Putnici u gradskom prijevozu toliko često na putu do posla šalju e-mailove, da bi se to vrijeme trebalo računati u radne sate, tvrde istraživači Univerziteta zapadne Engleske

Pristup bežičnom internetu u gradskim vozilima i sve veća upotreba mobilnih telefona produžila je radni dan, pokazala je nedavna studija.

Studija, koja je analizirala 5.000 putnika na gradskim linijama u Londonu nakon što je bežični internet postao dostupniji, pokazala je da je 54 posto putnika koristilo mrežu u gradskom prijevozu da pošalje e-mailove za posao, prenosi BBC.

Ostali su za slanje poslovnih e-mailova koristili internet na svom telefonu.

Oni koji su išli na posao, slali su e-mailove u svezi sa radnim danom koji ih čeka, dok su oni koji su se vraćali kući, završavali neobavljeni dio posla.

Studija je takođe pokazala da je bolja internet veza utjecala na to da se produže radni sati i da više ljudi koristi laptop i telefon, kako bi radili dok su u gradskom prijevozu.

Istraživanje postavlja pitanje o ravnoteži između posla i privatnog života i da li je zdravo produživati radni dan, budući da ljudi sada rutinski odgovaraju na e-mailove izvan radnog vremena.

I najvažnije – ako je put do posla postao dio tog posla, zar ne bi trebalo priznati u radno vrijeme, pitaju se britanski istraživači.
 
(sputniknews.com)

Računalni stručnjaci su pronašli gigantsku spam listu sa više od 710 milijuna e-mail adresa i osobnih podataka povezanim s njima

Lista e-mailova je ukradena od strane programa Onliner, koji je zapravo spambot.

Pariški sigurnosni istraživač po imenu Benkow prvi je otkrio popis.

Sadrži dvije odvojene vrste podataka: jedna sadrži email adrese, s druge zapravo sadrže lozinke i adrese.

Ova li sta e-mail adresa je najveća lista u povijesti koju je napravio spambot, kažu stručnjaci.

Uz stalni razvoj i mijenjanje internet privatnosti, i dalje postoji mogućnost da se vaši e-mailovi nađu u javnosti zajedno sa njihovim lozinkama.

Vladini entiteti, institucionalni subjekti, korporativni moćnici, i cyber kriminalci također su pojačali napore da bi omogućili krađu osobnih podataka na internetu ili špijuniranje osoba.

Moglo bi se gledati na ovo i reći da smo na rubu ponora da se otkrije puno osobnih informacija sa puno različitih mjesta: to je neizbježna posljedica nadzora.

Provjerite i vidite ako je vaš e-mail na popisu, posjetite haveibeenpwned.com – anti-hakersku stranicu koju vodi Troy Hunt, australski računalni stručnjak za sigurnost. Njegova stranica ima detalje o hakiranim e-mail adresama i lozinkama koje su procurile.

Ako je vaš e-mail na popisu, vjerojatno bi trebali promijeniti svoju lozinku, ako ne i u potpunosti prestati koristiti taj e-mail. Također bi bilo pametno promijeniti svoje druge lozinke ako se podudaraju sa lozinkama na vašem e-mailu.

Osim toga, paziti na sumnjive poruke e-pošte označeni kao „invoice” (dostavnica, faktura) u vaš poštanski sandučić: oni mogu biti ispunjeni zlonamjernim softverom namijenjenim da ukrade podatke o bankovnom računu.

Onliner spambot je ukazao na IP adresu u Nizozemskoj, što upućuje da je lista e-mailova objavljena sa web poslužitelja u toj zemlji.

Vaš e-mail možete provjeriti na stranici haveibeenpwned.com.
 

Processing the largest list of data ever seen in @haveibeenpwned courtesy of a nasty spambot. I’m in there, you probably are too.

— Troy Hunt (@troyhunt) 28. kolovoza 2017.

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kremlj je u srijedu odlučno zanijekao bilo kakvu umiješanost u američku izbornu kampanju

Donald Trump je rekao u srijedu kako se nada da će Rusija biti kadra pronaći tisuće elektroničkih poruka izbrisanih s privatnog servera Hillary Clinton, istaknuvši da on “nema nikakve veze s Rusijom”, koju optužuju da mu želi pomoći da pobijedi na predsjedničkim izborima.

“Rusijo, ako slušaš, nadam se da ćeš moći pronaći 30.000 e-mailova koji nedostaju”, rekao je na tiskovnoj konferenciji na Floridi, smjerajući na mailove koji su izbrisani s privatnog servera koji je njegova demokratska suparnica koristila dok je bila državna tajnica.

“To će biti prvi put da je jedan kandidat velike stranke za predsjedničku dužnost aktivno poticao stranu silu da špijunira njegova protivnika”, oštro je reagirao priopćenjem izborni stožer Hillary Clinton govoreći o “pitanju nacionalne sigurnosti”.

Clinton je i sama bila optužena za ugrožavanje nacionalne sigurnosti zbog toga što se koristila isključivo svojim privatnim računom e-pošte dok je bila američka državna tajnica.

Predsjednica Demokratske stranke dala je ostavku u nedjelju nakon što su procureni emailovi pokazali da su stranački čelnici favorilizirali Clinton nauštrb njezina suparnika senatora Berniea Sandersa za predsjedničku nominaciju.

“Nemam nikakve veze s Rusijom”, rekao je Trump na tiskovnoj konferenciji u Doralu, na Floridi, dodajući da se nikad nije sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

To je rekao pošto je dvadesetak tisuća mailova visokih dužnosnika demokratske stranke hakirano i objavljeno na internetskoj stranici Wikileaksu uoči demokratske konvencije. Na potonjoj je Clinton u utorak službeno potvrđena za kandidata demokratske stranke na predsjedničkim izborima u studenom.

Kako prenosi New York Times, američke obavještajne agencije su sigurne da su račun stranke hakirale ruske vlasti, premda ne mogu reći je li riječ o uobičajenoj špijunaži ili o želji da utječu na američke predsjedničke izbore.

“Nemam ništa s Putinom”, istaknuo je Trump. “Nikad nisam razgovarao s njim. Ne znam ništa o njemu, osim da će me poštovati. On ne poštuje našeg predsjednika”, rekao je.

Poslije se našalio na Twitteru poručivši da “ako Rusija ili neka druga zemlja ili osoba imaju 33.000 nezakonito izbrisanih mailova Hillary Clinton, možda bi ih trebali poslati FBI-ju”.

“Sve je moguće”, izjavio je pak američki predsjednik Barack Obama u razgovoru objavljenom u srijedu na tv-mreži NBC u vezi s mogućom umiješanošću Rusije u objavu tih mailova o čemu je FBI poveo istragu.

“Znamo to da Rusi upadaju u naše sustave. Ne samo u vladine, nego i u privatne”, dodao je, istaknuvši da je Trump više puta izražavao divljenje  Putinu.

Kremlj je u srijedu odlučno zanijekao bilo kakvu umiješanost u američku izbornu kampanju.

“Predsjednik Putin je više puta isticao da se Rusija nikada nije upletala i ne upleće se u nutarnje stvari (neke zemlje), napose u izborne procese drugih zemalja”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
 
(jutarnji.hr)

Zapanjujući izvještaj kruži u Kremlju koji kaže da je predsjednik Putin naredio oslobađanje jednog e-maila Hillary Clinton iz zalihe koja sadrži i više od deset tisuća e-mailova koji su u posjedu stranih obavještajnih službi (SVR)

Prema izvješćima, povjerljivi i vrhunski tajni e-mail dobiven od SVR-a sa privatnog, ali ‘amaterski osiguranog’ privatnog e-mail poslužitelja – pripadaju bivšem državnom tajniku, a sada predsjedničkom kandidatu, Hillary Clinton.

Brutalni dokaz o kriminalnim radnjama – objavljen!

Prošli tjedan smo donijeli vijest da je Kremlj došao u posijed više od dvadeset tisuća Clintonovih e-mailova i da Putin razmišlja o tome što učiniti s njima.

Mainstream mediji su uglavnom održali svoju tišinu, s izuzetkom od nekoliko političkih blogova i Fox News kanala, gdje se u jednoj od glavnih emisija, “Kelly File”, raspravljalo o toj vijesti i što će Putin učiniti.

Nismo morali dugo čekati da saznamo.

U izvješću se ne navodi kome je predsjednik Putin naredio da se objavi ovaj jedan e-mail, ali nije bilo teško spojiti točkice.

Jedan sat nakon što je izdano izvješće, WikiLeaks, vodeći svjetski razotkrivač povjerljivih informacija, poslao je na Twitter poruku koja sadrži naslov “Je li ovo e-mail u kojem “zvijezda” FBI-a razotkriva Hillary Clinton (“H”)? ” (vidi e-mail u nastavku)

Ozbiljne posljedice po Hillary Clinton može donijeti ovaj e-mail, navodi zadivljujuće izvješće, je ono pruža uvjerljiv dokaz da je ona osobno naredila da se tajni i povjerljivi podaci u e-mailovima maknu sa državnog servera na njezin privatni, slabo osiguran poslužitelj e-pošte, kršeći zakon SAD-a.

Sve je to izravno u suprotnosti onome što piše na njezinoj internetskoj stranici predsjedničke kampanje: “Clinton je koristila samo svoj račun za neklasificirane e-mailove. Nema podataka u Clintonovoj e-pošti koji su bili obilježeni kao povjerljivi podaci u vrijeme kada je slala ili ih primala.”

Predsjednik Putin ih je opet nadmudrio puštanjem ovog štetnog e-maila kojim se dokazuje jedno, da je Hillary Clinton kršila zakone zemlje, sada je na Obami i trenutnom režimu da pojača i primijeni zakon prema Demokratskoj kandidatkinji.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Mnogi korisnici interneta ne paze previše na vlastitu privatnost, ili nisu svjesni kako olako odaju važne informacije o sebi na društvenim mrežama. Koliko je neko nemaran pokazuju i jednostavne šifre koje je lako probiti

Još gora je situacija na našim mobitelima, a korisnici nisu ni svjesni koliko podataka ‘otkrivaju’ brojne popularne aplikacije. Kako pokazuje istraživanje, autori Android aplikacija skloniji su vaše podatke dati drugim stranicama.

Istraživači s uglednih univerziteta MIT, Harvard i Carnegie-Mellon proučavali su 110 aplikacija s Google Playa i Apple App Storea. Otkrili su da čak 73 posto Android aplikacija dijele korisnikove e-mail adrese trećim stranama, te da 47 posto iOS aplikacija dijeli lokaciju korisnika. To je jedan od najočiglednijih primjera kako nas naši vlastiti uređaji ‘izdaju’.

Svoje su istraživanje objavili pod naslovom: “Ko zna šta o meni?”, a testirali su po 55 najpopularnijih aplikacija na obje najveće mobilne platforme.

Dok su testirali aplikacije i pratili mobilni promet, otkrili su da su Android aplikacije sklonije dijeljenju privatnih informacija poput imena (čak 49 posto aplikacija) ili e-mail adresa (25 posto svih testiranih aplikacija). S druge strane, 18 posto aplikacija za iPhone dijelilo je podatke o imenu.

Vjerovatno nije iznenađenje što većina aplikacija podatke odaju Googleu i Facebooku. Najnesigurnijom (na Androidu) ispostavila  se aplikacija Text Free – koja omogućuje besplatne pozive i slanje poruke preko Wi-Fi mreže. Od iOS aplikacija posebno se ‘tračerskom’ pokazala aplikacija Localscope, koja podatke o korisnicima šalje na čak 17 vanjskih domena!

Aplikacije i stranice na koje šalju informacije (klikni za veći prikaz)

Ne samo da nam takve aplikacije dodatno crpe bateriju uređaja čak ni kada ne koristite tu aplikaciju, nego većinom bez znanja korisnika odaju osjetljive podatke poput lokacija i razotkrivanja identiteta neželjenim stranama.

Među mnogima su sve popularnije aplikacije za fitness i praćenje zdravlja, a u istraživanju su njih 3 od 30 s trećom stranom dijelile podatke o pretragama i ono što su korisnici tražili.

Znanstvenike je začudio i podatak da je 93 posto od svih Android aplikacija koje su testirali imalo vezu prema adresi safemovedm.com, no još ne znaju kakva je svrha te veze koja se nastavila čak i kada nisu koristili aplikacije, te se vjerojatno radi o pozadinskom procesu u Androidu, ali Google još nije rekao što tačno ta adresa radi, piše BBC.

Istraživanje je pokazalo da se mnogi osjetljivi podaci dijele bez vidljive dozvole, a budući operativni sustavi i trgovine aplikacijama bi trebale uvesti promjene kako bi jasnije rekli korisnicima koje potencijalno osjetljive podatke dijele – navode autori istraživanja.

Istraživanja pokazuju da se više od polovine korisnika odluči ne instalirati aplikaciju kada otkriju koliko bi podataka trebali dijeliti da je uopće koriste. Trećina ljudi je odlučila obrisati aplikaciju nakon što su otkrili da se prikupljaju podaci koje nisu htjeli dijeliti.
 
(avaz.ba/uredio:nsp)

Dakle, veliko pitanje koje se svatko pita: da li NSA čita vaš e-mail? Na temelju izjava bivšeg direktora Agencije za nacionalnu sigurnost ministarstva pravosuđa, odvjetnici, i drugi koji su uključeni u NSA projekt špijuniranja, evo kako otkriti da li vas NSA prati

National Security Agency je primarna kriptografska i signalno-obavještajna agencija Sjedinjenih Američkih Država.

Da bi špijunirala strane komunikacije, ona upravlja platformom za prikupljanje podataka u više od 50 zemalja, te koristi zrakoplove, podmornice, ratne brodove i satelite, posebno prilagođene kamione i pametno prikrivene antene.

Ona je uspjela razbiti kriptografske sustave većine svojih ciljeva te se ponosi na slanju prvorazrednih informacija iz čitavog svijeta, predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država.

U Sjedinjenim Američkim Državama, NSA špijuniranje i skupljanje podataka je regulirano od strane Inozemnim Obavještajnim Nadzornim Zakonom, donesenim 1978. godine da bi se osigurao pravni okvir za presretanje komunikacija povezanih sa inozemnim nadzorom ili terorizmom u kojoj se jedna strana nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama i može se smatrati “SAD osoba”.

Dakle, veliko pitanje koje se svatko pita: da li NSA čita moj e-mail? Na temelju izjava bivšeg direktora Agencije za nacionalnu sigurnost ministarstva pravosuđa, odvjetnici, i drugi koji su uključeni u NSA poslovanje, evo kako otkriti da li vas NSA prati.

1. Ako redovito pozivate ljude u Afganistanu, Pakistanu, Jemenu, Iraku..itd. – vaši telefonski pozivi vjerojatno prolaze kroz NSA računalo. Najvjerojatnije, međutim, da ste nazivali trgovce ili rodbinu, nitko u NSA ne zna vaše ime. (Računalni program čisti stvarne identifikacijske podatke.) Ovisno o vremenu, datumu, mjestu i kontekstualnim čimbenicima vezanim uz poziv, zapisnik ne može biti stvoren.

2. Ako ste u prošlosti poslali e-mail s IP adrese koja se koristi od strane negativaca (IP adrese se mogu krivotvoriti), vaši metapodaci u e-mailu – skriveni podaci koje govore Internetu gdje ga poslati (to je, TO: polje i FROM: polje, SUBJECT: polje, dužina e-maila, te tip e-maila) i koji vjerojatno prolaze kroz poslužitelj. Šanse da analitičar ili računalo zapravo čita sadržaj e-maila su vrlo slabi.

3. Ako ste bili ili odvjetnik nekoga službeno optuženog za terorizam, postoji dobra šansa da NSA ima ili je imala, ali ne može pristupiti (barem ne više), vašoj naplati telefonskih računa. (Odbor Senata za Prikupljanje podataka navodi da FISA Izmjene i dopune Zakona ne zahtijevaju da pogrešno prikupljen materijal mora biti uništen)

4. Ako radite kao član “Industrijske Baze Obrane” na osjetljivim projektima i vaša tvrtka koristi Verizon i AT&T operatere, vaš e-mail je vjerojatno skeniran od strane NSA računala za malware.

5. Prije 2007. godine, ako ste kao američki državljanin, radili u inozemstvu ili u blizini ratne zone, postoji mala šansa da ste “na prikupljanju”, prema jednom civilnom NSA analitičaru ili članu NSA Službe Središnje Sigurnosti (naziv za vojne elemenate koji čine veliki dio radne snage NSA).

6. Ako ste, od rujna 2001. do otprilike travnja 2004. zvali ili poslali e-mail iz područja povezanih s terorizmom i koristili američke internetske tvrtke da to učine, vaša evidencija transakcije podataka (opet, bez identifikacije informacija) najvjerojatnije je prikupljena od strane vaše telekomunikacijske tvrtke i prošla je u NSA. Zapisi su potom analizirani, ali tu je malena vjerojatnost da ih osoba ili računalo pročita ili ih pokuša uzorkovati.

NSA bi pitala telekomunikacijske tvrtke za tranšu podataka koji su u svezi sa određenim interesnim zajednicama, a zatim koristili razne klasificirane i neklasificirane tehnike za predviđanje, na temelju njihovih analiza, koji će pokazati da li su podaci vjerojatno bili povezani s terorizmom. To zahtijeva barem jedan dodatni i neovisni vanjski dio dokaza.

7. Postoji šansa da NSA proslijeđuje podatke prema FBI radi daljnje istrage. Postoji mala šansa da je FBI reagirao na ove informacije.

8. Ako definirate “prikupljanje” u najširem mogućem smislu, postoji dobra šansa da ako NSA želi dobiti vaše ​​transakcijske podatke u stvarnom vremenu i zna vaš stvarni izravnu identitet (ili imaju grubu ideju o tome tko ste), što mogu znati, pod uvjetom da to mogu dokazati FISA sudcu u roku od 72 sata da je vjerojatno da ste terorist ili ste povezani s terorističkom organizacijom.

9. Ako NSA dobije dozvolu od suda za prikupljanje podataka o korporacijama ili dobrotvornim udrugama koje mogu biti povezane s terorizmom, a vaša tvrtka, koja je potpuno odvojena od organizacije, dogodi se da dijeli lokaciju s vama (bilo zbog da ste u istoj zgradi ili imate ugovoreno dijeljenje Internet usluge), postoji šansa da NSA usput prikuplja vaše službene e-mailove i telefonske pozive. Jako je teško za agenciju da mapira IP adresu fizičkog mjesta, ili da u potpunosti odvoji dijelove korporative telefonske mreže. Kada se to dogodi, Kongres i Ministarstvo pravosuđa su obaviješteni, a NSA unutarnja jedinica za suglasnost čini zapis “prekomjernog prikupljanja”.

10. Ako se bilo koja od vaših komunikacija slučajno ili nenamjerno prisluškuje od strane NSA, ti podaci vjerojatno još uvijek postoje negdje, predmet minimalizacije zahtjeva. (Glavno ime NSA-signalne obavještajne podatkovne baze je kodnog imena PINWALE). Ovo je slučaj čak i kada je određenea sakupljačka djelatnost postala ilegalna s prolaskom Amandmana 2007 FISA izmjenama i dopunama Zakona, koji uređuje okvir za domaće prikupljanje podataka. Zakon ne zahtijeva da NSA uništi podatke.

11. Ako ste arapskog podrijetla i idete u džamiju čija imama je povezana kroz stupnjeve povezanosti s islamskim dobrotvorima, smatrate se pristalicama terorizma, NSA računala vjerojatno analiziraju metapodatke iz vaših telefonske komunikacije i e-mailovima.

12. Ako je vaše podatke možda netko presreo ili prikupljao od strane Rusije, Kine, Izraela ili ako ste putovali u tim zemljama. FBI je potiho pronašao i uklonio odašiljače na nekoliko mjesta u Washington DC području koji su prisluškivali strana veleposlanstva.

13. Šansa, ako niste kriminalac ili terorist, da analitičar u NSA sluša vaše telefonske razgovore ili čita vaš e-mail su beskonačno male s obzirom na tehnološke izazove povezane s programom, a da ne spominjemo nedostatak radne snage na raspolaganju za razvrstavanje kroz svoje nevažne komunikacije. Ako se desilo nenamjerno prikupljanje podataka, ono će biti izbrisani, i neće se pohranjivati se u bilo koju bazu podataka.

Kakve sigurnosne mjere danas postoje?

Prema onome što smo uspjeli odgonetnuti, samo tridesetak ljudi unutar NSA-a imati ovlasti za čitanje sadržaja FISA-izvedenog materijala, za sve što treba nalog. Može li NSA djeliti FISA podatke o američkim osoba s drugim zemljama? Po zakonu se ne može. (FBI može, i to radi). Koja je brojnost osoblja koje prati domaće prikupljanje podatak?

Četiri ili pet osoba, ovisno o proračunskom ciklusu. Koliko ljudi izvan NSA znaju za sve pojedinosti o programu? Više od tisuću. Kako možete saznati ako ste bili slučajno ili nenamjerno nadzirani? Vi to ne možete znati. Ako slučajno saznate, možete ih tužiti, ali Vlada će se pozvati privilegiju državne tajne, a suci će vjerojatno složiti, čak i kada možete dokazati bez tajnih dokaza da ste bili vjerojatno uzrok nadziranja.

Kako znamo da se program širi upravo sada, pomicanjem granica zakonitosti, uhođenjem ne samo osumnjičenih terorista, već američkih disidenata? Mi ne znamo. No, ako je više od tisuću ljudi koji su uključeni u program, koliko još može to ostati tajnom? Ljudi su ipak ljudi.
 
(intellihub.com/uredio: nsp)