezu između izloženosti D-38 sa slučajevima raka među talijanskim veteranima. Iako službeno priznanja nema, talijanska vlada je 2008. osnovala fond od 30 milijuna eura za osiguravanje financijske naknade vojnicima oboljelim od raka koji je izazvala streljivo s osiromašenim uranom.

>>> STRAVIČNO! Amerika upravo priznala primjenu radioaktivnog oružja u Iraku i Siriji koje je ostavilo stotine tisuća deformiranih iračkih beba
 
(sputniknews.com)

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump čestitao je predsjedniku Kosova Hashimu Thaciju Dan nezavisnosti Kosova

‘Američki predsjednik je u čestitci naveo da se partnerstvo između dvije države oslanja na zajedničke vrijednosti i interese, te da je budućnost suverenog, multietničkog i demokratskog Kosova zasnovana na stabilnom Balkanu, prosperitetnom i u potpunosti integriranom u međunarodnu zajednicu’, stoji u izjavi Predsjedništva Kosova.

‘Sjedinjene Američke Države su zajedno sa svim građanima Kosova proslavile osvajanje istorijske zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Brazilu, kao i debi reprezentacije Kosova na međunarodnim igrama FIFA-e’, također piše u čestitci.

Trump ja dodao da SAD očekuje nastavak suradnje sa Kosovom, s naglasakom na povećanju demokratskog i gospodarskog razvoja, jačanju vladavine prava, rješavanju sporova sa susjedima te borbu protiv terorizma.
 

THANK YOU President @realDonaldTrump for letter of congratulations on our Independence Day. #Kosovo fortunate to have a friend like USA.

— Hashim Thaçi (@HashimThaciRKS) 16. veljače 2017.

(jutarnji.hr)