“RUSKA AGRESIVNOST JE ILUZIJA, POŽELJNO RAZMIŠLJANJE ZAPADA KOJIM JE POTREBNO IMATI STRANOG PROTIVNIKA ČIJA JE PRISUTNOST DOBRA ZA RJEŠAVANJE PITANJA UNUTARNJE POLITIKE”

Ruski predsjednik Vladimir Putin kaže kako je percepcija o navodnoj agresivnosti Rusije iluzija koju su izmislili zapadni lideri da bi manipulirali svojim narodom.

Govoreći na konferenciji za novinare na summitu G20 u Japanu, Putin je rekao da Moskva nema agresivnih namjera prema bilo kojoj zemlji.

No, upozorio je kako će se politike drugih zemalja uvijek susresti s simetričnim odgovorom.

“Želim vam ispričati dobre vijesti – nemamo nikakvih namjera provoditi agresivne akcije protiv bilo koga” – odgovorio je Putin na pitanje je li Rusija spremna “izabrati drugi put” kako bi poboljšala veze s Ujedinjenim Kraljevstvom i Zapadom.

“Ruska agresivnost]je je iluzija, poželjno razmišljanje Zapada kojim je potrebno imati stranog protivnika čija je prisutnost dobra za rješavanje unutarnjopolitičkih pitanja.”

Nevjerojatno napeti sastanak Putina i Therese May napunio je naslove medija u petak, kao i slika premijerkinog ledenog stiska ruke i upozorenje da neće biti poboljšanja bilateralnih odnosa dok Moskva ne zaustavi “neodgovornu i destabilizirajuću aktivnost” protiv Velike Britanije.

Iako Moskva ne planira nikoga zastrašivati, njezine akcije će “uvijek odražavati one naših partnera”, ustvrdio je ruski predsjednik.

“S drugima ćemo postupati na isti način na koji se oni odnose prema nama. Želim da svi to zapamte.”

Međutim, Rusija je više nego zainteresirana za “poboljšanje” veza s Londonom i drugim zapadnim zemljama. Zdrav razum bi trebao prevladati i nadamo se da će prevladati, dodao je.

Putin i May su proveli više od sat vremena u razgovoru o napetim odnosima između Velike Britanije i Rusije tijekom summita G20.

Sastanak jedan-na-jedan bio je daleko od prijateljskog susreta, jer je May potaknuta incidentom u Salisburyju naglasila da ne može biti mirna nakon što su bivši špijun Sergej Skripal i njegova kći otrovani onim što London tvrdi da je ruski nervni otrov. Još uvijek do danas nema pravih dokaza za tvrdnje Londona.

Moskva poriče te optužbe, ukazujući na nedosljednosti i optužujući Londona da pokušava zataškati dijelove istrage.

Putin je ranije komentirao slučaj Skripal, govoreći za Financial Times da nema nepobitnih dokaza ruske krivnje. Također je kazao kako je “špijunski skandal” rezultirao zastojem u odnosima sa Britanijom, koji šteti i poduzećima i javnosti.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Bivši Rothchildov bankar polako počinje otkrivati svoje pravo lice

Ljevičari su bijesni na francuskog predsjednika citirajući prenapučenost kao izvor „civilizacijskih” problema zemlje.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je na udaru od ljutitih ljevičara nakon što je održao govor na G20 u kojem je identificirao prenapučenost Afrike kao izvor „civilizacijskih” problema u zemlji.

„Izazov Afrike je potpuno drugačiji, i puno dublji. On je danas civilizacijski„ – rekao je Macron, dodajući: „Jedan od bitnih izazova Afrike … zemalje koja ima sedmero ili osmero djece rođene na svaku ženu, i možete odlučiti potrošiti tisuće eura na Afriku, ali nećete stabilizirati ništa„.

Ljevičari su reagirali na govor optužujući Macrona da se bavi rasizmom.

„Odvratan govor … To je grozno” – tweetao je Joe Prince, optužujući Macrona da je sugerirao da je Afrika „glupa i necivilizirana” nakon što je Francuska iskorištavala afričke zemlje „kako bi uvećala svoje bogatstvo” tijekom svojih kolonijalnih dana i za to da Macron „okrivljuje neku civilizaciju da su njihovi problemi rasistički.”

„On je veće sranje nego što sam mislio; on želi smanjiti zakonodavstvo, ubiti sindikate, i misli da su Afrikanci glupi„ – primijetio je Joe Prince.

Drugi se ne slažu, ističući da je Macronova identifikacija legitimni problem prenapučenosti u afričkim zemljama.

Afrička eksplozija populacije, koja ne pokazuje znakove dolaska pod kontrolu, također će pogoršati krizu migranata na duge staze.

Unatoč tome, Macron je bio žestoki pobornik uvoza „izbjeglica”, od kojih su velika većina ekonomski migranti koji dolaze iz zemalja koje nisu u ratu.

Vratimo se u siječanj kada je Macron pohvalio Angelu Merkel za politiku prema imigrantima i za više od milijun migranata koji su ušli u zemlju od 2015. godine.

„Spasili su naše kolektivno dostojanstvo prihvaćajući izbjeglice, te im pružili smještaj i obrazovanje”, rekao je Macron, prije nego se obrušio na kritičare koji su izrazili bojazan oko povezanosti otvorenih granica i islamskog terorizma rekavši im da vjeruje da oni stvari „odvratno pojednostavljuju”.
 

[VIDÉO] Au G20, interrogé sur l’#Afrique, Emmanuel #Macron se lâche sur les «7 à 8 enfants» des Africaines. Un problème «civilisationnel». pic.twitter.com/pJgdaeuuoz

— Politis (@Politis_fr) 10. srpnja 2017.

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Donedavno nepoznata skupina danas broji oko 8.500 članova, a sebe nazivaju “Crni blok”

Takozvani “Crni blok” nije jedinstvena prosvjedna skupina, nego se tako naziva posebno nasilna grupa aktivista, kakva je obilježila prvi dan summita G20 u Hamburgu.

U crni se blok svrstavaju militantni anarhisti koji na prosvjedima nose crnu odjeću, a lice skrivaju maskama kako ih se ne bi moglo prepoznati.

Takva taktika crnom bloku omogućava da izgleda kao jedina ujedinjana masa ljudi iako je sastavljena od različitih ljevičarskih skupina i frakcija.

Po njemačkom zakonu ilegalno je nositi masku na prosvjednim skupovima.

Članovi bloka protive se onome što nazivaju “ružnim licem kapitalizma”, ali i restriktivnim policijskim mjerama. Mete njihovih napada najčešće su banke, izložbeni saloni luksuznih automobila i supermarketi.

Analitičari kažu da se se ljevičarskim skupinama na ovakvim prosvjedima zadnjih godina pridružili i ekstremni desničari.
 

 
Njemačke sigurnosne službe procijenile su prošle godine da u zemlji ima oko 8,500 potencijalnih članova crnog bloka.

Anarhisti su prvi put napali na summitu G8 u Genovi 2001. i ondje dva dana vodili krvave bitke s policijom. Jednog nasilnika policija je ubila.
 

 
(jutarnji.hr)

Na putu prema summitu G 20 kineski se presjednik malo zaustvio u Moskvi. Putin taj posjet smatra velikom prekretnicom u odnosima

Nije tajna da su Kina i Rusija u posljednjih nekoliko godina značajno učvrstile svoje savezništvo i da polako postaju sile koje bi mogle zavladati većim dijelom euroazijske kontinentalne mase.

Već se otvoreno govori o odnosima koji u dosadašnjoj povijesti nisu nikada bili bolji, a u sve više prigoda dvije zemlje na međunarodnom planu izlaze sa zajedničkim stajalištima koja se, naravno, protive američkima.

Dvojica lidera, Vladimir Putin i Xi Jinping međusobno si komplimentiraju dodjelama državnih odlikovanja, a samo tijekom ove godine susreli su se čak tri puta.

Nova obitelj nacija

Sve je otišlo toliko daleko da predsjednici Rusije i Kine govore i o novom svjetskom poretku. Predvodnik cijele te priče je Xi Jinping koji je nedavno izrazio nadu da će se “stvoriti velika obitelj nacija u kojoj će vladati harmonična koegzistencija” te je dodao da su sve zemlje koje se žele pridružiti dobro došle.

Tako kineska trgovinska inicijativa “Jedan pojas, jedan put” okuplja gotovo 70 zemalja u kojima se ostvaruje 40 posto svjetskog BDP-a.

Kina time želi kontrirati organizacijama poput G20, a Peking u ostvarenje svoga sna o novom svjetskom poretku ulaže i golem novac.

Uz to, obje zemlje članice su Šangajske organizacije, koja ima pretenzije da postane NATO istoka i stvori novi financijski i bankarski poredak koji bi bio pravedniji i manje grabežljiv i pohlepan od onoga kojemu na čelu stoje Sjedinjene Države i razvijene europske ekonomije.

Alternativa G20

Stoga nije čudno da je Xi Jinping na putu u Hamburg na summit G20 na dva dana zastao u Moskvi kod svoga velikog prijatelja i saveznika Vladimira Putina.

Nakon zajedničke večere bilo je potpuno jasno da lideri Rusije i Kine imaju iste stavove o brojnim globalnim problemima poput Sjeverne Koreje, Sirije ili raspoređivanja američkih raketa u Južnoj Koreji.

Njih dvojica potpisala su i trgovinske ugovore vrijedne desetak milijardi dolara, a Putin je uoči Xijeva dolaska kazao da će to biti povijesni susret za međusobne odnose dviju zemalja u procesu formiranja njihova sveobuhvatnog strateškog partnerstva.

Kada se Kini i Rusiji pribroje zemlje koje se nalaze u Šangajskoj organizaciji, poput Indije, Pakistana i još niza zemalja iz regije, onda se Europska unija doista doima kao poluotok ili samo plaža te velike udružene kontinentale mase, kako ju je i opisao Xi Jinping.
 
(vecernji.hr)

Na marginama summita G20 u Hamburgu jučer je počeo sastanak predsjednika SAD i Rusije Donalda Trumpa i Vladimira Putina, njihov prvi formalni razgovor licem u lice

“Čast mi je biti s Vama, hvala Vam”, rekao je Trump pružajući ruku Putinu.

RT tvrdi da je pri tom Trump izgovorio i “spasiba” (hvala) na ruskom.

“Oduševljen sam što se sastajem sa Vama. Nadam se da će naš sastanak donijeti rezultate”, odgovorio je šef ruske države.

Reuters prenosi da je šef Bijele kuće kazao da su njih dvojica “pričali o mnogim stvarima” i da “misli sa će sve biti vrlo dobro”, kao i da sa “radošću očekuje mnogo pozitivnih stvari koje se trebaju desiti Rusiji i SAD”.

Putin je naveo da “razgovori telefonom nikada nisu dovoljni”.

Reuters prenosi da Trump nije odgovorio na novinarsko pitanje iz masovnih medija o ruskom miješanju u predsjedničke izbore u SAD.

AP navodi da je uz Trumpa, koji je sjedio ispred američke zastave s prstima postavljanim u obliku izvrnutog trokuta, bio državni tajnik SAD Rex Tillerson, dok Putina opisuje kao blago povijenog u stolici, kako je trljao prste dok se Trump obraćao novinarima, a blizu ruskog predsjednika sjedio je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Trump i Putin su se ranije danas prvi put sreli uživo i rukovali, na summitu G20 koji se održava u Hamburgu, priopćio je Kremlj.
 

 
Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je da “očekuje puno od prvog sastanka”, a Trump je izrazio uvjerenje “da je sastanak pozitivno djelovao na međusobne odnose dviju zemalja”. Njih su se dvojica, otkad je Trump pobijedio na izborima, već četiri puta čuli telefonom, ali sada su se konačno susreli oči u oči, nakon niza prvo oduševljenih, a potom sve suzdržanijih i opreznijih izraza međusobnog ushita.

Nabacili su rukovanje i proučavali ispod oka jesu li im osmjesi prijetvorni ili prijateljski. No, mediji su zabilježili da je pri prvom jutarnjem susretu u holu Trump prijateljski kod rukovanja primio Putina za lakat, a na rastanku mu je stavio ruku na rame, što je protumačeno kao opuštena, simpatična i ohrabrujuća gesta. Oba predsjednika željela su ostaviti što bolji dojam jedan na drugog kako sjena eventualnog “neuspjeha” ne bi pala na nekog od njih.

Sirija i Ukrajina bile su glavne teme prvog susreta koji su, za početak, obje strane proglasile tek ‘ispipavanjem’ terena i traženjem može li se uspostaviti osobni kontakt na kojemu Putin u međunarodnim odnosima jako inzistira, a ni Trump ga ne zanemaruje.

Do susreta na marginama skupa G20 došlo je samo dan nakon što je u Varšavi, u svom govoru na otvorenom, američki predsjednik Trump optužio Rusiju da je destabilizirajući čimbenik.

Putin je primio na znanje Trumpov govor u Varšavi – kratko su rekli njegovi suradnici u Hamburgu. Time je Trump najavio da Putina i Rusiju drži na distanci, pogotovo jer ga se stalno sumnjiči da je previše sklon Rusima, a tu je i afera oko (navodne) ruske upletenosti u njegovu izbornu pobjedu. Neki su mediji ironično napisali da će se Trump konačno susresti s ‘onim koji mu je omogućio pobjedu na izborima’.

Inače, Trump dosad nije učinio neke poteze koji bi Rusima dali nadu da će normalizirati odnose, čak govore kako su odnosi sada gori nego u vrijeme Baracka Obame kada se činilo da lošiji ne mogu biti. Mnogi su u Moskvi isticali nepredvidivost i neobuzdanost Trumpa kao glavnu prijetnju normalizaciji, čak se govorilo da će Kremlj zažaliti za Obamom.

Trump, kako pišu ruski mediji, odustaje od zahtjeva da sirijski predsjednik Bashar al-Assad mora otići sa svoje pozicije. On je stalno bio kamen spoticanja u odnosima SAD-a i Rusije u Siriji. Osim toga, suglasni su i s ruskim prijedlogom o zonama sigurnosti te su se dogovorili o primirju koje počinje u nedjelju, 9. srpnja, u podne po lokalnom vremenu.

Mnogi to tumače kao početak podjele Sirije na interesne zone, pa čak u budućnosti i na fizičku podjelu Sirije u kojoj građanski rat traje od 2011. godine.

Amerikanci su se, kažu, obvezali da neće napadati dijelove Sirije koje kontroliraju snage odane Bašaru al-Asadu, niti će na ta područja slati svoju vojsku, a neće biti ni suprotno.

Glavna strategija SAD-a u Siriji nije svrgavanje Bashara al-Assada, nego isključivo borba i konačni poraz tzv. Islamske države. Doduše, takva pozicija već izaziva negodovanje u SAD-u, pa i među nekim republikancima, poput senatora iz Arizone Johna McCaina.

Naime, protivnici takvog sporazuma s Rusima misle da on ide na rusku stranu te da će SAD izvisiti ako toliko bude popuštao Rusiji u Siriji. Na red je došla i Ukrajina. Rusija se nadala da će SAD malo pustiti Ukrajinu na miru te da neće previše inzistirati na tom pitanju. Doduše, Vladimir Putin traži da SAD pritisne vlasti u Kijevu da ispune svoj dio Sporazuma iz Minska, pogotovo onaj koji predviđa ustavne promjene i posebni status te posebne političke i gospodarske odnose tih odmetnutih dijelova istočne Ukrajine s Rusijom.

Ukrajina se boji da je to stvaranje svojevrsne “Republike Ruske” kao u BiH, koja Ukrajini neće dati mogućnost da se razvija kao punopravna država. To je po Rusima osnovni zahtjev koji će omogućiti da se riješi ukrajinski problem. Amerikanci, pak, žele “više slobode” u tumačenju Sporazuma, što je Moskvi signal da Kijev odugovlači s davanjem autonomije odbjeglim pokrajinama. Naime, prije ovog sastanka Donald Trump je u Washingtonu razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom.

No, u svakom slučaju kremaljske nade da će Trump “relaksirati” ukrajinsko pitanje te dovesti u pitanje sankcije protiv Rusije ipak se nisu obistinile. Sporazum iz Minska ne spominje sudbinu Krima. Putin je u razgovoru postavio i pitanje povratka nedavno oduzetih ruskih diplomatskih vila u New Yorku i Marylandu. Ruski je predsjednik na kraju komentirao da bi se mogli i češće susretati.

Domaćica skupa G20, njemačka kancelarka Angela Merkel, izjavila je da nema ambicija biti posrednica u odnosima između Vladimira Putina i Donalda Trumpa. Na kraju je rekla da su pregovori o trgovini bili teški i naporni.
 

BREAKING: President Trump and President Putin sit down for closely watched G-20 meeting https://t.co/87h614QsjB pic.twitter.com/oyKCg0EJuu

— NBC News (@NBCNews) 7. srpnja 2017.

 
(jutarnji.hr)

Predsjednik Trump se obrušio na globalno zatopljenje prozivajući ga “razrađenom prijevarom” te je prisilio Ujedinjene narode da zaustave obvezno uzimanje sredstava od zemalja koji doprinese programu globalnih klimatskih promjena

Dužnosnici zemalja G20 koji su se sastali u petak objavili su da su „klimatske promjene van igre za sada” nakon što je predsjednik Trump ukinuo stari plan Barack Obame i Angele Merkel za obveznim financijskim donacijama od raznih zemalja.

Na pitanje o smanjenju sredstava za programe globalnih klimatskih promjena, Mick Mulvaney, proračunski direktor Trumpove vlade, rekao je novinarima: „mi smatramo da je to gubljenje (američkog) novca.”

„Mislim da je predsjednik bio prilično jasan. Nećemo trošiti novac na to”, rekao je.

Umjesto toga, novac će se ulijevati u dugo zanemareivane projekte domaće infrastrukture, kao što su 100 milijuna dolara odobrene za krizu vode uzrokovanu frakiranjem u državi Michigan.

Reuters izvještava: Opozicija iz SAD-a zajedno sa Saudijskom Arabijom i drugima, prisilila je Njemačku da ne odbaci referencu za program financiranja borbe protiv klimatskih promjena u odnosu na nacrt financija zemalja G20 i središnji bankari sustav.

Službeni sastanak G20 je inzistiralo u petak da njemačko predsjedništvo G20 zadrži tekst o financiranju klimatskih promjena koje nailazi na otpor.

„Klimatske promjene su van igre za sada”, rekao je dužnosnik, koji je tražio da ne bude imenovan.

Na svojoj posljednjoj sjednici u srpnju 2016. u kineskom gradu Chengdu, financijski lideri G20 su rekli da potiču sve potpisnike sporazuma u Parizu o klimatskim promjenama kako bi sporazum što je prije moguće stupio na snagu.

No, američki predsjednik Donald Trump, koji je dužnost preuzeo u studenom, prozvao je globalno zagrijavanje „prijevarom” koju je smislila Kina da bi naškodila američkoj industriji i obećao da neće podržavati klimatski sporazum u Parizu koji bi “trebao obuzdati rastuće temperature”.

Prema kineskom predsjedništvu G20, ministri financija su prošle godine pozvali sve vlade za provedbu financijske obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma i obećao da će nastaviti raditi na klimatskim financijama u 2017.

Trumpova administracija je u četvrtak predložila 31-postotno smanjenje proračuna Agencije za zaštitu okoliša, dok Bijela kuća nastoji eliminirati programa klimatskih promjena i skratiti inicijative za zaštitu kvalitete zraka i vode.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Hrabri Vladimir Putin je bio predmet neuspjelog pokušaja atentata u Moskvi kada je Novi svjetski poredak pokušao utišati svojeg najljućeg neprjatelja

Putinov omiljeni vozač je ubijen odmah nakon što je nepoznati Mercedes prešao na drugu stranu ceste bez upozorenja i direktno udario u ruski predsednički službeni automobil.

Smrtonosni sudar dogodio se neposredno prije nego je predsjednik Putin letio u Kinu na summit G20 gdje je imao sastanke sa raznim svjetskim liderima, uključujući i Theresu May, američkog predsjednika Barack Obamu i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.

Izvori iz Kremlja tvrde da je Putin trebao biti u autu sa svojim omiljenim vozačem, ali promijenio automobil u posljednji trenutak, što je dovelo do uvjerenja da je možda osobno primio povlaštene informacije o atentatu.

Na ovoj snimci koju su objavili ruski mediji, može se vidjeti kako službeni predsjednikov BMW ubrzava na autocesti u Moskvi prije nego je Mercedes promijenio smijer i zabio se direktno u predsjednički BMW.

Policija u Moskvi je potvrdila da istražuje incident, ne navodeći daljnje pojedinosti.

Putin razumije da postoji tajna kabala koja radi iznad izabranih vladara na svijetu i oni imaju vrlo jasne ciljeve u bliskoj budućnosti. Oni strahuju da će izgubiti kontrolu, a ništa ne bi bilo vrednije za njih nego da uklone Putina kao predsjednika Rusije i instaliraju slugu na njegovo mjesto.

Neuspjela zavjera protiv Putina dolazi kako Novi Svjetski Poredak ostvaruje svoje nedavne pokušaje da bi ga ocrnio i diskreditirao, te mu se na taj način osvetio.

Međutim veliki broj ljudi širom svijeta se počeo buditi i ne vjeruju da je propaganda Novog Svjetskog Poretka samo niz prozirnih laži. NWO vjeruje da sada nemaju izbora nego da ušutkaju Putina.

Urota protiv Putina

Putin je rekao da se potresen incidentom, ali izvori tvrde da ga to nije odvratilo od njegovih ciljeva. On razumije rizike kada je skreno s puta Novog svjetskog poretka i počeo marširati u ritmu vlastitog bubnja.

Dan kada je Jacob Rothschild proglasio Putina “izdajicom Novog svjetskog poretka”, bio je dan kada je Putin shvatio da bi mu sigurnost trebao biti posebno povećana.

Nemojte se iznenaditi ako se dogodi još jedan pokušaj atentata u ovom tjednu godišnjice 11. rujna.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Bаrаck Оbаmа dоbiо је krајnjе nеаdеkvаtаn trеtmаn prilikоm dоlаskа nа Summit G20, kојi sе оdržаvа u kinеskоm Hangzhou, tvrdе аmеrički mеdiјi

„New York Times“ оsuо је drvlје i kаmеnjе nа zvаnični Pеking zbоg, kаkо pišе, оmаlоvаžаvаnjа prеdsеdnikа SАD. Оvаkvа rеаkciја Аmеrikаnаcа dоšlа је nаkоn „incidеntа“ nа аеrоdrоmu u Hangzhou.

Nаimе, Bаrаck Оbаmа је, zа rаzliku оd vеćinе lidеrа, dоčеkаn bеz uоbičајеnоg prоtоkоlа: crvеnоg tеpihа, krаtkоg pоzirаnjа zа оkuplјеnе nоvinаrе i оstаlih dеtаlја kојi оdlikuјu јеdnu pоsjеtu оvаkve razine.

Ipаk, оnо štо је nајvišе iznеrvirаlо Аmеrikаncе је činjеnicа dа је njihоv prеdsеdnik biо primоrаn dа izаđе krоz dоnjа, pоmоćnа vrаtа аviоnа.

„Тimes“ smаtrа dа је u pitаnju klаsičnо „diplоmаtskо pоnižаvаnjе SАD“.

„Оbаmа izlаzаk krоz pоmоćnа vrаtа аviоnа kоristi isklјučivо kаdа putuје u zеmlје u kојimа mu је sigurnost izuzеtnо ugrоžеnа, rеcimо u Аfgаnistаn. Kinа niје tај slučај, tе оvај pоtеz spаdа isklјučivо pоd prоvоkаciјu“, nаvоdi „Тimes“.

U prilog tvrdnjama uglednog lista ide i činjenica da je Susan Rice, Obamina savjetnica za sigurnost, koja se pobunila zbog toga što američkim reporterima nije dozvoljeno da fotografiraju Obamin dolazak, razmijenila teške riječi s kineskim dužnosnicima.

“Kada je vidjela skandalozan tretman prema predsjedniku Obami, Rice je izgledala bijesno.”

Prošla je ispod plave trake kako bi se približila Obami, kada su je kineski redari zgrabili i izgurali izvan ograđenog prostora.

“Predstavnik Ministarstva diplomacije Kine upozorio ih je da ‘ublaže stav’, jer okolo ‘ima novinara’”, piše američki list.

S druge strane, kineski list “Global Times” navodi da su “zapadni mediji napuhali priču i pokušali izazvati incident, ali da je Obama spustio loptu”.

Shen Dingli, kineski stručnjak za međunarodne odnose, smatra da ovakvo ponašanje prema Obami nije slučajno.

SAD odlično znaju zbog čega su naljutile Kinu. Ovakav stav Pekinga uzrokovan je američkim miješanjem u unutarnje stvari Kine, prije svega u aktivnosti u Južnokineskom moru.

Čak i ove sitne provokacije su odgovor na to ponašanje – tvrdi Dingli.
 
(vestinet.rs)

Od summita G20 koji se u nedjelju i ponedjeljak održava u Kini ne treba očekivati ​​jasne poruke i realne odluke koje će stabilizirati gospodarske i bilateralne odnose u svijetu

Summit je svakako najznačajniji za Kinu, koja ima priliku pokazati koliko je moćna i učvrstiti svoje veze s Rusijom i Indijom.

Ako je suditi prema nekim ranijim analizama, od svih dosadašnjih dogovora na summitima realizirano je tek 1,5 posto, ali ovo je prilika da se sretnu lideri zemalja i razgovaraju o aktualnim temama oči u oči.

Kina je uložila mnogo više u organizaciju summita nego prethodni domaćini i da ima ambiciju da se u G20 uključe zemlje u razvoju.

Kina želi sebe prikazati kao veliku, čak i vodeću silu, ali i nametnuti ekonomske teme. “Ona želi provjereno savezništvo s Rusijom ali i sa Indijom. Dakle, Kina će poslati nekoliko poruka, ali u ekonomskoj sferi kako bi ublažila napetosti, a tenzije ne odgovaraju zemljama koje se razvijaju”, navodi se.

Ovaj summit je uvertira sa susret grupe BRIKS sredinom listopada.

U ekonomske relacije u svijetu moraju se uključiti treće zemlje, na čemu inzistira Kina, a poslije summita vidjet će se da li će u tome i uspjeti.

U tijeku je restrukturiranje financijskog sustava u kojem će Rusija i Kina prijeći na potpuno odvojen bankarski sustav.

Kina bi trebalo krajem mjeseca testirati taj softver, što će biti veliki udar za zapadni financijski sustav.

“Zapad živi od tuđih para, jer kontrolira financijski sustav i tehnologiju financijskog sustava. Samo u londonskoj burzi je dnevna trgovina novcem je 2.200 milijardi dolara, da dobijete jedan posto, možete lijepo živjeti.

S novim platnim sustavom to se gubi, to su dnevno stotine milijuna. Kina će pokušati to predstaviti kao gotovu stvar koja se ne može spriječiti”.

To su tektonske promjene i bit će zanimljiva demonstracija tih promjena, a ne odluke koje budu donesene.

Zvijezde ovog summita bit će svakako Xi Jinping, kineski predsjednik, i uz njega čelnici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Barack Obama.

Sa liderom Amerike bit će prijateljskih susreta, pošto je to odlazeća administracija, pa ne treba očekivati ​​ključne dogovore.

“Važan susret bit će između Putina i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i Putina i britanske premijerke Therese May”, podsjećajući da je London bio šampion antiruske politike ali da je ekonomski uvijek surađivao s njom, za razliku od EU, koja je na gubitku u ekonomskoj razmjeni s Rusijom.

Važno je egipatsko prisustvo zbog razgovora o Siriji jer ta zemlja ima infrastrukturu koja bi mogla pomoći u okončanju sukoba.

“SAD više nisu u poziciji da diktiraju situaciju na Bliskom istoku i, koliko znam, svjesne su da su izgubile dominantnu ulogu, ali žele održati prisustvo. Međutim, to ne mogu bez suradnje s Rusijom, i to im je jasno. Koliko vidimo, Rusija nije protiv, ona želi pomoći da Amerika bude prisutna”.

Kina je od proizvodnje kemijskih olovaka, ručnika i majica postala zemlja novih tehnologija koja će u narednih 50 godina uz Rusiju i SAD biti vodeća svjetska sila i na čijem će dogovoru počivati ​​novi svjetski poredak, kažu geopolitičari.
 
(sputniknews.com)

AMERIČKA TELEVIZIJA PRIZNALA: PUTIN ĆE KAO RUSKI LIDER BITI GLAVNI NA SUMMITU G20 U KINI

Prije dvije godine – na summitu G20 u australskom gradu Brisbaneu – Rusija je naišla na hladan prijem, ali je utjecaj Moskve otada toliko porastao da se ona više ne može ignorirati – ocijenio je CNN.

Komentator američke televizije Matthew Chance u ovom kontekstu naglašava da je Zapad jedno vrijeme poslije “rimskih događaja”, vjerujući u djelovanje američkih i EU-sankcija uvedenih protiv Moskve, govorio o “izolaciji Rusije”, a da se ona vratila na svjetsku scenu kao sila koju “dvadesetorica” ​​ne bi mogla ignorirati – čak i kad bi to poželjela.

“Pretvaranje Rusije u silu naročito je primjetno u Siriji u kojoj je velika operacija ruske ratne avijacije izmijenila vojni odnos snaga u korist saveznika (Rusije) Bashara Assada” – podvlači američka televizija CNN.

CNN prognozira da će Vladimir Putin na summitu G20, koji će biti održan 4. i 5. rujna u Kini, biti “gost broj 1″. Upravo zbog Sirije i situacije u Ukrajini.

“Dvadesetorica” ​​će u Kini razgovarati o “Gradnji inovativne, zdrave i međusobno povezane i inkluzivne svjetske ekonomije”.
 
(fakti.org)