Lovci koji su se našli blizini supervulkana u Yellowstoneu naišli su na ogromnu pukotinu u zemlji dugačku 640 metara i široku 45 metara

Velika pukotina u zemlji koja se otvarila u podnožju planine Bighorn u američkoj saveznoj državi Wyoming zabrinula je cijeli svijet. Pukotina se nalazi na 16 kilometara južno od gradića Ten Sleeps, dugačka je 685 metara, a široka oko 45 metara.

Iako na prvi pogled prizor izgleda alarmantno, stručnjaci tvrde da ne trebamo brinuti te da je riječ o posve normalnoj geološkoj pojavi.

Pukotinu je pronašao lovac Randy Becker koji ju je snimio te fotografiju objavio na svom Facebook profilu. Njegov post je ubrzo postao viralan te su krenule rasprave o mogućoj apokalipsi.

“Dok smo lovili prošlog vikenda na planini Bighorn, naišli smo na nešto što dokazuje koliko je zemlja u stvari nestabilna”, napisao je Becker na Facebooku.

Kakva snaga može tako nešto da izazovati? Online komentari obuhvaćaju fracking, geološka pomicanja poput potresa, pa čak i urušavanje podzemnih pećina. Naravno, na spekulacije je utjecala i činjenica da se pukotina nalazi blizu supervulkana Yellowstonska.

Stručnjaci tvrde da se pukotina ne može povezati s vulkanom Yellowstone koji se nalazi oko 240 kilometara zapadno. Oni cijeli prizor objašnjavaju time da je obližnji potok podmazao stijene te su se one s vremenom počele pomicati.

Prema jednoj teoriji iz Geološkog zavoda, pukotinu je uzrokovalo odlamanje kamena, nešto slično situaciji kada dođe do lomljenja ledenih bregova. Potrebno je da se izvrši detaljnija analiza i trenutno su u tijeku pregovori o odobravanju pristupa toj lokaciji. Stručnjaci upozoravaju ljude da se ne približavaju pukotini pošto je potencijalno nestabilna.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(telegram.hr,avaz.ba,youtube/uredio:nsp)

O procesu lomljenja škriljevca se govori uglavnom kao o „revolucionarnom načinu za dobivanje jeftine nafte i plina“. SAD i Kanada prednjače u hidrauličkom lomljenju (tzv. “hydraulic fracturing” ili “super fracking”) i njihove energetske kompanije taj proces žele provoditi u svim zemljama u kojima dobiju dozvolu od lokalnih vlasti

Osim što ovaj proces daje dobre rezultate samo prvih nekoliko mjeseci, a kasnije količina dobivenih energenata drastično pada, hidrauličko lomljenje škriljevca uzrokuje pravu ekološku katastrofu, a da u Sjedinjenim Državama svi šute i nitko se ne usudi usprotiviti naftnom lobiju.

Odnosno, ne šute baš svi. Jedan američki poljoprivrednik je u raspravi pred Povjerenstvom za naftu i plin Nebraske šokirao pristaše hidrauličkog lomljenja, “frackinga”, tako što im je na sastanku ponudio da popiju kontaminiranu vodu zatrovanu od posljedica ove kontroverzne metode ekstrakcije energenata.

Na videu kojeg je postavio na YouTube, farmer James Osborne objašnjava okupljenima kako otpad “frackinga” bez ikakvih prepreka dolazi do pitke vode i otpadnu vodu im je ulio u nekoliko čaša i ponudio da popiju. Rekao je kako je ta voda „ekskluzivna privatna mješavina kemikalija koje se koriste za hidrauličko lomljenje škriljevca“.

Povjerenstvo u Nebraski se okupilo kako bi održalo javnu raspravu o prijedlogu jedne naftne tvrtke za slanje otpadnih voda “frackinga” iz drugih država u Nebrasku, gdje se ta voda trebala zbrinuti u jami za odlaganje u okrugu Sioux. Prema izvješću, kompanija Terex Energy Corp dnevno planira prebacivati do 10 000 barela otpadnih voda s kemikalijama u Nebrasku, kao što navodi portal Raw Story.

Osbourne je povjerenstvu koje je povezano s naftnom industrijom rekao da zagađena voda u slučaju izlijevanja ili curenja u podzemne vode u kratkom roku može zagaditi cijelu Nebrasku.

Iako kompanije tvrde da se otpadne vode ne ostavljaju da otvoreno teku na mjestu ekstrakcije i da je rizik od konataminacije neznatan, zbilježeno je slučajeva gdje to i nije bilo baš tako. No, ipak je zbog velikih polja škriljevca u Sjedinjenim Državama to očito postao problem i odlučeno je da se otpadne vode moraju zbrinuti na „sigurnije mjesto“.

Pozivajući se na prethodne rasprave, Osborne je pitao: „Da vam netko ponudi da popijete tu vodu, biste li je popili?“

„Popili bi je? Da ili ne?”, upitao je, okrećući se okupljenima u povjerenstvu, ali je tišina bio jedini odgovor koji je dobio.

Tada je seljak objasnio kako onečišćena voda može zagaditi cijelu državu u samo tri dana i tada je ostavio čaše na stolu, zahvalio se povjerenstvu i napustio prostoriju uz pljesak.

Proces hidrauličkog lomljenja škriljevca za kojeg kompanije tvrde da se otpadne vode prikupljaju u kolektorima i odvoze na “sigurna odlagališta”.
 
Video: Hearing on Fracking Wastewater Well in Sioux County

Plin iz škriljevca: Njemačka protiv frackinga

Otpor prema frackingu, spornoj metodi dobivanja plina iz škriljevca, u Njemačkoj je dobio i političku podršku.

Vijeće za zaštitu okoliša izdalo je krajem tjedna mišljenje o toj metodi koje uglavnom sadrži velike dvojbe. Zaključak izvješća: Njemačkoj nije potreban kompliciran i, sa stanovišta zaštite okoliša, više nego upitan postupak dobivanja plina frackingom.

“Energetska reforma u Njemačkoj zasniva se na obnovljivim izvorima poput vjetra ili sunca. Zato smo se odlučili dati preporuku o odustajanju od frackinga”, kaže za Deutsche Welle Martin Faulstich, predsjednik Vijeća za zaštitu okoliša.

Ta odluka u Njemačkoj ne čudi gotovo nikoga. Prilikom primjene frackinga, u zemlju se pod velikim pritiskom ubrizgavaju velike količine mješavine vode i čitavog “koktela” kemikalija. Problem je u tomu što jedan dio kemikalija ostaje u zemlji i velika su strahovanja da se time zagađuje voda. U SAD-u su želja za neovisnošću o opskrbi energijom i naravno dobrom zaradom fracking u kratkom razdoblju učinile jednom od najpopularnijih metoda dobivanja plina. SAD bi po količini plina, kako procjenjuju stručnjaci, uskoro mogao prestići Rusiju. I Njemačka bi, kako tvrde isti stručnjaci, mogla frackingom pokriti svoje troškove zemnog plina i to za čitavih 13 godina. Takve procjene bi zapravo svakog političara trebale dovesti do ushićenja. Na kraju krajeva domaćim plinom bi se riješile neke nedoumice oko budućnosti opskrbe energijom u Njemačkoj i to prije svega nakon političke odluke o odustajanju od atomske energije i sve glasnijih kritika na račun ovisnosti o opskrbi plinom iz Rusije.

No fizičarka i kancelarka Angela Merkel o frackingu kaže sljedeće: “Mi moramo učiniti sve da izbjegnemo rizike za okoliš”. Cilj njemačke vlade je donijeti zakon kojim bi se reguliralo pitanje frackinga tj. kojim bi bilo “otežano i ograničeno” vađenje plina spornom metodom.

Demokršćansko-liberalna vlada Angele Merkel izradila je nacrt zakona kojim se fracking praktički zabranjuje u vodozaštitnim područjima. To je u praksi ravno potpunoj zabrani upotrebe ove metode. No taj zakon, ovakav kakav je sad, nema izgleda za prolazak kroz parlamentarne instance, jer u domu saveznih pokrajina, Bundesratu, zeleni i socijaldemokrati uživaju prednost. A oni ionako žele zakon koji mnogo jasnije i nedvosmislenije zabranjuje fracking. Svoje dvojbe su izrazili i pivari koji, pogotovo u Bavarskoj, gdje gotovo svako selo ima svoju pivovarnu, strahuju po ugled svog piva, čiji je najjači adut upravo besprijekorno čista voda.

U ostatku Europske unije se na njemački strah oko frackinga, kao uostalom i na mnogo toga što trenutno dolazi iz Njemačke, reagira s negodovanjem. Na EU razini stav njemačke vlade kritizirao je najžešće nitko drugi nego Günther Oettinger, njemački povjerenik Europske komisije za energiju i – stranački kolega Angele Merkel. Najveće oduševljenje frackingom unutar Europe dolazi iz istočnih članica koje su dobrim dijelom još uvijek ovisne o energiji dobivenom iz ugljena.

Za fracking najžešće “navijaju” Mađarska, Rumunjska i Poljska, ali i Španjolska i Velika Britanija. Njemačka politika je, barem zasad, od te metode u potpunosti odustala i možda joj se okrene tek kada ju na to prisili energetska situacija.
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(seebiz.eu,altermainstreaminfo.com.hr,youtube.com/uredio:nsp)