Čokoladice Kinder, Lindt Fioretto Nougat Minis i Sun Rice Classic Schokohappen sadrže štetnu tvar koja bi mogla biti kancerogena

Objavio je to njemački regulator Foodwatch nakon testiranja tih popularnih slatkiša.

Čokolade su kontaminirane tzv. aromatskim mineralnim uljima (MOAH), ali proizvođači ih zasad odbijaju povuči s tržišta i poručuju da je sve legalno, javlja RT.

Foodwatch je testirao i više od 20 vrsta čipseva od krumpira i raznih drugih čokoladica u kojima je našao i zasićena mineralna ulja (MOSH) koja se mogu nataložiti u tijelu i na duge staze uzrokovati oštećenje organa.

Djeca su pod najvećim rizikom.

“Ne postoje dopuštene razine mineralnih ulja u hrani. Ne možete ih vidjeti, ne možete ih osjetiti, ali oni su tamo. Preporučamo da te proizvode ne kupujete jer jednostavno nisu prihvatljivi za konzumaciju” – rekao je John Hegg iz Foodwatcha.

Dodao je i kako Kinder Riegel čokoladice imaju najopasnije MOSH i MOAH vrijednosti. Kemikalije u hranu ulaze najčešće preko recikliranih pakiranja na kojima je boja koja može sadržavati ulja.

Foodwatch poziva na ograničavanje mineralnih ulja MOSH u hrani i nultu toleranciju na ulja MOAH.

“Kinder” čokoladica, jedna od najprodavanijih, ima najveću razinu tih mineralnih ulja. Ta kemikalija se prenosi u hranu preko reciklirane ambalaže koja je prethodno bila odštampana tintom koje u sebi ima ulja.
 

Kinder cancer: ‘Possible carcinogen’ found in beloved chocolates https://t.co/dDluv72qwA

— Simply Health (@pswalbe) 5. srpnja 2016.

 
(24sata.hr)

Suša u SAD i Indiji izazvala je izostajanje žetve, a strah od nove krize s namirnicama raste. Kako cijene ne bi još više divljale, nekoliko banaka u Njemačkoj obustavilo je burzovne špekulacije životnim namirnicama.

Kada je u Obali Bjelokosti sezona dobra i urod kakaa bogat, njegova cjena je niska jer ga ima dovoljno. Tada ga špekulanti masovno otkupljuju po toj niskoj cijeni i nadaju se lošoj žetvi sljedeće godine. Ako su u pravu, cijena kakaa raste i oni ostvaruju veliku zaradu. To se desilo kada je u Obali Bjelokosti izbio građanski rat – u svijetu je došlo do nestašice kakaa, glavne sirovine za proizvodnju čokolade i na scenu su stupili špekulanti.

Banke mijenjaju politiku

Od velike krize hrane 2008. špekulanti se nalaze pod pojačanom prismotrom kritičara. Iako pravno gledano oni djeluju sasvim legalno, kao i svi trgovci pokušavaju po što nižoj cijeni kupiti neku robu i po što višoj ju potom prodati, špekulacije prehrambenim sirovinama imaju i jednu drugu dimenziju: dizanjem cijene hrane oni potiču pojavu gladi širom svjeta, jer siromašni sebi više ne mogu priuštiti ni osnovne živežne namirnice. To prelazi granice običnog poslovanja i ulazi u sferu moralnog djelovanja.

Upravo zbog te moralne dimenzije je njemačka Commerzbank odlučila obustaviti do daljnjeg špekulacije cijenama životnih namirnica. Ovu odluku je pozdravila nevladina organizacija Foodwatch te istakla da bi i druge banke trebale slijediti njen primer.

Ipak pohvala Commerzbanci čini se da baš i nije ugodna, zbog čega odgovorni nisu bili spremni za razgovor s novinarima Deutsche Wellea. Martin Ricker iz Foodwatcha objašnjava razloge šutnje: „U interesu je banke očito da ne preplaši svoje mušterije, koje i nadalje žele investirati na tom polju. Zato banka tu svoju odluku ne ističa u javnosti. Ali u našem interesu je da navedemo primjere u kojima se banke opraštaju od jedne poslovne oblasti iz preventivnih razloga.“

U međuvremenu ni Dekabank ni Landesbank Baden-Württenberg više ne nude finansijske investicije na bazi osnovnih životnih namirnica.

Pri tom je to bio unosan posao. Jer mnogim se investitorima isplati ulaganje novca u namirnice. Potražnja širom svijeta raste uslijed rasta stanovništva, a to znači i rast cijena te ma kraju rast profita. Uz to su za sadnju biljaka koje se koriste za proizvodnju biogoriva potrebne obradive površine koje onda nedostaju za sadnju biljaka za proizvodnju hrane.

Za hranu 80 posto zarade

Aktuelna suša u SAD i Indiji samo je još više podigla cene. Soja je od lipnja 2012. poskupjela za 30 posto, a kukuruz za 50 posto. I u Indiji su zbog slabih monsunskih kiša izostale žetve. A što je manje žetvi i što je njihov prinos manji, to su više cijene.

Pritom zarada na jednoj strani znači glad na drugoj. „U najsiromašnijim zemljama svijeta ljudi moraju izdvojiti 80 posto prihoda za hranu. Otuda i najmanji porast cijena vodi ka tome da ljudi sebi ne mogu priuštiti hranu“, kaže Ricker.

15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija

Od 2008., kada je započela aktualna kriza hrane, došlo je do nemira u više od 30 država širom svijeta zbog povećanja cijene hrane. Bankama prebacuje da špekulacijama još više dižu cijene namirnica. Mada među ekonomistima ne postoji jedinstveno mišljenje o tome, u kojoj mjeri špekulacije utječu na cijenu hrane, nesumnjivo je da taj negativan utjecaj postoji. Po mišljenju Rafeale Schneidera, stručnjaka iz nevladine organizacije Foodwatch „oko 15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija“.

Po svemu sudeći, stvoriti će se uskoro kriza hrane nalik na onoj krizi nafte 2008. godine, kada je nafta špekulacijom dosegla cijenu od $150 po barelu. To znači da bi hrana uskoro mogla porasti i za nekoliko stotina posto. Da li ste vi spremni? Da li ste pripremili zalihe hrane kod kuće? Ali pazite, u Americi, ako imate zalihe hrane za preko 7 dana, vi ste potencijalni terorist.
 

 
Da li ste spremni?
 
 
izvor: dw.de/uredio:nsp
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10203"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]