Iako je američka vojska nedavno pokrenula najnoviju invaziju na jedan otok u Istočnom Kineskom moru kako bi poslala snažnu poruku Kini, malo koji mainstream medij je popratio ovu priču, a kamoli njene ogromne implikacije

Prošlog tjedna američki marinci iz 31. marinske ekspedicijske jedinice napali su maleni otok u japanskom arhipelagu Okinawa, poznatog kao Le Shima.

Ovaj otok ima otprilike 23 km2 i sadrži pistu i ribarsku luku, a lokalno stanovništvo broji oko 4.500 stanovnika.

Planiranu operaciju najavio je pukovnik Robert Brodey još prošlog tjedna, a prema njegovim riječima, američki marinci se svakodnevno pripremaju i treniraju za „krizu u stvarnom svijetu“ jer je prema njima Indopacifička regija „nevjerojatno dinamična“.

Kriza na koju on misli je gubitak indopacifičke regije zbog suparničke države — Kine.

„Preuzimanje otoka je od ključnog značaja za nas kako bismo mogli proicirati moć u kontekstu Kine“, rekao je mornarički general Joseph Dunford, početkom maožujka ispred Komiteta za oružane snage Senata.

„U Južnom Kineskom moru i na drugim mjestima u regiji imamo i misije aviona bombardera, čime pokazujemo mogućnosti globalnog napada, što dodatno uljeva povjerenje našim regionalnim saveznicima i partnerima. Širom Pacifika naše trupe vježbaju i surađuju sa partnerima kako bi signalizirale našu posvećenost i uravnotežile kineske izazove sa poretkom zasnovanim na pravilima“ – dodao je on.

(sputniknews.com)

Peking nema kolonijalne ambicije, i nikada se neće sramiti da obrani svaki centimetar svog teritorija, rekao je predsjednik Xi Jinping američkom ministru obrane Jamesu Mattisu uslijed rastućih napetosti nad Južnim Kinom i Tajvanom

“Što se tiče pitanja kineske suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, naš je stav čvrst i jasan. Teritorij ostavljen od strane naših predaka ne smije se izgubiti. Ne želimo dijeliti ništa s drugima”, predsjednik Xi je rekao Mattisu u Velikoj dvorani naroda u Pekingu.

Washingtonove vojne “patrole” oko strateškog lanca grebena i malih otoka na jugu Kineskog mora, pod “izgovorom o slobodi plovidbe”, u više su navrata tjerali Peking da se zabrine o američkim namjerama u regiji. Tijekom sastanka, Mattis je jasno pokazao da je Washington u svojoj politici čvrst.

„Mi se ne slažemo i mislimo da je tajnik bio učinkovit govoreći da su to dugogodišnji principi” – rekao je Randall Shriver, pomoćnik ministra obrane za azijske i pacifičke sigurnosne poslove i koji je sudjelovao na sastanku, citiran od strane Washington Free Beacona.

Dok SAD traži mogućnosti da projicira svoju moć i “obrani” svoje saveznike u regiji protiv onoga što on smatra kineskom militarizacijom periferije, Xi je istaknuo da Peking nema povijest izazivanja kaosa širom svijeta.

“Mi ne provodimo ekspanzionizam i kolonijalizam i ne izazvamo kaos u svijetu” – uvjeravao je predsjednik Xi američkog ministra Mattisa.

“Široki Tihi ocean može ugostiti Kinu i Sjedinjene Države i druge zemlje. Kina i Sjedinjene Države trebaju promicati razvoj bilateralnih odnosa na načelu uzajamnog poštovanja i win-win suradnje”.

Pored Južnog Kineskog mora, prisutnost SAD-a u regiji također potkopava interese Pekinga na Tajvanu u Istočnom Kinskom moru, kojeg Washington želi zadržati u svojoj sferi utjecaja.

Unatoč nesuglasicama, Xi je izrazio nadu kako će kineske i američke vojske održavati i izgraditi uzajamno povjerenje. “Jačanje razmjene i mehanizama na svim razinama dviju oružanih snaga pomoći će eliminirati skepticizam i spriječiti nesporazume i pogrešne procjene i nesreće” – kazao je.

U međuvremenu, kineski ministar obrane general Wei Fenghe, koji je također imao sastanak sa Mattisom, upozorio je američkog kolegu da će u svakom slučaju kineska vojska “čvrsto braniti nacionalnu suverenost, sigurnost i razvojni interes”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Peking je reagirao na američki nosač aviona USS Vinson u Južnom kineskom moru

Glasnik kineske Komunističke partije “Global Times” je upozorio Trumpovu administraciju da se Narodna oslobodilačka vojska “priprema” za rat nakon raspoređivanja američkog nuklearnog nosača aviona USS Carl Vinson u patroli Južnim kineskim morem.

Global Times (globaltimes.cn), koji je naširoko smatran kao glasnogovornik kineske vlade, navodi da su američke obavještajne procjene da je Kina “gotovo dovršila gradnju gotovo dva tuceta vojnih struktura na umjetnim otocima u Južnom kineskom moru”, kako bi se rasporedila dalekometne rakete zemlja-zrak.

U članku se također naglašavaju komentari viceadmirala Joseph Aucoina, zapovjednika 7. američke flote, da su Sjedinjene Države nedvosmisleno “spremne za borbu, ako je potrebno”, no pitanje je zašto SAD provodi “izravne vojne prijetnje” protiv Kine.

Međutim, te prijetnje će se vratiti kao bumerang, jer Peking inzistira na ubrzanom nagomilavanju svoje vojske ako američki dužnosnici zadrže svoje “ratno huškačke” komentare.

“Ako američka vojska inzistira na tome što pokazuje da je sposobna za kroćenje kineskog zmaja, oni su dužni vidjeti sve vrste naprednog kineskog oružja, kao i druge vojne akcije na otocima”, navodi se u članku.

“Američki generali su rekli da su spremni boriti se kada je to potrebno. Narodna oslobodilačka vojska je također spremna.”

Kineski dužnosnici se također jasno protive partoliranju američkog nosača aviona USS Vinson, navodeći da je brod u regiji samo za obavljanje nadzora.

Prošli mjesec je Peking reagirao na izjave državnog tajnika Rex Tillersona koji je komentirao da je Obamina administracija bila slaba i nije onemogućavala Kini da se proširi na Južno kinesko more, tvrdeći da njegovi komentari mogu dovesti do “vojnog sukoba”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U vrijeme kada Sjedinjene Države i Europa pojačavaju ratnu politiku prema Kini, Peking oformljuje savez sa Rusijom da bi se suprotstavio NATO-u

Govoreći prošlog mjeseca na 95. obljetnici osnutka Kineske komunističke partije, Xi Jinping je održao ono što zapadni analitičari zovu “podstrekački govor” u kojem je pozvao na vojni savez s Rusijom, koji bi NATO učinio “nemoćnim” i “okončao imperijalističke pretenzije Zapada”.

Oštre izjave dolaze u vrijeme kada su i Peking i Moskva osjetljivi zbog povećane ratne američke vanjske politike koja je kao posljedicu imala niz velikih vojnih vježbi na pragu Rusije i Kine i razmještanje raketnih štitova u strateškim područjima da bi ograničile mogućnosti obje države da se obrane ukoliko dođe do sukoba.

“Sve je na rubu radikalne promjene”, izjavio je sve nezadovoljniji kineski predsjednik. “Vidimo kako Europska unija postupno propada, kao i američka ekonomija – došao je kraj novom svjetskom poretku”.

Čini se da se retorika također fokusira na potiskivanje domaćih razmirica u Kini, gdje dužnosnici već pozivaju građane da budu oprezni zbog protuvladinih agitatora koji bi mogli biti zapadni agenti, usred procvata američkog miješanja u spor oko Južnog kineskog mora, dok Obamina administracija poziva da Peking bude izbačen sa svojih povijesnih teritorija, što je zasnovano na sumnjivoj odluci koju su kritizirali pravnici koji tvrde da Kina ne treba priznati hašku odluku.

Gubitak teritorije u Južnom kineskom moru predstavljalo bi veliki udarac za ekonomske aspiracije Pekinga, u svjetlu činjenice da više od 40 posto svjetske pomorske trgovine prolazi kroz ovo područje, koja je također mjesto jednog od najvećih morskih nalazišta nafte i prirodnog plina.

Pozivajući na potporu svojih sunarodnjaka, kineski predsjednik je izjavio da “nikada više neće biti kao ranije, za deset godina imat ćemo novi svjetski poredak, u kojem će ključno biti ujedinjenje Kine i Rusije”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odavno je pozdravio razvoj širih vojnih i gospodarskih odnosa s Kinom, govoreći o postojećoj suradnji kao o “sveobuhvatnom i strateškom partnerstvu”.

Iako se međunarodna zajednica posljednjih tjedana udružuje protiv Pekinga nakon odluke o Južnom kineskom moru i razmještanja antiraketnog štita THAAD u Južnoj Koreji, Rusija je čvrsto podržala kinesko uključivanje u velike zajedničke vojne vježbe na Pacifiku.
 
(sputniknews.com)

Nakon Haaške odluke da je aktivnost Kine u Južnom kineskom moru bila ilegalna, kineski ministar obrane, Chang Wanquan, je upozorio građane da se pripreme za 3. svjetski rat

12. srpnja 2016 presudom Stalnog arbitražnog suda (PCA) u Haagu, je donesena presuda da je su kineske tvrdnje (njih 9) u Južnom kinesko moru nevažeće i nezakonite. Od haškog rješenja, Kina je obećala da će poduzeti sve potrebne mjere kako bi poništila rješenje i štitila svoj suverenitet.

Ministar obrane gdin. Wanquan je navodno dao oštru izjavu prilikom inspekcije vojne instalacije u kineskoj istočnoj obalnoj pokrajini Zhejiang.

Ministar obrane je izjavio da kineska javnost treba biti educirana o nacionalnim obrambenim pitanjima, jer suverenitet zemlje i njezina teritorijalna cjelovitost su u opasnosti.

Prema kineskoj državnoj tiskovnoj agenciji Xinhua, ministar Wanquan je također upozorio na obalne i delekomorske sigurnosne prijetnje, kao i potrebu da priznaju ozbiljnost rizika prema kineskoj nacionalnoj sigurnosti.

On je nadalje obavjestio cijeli aparat sigurnosti zemlje, uključujući vojne i policijske snage, zajedno s građanima da se pripreme za mobilizaciju i da obrane svoj ​​nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet.

Prema komentatorima, Kina ima čvrsto uvjerenje da su Sjedinjene Države poticale Filipine da ospore vlasništvo Južnog kineskog mora, tako da bi Sjedinjene Države mogle iskoristiti i iskorištavaju prostor u njezinu korist.

Business Insider izvještava da osim prednosti pomorskog prometa Južnog kineskog mora, u tom području postoje velike rezerve nafte koje se procjenjuju i do sedam milijardi barela, te 300 bilijuna kubnih metara plina.

Kina je procjenila rezerve nafte u tom području daleko više od onoga što znamo. Kineska procjena iznosi 130 milijardi barela nafte. Kina, dakle, vjeruje da sve to pripada kineskom narodu, bez bilo kakvog spora.

Kina je već rasporedila ratne brodove i nuklearne bombardere do Južnog kineskog mora, u neposrednoj blizini spornog područja, te izvršava opsežne vojne vježbe za “iznenadni napad”.

Potvrđeno je da na stotine brodova i podmornica iz svih triju flota Kine Narodne oslobodilačke vojske provode opsežne vježbe bojevom municijom na istoku, sjeveru i na jugu morskih područja u zemlji kao znak napadačkih i obrambenih sposobnosti.

Prema kineskom anonimnom izvoru, ova vojna vježba je početak šire i duže vježbe u spornom području. U stvari, a Kina planira provesti jedinstvene pomorske vježbe sa svojim saveznikom, Rusijom, na još neobjavljenoj lokaciji.

Međutim, mnogi promatrači sumnjaju da će se vježbe vjerojatno održati na osporenom području.

Prema Global China Timesu neki eksperti iza SAD-a tvrde da će njihova zemlja poraziti Kinu, ako se te dvije zemlje uključe u vojni sukob, što je potpuno netočno.

The Times tvrdi da Kina može mobilizirati 2,3 milijuna vojnika, dodajući da Kina ne bi željela početi vojni sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, osim ako SAD ne pokaže ekstremnu provokaciju u spornom području.

U međuvremenu, unatoč tim zbivanjima, Sjedinjene Države užurbano nadograđuju nekoliko vojnih baza na Filipinima. Sjedinjene Države također planiraju povećanje svoje prisutnosti u osporenom području. SAD je proveo vojne vježbe u blizini spornog području u prošlosti.

Sjedinjene Države tvrde da se mora raditi na taj način da bi se osigurala sloboda plovidbe u Južnom kineskom moru.

No, promatrači vide nešto što bi moglo dovesti da se Kina suoči vojno sa SAD-om, što bi pak moglo dovesti do šireg sukoba, možda čak i svjetskog rata.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kina se priprema za iznenadni i sveopći rat sa SAD-om održavajući velike vojne vježbe u Južnom kineskom moru

Prema kineskojm vojnom službeniku, vojne vježbe predstavljaju spremnost od strane Narodne oslobodilačke vojske da se bori za “okrutni i kratki” rat.

Vježbe uključuju Istočno kinesko more, Sjeverno more i flote Tihog oceana koje prakticiraju napadačke i obrambene sposobnosti kineske pomorske moći.

Vježba je mobilizirala oko 300 brodova, desetke borbenih zrakoplova, te vojnike koji su odgovorni za obalne obrambene radare, komunikaciju i elektroničko ratovanje, izvjestile su dnevne novine China Times.

“Vježba je usmjerena na “brušenje” intenziteta napada, preciznost, stabilnost i brzinu vojnika uslijed teških elektromagnetskih utjecaja”, navodi se u priopćenju mornarice objavljenom u ponedjeljak.

“Informacije nam govore da je rat na moru temeljen na tehnologiji iznenadan, okrutan i kratak, i zahtijeva brzu tranziciju u borbeni status, brzu pripremu i visoku učinkovitost napada.”

Vojnici i plovila koja sudjeluju su podijeljeni u crvene i plave ekipe. Crvena strana je napadno-jurišna grupa koja je usavršila vještine u napadu na plavu stranu, dok je plavi tim morao koristiti rakete i torpeda u protunapadu na neprijatelja.

Vježbe ukupni pokrivaju širok spektar borbenih scenarija, uključujući i izviđanje, rano upozorenje, dalekometne precizne udare, i raketnne zračne obrambene sposobnosti mornarice.

Ministarstvo obrane Kine je nazvalo vojnu vježbu “rutina”, i nije usmjerena protiv bilo koje treće strane. Vježbe, međutim, dolazi u vrijeme pojačanih napetosti u istočnoj Aziji, nakon odluke međunarodnog arbitražnog suda koji je prošlog mjeseca odbacio kineske teritorijalne pretenzije na Južnom kineskom moru.

Peking je odbacio odluku Arbitražnog suda u Haagu koji proziva presudu “otpadnim papirom.”

Unatoč sudskoj presudi, Kina i dalje tvrde vlasništvo nad Južnim kineskim morem, kroz koji više od 5 trilijuna dolara prolazi u godišnjem prometu. Osim toga, Kina je više puta upozorila na američke intervencije u regiji.

“Narodna oslobodilačka vojska je spremna”, kaže jedan izvor s vezama u vojsci za Reuters. “Trebamo ići i dati im krvavi nos kao što je to učinio Deng Xiaoping u Vijetnamu u 1979.”

Prošli tjedan, Peking je također najavio da će održati “rutinsko” pomorske vježbe u Južnom kineskom moru u rujnu s Rusijom. Na žalost tu Amerika ne može napraviti ništa.

“To je rutinska vježba između dviju oružanih snaga, s ciljem jačanja razvoja Kinesko-Rusijog strateškog partnerstva”, rekao je glasnogovornik ministarstva obrane Kine Yang Yujun novinarima. “Vježba nije usmjeren prema trećim osobama.”
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova oštro je osudilo priopćenje State Departmenta kojim odobrava u utorak donesenu odluku arbitražnog suda u Haagu o kineskim teritorijalnim pravima u Južnom kineskom moru

Također je podnijeta protestna nota, navodi se u priopćenju.

“Kina izrazva snažno nezadovoljstvo i čvrsto se protivi priopćenju State Departmenta. SAD su se u priopćenju oglušile o činjenicama i podržale su odluku koja je nezakonita i nevažeća”, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lu Kang komentirajući izjavu State Departmenta.

Kang je također naglasio da takvi postupci idu protiv vladavine prava, međunarodnog prava i temeljnih normi koje reguliraju međunarodne odnose.

“SAD su uvijek selektivne kada je u pitanju primjena međunarodnog prava, navodeći međunarodno pravo onako kako njima to odgovara i odbacuju međunarodno pravo kada ga drugačije vide.

Također, stalno pozivaju druge da poštuju Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora dok istovremeno i danas odbijaju ratificirati istu Konvenciju“, dodao je on.

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova također je pozvalo SAD da se zaustave s reklamiranjem nelegalnih arbitraža i sa miješanjem u pitanje oko Južnog kineskog mora, kao i da prestanu podrivaju kinesku suverenost i sigurnosne interese, kao i da prestanu sa izazivanjem regionalnih tenzija.

U utorak, State department je priopćio da “snažno podupire” rješenje o sporu oko Južnog kineskog mora, naglašavajući da je “sud jednoglasno utvrdio da su Filipini postupali u okviru svojih prava iz Konvencije, kao i o pokretanju ove arbitraže.”

“Odluka Međunarodnog suda je pravomoćna i za Kinu i za Filipine,” rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta John Kirby u priopćenju objavljenom u utorak, dodajući da SAD očekuju da će “obje strane poštovati svoje obveze.”

U priopćenju se također poziva da se strane suzdrže od “provokativnih izjava ili akcija.”

Kina je u priopćenju opet kritizirala odluku Arbitražnog suda, nazivajući je “političkom farsom pod plaštom zakona.”

“Presuda je ništavna i ne obvezuje”, dodaje se u priopćenju kineskog ministarstva, dodajući da se “ozbiljno odstupilo od uobičajene prakse međunarodne arbitraže.”

Kina je također naglasila da će nastaviti štititi svoj suverenitet, pomorsko pravo i interese.

U utorak, Haški tribunal je odbacio tvrdnje Kine da polaže povijesno pravo u Južnom kineskom moru u odnosu na Filipine, zaključivši da je Kina prekršila Filipinima “suvereno pravo”.

Kina ne priznaje odluku i neće prihvatiti nikakve mjere poduzete na temelju odluke arbitraže. Peking je također naglasio da odluka Tribunala neće imati nikakvog utjecaja na njen suverenitet i interese u regiji.

Peking je također najavio postavljanje protu-zračne obrane u spornom području. Američka mornarica se žestoko protivi ovoj kineskoj inicijativi, te je rasporedila dodatne ratne brodove u regiji.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vestinet.rs)

Peking trebao biti spreman da “Amerika plati troškove koje ne može podnijeti ako intervenira u Južnom kineskom moru”, upozorio je uvodnik u kineskom državnim novinama

Manje od tjedan dana pred Međunarodnim sudom u Haagu (ICH) je postavljena odluka o teritorijalnom neslaganju između Kine i Filipina.

“Kina se nada da se sporovi mogu riješiti razgovorima”, napisao je na Global Times , “ali ona mora biti spremna za bilo kakav vojni sukob. To je zdrav razum u međunarodnim odnosima.”

Spor je završen oko otočnog lanca Spratlys u Južnom kineskom moru, i pomorskog prava u vodama koje ih okružuju. Srce problema je suverenitet, ali Kina i Filipini tvrde teritorijalnu kontrolu nad otocima.

U lipnju 2015. godine, Kina je objavila da je umjetni otok u izgradnji u Južnom kineskom moru – sa nepoštivanjem teritorijalnih pretenzija drugih jugoistočnih azijskih zemalja poput Vijetnama, Tajvana i Malezije – i da će biti dovršen u roku od nekoliko dana.

U godini koja je uslijedila, zemlja je izgradila vojne zgrade, luku i aerodrom na spojenom atolu.

U listopadu prošle godine SAD je poslao prvi, od onoga što će postati značajan broj ratnih brodova – i, na kraju, čak i jedan nosač zrakoplova – u Južno kinesko more, kao izravan izazov kineskih zahtjevima u regiji.

Kao povod za uključivanje u ono što je u potpunosti afera jugoistočne Azije, SAD je stalno tvrdio da ima svoje saveznike u regiji – osobito Indiju i Filipine, te su i sami zabrinuti zbog odlučnim kineskim akcijama.

No, Kina jasno se vidi da je angažman SAD-a vojna provokacija.

Puste želje, čini se, od strane SAD-a.

No, tu je još jedan, možda čak i više zabrinjavajućim aspekt ove zapletenosti koja zaslužuje razmatranje.

A taj aspekt može biti upakiran u jednu riječ: Rusija.

“Kina i Rusija su obećale jačanje globalne strateške stabilnosti”, prenosi Daily, “u zajedničkoj izjavi s potpisom kineskog predsjednika Xi Jingping i njegovog ruskog kolege Vladimir Putina 25. lipnja tijekom Putinova posjeta Pekingu.”

Osim toga, Daily ističe da su “Kina i Rusija održale šest zajedničkih pomorskih vježbi od 2005. godine”, te da će u manevrima 2016. godine, “vrlo vjerojatno Južno kinesko more biti u prvom planu”.

A s obzirom na summit NATO-a za nekoliko dana u Varšavi, odobreno je raspoređivanje četiri bojne jedinice uz ruske granice u istočnoj Europi – i s obzirom na sve opasne sukobe između SAD-a i Rusije u Siriji – Washington bi mogao uzeti “podsjetnik” Kine malo više srcu.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Puno malih otoka, grebena i sprudova, Južno kinesko more u središtu je teritorijalnog spora koji je više država suočio jedne s drugima

Kina tvrdi da se njene teritorijalne vode prostiru stotinama kilometara južno i istočno od otočne pokrajine Hainan, što je u nekim slučajevima u suprotnosti s tvrdnjama njenih susjeda.

CCN navodi da je napetost u toj regiji je porasla kada je Kina teritorij od nekih 800 hektara morskih sprudova ogromnom operacijom iskopavanja pretvorila u male otoke s pistama za slijetanje aviona, lukama i svjetionicima.

Nedavno je Kina objavila da je njezina vojska upozorila i pratila američki vojni brod-razarač “USS Lasen” koji je prišao preblizu jednom od pet umjetnih otoka u spornim vodama Južnog kineskog mora.

Kui Tiankai, veleposlanik Kine u Washingtonu, kazao je da je američka patrola bila “vrlo ozbiljna provokacija, politički i vojno”. Bruneji, Malezija, Tajvan i Vijetnam osporavaju kineski suverenitet nad nekoliko otočnih lanaca i međusobno se također prepiru.

Ka sjeveru, u Istočnom kineskom moru, Kina je u teritorijalnom sporu s Japanom i Južnom Korejom. Američki medij navodi da je Kina zapravo relativno kasno počela sa okupacijom teritorija u arhipelagu Spratli, koji Peking naziva otocima Nansi.

Tajvan je prvi okupirao jedno od otoka u tom arhipelagu nakon Drugog svjetskog rata, a slijedili su ga Filipini, Vijetnam i Malezija koji su svi izgradili baze i piste na zauzetim teritorijama – navodi Maira Rep-Hooper, viša suradnica Programa za azijsko-pacifičku sigurnost u Centru za novu američku sigurnost (CNAS).

Filipini, koji se geografski nalaze nalaze najbliže Spratliju, imaju vojne trupe stacionirane u tom području.

Kina je sa zauzimanjem grebena i otoka u tom području počela krajem 80-ih godina prošlog stoljeća. Vijetnam osporava i kinesko pravo nad otocima Parasel, a prošle godine tenzije su porasle sa sjevernim susjedom pošto je Kina počela istraživati ​​naftu u toj regiji.

Kina je 2014. pokrenula ogromne operacije čiji je fokus bio na tri velika grebena u arhipelagu Sprati – Fire Cross kros, Subi i Mischeif. Zauzela je 800 hektara za manje od dvije godine, što je područje veće od devet četvornih kilometara.

U rujnu je, tijekom posjete SAD, kineski predsjednik Xi Jinping kazao da Kina neće “militarizirati” otoke, ali ona ipak gradi tri piste za koje američki analitičari vjeruju da će na njih moći slijetati bombarderi.

To područje potencijalno bogato sirovinama, a za neke dijelove, pogotovo kod malezijske obale i blizu Vijetnama, dokazana su nalazišta plina i nafte, čija je količina procijenjena na milijarde barela.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(b92.net,youtube.com/preveo:NSP)