Četiri godine nakon pokretanja svoje sumnjive migrantske politike “otvorenih vrata”, njemačka kancelarka Angela Merkel ponovno je bila prisiljena braniti se kada se obratila svojim pristašama u Brandenburgu, prenosi Sputnik News

Merkel je kazala kako je njena migracijska politika bila odgovor Njemačke na izvanrednu situaciju nastalu građanskim ratom u Siriji i bujajućom terorističkom prijetnjom ISIS-a na Bliskom istoku.

Revolucionirana kancelarka je tvrdila da nikada nije bilo pogrešno primiti te ljude u zemlju, te da su pogreške napravljene ranije, jer europske zemlje nisu uspjele riješiti izbjegličku krizu u nestabilnim državama kao što su Libanon ili Jordan, dodajući: “Zato je naša lekcija… omogućiti lokalnu pomoć”.

Imigrantska politika u zemlji odavno je bila izvor nesloge, kako unutar Njemačke tako i među mnogim njezinim partnerima iz EU.

Prošle godine su prosvjednici koji su se protivili izbjegličkoj politici Angele Merkel izašli na ulice u brojnim gradovima, potaknuti nasilnim radnjama, uključujući grupno silovanje i ubojstva, koje su navodno počinili migranti.

Iako su mnogi Nijemci u početku pokazali potporu za migrantsku politiku “otvorenih vrata” kancelarke, kada se suočili s golemim priljevom migranata, sukobima u izbjegličkim centrima i zaostacima u registracijama, neslaganje u redovima vlade Angele Merkel na kraju je izazvalo veliki politički neuspjeh. Stolica Angele Merkel se ljulja.

Kancelarkina politička popularnost je dobila veliki udarac i nastavila je padati od anketa tijekom izbora 2017. godine te se kancelarka grčavito borila za okupljanje koalicijske vlade.

Merkel je napokon dala otkaz kao vođa svoje Kršćanske demokratske stranke, najavivši da će na sljedećim izborima odstupiti sa mjesta kancelarke.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Globalistička njemačka kancelarka Angela Merkel odlazi sa mjesta predsjedatelja njemačke vladajuće stranke CDU nakon što su građani odbili njenu nepopularnu politiku “otvorenih granica”

Nakon katastrofalne izvedbe svoje stranke na regionalnim izborima u njemačkoj pokrajini Hessen u nedjelju, Merkel je izjavila da je njezino vrijeme završilo.

Odustajanje od stranačkog mandata oslabiti će njezin autoritet u Europi i učvrstiti anti-globalistički ustanak koji se događa diljem kontinenta.

Kancelarka će, kako se izvješćuje, poći u mirovinu nakon završetka svog trenutnog mandata 2021. godine, što će CDU-u dati vremena da pronađe nasljednika.

Iako ostaje jedna od najpopularnijih njemačkih političara, njezini su kolege demokršćani već dugo zahtijevali da ona rasčisti put za svog nasljednika.

Nakon što će napustiti njemačku politiku, kako je rekla, neće htjeti obavljati niti jednu dužnost širom EU.

CDU je pobijedio na izborima u Hessenu, ali je njegov udio glasova pao za više od 11 bodova, dok je njegov koalicijski partner u vladajućoj velikoj koaliciji, socijaldemokrati, također su pali u potpori. Loši pokazatelji stranke ponovno su pozvali SPD da napusti koalicijsku vladu.

Dok Merkel može biti sigurna da će imati podršku ako ostane kancelar, “ona je prekinula igru rekavši da su vrata za njezinog nasljednika širom otvorena”, prema Bloomberg. To bi joj pomoglo ručno odabranog nasljednika.

Međutim, kako Bloomberg primjećuje, potencijal za promjenu u Njemačkoj je ugrožen ustavom zemlje i relativno jakim političkim središtem.

“Čak i da Merkel bude zamijenjena i/ili bi nova vlada trebala preuzeti vlast u Berlinu, sa ili bez novih izbora, ne bi bilo velika razlika nakon što se prašina slegne” – rekao je Holger Schmieding, glavni ekonomist u Berenbergu.

“Bilo koja zamisliva koalicija u Berlinu i dalje bi bila ispunjena najjačim glavnim strankama CDU / CSU, SPD, Zelenim i manjim liberalima”.

Posljedice njezine odluke će se odraziti daleko i naširoko. Globalisti su doživjeli prvi jači udarac nakon dugo vremena.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Angela Merkel je u nedjelju navečer službeno objavila svoju kandidaturu za četvrti mandat na mjestu njemačke kancelarke, kako bi “obranila demokratske vrijednosti”, te je pritom najavila “teške” izbore sljedeće godine

“Borba za naše demokratske vrijednosti, kao i obrana našeg životnog puta suočenog s porastom populizma, bit će ključni elementi programa”, rekla je Merkel novinarima nakon sastanka njezine konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Berlinu. Merkel je prema anketama favoritkinja za pobjedu na izborima.

Ona je ocijenila da će njemački parlamentarni izbori, predviđeni u rujnu ili listopadu, biti teži nego ikada, barem od njemačkog ujedinjenja 1990., zbog polarizacije društva i nedavnog uspjeha protu-migrantske populističke desnice, Alternative za Njemačku.

Ta formacija je doživjela spektakularno napredovanje 2016. tijekom regionalnih izbora zahvaljujući strahovanjima koja su u javnom mnijenju izazvali dolasci milijun izbjeglica. M

eđu vrijednostima do kojih drži, Merkel je osim demokracije navela slobodu i pravnu državu. “To me vodi”, rekla je i ocijenila da su izborne svađe dio normalnog demokratskog procesa, ali da se ne bi smjele pretvoriti u mržnju drugoga.

Merkel je također naglasila da je do njezine kandidature došlo u uzburkanom svjetskom kontekstu s međunarodnom situacijom koja se treba prilogoditi nakon američkih izbora obilježenih pobjedom Donalda Trumpa.

Ona je “grotesknim i apsurdnim” nazvala pozive onih koji u njoj vide posljednjeg branitelja “slobodnog svijeta” i demokratskih vrijednosti od porasta populizma, kojeg ocrtava uspjeh Trumpa u SAD-u ili pobjeda pobornika Brexita u Velikoj Britaniji.

Merkel (62) je na vlasti od 2005., a zadnjih mjeseci je nailazila na brojne probleme, od kritike zbog rješavanja migrantske krize do pada potpore u prilikama rasta desnog populističkog raspoloženja.

Njemačka, najsnažnija europska gospodarska sila, nema ograničenja broja mandata kancelara.

Još jedan puni četverogodišnji mandat predstavljao bi izjednačavanje poslijeratnog rekorda koji je postavio njezin mentor Helmut Kohl, koji je bio kancelar za vrijeme pada Berlinskog zida.

Očekuje se da će odluka Merkel vjerojatno biti pozdravljena u mnogim prijestolnicama kao znak stabilnosti nakon šokantne odluke Velike Britanije u lipnju da napusti Europsku uniju i izbora Donalda Trumpa ovaj mjesec za američkog predsjednika, ocjenjuje AFP.

Kao što znamo, Angela Merkel je najveća zagovornica politike otvorenih granica i masovnog useljavanja imigranata sa Istoka, koji su već prouzročili porast kriminala, porast broja silovanja i promjenu kulturne slike Europe. Merkel je također žustra zagovornica klimatskih promjena.
 
(jutarnji.hr)

Biračko tijelo u Njemačkoj reklo je svoje: prvi put po uspostavljanju politike otvorenih vrata, Angela Merkel je doživjela posljedice

Njezina Kršćansko-demokratska unija zabilježila je razočaravajući rezultat na izborima u tri pokrajine, a da stvar bude još gora, najviše je napredovala AFD, islamofobna ultradesničarska stranka. Debakl Merkeline partije imat će veći utjecaj nego što se to u prvi mah čini, a posljedice će osjetiti i Europa. “Politiko” izdvaja četiri epiloga izbora u Njemačkoj.

1. Centar europske moći pomaknuo se ka Bosforu

Tjedni poraz stavio je kancelarku Merkel u još neugodniju poziciju od one u kojoj se već nalazila. “Politiko” navodi da je Njemačka sada u milosti turskog predsjednika Tayyipa Erdogana. Krajem ovoga tjedna slijedi nova runda pregovora lidera EU i Turske, koji mnogi u Njemačkoj vide kao posljednju šansu za spas Angeline politike i kontrolu izbjegličkih valova. Ipak, nitko ne se zna cijenjkati kao Turci.

Ankara zna da je Merkel očajna, te je zato turska delegacija sebi dala slobodu da traži po mnogima bezobraznu naknadu za zadržavanje migranata u Turskoj. Ona uključuje mogućih devet milijardi eura, članstvo EU i potpunu viznu liberalizaciju za građane Turske. Iako je prvi zahtjev Turaka odbila, njemačka kancelarka će morati dobro se zamisliti ovog puta, piše “Politiko”.

2. Kultura dobrodošlice je mrtva

Do sada, Merkel je uspjela odbiti napade političkih protivnika zbog svoje politike otvorenih vrata. Ignorirala je čak i prijetnje i kritike iz bavarske CSU, najvećeg koalicijskog partnera, koja se zalagala za strožu kontrolu na granicama i limitirani prijem migranata.

Ipak, nedjeljni izbori su otrijeznili kancelarku, a rezultati su pokazali da je ljudima dosta statusa quo, navodi list. narednih dana, Angela Merkel može očekivati ​​još žešći pritisak zaustaviti priljev migranata, kako iz EU tako i iz vlastitog dvorišta. “Politiko” navodi da ovoga puta kancelarkini protivnici neće prihvatiti ne kao odgovor.

3. Utrka za Angelinog nasljednika je počela

Do početka izbjegličke krize, Angela Merkel je djelovala nepobjedivo. Narod ju je obožavao, a nadimkom “muti” Merkel (mama Merkel), tepala joj je većina građana Njemačke. Ipak, njena nemogućnost uvjeriti ostatak EU da pošteno preuzme dio tereta izbjegličke krize, koji je tako spao na pleća Njemačke, Merkel je po prvi put postala ugrožena. Rezultati nedjeljnih izbora najbolji su pokazatelj toga. A kada netko do skora bio nepobjediv počne posrtati, daje jasan signal političkim protivnicima da ozbiljnije pretendiraju na kancelarsku fotelju.

4. I Njemačka, poput većine Europe, naginje udesno

Njemačka je godinama važila za jednu od rijetkim europskih oaza koja je bila pošteđena ultradesničarskih partija, barem onih relevantnih. Nijemci su razvili jednu vrstu traume i velike odbojnosti prema nacionalizmu, prije svega zbog Hitlerovih užasa. Na kraju se ispostavilo da su glasači ultradesnice uvijek bili tu, samo da – nisu glasovali. U sve tri pokrajine u nedjelju, AFD je dobila podršku onih koji do sada nisu glasali.

Također, privukla je tisuće onih koji su do skoro podršku davali Merkelinoj stranci CDU, ljudima u kojima se očito probudilo razočarenje zbog prijema izbjeglica. Rast potpore koju AFD dobiva pokazuje da ultradesnica tu, i plania dugo ostati na političkoj sceni, piše “Politiko”.
 
(Politico/uredio:NSP)

Angela Merkel je dala predsjedniku Vladimiru Putinu jedno vrlo neobično upozorenje: “Činiš veliku grešku time što ciljaš ka Novom svjetskom poretku. Prestani s tim prije nego što bude prekasno “.

Merkelovoj sve više smeta Putinovo “nestašno ponašanje” do te mjere da je naredila Rüdiger von Fric, njemačkom veleposlaniku u Rusiji, prenijeti njezino upozorenje predsjedniku.

Pošto Putin ne razgovara sa Merkelovom preko telefona izravno, ona je morala pošalje fon Fric kao glasnika, piše Yournewswire.com.

Prema navodima dva insajdera iz Kremlja, svuda kruže glasine o novoj ljutitoj poruci Merkelove. Međutim, svi smatraju da Putin neće biti uplašen upozorenjima Merkelove i da će nastaviti sa svojim planom uništanja Iluminata u 2016. godini.

Merkel i Putin se poznaju još otkad je Putin radio za rusku obavještajnu službu u Njemačkoj osamdesetih godina prošlog stoljeća. Priča se da je Putinova bivša žena, Ljudmila Putina, bila jako ljubomorna na njemačku kancelarku.

Što se Merkelove tiče, ona je prepoznatljiva u diplomatskim krugovima po tome što stalno osobno napada predsjednika Putina. Međunarodni summiti poput G8 i G20 su obično vrlo neugodni zbog njenog ponašanja prema Putinu. Ona je na G20 summitu u Brisbaneu 2014. godine rekla kako je Putin oduvijek bio davež.

“Angela Merkel je opsjednuta Putinom. Oni su potpune suprotnosti, ali ona ne odustaje”, rekla je Alina Kabajeva, bivša ruska gimnastičarka i poslanica u ruskom parlamentu. “Ona ga očajno pokušava promijeniti i izluđuje je to što on to ne dopušta”.

Povijest između Merkelove i Putina je pomalo zamagljena, ali priča se da je presudan trenutak u njihovom odnosu bio kada je Merkel 2003. godine kao čelnik oporbene stranke zatražila od Putina da ga vidi bez tjelohranitelja u hotelu Adlon u Berlinu. Ona je tom prilikom rezervirala cijeli kat u hotelu.

Navodi se da je Putin bio znatiželjan i da je želio otići na sastanak, ali da mu tjelohranitelji nisu to dopustili.

Taj incident je stvorio veliki jaz između njih dvoje i Angela Merkel je počela ogovarati Putina na sve strane i sabotirati njegove planove čak i nakon što je postala kancelarka Njemačke.

Možda nije slučajno da je ovo doba kada je Angela Merkel zainteresirana Novim svjetskim poretkom, dok Putin napreduje dolje drugačijim putem i smatra se ‘potpunim odmetnikom’ iz Novog svjetskog poretka, objavljujući svoju želju da uništi elitu globalističke organizacije.
 
NoviSvjetskiPoredak.com