Izaslanik venecuelanske opozicije Juan Guaido u SAD-u izjavio je da bi se rezerve nafte u zemlji mogle otvoriti stranim ulagačima, podupirući sumnje da je potpora Washingtona Guaidou ovisna o nafti

Guaidov predstavnik u Washingtonu, Carlos Vecchio, je izjavio za Bloomberg kako opozicijski čelnik želi povećati proizvodnju nafte i ukinuti trenutne zahtjeve koje državni naftni gigant PDVSA drže u kontrolnom udjelu zajedničkih ulaganja. Trenutno, PDVSA mora održavati 51 posto udjela u zajedničkim projektima.

Američki predsjednik Donald Trump je u siječnju podupro Guaidoa i pozvao “nezakonitog” Madura da podnese ostavku nakon što se opozicijski čelnik proglasio privremenim predsjednikom.

“Želimo ići u otvoreno gospodarstvo, želimo povećati proizvodnju nafte” – rekao je Vecchio tijekom intervjua u uredu tvrtke Bloomberg. “Većina proizvodnje nafte koju želimo povećati bit će uz pomoć privatnog sektora.”

Vecchiovi komentari nisu iznenađenje za analitičare koji su predvidjeli da Trump podržava kapitalističkog Guaida protiv socijalističkog Madura kako bi dobio pristup venecuelanskim ogromnim prirodnim resursima za pohlepne američke tvrtke.

Vecchio, koji je u utorak prisustvovao Trumpovom govoru o stanju Unije kao gost senatora Floride Marcoa Rubia, također je rekao da Citgo, američka rafinerija koju kontrolira PDVSA, neće podnijeti zahtjev za bankrotom unatoč ranijim izvješćima, navodeći da “nije potrebno”.

Prema Bloombergu, Vecchio je također predložio da bi Bijela kuća mogla razmotriti izdavanje izvršne naredbe za zaštitu Venezuele od vjerovnika, što su SAD učinile također i sa Irakom. Također je kazao kako je moguće da Venezuela pod Guaidom ne poštuje ugovore o dugovima koje je sklopila Madurova vlada.

U intervjuu je Vecchio pozvao Rusiju, koja podupire Maduro, da ostane neutralna kako bi “olakšala naše odnose u budućnosti”. Rusija je osudila Trumpove napore za promjenom režima u Venezueli i pozvala na posredovanje u rješavanju političke krize.

Američki dužnosnici se nisu stidjeli priznati da je nafta glavni interes i motivirajući faktor u odluci da podrži Guaida.

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton izjavio je za Fox News da bi to “učinilo veliku ekonomsku razliku za Sjedinjene Države” ako bi američke tvrtke mogle “ulagati i proizvoditi naftu u Venezueli”.

WikiLeaks je također otkrio da je prvi “temeljni interes” SAD-a u Venezueli nastavak uvoza nafte iz te Zemlje.
 

What is the #1 U.S. interest in Venezuela? If the classified history of the U.S. State Department is a guide, oil. https://t.co/xCRNDT1oMF pic.twitter.com/8Z1e0IsKND

— WikiLeaks (@wikileaks) August 2, 2017

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Tehnološki divovi sada će plaćati porez u Francuskoj, nakon što je zemlja odlučila ne čekati da ostatak EU uvede tu mjeru

Takozvani porez GAFA koji je usmjeren na velike digitalne tvrtke – stupa na snagu 1. siječnja.

Francuska vlada se nada da će prikupiti 500 milijuna eura (572 milijuna dolara) s nametima specifičnim za multinacionalne tehnološke tvrtke, uključujući Google, Apple, Facebook i Amazon, izjavio je ministar financija Bruno Le Maire, najavivši taj korak u prosincu.

Pariz se zalaže za ono što smatra pravednijim oporezivanjem velikih tehnoloških tvrtki u Europskoj uniji.

Napredak po tom pitanju zastao je u Bruxellesu, budući da je 28-člani EU blok podijeljen oko nametanja pristojbi divovima u Silicijskoj dolini. Sve promjene moraju imati jednoglasnu suglasnost država članica.

Kritičari kažu da tehnološke kompanije zarađuju novac od gospodarstava europskih zemalja, ali koriste svoju složenu strukturu kako bi neke od svojih prihoda usmjerile na države članice s niskim porezima.

Blok zemalja koje kritiziraju porez predvodi Irska, koja je postala svojevrsna Meka za američke tehnološke tvrtke i ugošćuje mnoge njihove centrale (Google, Facebook).

Estonija i Švedska također su među onima koji ne preferiraju ponudu Francuske, bojeći se da bi porezi mogli potaknuti odmazdu SAD-a.

EU raspravlja o planovima za tri posto poreza na prihode velikih internetskih tvrtki koje zarađuju od korisničkih podataka ili digitalnog oglašavanja. Međutim, posljednja runda razgovora po tom pitanju u studenome nije dovela do značajnog napretka, očigledno potaknuvši Francusku da krene naprijed sama.

U međuvremenu, Francuska i Njemačka postigle su konsenzus o porezu od 3 posto na digitalne oglase nakon što je Pariz pristao smanjiti svoje početne prijedloge o širem porezu na podatke.

Francuska bi mogla imati svoje vlastite domaće razloge – kao što su posljedice masovnog prosvjeda “Žuti prsluci” – za uvođenje GAFA poreza, nazvanog po Googleu, Appleu, Facebooku i Amazonu.

Nedavne prosvjedi diljem zemlje koštat će francusku ekonomiju u obilnom iznosu i već su doveli do smanjenja gospodarskog rasta zemlje za 2018. i 2019., dok je proračunski deficit za sljedeću godinu porastao na 3,2 posto, kršeći pravila EU.

U isto vrijeme, francuski predsjednik Emmanuel Macron poznati je kritičar velikih tehnoloških kompanija. U travnju je upozorio da Google i Facebook postaju preveliki za upravljanje. U svibnju je Macron zahtijevao okupljanje globalnih šefova tehnoloških kompanija kako bi se posvetili općem dobru.

“Nema besplatnog ručka”, rekao je francuski predsjednik. “Nije moguće samo imati slobodni prijevoz samo na jednoj strani, kada napravite dobar posao.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Južna Koreja i Iran su se dogovorili kako će se prebaciti na nacionalne valute u trgovinskim razmjenama, jer nastoje ojačati odnose usprkos američkim sankcijama Teheranu

Sporazum je od velike važnosti za obje zemlje, priopćila je agencija Yonhap, objašnjavajući kako je sporazum upozorio na zabrinutost Koreje glede odnosa s Iranom.

Zemlje su se također složile izvršiti plaćanja i podmiriti svoje financijske i bankovne račune koristeći južnokorejsku nacionalnu valutu, won. To će omogućiti južnokorejskim i iranskim tvrtkama nastavak opsežne robne razmjene na raznim područjima.

Obujam bilateralne trgovine premašio je prošlogodišnju referentnu vrijednost od 12 milijardi dolara, izjavio je iranski veleposlanik u Seulu Saeid Badamchi Shabestari, koji je za Press TV objavio kako se iransko i korejsko gospodarstvo međusobno nadopunjuju.

Činjenica da su odnosi Teherana i Seula utemeljeni na “stvarnosti” će među ovim zemljama produbiti veze u odnosu na američke “neprijateljske i ilegalne jednostrane akcije” – rekao je veleposlanik.

Ranije je južnokorejski veleposlanik u Teheranu Ryu Jeong-hyun rekao da, unatoč mnogim europskim tvrtkama koje napuštaju Iran pod pritiskom američkih sankcija, južnokorejske tvrtke shvaćaju vrijednost iranskog tržišta i odlučile su ostati.

Kao odgovor na američke sankcije, Iran i njegovi trgovinski partneri pregovaraju o smanjenju udjela američkog dolara u međusobnoj trgovini.

Rusija, Turska, Indija, Irak, Katar, Kina i ostali aktivno poduzimaju korake za prelazak na nacionalne valute u međusobnoj trgovini kako bi zaobišli pritisak Washingtona.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Twitter je trajno uklonio Alex Jonesa i Infowars sa svoje platforme zbog “uvredljivog ponašanja”, nakon što je kontroverzni zviždač snimljen kako verbalno napada CNN-ovog novinara na saslušanju u američkom Senatu o društvenim medijima

“Danas smo trajno suspendirali račune @realalexjones i @infowars na platformama Twitter i Periscope” izjavila je kompanija Twitter.

“Poduzeli smo tu akciju temeljenu na novim izvješćima o objavama i videozapisima objavljenima jučer, a koji krše našu politiku uvredljivog ponašanja, kao dodatak na prijašnja kršenja pravila.”

Tvrtka je dodala kako će nastaviti loviti “ostale račune koji su možda povezani” s Alex Jonesom kako bi spriječili pokušaj zaobilaženja zabrane.

“Ja sam skinut sa društvenih mreža, ne zato što lažem, već zbog toga što mi govorimo istinu i zato što smo bili popularni i zato što smo se usudili ići na saslušanje Kongresa i Senata i sukobili se sa Rubiom, i zato što smo ustali protiv laži mainstream medija i zato što govorimo istinu” – rekao je Jones nakon suspenzije.

“A onda smo se našli na Oliver Darcyja, koji je kapetan tajne policije, koji priznaje da ide uokolo i zalaže se da ljudi poput Infowarsa budu skinuti s drugih platformi jer smo se suprotstavili tom čudovištu koje nas zlostavlja i kaže” – rekao je Jones o susretu zbog kojeg je navodno i dobio zabranu na Twitteru.

Prije suspenzije, Alex Jones je imao oko 900.000 sljedbenika na Twitteru, dok je njegov račun Infowars bio popularan sa oko 430.000 korisnika.

Prozivajući suspenziju aktom “rata” protiv konzervativnih glasova, Jones je pozvao svoje pristaše da se odupru “napadu na ovu zemlju”.

“To znači da su rukavice bačene u lice, pokušavaju uništiti naše osnovno pravo Prvog amandmana” – dodao je Jones. “Politički establishment ne voli kada se demokrati ili republikanci izazivaju​i oni žele sada krenuti na predsjednika … Oni su se uspaničili, boje se. Oni se kreću protiv svih nas.”

Twitter je zabranio Jonesa sa svojih platformi dan nakon što je glavni izvršni direktor tvrtke Jack Dorsey svjedočio pred Kongresom, gdje je rekao da je Twitter nepristran i negirao bilo kakvu političku pristranost protiv konzervativaca.

Na marginama saslušanja u američkom Senatu u srijedu, u kojima su sudjelovali Facebook i Twitter, Jones nije mogao zadržati bijes i sukobio se s senatorom Marco Rubiom zbog političke cenzure kompanija iz Silicijske doline.

Kasnije se sukobio sa novinarom CNN-a Oliver Darcyjaem na hodniku Capitol Hill-a zbog njegovog “pristranog” izvještavanja.

Još u kolovozu, web stranica Alex Jonesa, Infowars, je zabranjena na Facebooku, YouTubeu i Appleu zbog navodnih kršenja njihovih standarda zajednice i širenja “govora mržnje”.

Polemika oko Jonesa potaknula je žestoku raspravu o slobodi govora u zemlji i usponu političke cenzure privatnih tehnoloških tvrtki.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Silicijska dolina više nije što je nekada bila i mladi poduzetnici u njoj više ne vide svoju priliku kao nekad

Prije gotovo osamdeset godina Bill Hewlett i David Packard u jednoj su garaži pokrenuli tehnološku revoluciju. Garaža, danas muzej, nalazi se u Silicijskoj dolini, u južnome dijelu Zaljevskog područja San Francisca u sjevernoj Kaliforniji.

Ime je dobila upravo po tome što se tijekom desetljeća razvila u žarište tehnoloških start upova, i onda dom najjačih kompanija svijeta. Na samom početku interneta bila je poznata i kao “dolina smrti” jer su se ljudi bojali kako će im osobna računala preoteti poslove.

Tamo su nastali ili su “kod kuće” titani poput Applea, Facebooka, Googlea, Netflixa, Ubera i Tesle. Samo područje, gledano zasebno, ima 19 po redu najjaču ekonomiju na svijetu, kojom nadmašuje Švicarsku i Saudijsku Arabiju, piše The Economist.

Apple i Alphabet su “pravi domaći”, rođeni u garažama Los Altosa i Menlo Parka, Facebook je u dolinu došao još u pelenama, piše Economist, a dom je i 57 start upova koji vrijede više od milijardu dolara poput Airbnb-ja i Ubera, takozvani jednorozi.

“Dolina nije samo mjesto, ona je i ideja. Još od Hewletta i Packarda bila je sinonim za inovacije i ideje. “Rodila” je čipove, osobna računala, software i niz servisa koji definiraju naš današnji život. Iako su neke inovacije bile naprosto sulude – poput čajnika povezanih na internet, do aplikacija koje prodaju kovanice za veš-mašine – velika većina bila je istinski revolucionarna.

Mikroprocesori, baze podataka i pametni telefoni stvoreni su u Silicijskoj dolini”, piše Economist. Na svijetu, barem za sada, ne postoji druga kopija atmosfere, umrežavanja, kapitala, dobrih škola i poduzetničke kulture kakva je nastala na tom malenom području. No kako sve mijena jest, čini se kako svjedočimo i početku kraja silicijske renesanse.

Samo po sebi, kaže Economist, to ne bi bio problem kada bi to bio signal da se negdje drugdje “rađa” nova dolina, s nekim novim idejama, no čini se da to nije slučaj. Prošle je godine više ljudi napustilo regiju, no što ih je došlo, a 46 posto malih poduzetnika kaže kako planiraju dignuti sidro – među njima i Peter Thiel, veteran ulagač koji je, kažu neki mediji, baš uvijek znao prepoznati i “nanjušiti” dobru priliku.

Veliki dio onih koji preostaju, piše Economist, planiraju više ulagati u kompanije van doline, outsourceati zaposlenike i, počesto, negdje drugdje preseliti barem jedan dio poslovanja.

Problem broj jedan, čak i među najbogatijima, jest cijena života u Silicijskoj dolini. Od plaćanja rente za neki radni prostor, preko cijena stanovanja do običnog izlaska u restoran – dolina je mjesto gdje i nekadašnji menadžeri iznajmljuju kamp kućice jer nisu u mogućnosti platiti više. Cijena prosječnog kvadrata je 25.386 dolara (ili 161 tisuću po kvadratu).

Prosječni, skromni dom, košta četiri i pol puta više no prosjek cijele zemlje kada je o nekretninama riječ. Teško je, inovacijskoj kulturi, ambijentu i povijesti usprkos, imati start-up u garaži ako ta garaža košta milijun dolara.

Economist piše kako su se nedavno na godišnjem sastanku hakera i poduzetnika brojni uspješni pojedinci okupili na predavanju imena “Trebamo li napustiti Silicijsku dolinu”. Mnogi su, iako iz tog biznisa, često puta spomenuli frazu “toksična kultura opsjednuta novcem”.

“Jedan osnivač tvrtke kaže kako mladim kompanijama i start-upovima treba barem četiri puta više novca za rad i razvoj nego u bilo kojem drugom gradu u SAD-u. Nove tehnologije, od kvantnih računala, preko inovacije u biologiji, imaju manju maržu od internetskih servisa, što znači da im je mnogo važnije da imaju pristup određenoj količini casha.

Sada tome treba nadodati i ružnije osobine života u Zaljevu – nevjerojatan promet, zagađenje i brutalnu nejednakost”, piše Economist. Ako je nešto pozitivno u relativno lošim vijestima, to je onda da se, po pitanju start-upova i tehnologije, počinju razvijati i drugi američki gradovi koji se do sada nisu mogli dočepati “komada kolača”.

Economist navodi primjer kako The Kauffman fondacija, neprofitna organizacija koja prati poduzetništvo, sada na prvo mjesto za poduzetnike i inovatore navodi Miami-Fort Lauderdale područje u saveznoj državi Floridi.

“Mnogi sele u Los Angeles gdje postoji vrlo vibrantna tech scena, Phoenix i Pittsburgh postali su centri za razvoj autonomnih vozila, New York za medijske start-upove, London za “fintech”, Shenzen za hardver. Naravno, razlika je u tome što je do sada sve to zajedno bilo koncentrirano na području gdje živi tri milijuna ljudi”, piše The Economist i upućuje na to da će svijet inovacija uskoro biti vrlo policentričan, što je, samo po sebi, pozitivna pojava.

Uspjeti sada, u teoriji, mogu i oni koji nemaju novaca (ili želje) dati stotine tisuća dolara kako bi se preselili u Silicijsku dolinu. Iskre ingenioznosti i kapital “okreću” se svugdje, a ne samo na jednom mjestu, a sve je lakše raditi u timovima koji su razasuti diljem svijeta, a “u teoriji” bazirani u prestižnoj dolini. Uz to, napominje Economist, Silicijska dolina postala je monokultura bijelih muških “štrebera”.

Kompanije koje su osnovale žene dobile su samo dva posto sveukupnog financiranja. “No problem je dominacija već postojećih tehnoloških giganata. Nove kompanije, posebno one koje na bilo koji način imaju veze s internetom, teško “privlače” kapital u sjeni Alphabeta, Applea, Facebooka i drugih.

Oni i tako dobro plaćaju zaposlenike da je postalo gotovo nemoguće privući radnu snagu (prosječna je godišnja plaća u Facebooku bila 240.000 tisuća dolara)”, piše Economist.

“Ne vidim scenarij u kojem se u tim sjenama uspije razviti nešto što će doseći tu veličinu”, kaže Jeremy Stoppelman, šef Yelpa.

Dinamika koja je još do prije pet, a pogotovo deset godina bila plodno tlo za inovacije i uspjeh sada se usporila, atrofirala i preokrenula. Dodatan su problem, piše Economist, neprijateljske politike i zakoni.

Trumpov vizni režim i prezir prema imigrantima ima posljedice na čitavu ekonomiju ako se uzme u obzir da čak 25 posto novih kompanija u SAD-u stvore stranci (kao na primjer Elon Musk). Nakon krize srozala se i količina novca koju država upumpava u fakultete i financiranja istraživanja, i to čak za trećinu. Neki pak ipak smatraju kako nema šanse da s postojećom kombinacijom talenta, ideja i kapitala Silicijska dolina može usporiti, a kamoli propasti.

“Možda se sada malo zahuktalo, ali recesija bi mogla potjerati loše vođene kompanije i smanjiti cijene za one koji prežive. Firenca, dom renesanse, bila je ono što je bila punih 200 godina, što znači i da Silicijska dolina ima još mnogo toga ispred sebe”, kaže Mike Volpi iz Index Venturesa, koji se bave ulaganjem u start-upove.

“Kada bi početak pada važnosti i snage Silicijske doline bio znak uspona globalne mreže zdravih i uspješnih start-upa i kompanija, to je nešto što bi trebalo slaviti i poticati. Međutim, silicijski vrhunac zapravo je upozorenje da je inovacije svugdje sve teže ostvariti.
 
(express.hr)

Gubitnička strana očajnički želi pobjedu na izborima

Buzzfeed je priznao da će se održati sastanak u tajnosti sa predstavnicima Googlea, Microsofta, SnapChata, Facebooka i Twittera kako bi raspravljali o načinima cenzure američkoga naroda i krađe srednjoročnih izbore za demokrate.

Predstavnici desetak najvećih tehnoloških tvrtki u SAD-u planiraju se sastati u San Franciscu kako bi raspravljali o naporima u borbi protiv manipulacije na njihovim platformama.

Predstavnici najvećih američkih tehnoloških tvrtki, uključujući Facebook i Twitter, zakazali su tajni sastanak kako bi podijelili svoje taktike u pripremi za srednjeročne izbore u Americi 2018. godine.

Prošlog je tjedna Facebook-ov voditelj politike cybersecuritya Nathaniel Gleicher, pozvao zaposlenike iz desetak tvrtki, uključujući Google, Microsoft i Snapchat, kako bi se okupli na sjedištu Twittera u središtu San Francisca, prema e-pošti koju je dobila tvrtka BuzzFeed News.

“Kao što sam spomenuo nekima od vas tijekom posljednjih nekoliko tjedana, nastojimo zakazati daljnju raspravu u našem industrijskom razgovoru o informacijskim operacijama, zaštiti izbora i naporima koje provodimo kako bismo riješili te izazove” – napisao je Gleicher.

Sastanak, napisao je službenik Facebooka, će imati trodijelni program: svaka će tvrtka prezentirati rad koji rade kako bi se suprotstavile informativnim operacijama; bit će rasprave o problemima s kojima se svaka tvrtka suočava; i razgovor o tome treba li takav sastanak postati redoviti događaj.

U svibnju se devet takvih tvrtki sastalo u Facebooku kako bi raspravljale o sličnim problemima, zajedno sa dva predstavnika američke vlade, Sigurnosnim sekretarom Chris Krebsom i Mike Burhamom iz Jedinice za borbu protiv vanjskih utjecaja FBI-a, osnovane u studenom. Sudionici su napustili sastanak obeshrabreni da su dobili malo informacija od vlade.

Tehnološke tvrtke, osobito Facebook i Twitter, suočile su se s intenzivnim preispitivanjima jer su previše sporo reagirale na izvješća da su strane obavještajne službe i povezane operacije iskoristile svoje platforme kako bi manipulirale glasačima prije izbora 2016. godine, što je dovelo do pada povjerenja glasača i prijetnji regulaciji od strane zastupnika zakona.

Susret je naglasio nedavne napore tehnoloških tvrtki da budu više proaktivne u korištenju vladinih web web stranica kako bi postigli političke ciljeve. Nekoliko tvrtki najavilo je operacije ovog tjedna gdje su se udružile s drugim organizacijama radi rješavanja takvih problema.

U utorak je Microsoft objavio da je po 12. put od 2016. godine, legalno stekao kontrolu nad nekolicinom web domena koje je registrirala ruska vojna obavještajna služba za postupke krađe identiteta, a zatim ih zatvorila.

Sljedećeg dana, nakon što su primili savjet od tvrtke “FireEye” za otkrivanje prijetnji na internetu, Facebook i Twitter su priopćili kako su preuzeli mrežu lažnih web stranica i lažiranih korisnika koji su stvorili simpatije prema vladi u Iranu. Google je u četvrtak objavio sličnu najavu za YouTube.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Uprkos činjenici da američki mediji inzistiraju na ideji da Rusija predstavlja „najveću prijetnju“ Sjedinjenim Američkim Državama, sada treba obratiti pažnju na „puno moćniju državu“

Američki mediji insistiraju na tome da Rusija predstavlja „najveću prijetnju“ za Sjedinjene Američke Države i da je Trumpov tim bio u dosluhu sa Rusijom kako bi pobijedio Hillary Clinton.

Međutim, portal VND navodi da treba obratiti pažnju na „puno moćniju državu“ – komunističku Kinu, koja povećava svoj utjecaj u akademskim, vladinim i korporativnim krugovima Sjedinjenih Američkih Država.

Kineske korporacije, koje dobijaju ogromne subvencije od države ili pripadaju direktno narodnoj republici, kupuju brojne kompanije, zahvaljujući kojima će Kina imati utjecaj u Washingtonu.

Među takvim preduzećima je najveći svjetski proizvođač svinjetine “Smithfield Foods”, tehnološka kompanija “Motorola Mobility”, kao i kompanije za informacijske tehnologije “Ingram Micro”.

Pozivajući se na “IndustryWeek”, portal navodi da Kina također ima sve veću kontrolu nad američkim energetskim, zrakoplovnim, pa čak i kompanijama za zabavu.

Bez obzira na činjenicu što Trump brani princip „Amerika na prvom mjestu“, trgovinski deficit SAD sa Kinom nastavlja rasti i, prema najnovijim podacima, iznosit će više od 346 milijardi dolara – što je deficit zabilježen 2016. godine.

Zahvaljujući donacijama, Kina također sponzorira univerzitetske programe koji promoviraju nacionalne interese zemlje.

Istovremeno, Kina koristi ekonomski utjecaj za dobivanje „geopolitičkih ustupaka“ od američkih korporacija.

Na primjer, ova zemlja je zatražila od međunarodnog lanca hotela “Marriot” da ispravi grešku u istraživanju, u kojem je Tajvan označen kao posebna država. Trenutno je „Marriot“ u Kini pod krivičnom istragom.

„Poštovanje interesa Kine predstavlja glavni uvjet za kompanije koje posluju u zemlji“, piše VND pozivajući se na članak agencije Sinhua.
 
(sputniknews.com)

Iranski predsjednik Hasan Ruhani u nedjelju je svečano pustio u pogon pet faza plinskog polja Južni Pars u Perzijskom zaljevu, u koja je u zadnjih 12-ak godina uloženo 20 milijarda američkih dolara, objavili su iranski mediji

Puštanjem u pogon faza 17, 18, 19, 20 i 21 Iran će povećati proizvodnju i dostići Katar, ističu iranski dužnosnici.

Južni Pars, u vlasništvu Irana i Katara, najveće je nalazište plina na svijetu.

“Naša proizvodnja je dosegla 575 milijuna prostornih metara plina na dan”, rekao je Ruhani.

Ukupna iranska proizvodnja plina iznosi 885 milijuna prostornih metara plina na dan, po službenim podacima.

“Pod punim sankcijama, uz pomoć iranskih inženjera i radnika, uspjeli smo zadnjih godina razviti 11 faza Južnog Parsa”, koji ih ima ukupno 21, rekao je iranski ministar za naftu Bijan Namadar Zanganeh.

Iran posjeduje druge najveće rezerve plina na svijetu nakon Rusije i četvrte svjetske rezerve nafte.

Francuska tvrtka Total potpisala je u studenom predugovor o razvoju faze 11 plinskog polja u vrijednosti od 4,8 milijarda dolara, ali još čeka “konačnu odluku” SAD-a o Iranu kako bi konkretizirala svoje projekte u toj zemlji.

Od dolaska Donalda Trumpa na vlast očekuje se promjena američke politike prema Iranu. SAD mu je već nametnuo nove sankcije zbog njegova balističkog programa i kršenja ljudskih prava.

No, međunarodni sporazum o iranskom nuklearnom programu sklopljen u srpnju 2015. omogućio je da se u siječnju 2016. ukine dio međunarodnih sankcija Teheranu.

Iran je uspio povećati proizvodnju nafte na 3,9 milijuna barela na dan s prethodnih 2,6 milijuna barela i više nego udvostručiti izvoz nafte.

Teheran nastoji privući i velike međunarodne kompanije za razvoj svojeg energetskog sektora.

Početkom siječnja Teheran je izabrao 29 europskih i azijskih kompanija da sudjeluju na natječajima za razvoj njegovih naftnih i plinskih polja.
 

 
(jutarnji.hr)

Onaj tko prati skandale farmaceutske industrije, i njihovu filozofiju medicinske ekonomije koja djeluje kroz monopole koji su stvoreni od strane kompanija koje podržava država, zna da je moć tih kompanije često i stalno zloupotrebljavana

Istragom su otkriveni e-mailovi zaposlenika velike farmaceutske tvrtke u kojima “slave rast cijena lijekova za rak”.

Osoblje tvrtke Aspen Pharmacare je planiralo uništiti zalihe lijekova zbog svađe oko cijene sa španjolskom zdravstvenom službom 2014.

Prijetili da će prestati prodavati lijekove ako ministarstvo ne povisi cijene

Nakon što je kupila 5 vrsta lijekova za rak od britanske tvrtke GlaxoSmithKline (GSK), tvrtka je pokušala lijekove prodati u Europi za cijenu višu čak 40 puta, objavio je The Times.

Tijekom pregovora oko cijene u Španjolskoj, tvrtka je navodno prijetila da će prestati prodavati lijekove za rak ako ministar zdravstva ne povisi cijene za 4000 posto, objavio je španjolski El Confidencial Digital.

Iskoristili rupu u zakonu koja bi trebala pogodovati nižim cijenama

Povišenje cijena omogućava rupa u zakonu zbog koje farmaceutske tvrtke smiju mijenjati cijene lijekova ako ih prodaju pod drugim imenom.

Ova rupa u zakonu zapravo bi trebala omogućiti snižavanje cijena nakon što istekne patent za lijek, ali ako farmaceutske tvrtke nemaju konkurenciju, smiju i dizati cijene.

Glasnogovornik britanskog Ministarstva zdravstva rekao je da se ove godine uvode novi zakoni koji će omogućiti vladi “djelovanje protiv prevelikog rasta cijena generičkih lijekova”.
 
(index.hr)

Nemoguće je ne zamijetiti vrlo veliku sličnost trenutnog gospodarskog stanja Hrvatske i onoga što je Orban zatekao 25. travnja 2010. preuzimajući vlast

Orban je u Mađarskoj proveo nacionalizaciju privatnih mirovinskih fondova, u kojima se nalazilo oko 10,3 milijarde eura, a vlada je ubrzo taj novac stavila pod svoju kontrolu i dio iskoristila za vraćanje međunarodnih dugova.

Mađarska je prijateljska, susjedna država s kojom Hrvatska baštini stogodišnju zajedničku povijest.

Same povijesne činjenice iz vremena Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868., i nadalje odlično su obrađene i dokumentirane, ali o suvremenoj i danas izuzetno zanimljivoj situaciji u Mađarskoj vrlo malo se zna i piše uglavnom površno i jednostrano.

Nemoguće je ne zamijetiti vrlo veliku sličnost trenutnog gospodarskog stanja Hrvatske i onoga što je Orban zatekao 25. travnja 2010. preuzimajući vlast sa svojom strankom desnog centra Fidesz.

U samo četiri godine Mađarska je postigla punu gospodarsku i financijsku suverenost. Današnji javni dug Hrvatske, prema posljednjim podacima HNB-a, iznosi 286 milijardi kuna, što predstavlja 85,9 posto BDP-a. Orbana je također zatekao veliki dug od 80 milijardi eura.

Dva desetljeća nakon propasti realsocijalizma u Mađarskoj, formalno gledano ova država je ostvarila veći dio planiranih ciljeva. Mađarska se kao prva od bivših socijalističkih država osobito nakon 2004. i ulaska u EU približila okončanju procesa tranzicije.

Međutim, ovaj model se usprkos formalnim priznanjima i vanjskoj podršci sa stanovišta nacionalnog interesa pokazao vrlo lošim. Ovisnost od stranih financijskih i proizvodnih faktora posebno u vrijeme otpočinjanja krize dovela je do velikog pada izvoza, zaposlenosti i proizvodnje.

Odgovor na ovaj problem ondašnja ekonomska politika pod vodstvom socijalista pronašla je u brzom procesu privatizacije i restrukturiranja gospodarstva tijekom kojega su najznačajnije infrastrukturne kompanije, bankarski sektor i druge visokoprofitabilne grane industrije prodane strancima. Taj potez, međutim, nije donio očekivano smanjenje duga nego njegov nezadrživi rast.

Najvažnije industrijske grane prodane su stranim kompanijama. Najveći dio reformi poslušno su provodile vlade na čijem su se čelu nalazili socijalisti udruženi s liberalima. Također, najveći dio mađarske ekonomske tranzicije proveli su lijevo-liberalni političari.

U trenutku kada je Viktor Orban preuzeo vlast Mađarska nije bila ekonomski, politički niti obrambeno samoodrživa zemlja. Čim je Fidesova vlada stupila na dužnost, Orban je predstavio najmanji kabinet u posljednjih dvadeset godina, sastavljen od svega osam ministara, najavljujući time rezove u javnoj upravi i štednju. No kao priprema za predstojeći paket ekonomskih promjena bila je uključena i izmjena Zakona o informiranju.

Smanjenje poreza

Time se na Orbanovu vladu sručio bijes Bruxelleske birokracije. Zakon je primjerice donio pooštrenu zaštitu maloljetnih osoba od pornografskih i horor programa, propisao je jasne mjere za sprečavanje monopola u medijskoj sferi, inzistirao na afirmaciji domaćih programa.

Nova vlada zauzela je stav da se Mađarska ekonomski postavi na vlastite noge i da prije svega proba smanjiti svoj vanjski dug. Vrlo brzo nakon stupanja na vlast, donijeli su paket od dvadeset i devet ekonomskih mjera koje su prije izbora i najavljivali. Korporativni porez smanjen je sa 19% na 10% za kompanije čija godišnja dobit ne prelazi 1,75 milijuna eura. Time se zaista pomaže poslovanje malih i srednjih mađarskih poduzeća.

Zatim je uvedena jedinstvena porezna stopa na plaće od 16%,i postavljen je visinski limit za plaće u javnom sektoru, državnim institucijama i Narodnoj banci na 7092 eura. Tijekom ljeta 2010. vlada je ušla u oštar obračun s MMF-om da bi se na kraju pregovori potpuno prekinuli.

Orban je odlučio da se ne ulazi u nova zaduženja već da se suprotno preporukama MMF i Bruxellesa rješenja potraže u vlastitim izvorima. Orban je krenuo slabiti autonomiju Mađarske narodne banke želeći je staviti pod kontrolu svoje vlade. Imenovao je Gyorgya Matolcsya guvernerom središnje banke. Matolcsy je arhitekt ekonomske politike koja je zemlji vratila ekonomski suverenitet.

Novi guverner je podupro vladinu ekonomsku politiku sniženjem ključnih kamatnih stopa i opsežnim financijskim injekcijama za program kreditiranja poduzetnika. Na rok od tri godine uveden je poseban krizni porez za poslovanje velikih poduzeća (uglavnom stranog porijekla).

Potom je uveden poseban porez za banke i osiguravajuća društva koje je vlada javno oglasila najvećim krivcima za loše ekonomsko stanje u zemlji.

Porez za banke je propisan po stopi od 0,45% njihove ukupne bilance, a za osiguravajuća društva na 5,8 % od isplaćenih premija. Bit ovog poteza kao i cijele reforme usmjeren je povratku suvereniteta i izvlačenju iz omče međunarodnih bankarskih lobija.

Umirovljenje sudaca

Bankama je također zabranjeno odobravanje kredita uz valutnu klauzulu kao i poslovanje sa takozvanim derivatima. Time je obustavljeno davanje kredita u eurima i švicarskim francima.

Orban je posebno apostrofirao kredite s valutnom klauzulom koji su neopravdano porasli stavljajući građane u ropski položaj. Od samog početka vladavine Orban je počeo razmatrati najkontroverzniju ideju, projekt nacionalizacije privatnih mirovinskih fondova.

U njima se nalazilo oko 10,3 milijarde eura i vlada je ubrzo taj novac stavila pod svoju kontrolu i dio iskoristila za vraćanje jednog djela međunarodnih dugova. Začudo, Bruxelles nije pokazao previše otpora niti zabrinutosti.

U studenom 2012. mađarska vlada je odlučila o umirovljenju više od 200 sudaca starijih od 62 godine. Državni odvjetnik imenovan je na mandat od 14 godina.

U slučaju nekih nevladinih organizacija koje su često pod povećalom društva, mi smo u stvari suočeni s političkim aktivistima koji su plaćeni od stranaca, koji pokušavaju Mađarskoj nametnuti inozemne interese, istaknuo je Orban.

To treba biti jasno tijekom preustroja mađarske države, stoga je mađarski parlament formirao Povjerenstvo za redovito praćenje, bilježenje i obznanjivanje inozemnog utjecaja. Mađarsko gospodarstvo raste po stopi od 2,5%. Režije su drastično smanjene u posljednje dvije godine. One za vodu niže su 10%, a struje, plina i grijanja za oko četvrtinu.

Država djecu štiti svim sredstvima. Za svako novorođenče tri godine rodiljskog dopusta, prvih šest mjeseci 70% plaće, do dvije godine 50%, a treću godinu simboličnih 100 eura. Za blizance rodiljski dopust iznosi šest godina. Uvedeni su poticaji unutarnje potrošnje putem bonova za hranu Erzsebet i kartica Szep.

Mogu se trošiti samo u Mađarskoj, kod trgovina, ugostitelja i ostalih gospodarstvenika u vlasništvu Mađara, ili mađarske države. Dijele ih poslodavci i to gotovo svi, kao “dodatak na plaću”, iako je zapravo riječ o neoporezivom dijelu dohotka. Prosječno na taj način svaki zaposleni Mađar dobije oko 150 eura.

Nova strategija burze

Na parlamentarnim izborima 7. travnja 2014. Orban je premoćno pobijedio što jamči stabilno vladanje u tekućem četverogodišnjem mandatu.

Početkom ove godine Budimpeštanska burza (BSE) usvojila je novu strategiju kojom želi potaknuti uvrštavanje novih dionica u kotaciju i privući nove ulagače, pomažući pritom vladi da potakne gospodarski rast.

Do 2020. ta burza želi povećati broj velikih likvidnih dionica sa sadašnje tri do četiri dnevno na najmanje pet, i razvijati tržište kapitala u bliskoj suradnji s vladom, uz upotrebu sredstava iz fondova Europske unije.

Što na kraju reći nego…. da ovaj čovjek voli svoju zemlju.

 
(poslovni.hr)