Njemački Die Welt pitao je 18 dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju o tome prijeti li svijetu nova financijska kriza poput one koja je 2008. uzdrmala globalnu ekonomiju

Odgovor najvećih svjetskih ekonomskih stručnjaka je jedno iznimno zabrinjavajuće “DA”

Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju jednom se godišnje sastaju da bi raspravljali o aktualnim temama iz njihova znanstvenog područja, a ove godine sastanak se održao u bavarskom gradu Lindauu, na Bodenskom jezeru.

Ekonomski nobelovci ne vjeruju baš izjavama Janet Yellen, šefice američkog Sustava federalnih rezervi (tj. Narodne banke) koja je krajem lipnja izjavila da “za naših života više neće biti financijske krize”.

Čim smo uvjereni da su banke stabilne, rizik za krizu je veći

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2016. godine Bengt Holmström smatra da Yellen griješi: “Ne bih se kladio da neće biti krize. Kad god smo uvjereni da više neće biti krize banaka, rizik se zapravo povećava.” Njegov kolega Edward Prescott, ekonomski nobelovac iz 2004. godine, ima još mračnije predviđanje: “S velikom sigurnošću možemo očekivati novu financijsku krizu u ne tako dalekoj budućnosti.”

Dapače, ekonomske nobelovce brine što je moguća svjetska financijska kriza političarima nevažna tema. Nju su u zapećak gurnuli terorizam, potencijalni nuklearni sukob SAD-a i Sjeverne Koreje i stalni ispadi novog američkog predsjednika Donalda Trumpa pa se ne posvećuje dovoljno pažnje nestabilnosti financijskih sustava i gospodarskim problemima.

Ako Trumpova administracija provede najavljenu deregulacija Wall Streeta, kriza dolazi brže

Nobelov laureat iz 2007. Eric Maskin predviđa da bi Trumpova ekonomska politika, u kojoj se najavljuje velike deregulacija Wall Streeta, mogla ubrzati dolazak nove globalne financijske krize. “Ako sadašnja američka administracija odluči olabaviti postojeća pravila, kriza je sve vjerojatnija”, smatra Maskin.

Ekonomski nobelovac iz 2000. Daniel McFadden nudi još strašnije predviđanje: “Financijske krize kreću se kao električna energija kroz jednu veliku mrežu. Kao i kad je riječ o struji, neizbježni su kratki spojevi. Mi danas nemamo odgovarajuće instrumente da bismo te nestabilnosti nadgledali, regulirali i njima upravljali. Zbog toga je nova financijska kriza jednostavno neizbježna.”

Eurozonu od raspada može spasiti samo posrtanje dolara

McFadden nema vjere ni u ekonomsku stabilnost eurozone, a time ni cijele Europske unije: “Euro može napredovati samo ako EU u fiskalnoj politici eurozone uspostavi zdravije odnose te se odlučno počne boriti protiv gospodarske stagnacije u članicama u kojima vlada slaba produktivnost.” U prijevodu to glasi: gospodarska moć Njemačke zapravo je jedan od destabilizirajućih faktora eurozone.

Nobelovac Prescott dodaje kako je “vrlo pesimističan u vezi eura” i da je “pravo pitanje koliko će štete euro nanijeti članicama eurozone prije potpunog kolapsa”.

Ključni problem za Prescotta je taj što su članica EU-a izgubile suverenitet odlučivanja u ekonomskoj politici te upozorava na to da se članicama mora omogućiti mogućnost da – bankrotiraju. Ekonomski nobelovac iz 2002. Vernon Smith ipak smatra da bi euro mogao prosperirati, ali zahvaljujući tome što “SAD u globalnom natjecanju valuta gubi pozicije zbog loše pozicije dolara”.

Na sastanku u Lindauu ekonomski nobelovci su još upozorili na opasnost klimatskih promjena koju vide kao najveću prijetnju stabilnosti svijeta te na sve brži razvoj robotike i automatizacije koji će dovesti do toga da će strojevi oduzeti ljudima milijune radnih mjesta.
 
(index.hr)

‘Ekonomska apokalipsa nam je pred vratima i nitko je ne može zaustaviti. Što je najgore od svega, za tu će katastrofu optužen biti Donald Trump’

Ron Paul, dugogodišnji republikanski kongresmen iz Teksasa, kandidat za američkog predsjednika 2012. i svojevrsni libertarijanski guru, godinama je upozoravao na monetarno stanje SAD-a i neodrživi ekonomski sustav. Kada je 2008. eskalirala velika financijska kriza, Paul je mogao samo odvratiti ‘rekao sam vam’.

Nakon izbora Donalda Trumpa na čelo Sjedinjenih država, koji pokušava ojačati ekonomiju SAD-a stvarajući nova radna mjesta, Ron Paul upozorava kako se nadolazeća financijska kriza neće i ne može zaustaviti.

U intervjuu za Zero Hedge, Ron je zaključio kako su centralne banke SAD-a veoma kreativne u izbjegavanju katastrofe, ali tome se predviđa skori kraj.

Svoju teoriju bazira na činjenici kako su Federalne rezerve tijekom krize 2008. i 2009. godine tiskale milijarde dolara bez pokrića. Tada, taj je pothvat spasio Ameriku, ali i utabao put za novu svjetsku krizu samo desetljeće kasnije.

Ekonomska apokalipsa nam je pred vratima i nitko je ne može zaustaviti. Što je najgore od svega, za tu će katastrofu optužen biti Donald Trump – priča Paul.

Katastrofa će se dogoditi u naredne dvije godine, a čak ni Donald Trump ili Vladimir Putin ne mogu spriječiti novu krizu – istaknuo je.
 
(vecernji.hr)

Skupina najboljih bankara u Velikoj Britaniji će ići na suđenje u Londonu kad pravosuđe pokrene proces uhićenja i procesuiranja odgovornih za financijski slom 2008. godine

Skupina bankara škotske banke HBOS su prvi koji će ići na suđenje optuženi za lažno trgovanje, pranje novca i urotu, te korupciju.

Sud Southwark Crown će održat povijesno suđenje, koje se očekuje da će otvoriti “branu” za slične slučajeve u narednim mjesecima.

Dvojica bivših visokih menadžera banke HBOS i šest drugih okrivljenika će se pojaviti na sudu ovog mjeseca.

Dugo odgođeno suđenje je prvobitno zakazano za početak ove godine. Optuženici su optuženi još davne 2013. godine.

Oni koji su bili na funkcijama su i bankari David Mills i Michael Bancroft, kao i njihove supruge, koji su optužene za davanje novca i “brojne visoko vrijedne darove” menadžerima HBOS-a zamjenu za usluge.

Navodna prijevara je bila razotkrivena od strane policije Thames Valley nakon dvije godine istrage pod kodnim nazivom Operacija Hornet.

HBOS škotska banka je propala u 2008. i kupljena je od britanske banke Lloyds TSB. Nihov voditelj kreditiranja poduzeća, Peter Cummings, kažnjen je sa 500.000 funti i bio je prognan iz svijeta bankarstva.

Britanska vlada je financijski poduprla banku Lloyds na vrhuncu financijske krize u 2008. po cijeni od nekih 20 milijardi funti, dobivši 43-postotni udio u banci.

Prema Wikipediji, HBOS banka ima 72.000 zaposlenih i ima trenutnu tržišnu kapitalizaciju od preko 30 milijardi dolara.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Povećanje broja nezaposlenih i proračunski rezovi u zdravstvu koji su uslijedili nakon financijske krize 2008. pridonijeli su povećanju smrtnosti osoba oboljelih od karcinoma, a riječ je o više od pola milijuna ljudi, pokazalo je nedavno provedeno istraživanje

Zbog posljedica ekonomske krize koja je počela 2008., od karcinoma se razboljelo i od te bolesti je u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) umrlo 260 000 ljudi više, a podatak se odnosi na razdoblje između 2008. i 2010.

Među njima je 160 000 umrlih od te neizlječive bolesti u zemljama članicama EU – objavio je britanski Lancet.

Na globalnoj razini u istom je razdoblju od posljedica raka umrlo 500 000 osoba više nego što su ranije statistike pokazale – izjavio je doktor Mahiben Maruthappu s londonskog Imperial Collegea koji je vodio istraživanje.

Rak je glavni uzrok smrtnosti u svijetu i ključno je pokušati shvatiti na koji način ekonomske promjene utječu na preživljavanje od ove teške bolesti – smatra Maruthappu.

Tijekom 2012. od raka je u svijetu umrlo 8,2 milijuna ljudi.

U državama u kojima ne postoji socijalno osiguranje, pristup liječenju često ovisi o ugovoru o radu. Ako su nezaposleni, pacijentima se često prekasno dijagnosticira teška bolest. Njihovo je liječenje najčešće vrlo loše ili je zakašnjelo – kaže profesor Rifat Atun s Harvarda.

Nezaposlenost i proračunski rezovi u zdravstvu osobito pogađaju mentalno labilne osobe. Lancet Psychiatry je u veljači 2015. objavio da se svake godine u 63 zemlje obuhvaćene istraživanjem evidentira 45 000 samoubojstava osoba bez posla.
 
(vecernji.hr)

Vođe grupe G7 ignoriraju njegova upozorenja i umanjuju dokaze koji su objelodanjeni da bi se nova velika globalna ekonomska kriza mogla uskoro dogoditi

Japanski premijer Shinzo Abe upozorio je svjetske čelnike na ovogodišnjem summitu G7 da je svijet na rubu ogromne globalne financijske krize, kakvu do sada nikada nismo vidjeli.

Abe je upozorio da bi kriza koja dolazi mogla konkurirati katastrofalnoj krizi iz 2008., a iznio je i podatke koji dokazuju da su cijene roba pala za više od 55 posto od 2014. godine – isti iznos za je pao u krizi 2008. godine.

Ostale G7 vođe ignoriraju njegova upozorenja, kao i priopćenje objavljeno krajem ovog summita koje umanjuje svaku naznaku da bi se nova globalna ekonomska kriza uskoro mogla dogoditi.

Završni izvještaj nije uspio upozoriti na razmjere financijske krize okrenute prema suvremenom svijetu danas i umjesto toga je dao dojam da je najgore prošlo zajedno sa malo Orvelijanskog retorike koja je izjavila da su G7 zemlje “ojačale otpornost svojih gospodarstava, kako bi se izbjegao put u drugu krizu.”

U saopćenju se daje dojam da postoji mali rizik od krize kada je istina da postoje značajni rizici s kojima se suočavaju globalni financijski sustav i svjetsko gospodarstvo.

Od kojih su:

• Globalno gospodarstvo je i dalje osjetljive na recesiju i novu dužničku krizu. Postoji vrlo krhak oporavak Eurozoni, Velikoj Britaniji i SAD-u, dok Japan ostaje u recesiji

• Financijski i bankarski sustavi ostaju ranjivi kao što se vidi u vrlo oštrim padovima dionica banaka u posljednjih nekoliko tjedana. Španjolske, talijanske, grčke i njemačke banke su doživjele ogromnu prodaju

• geopolitički rizik na Bliskom Istoku (Sirija, Saudijska, Iranu itd), povećanje napetosti među Rusije, Kine i zapadnih sila i sve veći spektar terorizma i rata

• kriza u Eurozoni je daleko od riješene i postoji opasnost od dužničke krize u Kini, SAD-u, Eurozoni i zasigurno u UK

• BREXIT bi izazivao kratkoročni rizik, ali stvaran rizik je loša financijska osnova britanske ekonomije – ukupan dug u odnosu na BDP (javni i privatni) je preko 450% i potpuno je neodrživ.

Međutim, čelnici opet nisu poduzeli ništa i odlučili su se za spin i prijevaru njihovih birača u lažnom osjećaju sigurnosti o financijskoj i ekonomskoj budućnosti.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Islandska anti-establishment Piratska stranka i dalje vodi na državnim anketama kao najpopularniji izbor za sljedeće izbore

Stranka – čiji temelji uključuju internet slobode, dekriminalizaciju droge i otvorenu demokraciju – dosljedno je vodila na anketama za prošlu godinu, a kao rezultat toga, osigurala je više sredstava od bilo koje konkurentske stranke.

Financijska kriza iz 2008. godine je teško pogodila Island. Sljedeće godine, kruna je bila podcijenjena za oko 50%, nezaposlenost se udvostručila.

Čudesno, zemlja se uzdigla iz pepela i postala jedan od europskih top zemalja u pogledu rasta. (za razliku od balkanskih zemalja koje su 2008. ušle u krizu).

U novije vrijeme, politički establišment Islanda je u metežu, jer su tri ministri bila upletena u globalni skandal sa “Panamskim papirima”.

Unatoč njihovoj borbi, ili možda upravo zbog toga, popis razloga zbog kojih bi se trebali diviti Islanđanima je sve veći. Bilo je također i više pravomoćnih presuda bankara i curenja dokumenata o offchore ilegalnim računima što je natjeralo 10% populacije Islanda da krene na ulice i svrgne premijera.

Radikalno odbijanje Islanđana da se klanjaju i prihvate korupciju nametnutu od strane establišmenta je vrijedno divljenja.

Zbog toga, porast popularnosti Piratske Stranke dolazi kao malo iznenađenje. Nedavne ankete ukazuju da ih gotovo pola nacije podržava. U Islandu, financijska potpora političkim strankama se dodjeljuje na temelju koliko uspjeha stranke imaju na anketama.

Iako stranka nema formalno vodstvo, čelnica parlamentarne skupine i glasnogovornica, Birgitta Jonsdottir, rekla je da ne očekuje sredstva.

Tvrdeći da je kampanja Piratske stranke, financirana od donacija.

“Nismo očekivali ovo. Mi ne brinemo. Demokracija se ne vrti oko dobivanja hrpe novca od vlade”, ona je dodala.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Problem je što su dosadašnji lijekovi protiv krize potrošeni. Središnje banke najvećih zemalja masovno su tiskale novac i spustile kamate gotovo na nulu, ali nisu uspjele vratiti gospodarstvo na razinu prije krize

One su uglavnom ispucale svoje streljivo. MMF kaže da su sada na potezu države koje bi gospodarski rast trebale poticati većim javnim investicijama. Kako će to činiti, malo kome je jasno.

Nad svjetskim gospodarstvom navlače se tmurni oblaci. Države bi trebale povećati javne investicije i potrošnju kako bi oživjele ekonomiju kojoj prijeti stagnacija. Ako to ne učine, u svijetu će se obnoviti financijska kriza i gospodarska recesija.

Tako, otprilike, glasi upozorenje koje ovih dana šalje Međunarodni monetarni fond, dok se 189 njegovih članica sastaje na proljetnom zasjedanju u Washingtonu, zajedno sa Svjetskom bankom.

Ta poruka MMF-a nije novost. Ona je samo snažnija nego prije, jer se svjetsko gospodarstvo sve više usporava. Nije više riječ samo o Kini i zemljama u razvoju. O mogućoj recesiji sve se više govori i u SAD-u, u kojem se ekonomija čini razmjerno zdravom.

Stoga je MMF otišao korak dalje. Pozvao je vlade zemalja da već sada pripreme i dogovore mjere koje će usklađeno poduzimati u slučaju izbijanja nove krize.

Promatrače, naime, zabrinjava neprekidan pad svjetske trgovine, osjetno smanjivanje profita kompanija u posljednja dva tromjesečja, kao i hirovito stanje na burzama, koje su od početka godine drastično padale.

Istina, glavne svjetske burze oporavljaju se od sredine veljače, ali kritičari kažu da je to varka. Cijene se vraćaju na staro jer kompanije masovno »kupuju same sebe«. Podižu kredite kako bi ponovo kupovale vlastite dionice i tako umjetno povećavaju svoju vrijednost na burzama.

Zabrinjavajuće je i stanje u bankama. Kad izbije nova financijska kriza, samo tri od osam najvećih američkih banaka moći će je preživjeti bez financijske pomoći države, upozoravaju američki financijski regulatori.

Prema MMF-u, čak 15 posto banaka u svijetu ne može stvarati profit, a najteže je u eurozoni, gdje se to odnosi na svaku treću banku. Problem više nisu samo grčke i ciparske banke, već ponajprije one u Italiji, koje su krcate nenaplativim kreditima. MMF kaže da se zaoštravaju i nevolje u portugalskim te njemačkim bankama.

Svemu tome treba dodati prezadužnost poduzeća i država, kako u razvijenom svijetu, tako i u zemljama u razvoju. Javni dugovi država nisu bili tako visoki još od Velike depresije i Drugoga svjetskog rata, prema ocjeni MMF-a.

Ako se nastave gospodarska stagnacija i pad zarada, u kombinaciji s niskom inflacijom ili deflacijom, teret dugova i dalje će rasti. Samo je pitanje vremena kad će se pokrenuti masovne dužničke krize, u poduzećima i državama.

Kad se to dogodi, lančano će se pogoršati nevolje u bankama i cijeloj ekonomiji. Stanje u svjetskom gospodarstvu već od 2008. nije bilo tako hirovito, pa ga neki iznenadni poremećaj zaista može gurnuti u recesiju.

No, problem je što su dosadašnji lijekovi protiv krize potrošeni. Središnje banke najvećih zemalja masovno su tiskale novac i spustile kamate gotovo na nulu, ali nisu uspjele vratiti gospodarstvo na razinu prije krize.

One su uglavnom ispucale svoje streljivo. MMF kaže da su sada na potezu države koje bi gospodarski rast trebale poticati većim javnim investicijama. Kako će to činiti, malo kome je jasno.

Većina država već je prezadužena, pa nema novca u proračunu. One koje ga imaju, poput Njemačke, smatraju da im velike javne investicije nisu nužne.
 
(novilist.hr/uredio:NSP)

Nakon silne propagande američkih rating agencija o financijskoj krizi Rusije, Kina je napokon stala lažima na kraj

Valutne rezerve Rusije i dalje su vrlo velike u usporedbi s njenim državnim dugom. Zapadne agencije za rejting su previše pesimistične prilikom sastavljanja rejtinga Rusije, izjavila je tehnička direktorica Akademije za prisvajanje kreditnog rejtinga pri kineskoj agenciji za rejting “Dagun” Du Minjang.

U agenciji “Dagun” smatraju da se prilikom sastavljanja rejtinga neke države treba uzeti u obzir njena platežna sposobnost (mogućnost vraćanja duga) i promjene faktora koji utječu na platežne sposobnosti. Smanjenje rejtinga zemlje u odsutnosti ovih faktora samo negativno utječe na tržište kapitala, dovodi do pokretanja kapitala u pogrešnom pravcu i sprječava oporavak svjetske ekonomije.

Na zahtjev novinara agencija Xinhua da prokomentira informacije o tome da je nedavno agencija za kreditni rejting “mudus” govorila o mogućem smanjenju suverenog rejtinga Rusije, Du Minjang je izjavila da je dug Vlade Rusije porastao neznatno.

“Državni dug Rusije ne prelazi 20 posto BDP-a i neznatan je u usporedbi s državnim dugom SAD, gdje je ovaj pokazatelj 106 posto. U posljednje dvije godine, Vlada Rusije je najviše koristila Rezervni fond i Fond nacionalnog blagostanja za popunjavanje proračunskog deficita, zato je njen dug porastao neznatno, dok visina valutnih rezervi ostaje visoka”, rekla je ona.

Du Minjang priznaje da se u ovom trenutku ruska ekonomija suočava s velikim teškoćama. Ipak, unutarnja politika Rusije nema većih problema, ocjena predsjednika Vladimir Putina ostaje na visokoj razini i čak raste. Vlada je odbijanjem intervenirati na tržištu kako bi sačuvala tečaj rublje očuvala stabilnost valutnih rezervi. Ovaj korak ruskog državnog vrha jamčio je platnu sposobnost.

“Ako se uzme u obzir niz gore navedenih faktora, platežna sposobnost ruske vlade se nije značajno promijenila, nema razloga za smanjenje suverenog rejtinga na razinu BB”, navela je ona.

Prema njenim riječima, nastavak smanjenja suverenog rejtinga Rusije od strane zapadnih agencija za kreditni rejting dovela je do daljnjeg pogoršanja platežne sposobnosti Rusije. Uz to, dotaknut je i privatni sektor, koji se nije našao pod sankcijama. Njegova platežna sposobnost i sposobnost da akumulira sredstva također su se našla pod negativnim utjecajem.

“Zato je pri sastavljanju suverenog rejtinga neke zemlje potrebno sve pažljivo izvagati”, naglasila je ona.

U agenciji “Dagun” smatraju da je dodjeljivanje rejtinga zapadnih agencija za kreditni rejting bazirano na ideološkim pogledima.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Deutsche Bank izgubio je pola svoje vrijednosti, kao i Unicredit

Premijer Ivo Sanader 23. listopada 2007. pokušao je otkloniti prve znakove zabrinutosti u hrvatskoj javnosti nakon komentara MMF-a da Hrvatskoj prijeti financijska kriza izjavom: “Nema nikakve šanse da upadnemo u financijsku krizu! Isti taj MMF, koji uopće ne želim komentirati, prije godinu dana dao je Hrvatskoj pohvale pri zaključenju stand-by aranžmana i ocijenio kako Hrvatska može potpuno samostalno voditi svoju monetarnu politiku. Uspjeli smo smanjiti proračunski deficit, a ako HDZ ostane na vlasti, do 2010. dovest ćemo deficit na nulu.”

Godinu dana kasnije, kada je financijska kriza već poharala svijet i pretvorila se u Veliku globalnu recesiju, premijer Sanader je na sastanku s predstavnicima sindikalnih središnjica izgovorio neke od svojih antologijskih rečenica: “Bez dramatike, visimo o niti. Kolokvijalno rečeno, u banani smo.”

Što se događalo za vrijeme postizbornih političkih manevara?

Hrvatski parlamentarni izbori održani su prije tri mjeseca. Od tada se prepolovila tržišna vrijednost Deutsche Banka, osme najveće banke na svijetu, a DAX, njemački dionički indeks, izgubio je četvrtinu svoje vrijednosti. Ista sudbina zadesila je i banke vlasnice najvećih hrvatskih banaka.

Tako se tržišna vrijednost Unicredita, vlasnika Zagrebačke banke, u prošla tri mjeseca prepolovila, a tržišne vrijednosti Bance Intese San Paolo, vlasnice PBZ-a i Erste Banke, smanjile su se za četvrtinu. STOXX Europe 600 Banks, dionički indeks europskog bankarskog sektora, izgubio je trećinu svoje vrijednosti za vrijeme hrvatskih postizbornih političkih manevara.

Lloyd Blankfein, predsjednik Uprave najveće američke investicijske banke Goldman Sachs, osjetio je potrebu da u utorak smiruje uspaničene investitore rečenicom: “Europa ima na raspolaganju cijeli niz mehanizama koji omogućuju bankama osiguranje odgovarajuće likvidnosti i mi ćemo nastaviti poslovati s našim europskim partnerima kao i do sada.” Naime, u ponedjeljak i utorak dionice Deutsche Banka izgubile su šestinu svoje dotadašnje vrijednosti.

Financijski svijet je do prosinca 2015. živio u uvjerenju da će nakon prvog dizanja kamatne stope od strane američke središnje banke u proteklih deset godina postupno doći do povećanja cijene novca i stvaranja potrebnog “kamatnog jastuka” za amortiziranje nove moguće recesije

Neposredni uzrok za ovakvu masovnu rasprodaju dionica bankarskog sektora početkom ovog tjedna bio je uzrokovan gubitkom povjerenja u CoCos, Contingent Convertible Bonds. Nakon što je svijet zahvaljujući popularnim knjigama i filmovima naučio što su CDO i CDS, čije je vrijednosno ispuhivanje bilo stvarni okidač krize iz 2008., na europsko tržište stigao je novi tip CoCosa, konvertibilnih obveznica koje su u proteklih tri godine izdavale samo neke europske banke kako bi zadovoljile obveze regulatora o visini vlastitog kapitala.

Novi instrument obvezuje kupce obveznica da ih u određenim slučajevima moraju pretvoriti u dionice izdavatelja, znači samih banaka. Većina europskih država zabranila je prodaju CoCosa individualnim ulagačima, ali su institucionalni investitori pohrlili u kupnju, prvenstveno privučeni iznimno visokim prinosima.

Naime, financijski svijet je do prosinca 2015. živio u uvjerenju da će nakon prvog dizanja kamatne stope od strane američke središnje banke u proteklih deset godina postupno doći do povećanja cijene novca i stvaranja potrebnog “kamatnog jastuka” za amortiziranje nove moguće recesije.

Panične reakcije vezane uz CoCos

Od održavanja hrvatskih parlamentarnih izbora cijena sirove nafte se prepolovila. I dalje je izražena nesposobnost kineskih vlasti da bez obzira na enormna uložena sredstva održe povjerenje investitora u vrijednosti dionica i nekretnina te posljedično i u naplativost danih kredita. Čekao se samo novi okidač za paničnu rasprodaju, a ovaj put ga je dala japanska središnja banka uvođenjem negativne kamatne stope 29. siječnja 2016.

Povećava se broj financijskih analitičara koji vjeruju da je recesija na nekoliko ključnih tržišta izgledna prije kraja 2016., a povećanje kamatnih stopa odgođeno na duži rok

Budući da je isto značilo samo daljnje produbljenje već postojećeg svjetskog valutnog rata te zadržavanje nulte ili negativne kamatne stope kod većine važnijih središnjih banaka na neodređeno vrijeme, postalo je jasno da su ugroženi postojeći poslovni modeli većine poslovnih banaka.

Europske banke koje nikada nisu do kraja očistile svoje bilance od svih loših i nenaplativih kredita iz Velike recesije našle su se prve na udaru, a panične reakcije vezane uz CoCos samo su oslikale svu krhkost povjerenja investitora i veliku trenutačnu nestabilnost tržišta.

Matematički modeli kretanja prinosa na prvoklasne državne obveznice u odnosu na njihove visokorizične pandane počeli su pokazivati vrijednosti koje obično prethode recesiji. Povećava se broj financijskih analitičara koji vjeruju da je recesija na nekoliko ključnih tržišta izgledna prije kraja 2016., a povećanje kamatnih stopa odgođeno na duži rok.

Kaotičan početak mandata nove Vlade

Sve navedeno vjerojatno je zapaženo na Trgu burze i u Katančićevoj ulici, ali HNB i Ministarstvo financija ne mogu ništa sami učiniti bez Banskih dvora. A tamo je upravo u tijeku kratki tečaj iz bavljenja visokom politikom. Premijer Orešković očito nije očekivao da su boravište i krediti Crnoje, Mamić i Lozančić, igre na Pantovčaku i Kaptolu, stranački izbori u HDZ-u, Hasanbegovićeve mladenačke frustracije i neoprostive političke ljubavi te svakodnevno testiranje “točke loma” sporazuma koji nije koalicija, važniji za spread i yield hrvatskih državnih obveznica od svog njegovog financijskog umijeća.

Za nevjerojatno kaotičan početak mandata nove Vlade zaslužni su svi njeni akteri, a razlozi su višestruki. Predsjednik HDZ-a ima pred sobom unutarstranačke izbore i njegova kadrovska križaljka pri formiranju Vlade te osporavanje prava Ranku Ostojiću da preuzme mjesto čelnika Odbora za kontrolu sigurnosnih službi motivirani su jedino željom osiguranja novog mandata. Predsjednica je napokon dočekala preuzimanje kontrole nad vanjskom politikom i obranom, a SOA se pokazala samo kao ostavljeni trag nepotrebnih i za vlastiti ego teško probavljivih trenutaka slabosti. Umjesto da pokaže strpljenje u za sebe win-win situaciji, ponižavajući premijera svojim preranim potpisom na dokumentu razrješenja čelnika SOA-e, predsjednica skreće na sebe odium mislećeg dijela javnosti. Ako sve završi saborskim povjerenstvom dobit će vrlo ozbiljan politički udarac.

U međuvremenu, Božo Petrov je bez ikakva okolišanja na službenoj Facebook stranici Mosta objavio namjeru da njegov politički projekt treba postati najjača politička opcija u Hrvatskoj. Taj cilj sigurno ne može postići prihvaćanjem pozicije podređenog partnera u ovom braku iz čistog interesa, a bez trunke ljubavi i što je najgore, usuglašenog predbračnog ugovora.

Njegov vremenski horizont su lokalni izbori u svibnju 2017. na kojima mora pokazati barem djelić ostvarenja svojih obećanja, a krivnju za sve promašaje i lažne nade prebaciti na većinskog partnera. Zbog toga će javnost stalno biti zabavljana prijetnjom napuštanja broda, ali do kraja ove godine sve će vjerojatno ostati samo na verbalnom junaštvu. Premijer Orešković je u nekoliko javnih nastupa uspio objasniti da kao prvi cilj svog mandata vidi podizanje kreditnog rejtinga za hrvatske državne obveznice i posljedično smanjenje troška kamata te proračunskog deficita u 2017. U privatnim razgovorima nije prikrivao svoju namjeru da će biti na čelu ovakve kompozicije barem do kraja ove godine, ali ako ne uspije ostvariti navedeno, njegovo povlačenje je više nego izvjesno.

Tektonska promjena situacije na globalnim financijskim tržištima, zadržavanje nultih i negativnih kamatnih stopa te recesijska očekivanja dovode u pitanje sve do sada predložene scenarije za rješavanje proračunske neravnoteže.

U ovakvoj konstelaciji odnosa teško je očekivati racionalniji prijedlog proračuna. Tim više što sve dosadašnje najave pojedinih ministara oslikavaju samo isključive i partikularne interese, a sve bez ikakva sagledavanja cjeline. Ova Vlada je prva vlada u hrvatskoj povijesti koja nema potpredsjednika za gospodarstvo. Ako su dva potpredsjednika stvarno mislila da će tu funkciju obavljati premijer, posljednja tri tjedna pokazala su da je to jednostavno nemoguće. Tektonska promjena situacije na globalnim financijskim tržištima, zadržavanje nultih i negativnih kamatnih stopa te recesijska očekivanja dovode u pitanje sve do sada predložene scenarije za rješavanje proračunske neravnoteže. Isto tako projicirane stope gospodarskog rasta više ne izgledaju tako lako ostvarive.

Svako smanjenje proračunskih rashoda koje će izravno utjecati na potrošnju građana uzrokovat će recesiju, tim više što izvoz roba zbog svega navedenog više neće moći rasti po prošlogodišnjim stopama. Ostaje samo turizam koji će i ove godine imati rast zbog loše sigurnosne situacije u konkurentskim zemljama: Turskoj, Grčkoj, Egiptu i Tunisu, ali oslanjanje na njega kao jedinu polugu razvoja je na srednji i dugi rok više nego pogubno. Prijedlog proračuna za 2016. pokazat će svu nemoć i neuvjerljivost vladajuće ekipe.

Ako i krenu s rezanjem dijela troškova sukladno dosadašnjim najavama izazvat će lavinu otpora, nove nepravde i sigurnu recesiju, a za razbijanje snažnih partikularnih interesa na prihodovnoj i rashodovnoj strani nema ni volje ni hrabrosti. Nažalost, mnogo je lakše umanjiti prava pacijenata, plaće zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru, socijalne transfere ili mirovine nego staviti pod lupu snižene stope PDV-a i provesti politiku ujednačavanja mirovina po različitim osnovama.
 
(telegram.hr/uredio:NSP)

“Kako su banke opljačkale svijet” je izuzetan dokumentarac zabranjen na Youtube koji se teško uopže nalazi sa prijevodom. Na razumljiv način objašnjava kako je izbila aktualna recesija – nevjerovatnom, legalnom bankarskom mega-pljačkom financijskog sustava!

Izuzetan dokumentarac zabranjen na YouTube kanalu na razumljiv način objašnjava kako je izbila nedavna financijska kriza – nevjerojatnom, legalnom bankarskom mega-pljačkom financijskog sustava!

Ovaj dokumentarac izazvao je ogromne reakcije širom planeta, i smatra se najboljim prikazom na koji način bankarski sustav predvodi porobljavanje država dok u isto vrijeme carstvo bankara i svjetovnih kraljeva neoborivo raste.

Kroz svjedočenja glavnih insidera jasno ćete shvatiti kako funkcionira globalni, klasični i ozakonjeni monetarni kriminal u kojemu su svi političari i vođe samo poslušnici prave, nevidljive moći – međunarodnih bankara koji pokušavaju zavladati svim živim i neživim na svijetu i što im naposljetku i uspijeva!
 

Kako su banke opljačkale svet – “Inside Job” from Sandra Panovic on Vimeo.
 
(dnevno.hr/uredio:NSP)