Oko 77 milijuna Amerikanaca ima dug koji je prebačen privatnim agencijama za naplatu

Tisuće građana je završilo u zatvoru zbog dugova manjih od 28 dolara, a Afroamerikanci i Hispanci najviše su pogođeni.

Ove činjenice su došle u javnost od strane novog izvješća objavljenog u srijedu od strane Američke udruge za građanske slobode (ACLU) koja obuhvaća 26 država i Portoriko. Ova praksa krši mnoge američke savezne i federalne zakone koji zabranjuju pritvaranje dužnika.

U jednom slučaju navedenom u izvješću, žena sa invaliditetom koja nosi prostetičku umjetnu nogu bila je okovana od struka na dolje od strane dvaju naoružanih američkih policajaca prije no što su je strpali u zatvoru preko noći.

“Imali su nalog za uhićenje i ja sam ih pitaala za što, nisu rekkli za što je to bilo” On je rekao: “Reći će vam kasnije” – izjavila je Tracie Mozie iz grada Dickinsona, Texas.

Službenici za provođenje zakona ušli su u Mozinu sobu kako bi je uhitili zbog federalnog studentskog kredita kojeg je podigla 1986. godine da bi platila autoškolu za upravljanje kamionima. Kredit je iznosio 13.000 dolara sa kamatama i naknadama. Monzie nije mogla platiti jer je nezaposlena i živi od invaliditeta.

ACLU je pregledao više od 1.000 slučajeva u kojima su suci izdali nalog za uhićenje dužnika. U nekim je slučajevima iznos bio manji od 28 američkih dolara. Pisma su poslana preko odskočnih čekova, čak i zbog duga od samo 2 dolara, izjavila je udruga ACLU.

Izvješće ovakve vrste je prvo u povijesti koje analizira suradnju između sudova i privatih tvrtki za utjerivanje dugova diljem SAD-a, prema ACLU-u.

Privatni utjerivač koristi sustav kaznenog pravosuđa kako bi pokušao prisiliti otplatu, čak i kada su dugovi sporni ili kada dužnik ne može platiti dugove.

U Sjedinjenim državama postoji više od 6000 tvrtki koje vrše utjerivanje dugova, prikupljajući milijarde dolara svake godine.

Nakon uhićenja, dužnici mogu ostati u zatvoru nekoliko dana dok ne plate jamčevinu. U nekim slučajevima, ACLU je ustanovila da su neki ljudi bili zatvoreni čak dva tjedna.

Ova praksa oni krše mnoge državne i savezne zakone, kao i međunarodne standarde ljudskih prava koji zabranjuju pritvaranje dužnika.

Izvještaj otkriva da dugoročne posljedice uhićenja za sud i ljude mogu biti duboke i zastrašujuće. Nalozi za uhićenjem mogu se upisati u baze podataka, što znači da to može ugroziti buduće zapošljavanje, najam stana, obrazovanje i pristup sigurnosnim dozvolama.

U jednom slučaju u državi Marylandu, stariji par je bio u zatvoru zato što se nisu pojavili na ročištu sudu za kojeg nikada nisu bili obaviješteni.

Izak, koji ima 83 godine, i njegova supruga Doris dugovali su 2342,76 dolara iznajmljivačima kuće i 450 dolara u odvjetničkim naknadama.

Dok je bio u pritvoru, Isaac je počeo povraćati krv i gubiti svijest, prema izvješću.

Dok su zatvori za dužnike bili protjerani iz Kongresa prije gotovo dvjesto godina, u stvarnosti se čini da takva praksa živi i dalje.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Da li ćemo svi postali robovi dužnika u švicarcima koji će svojim akcijama srušiti i devalvirati kunu? Vidjet ćemo uskoro

Jutarnji list u posjedu je dokumenta datiranog na ponedjeljak, 7. rujna, u kojem se Hrvatska narodna banka službeno očituje ministru financija Borisu Lalovcu o njegovu rješenju za dužnike u švicarskim francima, a u kojem, pojednostavljeno prepričano, piše da bi od Vladine akcije moglo biti više štete nego koristi.

S obzirom na to da su se do sada vrlo nepristrano izjašnjavali o tom rješenju za ‘švicarce’, pomalo šokira koliko je Mišljenje HNB-a, koje potpisuje guverner Boris Vujčić, kritično prema planu konverzije kredita u francima u kredite u eurima koji vladajuća koalicija želi što prije izglasati u Saboru.

Ukratko, u HNB-u procjenjuju da bi Vladin model konverzije mogao uzrokovati vrlo ozbiljnu financijsku i makroekonomsku nestabilnost.

U tom dopisu guverner Vujčić najavljuje vrlo ozbiljne posljedice ako se Vlada odluči za provedbu najavljenog modela rješavanje ‘slučaja franak’.

U cijelom dopisu posebno je zanimljiv dio u kojem se objašnjava zašto bi od najavljene akcije država imala više štete nego koristi. U dopisu HNB-a, naime, piše: ‘Gubitak međunarodnih pričuva nepovoljno utječe na adekvatnost međunarodnih pričuva i stvara dodatni rizik za deviznu likvidnost, a posredno i za stabilnost tečaja kune i kreditni rejting Hrvatske’.

To bi konzekventno dovelo do, upozorava HNB, težeg zaduživanja RH na međunarodnom tržištu.

Službeno očitovanje HNB-a upućeno Vladi RH temeljem prijedloga izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama koje je potpisao guverner Boris Vujčić

OVO SU 13 NAJBITNIJIH ZAKLJUČAKA KOJI PROIZLAZE IZ DOKUMENTA KOJE JE POTPISAO GUVERNER HNB-a BORIS VUJČIĆ, I POSLAO GA MINISTRU FINANCIJA BORISU LALOVCU:

1. Moguće slabljenje tečaja kune prema euru
2. Gubitak međunarodnih pričuva rizik za deviznu likvidnost
3. Percepcija povećanog kreditnog rizika u bankama
4. Opasnost da se povise kamatne stope na kredite
5. Mogućnost narušavanja povjerenja štediša i kreditora u banke zbog iskazanih gubitaka
6. Moguć odljev depozita u gotovinu i u inozemstvo
7. Kaskadni proces: narušavanje povjerenja u monetarni i financijski sustav
8. Najranjiviji dužnici i dalje će imati problema u otplati kredita
9. Profitirat će kućanstva i osobe koji su kreditirali svoju gospodarsku aktivnost
10. Dužnici u francima bolje će proći od onih koji su dizali kredite u kunama
11. Upitna ustavnost cijelog paketa zakona
12. Treba izbjeći retroaktivnu primjenu predloženih mjera
13. Nisu provedene konzultacije s ECB-om
 
(jutarnji.hr/uredio:nsp)

Švicarska Nacionalna banka (SNB) poslala je val panike kroz financijsko tržište 15. siječnja 2015. godine, kada je najavila da se švicarski franak više neće podešavati prema euru

Šok je porastao još više kada su najavili da, ne samo što će nastaviti s politikom NIRP (Politika negativne kamatne stope), već će zapravo krasti više novca od štediša spuštanjem negativne kamatne stope s -0,25 na -0,75. To recimo znači da ćete, ako ste imali 100.000 dolara u SNB dan prije, sutradan ćete izgubiti 750 dolara!

Od 2008. godine, čitav financijski svijet se okrenuo naopačke. Krajem 2011. godine, Švicarska je odlučila podešava valutu u odnosu na euro, poklanjajući svoju nacionalnu valutu za dužničke eksperimente EU. Nedavno je SNB ukinuo trogodišnje ograničenje tečaja franka prema euru od 1,20 franaka za euro, uvedeno kako bi se zakočilo jačanje švicarske valute u razdoblju dužničke krize u eurozoni i potrage ulagača za sigurnim utočištem za kapital

Uzmite u obzir da Engleska, odnosno Banka Engleske, nije u Europskoj uniji i da ne postavlja svoju valutu u odnosu na euro. Jasno vam je da je Švicarska u stvari pokradena!

Kada su Švicarci počeli podešavati franak u odnosu na euro, oni su prodali svoj suverenitet Europskoj uniji. Otprilike 22% ljudi je željelo svoj suverenitet natrag i zato su 30. studenog 2014. godine glasali da žele svoje zlato i naciju natrag.

Međutim, ostatak od 78% je rekao da je savršeno zadovoljan dužničkim ropstvom Centralnoj europskoj banci. Čak i predsjednik, Thomas Jordan, bio je protiv povrata zlata, što je upravo suprotno potezu koji je sada napravio. Zašto bi prvo glasao protiv povrata zlata, a onda zaokrenuo politiku za 180 stupnjeva?

Craig Hemko je objasnio kakvi se sve zapleti ovdje dešavaju, zašto on smatra da su se desili i kakve će biti posljedice.

Kakvu li će ulogu Šangajska organizacija za suradnju igrati u promjenama koje slijede? Koliko je Zapad u stvari svjestan ekonomskog tsunamija koji ide u njegovom smjeru?

Tisuće Švicaraca zbog franka pohrlilo u kupovinu u Njemačku

Njemački supermarketi uz švicarsku granicu proživljavaju “drugi Božić” nakon što su u njih pohrlili švicarski kupci pogođeni naglim skokom vrijednosti švicarskog franka u odnosu na euro, piše dpa.

Njemačka se već duže vrijeme nalazi pod pritiskom da poveća potrošnju kako bi poduprla euro, a čini se da su tu poruku dobro shvatili u području uz švicarsku granicu na jugu Njemačke. No, malo bolji pogled otkriva da to nije nužno bajka sa sretnim završetkom – kupci nisu Nijemci a motivacija nije slabi euro, nego osnaženi franak.

Zbog naglog skoka švicarske valute kupci prelaze njemačku granicu kako bi se opskrbili kućnim potrepštinama.

“Bila bih idiot da to ne radim”, rekla je jedna Švicarka dok je sa suprugom u supermarketu punila kolica.

Račun na blagajni iznosio je oko 150 eura, a ista količina robe u Švicarskoj bi stajala 300 franaka (293 eura).

Par iz Basela prešao je granicu u Weilu am Rhein, gradu na tromeđi Njemačke, Švicarske i Francuske.

Kako Švicarci koriste valutni kaos?

Švicarci uz granicu već godinama odlaze u kupnju u Njemačku, ali je prošlotjedna odluka Švicarske središnje banke (SNB) da ne brani tečaj franka učinila taj put puno isplativijim. Sada granicu svakodnevno prelaze tisuće Švicaraca.

Švicarci mjenjaju CHF u EURO, prije kupovine u Njemačkoj

Guenther Merz, direktor shopping centra u gradu od oko 29.000 stanovnika, kaže da u centar dnevno dolazi oko 34.000 ljudi. Vjeruje da su sada 60 posto njih Švicarci, a ostatak Nijemci i Francuzi.

Guverner SNB-a Thomas Jordan izjavio je da banka više nije mogla braniti minimalni tečaj franka prema euru jer bi to zahtijevalo velike intervencije i da više ne može preuzimati na svoju bilancu rizike za gospodarstvo.

Prošlog je tjedna SNB ukinuo trogodišnje ograničenje tečaja franka prema euru od 1,20 franaka za euro, uvedeno kako bi se zakočilo jačanje švicarske valute u razdoblju dužničke krize u eurozoni i potrage ulagača za sigurnim utočištem za kapital.

Ta je odluka iznenadila tržišta i neposredno nakon objave te odluke franak je poskočio čak 30 posto prema euru da bi se u međuvremenu stabilizirao.

Prokletstvo vlastitog stana: Najzadovoljniji životom su oni koji ne posjeduju nekretnine

Zeleni kvadratić je Hrvatska. Crvene oznake su ostale ex-socijalističke zemlje – jasno vidimo da je fetiš nekretnina socijalističko naslijeđe.

Najljevija točka je Njemačka, oni imaju najmanje nekretnina u EU. Švicarci imaju još manje.

Što se tiče zadovoljstva životom, kako su podaci iz početka 2012., mislim da su u međuvremenu Hrvati podosta skrahirali, a ostali nisu (BDP raste svuda osim u RH).

Izvor je European Quality of Life Survey (Eurofound).

Ako izbacimo outlayerea Njemačku s gornje ilustracije, slika postaje još jasnija.

 

 

 
 
(webtribune,index,youtube.com/preveo:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19776"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Na financijskim tržištima od prije neki dan je iznimno burno. Švicarska centralna banka je nenajavljeno prestala braniti tečaj EUR/CHF na 1,2000 radi čega je franak naglo ojačao približno 15%. U jednom trenutku franak je bio jači od eura, no u satima nakon objave tečaj se blago oporavio

Osim napuštanja odluke o sprječavanju jačanja CHF, centralna banka je dodatno spustila kamatnu stopu za depozite sa -0,25% na -0,75%. Na taj način želi barem djelomično ublažiti učinak odluke o branjenju tečaja na 1,2000.

Zašto je Švicarska centralna banka dopustila jačanje?

Razlog napuštanja branjenja tečaja je velika potražnja za frankom zadnjih mjeseci. Do povećane potražnje je dovelo slabljenje eura u odnosu na sve ostale najtrgovanije svjetske valute.

Budući da je franak praktički bio vezan za euro, zajedno je s eurom slabio u odnosu na sve ostale valute. Takva situacija nije bila logična budući da je gospodarska situacija u Švicarskoj relativno dobra pa bi franak trebao jačati. Zbog toga su mnogi investitori, fondovi i špekulanti zadnjih mjeseci kupovali švicarsku valutu i vršili pritisak na Švicarsku centralnu banku, navode analitičari Admiral Marketsa

Kap koja je prelila čašu vjerojatno je bila naglo slabljenje ruske rublje prije mjesec dana. Mnogi ruski bogataši ali i tvrtke pokušali su izvući novac iz Rusije i prebaciti ga na sigurnije mjesto. Idealno financijsko utočište u ovakvim nesigurnim vremenima upravo su švicarske banke te je ruska potražnja za frankom dovela do još većeg pritiska na Švicarsku centralnu banku, smatraju analitičari.

Burna reakcija i na ostalim tržištima

Osim na švicarskom franku, do većih pomaka vrijednosti danas je došlo i na ostalim financijskim instrumentima. Euro je u odnosu na američki dolar u jednom trenutku pao na 1.1560, razinu na kojoj je zadnji puta bio davne 2002. godine.

Cijene dionica su odmah nakon objave vijesti naglo pale. Američki indeks SP500 pao je više od 1%, a njemački DAX približno 3%, no do sada im se vrijednost vratila na razinu od jučer.

Kao i inače u nesigurnim situacijama, cijena zlata je porasla približno 2% te trenutno na platformama Admiral Marketsa iznosi 1251 dolar po unci. Cijena nafte je također porasla 2% te iznosi 49,70 dolara po barelu za WTI naftu i 50,25 dolara za BRENT naftu.

Očekivanje analitičara

S obzirom na osjetno bolju gospodarsku situaciju u Švicarskoj nego u gospodarstvima unutar eurozone, franak bi dugoročno trebao jačati u odnosu na euro, no pitanje je koliko još može ojačati nakon ovako naglog pomaka. Pri objavi nenajavljenih vijesti kao što je današnja, financijska tržišta gotovo uvijek pretjerano reagiraju.

Radi toga je moguće da će se u idućim danima franak barem privremeno stabilizirati na razini nekoliko posto slabijoj od trenutne. Analitičari Admiral Marketsa smatraju da u trenutnoj situaciji bolje ne trgovati frankom na kratki rok, a za srednjoročno i dugoročno trgovanje najbolje je pričekati smirivanje situacije i više informacija koje će u idućim danima objaviti vodeće svjetske banke te Švicarska centralna banka.

Kuna na najnižoj vrijednosit u 10 godina!

U tekstu koji smo objavili nedavno, prikazali smo koliko je EURO, iako je on u 10-godišnjem padu naprema dolaru, iako narastao naprema hrvatskoj kuni, kojoj očito više nema spasa. Kuna se godinama održavala na umjetnim razinama i time se hrvatskom gospodarstvu zadao smrtonosni udarac. Gospodarstvo kakvo znamo još iz Jugoslavije, prestalo je postojati u zadnjih 10 godina u Hrvatskoj.

Ovo nije crni scenarij, ili scenario Crnog Labuda, već realnost i stvar koji je hrvatska kuna trebala odraditi puno prije. Ako je poljska zlota devalvirala u par godina oko 30% zbog svjetske ekonomske krize, zašto to ne bi i hrvatska kuna. Ali tu se može nazrijeti samo loša financijska politika Narodne banke, koja je Hrvatsku otjerala u propast, i pogodovala velikim tajkunima i proizvođačima.

http://www.novi-svjetski-poredak.com/2014/12/25/scenario-za-2015-kolaps-u-6-koraka-tecaj-eura-92-kune-500-000-ljudi-na-burzi-kasne-place-i-mirovine/

Građani “jednom nogom u grobu, drugom nogom na kori od banane”

Donosimo vam komentare najzanimljivije komentare sa FB stranice “Udruge Franak” vezane za jačanje franka i početak kreditne krize:

Komentar 1:
“Šok me držao 2 min i onda sam išla hitno u Hypo ( naplata mi po ugovoru dolazi na naplatu zadnji dan i to trajnim nalogom ), sr tečaj Hypo 6,40, sutra 7,39. Uvjeravaju me da mi nema svrhe jer će mi krajem mjeseca skinut razliku po tečaju. Inzistiram da platim danas i ukinem trajni nalog . Nešto im ne valja sa mrežom, uporna ko mazga idem kod drugog djelatnika na šalteru i on uspije. Govore mi da oni imaju 2 vrste kredita po CHF, ali da mi to ne mogu danas ustvrdit, da li mi je današnja pretplata u kn ili u CHF, jer ako mi u kn stoji pretplata do zadnjeg dana u mj onda ću biti dužna za razliku po tečaju. U ugovoru normalno ne piše takva stavka, tako da se banke po još jednoj osnovi osiguravaju. Da nisam inzistirala na ukidanju trajnog naloga, naplata po razlici tečaja ide svakako. Kažu mi da oni ne znaju više ništa, a ja im onako preko ramena: ionako ću vas tužit i tražit poništenje kompletnog ugovora, tako da još jedna stavka mi ne igra ulogu, a presuda Vrhovnog će najkasnije biti do kraja 4. mj. Gledali su me zbunjeno. Dođem doma, muž u šoku. Kažem mu, slušaj, možda nije svako zlo za zlo, možda je dobro da je danas CHF podivljao pa će se Vladajući, HNB i VS do kraja mjeseca nešto hitno riješiti. Ajmo se svi probat smirit, jer sada ne možemo ništa, UF neka traži hitne mjere , ali ne fiksiranje današnjeg tečaja, niti smanjivanje kamate, nego samo za sve kredite u CHF konverziju u kn, ali po tečaju CHF na dan dizanja kredita, kao i Mađari, kao što smo i po prvostupanjskoj dobili. Sve druge balon mjere neće nas spasiti. HVALA ekipi iz UF koja promptno reagira i sad je vrijeme da svih stavimo pred zid ! Nema više popuštanja, inače smo na ulici !!!!!”

Komentar 2:
“Nema kraja, nema pomoći, nema nade. Hvala udruzi Franak, od srca ali nemam više nade. Jedini sam zaposleni u 6 teročlanoj obitelji, imam plaću zbog koje nemam nikakva dodatna primanja, nikakve olakšice niti doplatka, a kad platim sve režije i hebeni kredit postajem socijalni slučaj, zajedno sa suprugom i sve četiri djevojčice. Nemam više opcija.”

Komentar 3:
“Frustrirana sam i ljuta na samu sebe što već 8 godina radim i živim samo kako bih otplaćivala stambeni kredit…uzela sam (u protuvrijednosti €)92.000….danas…nako 8 godina uredne otplate dužna sam 109.000€.Sve i da prodam stan ne mogu se izvući iz dužničkog ropstva….još imam kredit sa ostatkom vrijednosti i rata mi je nepodnošljiva….kada bi mi bar banka uzela stan pa da se vratim u podstanarstvo i nastavim živjeti za sebe i svoju obitelj a ne za banku!”

Komentar 4:
“Nakon 10 godina plaćanja kredita…ja sam banci dužan oko 200.000 kuna više nego što sam dobio…veliko im hvala na tome,danas sam odlučio prodat kuću i krenut u podstanare,jedino mi je u životu preostalo da se pobrinem da moje dijete ne napravi istu “pogrešku”u životu…zar je u Hrvatskoj zločin podići kredit,pa nas treba kažnjavati?!?”

Komentar 5:
“Dodjem u Otp banku i želim uplatiti ratu kredita i gospođa mi kaže da su dobili nalog da preko šaltera ne smiju primati uplate po kreditu u CHF već samo internet bankarstvom. Šta oni koji nemaju internet bankarstvo? Sutra ce mi rata kredita biti veća 1050 kn. Da čovjek poludi do kraja”

Komentar 6:
“2008 u hotelu sheraton u Zagrebu sam bio sa ljudima koji imaju firme i posluju jos uvije jako dobro. Vec tada su mnogi imali informaciju o svicarcima da je kao najpovoljniji a da ce euro devalvirati. Posto kuna pada i vrijednost valute uz to euro sada za ocekivati je jos vece rate za kredite. A to nije sve do 2020 ce kuna devalvirati preko 30 do 50%. Sto znaci 100€ ce biti preko 1000 Kuna. Isti sistem kao sto su madjari napravili. Forinta je za 3x oslabila od 2002 godine tako da narod radi za 200€/mjesecno. Samo tako su uspjeli vratiti dugove eu na racun radnika.. Pozdrav svima…”

Komentar 7:
“ma nema života na ovom balkanu! SVI KOJI SU ODGOVORNI ZA OVU BIJEDU SRAM NEK IH BUDE”

Komentar 8:
“Meni je upravo narasla rata sa 6200 na 7500 kuna!!!, od pocetnih 4400 kuna, jedostavno najveci krivac je HNB i doslovce korumpirani trgovački sud…inače ne pisem komentare ali vrijeme je da se izađe na ulicu, postavi sator ispred HUB-a i boriti se za najvecu pljacku u zadnjem desetljecu!!!”

Komentar 9:
“Dragi moji, suprug i ja isto imamo stambeni kredit, već osmu godinu. Doslovce radimo i radit ćemo još 22god. Za taj kredit. Mislim da zaista trebamo nešto poduzet , trebamo se ujediniti ,naći se i boriti se da počnemo dostojno živjet. Od priče očito nema ništa. Trebamo naći nekoga ko će se uistinu založit za nas.”

Komentar 10:
“Opet udri po sirotinji. Veliki val kredita u švicarcima bio je u vrijeme prodaje POSovih stanova u Zagrebu. Suprugu je bankarica sugerirala kredit u švicarcima a mnogi susjedi su kredite u eurima mijenjali za švicarce – nekima je to značilo manju ratu, drugima koji kvadrat više.”
 

 
Glas za čovjeka – Slavko Kulić (Društvene promjene ili dužničko ropstvo) – emisija 2014.

 
 
(index,jutarnji,facebook,youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19745"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Presudno je shvatiti da nitko drugi neće pokriti Vaše dugove nego da je to Vaša osobna obveza. Kao što u ekonomiji nema besplatnog ručka, jer za sve netko treba platiti, tako u životu (najčešće) nema bogate tetke (ili strica) koja (koji) će pokriti naša nepromišljena ponašanja i brzoplete financijske odluke.

NAUČITE SE PONAŠATI U OKVIRU MOGUĆEG.

Trebamo biti realni i ne očekivati da ćemo mnogo više zarađivati u skoroj budućnosti niti ćemo sigurno dobiti neka sredstva na lutrijama, kockarnicama, kladionicama i slično. Američki književnik Ambrose Bierce (1842.-1914.) autor “Đavoljeg rječnika” (The Enlarged Devil’s Dictionary) je napisao:

“Lutrija je namet za ljude koji su loši u matematici”.

Stoga, moramo se već danas početi pažljivije ponašati sa svojim raspoloživim sredstvima, posuđivati manje kako bismo mogli otplatiti postojeće dugove i počeli pomalo štedjeti.

Nepoštivanje zakona, sigurno nije način rješavanja vašeg nagomilanog duga, nego je jedini siguran način ograničiti financijske rashode. Naravno, razmislite možete li naći neki privremeni ili povremeni posao, odnosno imate li mogućnost iznajmljivanja sobe u svom stanu ili u kući kako bi povećali svoje prihode. Mirko Kovač u romanu Grad u zrcalu podsjeća na narodnu poslovicu: “Raditi bilo koji posao nije sramota, ali prositi jest.” Naravno, nije svaki oblik zaduženosti nezdrav. Kao zdravi oblici zaduživanja mogu se navesti samo četiri vrste zaduženja:

1. Za školovanje i usavršavanje jer se time unapređuju znanja, stručnosti i sposobnosti čime se poboljšava zapošljivost osobe i uvećavaju mogućnosti zarade.
2. Za pokretanje ili proširenje poslovne aktivnosti čime se stvaraju mogućnosti rada i zarade.
3. Za kupnju stana ili kuće jer vlasništvo stambenog objekta ima trajnu vrijednost i neophodan je preduvjet za zdrav život.
4. Za pokriće medicinskih troškova jer zdravlje uvijek mora imati prioritet.

Zdravi oblici zaduživanja omogućavaju stjecanje (dugo)trajne vrijednosti (znanja i sposobnosti, stambenog objekta, zdravlja i slično). Ipak, ni u takvim uvjetima ne biste trebati za njih stvarati veći dug od onog kojeg možete otplatiti iz svoga stalnog mjesečnog dohotka.

Obično se razlikuju dvije skupine dužnika, aktivni i pasivni:

• aktivni su oni koji su zbog svoje nepromišljenosti uzeli preveliki broj kredita;
• pasivni su oni koji su žrtve nesreće i bolesti, odnosno neočekivanih i/ili neželjenih zbivanja poput nezaposlenosti.

Pasivni su dužnici mnogo brojniji, a za njih je potrebno iznaći načine pomoći kako bi se mogli riješiti tereta nastalog duga. Najčešći razlog u većini zemalja navodi se niska razina dohotka koji ostvaruju siromašnija kućanstva, a slijede nepredviđene okolnosti kao što su javljanje bolesti i/ili nastanak (prisilne) nezaposlenosti.

Značajan broj prezaduženih osoba u to je stanje upao zbog nezaposlenosti, a prezaduženosti je nadalje pojačana zbog njihove socijalne isključenosti i marginaliziranosti kako pucaju njihove društvene mreže i poznanstva iz svijeta rada.

Često takvim osobama nedostaje volja za rad, pa čak i volja za podnošenje molbe za zapošljavanje. Rastava braka smatra se jednim od uzroka prezaduženosti, a sve više se kao uzročnik prezaduženosti stanovništva ističu i neodgovarajuće i nepromišljeno ponašanje ustanova koje odobravaju kredite.

Posebna se pozornost mora posvetiti očuvanju mogućnostima stanovanja jer se treba očuvati stabilnost obitelji i izbjeći dodatni troškovi vezani uz prodaju stana ili kuće ispod tržišne cijene, preseljenja na udaljenije mjesto od sadašnjeg posla i škole i slično. Prezaduženost može obeshrabriti ljude za traženje rješenja jer se osjećaju zarobljeni uslijed nastalog duga.

Provedena istraživanja pokazuju da prezadužene osobe i njihove obitelji obično trpe od psihičkih trauma, koje mogu ozbiljno narušiti tjelesno i mentalno zdravlje. Nadalje, često se zbog nedostatka financijskih sredstava prekida ili skraćuje obrazovanje djece, pa se time lako narušavaju njihove buduće mogućnosti za zapošljavanje i zaradu.

Nikome se nije lako suočiti sa svojom neugodnom financijskom situacijom, ali samo
odgađanje aktivnosti neće ublažiti nastale probleme. Ne postoji opći recept za rješavanje nastalih i mogućih teškoća, ali ipak postoji nekoliko pravila koja bi mogla pomoći u poboljšanju stanja. Donosimo ih 20, a svi daljnji prijedlozi i nadopune su dobro došli:

1. Shvatite situaciju ozbiljno, ali i budite svjesni da postoji izlaz.
2. Nemojte zakopavati glavu u pijesak i dalje gomilati dugove.
3. Probajte spoznati koliko i kome dugujete, te to napišite na papir kako biste stekli potpunu sliku iznosa i strukture vašeg dugovanja.
4. Napravite prioritete koje morate prvo otplatiti – poput komunalija, koje ako ne plaćate, dovesti će do obustave usluge (struje, plina i slično). Pozorno provjerite gdje su najveće zatezne kamate i ostali prateći troškovi jer što su one veće, to više plaćate bez otplate glavnice. Stoga, otplatite prvo dugove s najvećim zateznim kamatama i drugim troškovima.
5. Potražite pomoć stručnjaka u financijskoj ustanovi – prije svega u svojoj banci, ali i u obiteljskom centru, centru za socijalnu skrb i nevladinim udrugama koje se bave pomoći građanima i slično.
6. Proučite svoj kućni proračun: to je jednostavno plan novaca koji očekujete da će doći iz svih izvora te rashodi koje morate pokriti. Posebnu pozornost usmjerite na to imate li u tekućem mjesecu i najmanju mogućnost vraćanja dijela duga. Dobar i realan kućni proračun je najvažniji alat koji vam treba pomoći u rješavanju problema duga. Budite pozorni i uključite sve neizbježne rashode jer ako neke niste uključili nećete moći poštivati provođenje plana otplate, što vas može dovesti u još veće teškoće.
7. Zapisujte svoju potrošnju u određenom razdoblju, tako da biste mogli spoznati gdje
   odlazi najveći dio rashoda te postoje li mogućnosti njihovog ograničavanja.
8. Planirajte dugoročnije svoje rashode: ako vam, na primjer, treba neki veći kućanski aparat, pokušajte zaštedjeti za njega (ili barem veći dio troška) i ne uzimajte ga na kredit.
9. Ne nasjedajte na reklame o izuzetno povoljnim kupovinama s 0% kamata. Proizvod je gotovo sigurno jeftiniji ako ga plaćate u gotovini. Dobro razmislite možete li još neko vrijeme izdržati s postojećim kućanskim aparatima (odnosno nekim drugim proizvodom) ili vam baš neminovno trebaju neki novi. Mnogi kućanski aparati koji su još danas uvelike skupi za kratko vrijeme biti će osjetno jeftiniji – poput novih modela televizora, mobitela i slično. Zašto onda trčati za najnovijim i još uvijek razmjerno skupim proizvodima?
10. Sigurno možete promijeniti neke svoje navike – umjesto odlaska autom na posao, razmislite o javnom prijevozu ili zajedničkom prijevozu sa susjedima i kolegama s posla; umjesto nepotrebnog zvanja na mobitel koristite jeftine e-mail poruke; umjesto plaćanja članarine u fitnes centru, neko vrijeme upražnjavajte druge (besplatne) sportove i rekreaciju: trčanje, planinarenje, vožnju biciklom, rolanje i slično.
11. Štedite, budite ekološko svjesni i trendy: Republika Hrvatska, kao potpisnica Protokola iz Kyota, obvezala se na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 5% do 2012. u odnosu na 1990. godinu. Istodobno, štetne emisije iz cestovnog prometa u Hrvatskoj u 2006. godini porasle su u odnosu na 90.-tu za čak 60%. U samo pet godina broj automobila i broj kilometara autocesta porastao je za jednu trećinu. Emisije iz cestovnog prometa čine gotovo 18,4% ukupnih emisija ugljičnog dioksida (CO2) u Hrvatskoj, pa je inicijativa prijevoza više osoba privatnim automobilom do posla i nazad primjer kako mijenjajući svoje navike možemo doprinijeti smanjenju štetnih plinova uzrokovanih prometom, ali i smanjivanju osobnih troškova.
12. Pomažući očuvanju čovjekove okoline pomažete i stanju svog novčanika. Manjom potrošnjom struje, grijanje, i slično, dajete svoj pojedinačni doprinos klimatskim promjenama.
13. Ako i uzimate bankovni kredit, jako pozorno pročitajte ugovor. Gotovo uvijek – obično malim slovima – navedene su (visoke) zatezne kamate, ulazne i druge naknade, te druga davanja koja jako uvećavaju postojeći dug tako da je naizgled povoljna nominalna kamata od 5 ili 6% uvijek znatno veća.
14. Radije plaćajte u gotovini, a ne karticom jer tada stvarno imate osjećaj koliko trošite! Za izbjegavanje prezaduženosti po kreditnim karticama, više puta razmislite jeste li dovoljno pouzdana osoba koja će moći bez poteškoća izbjeći zamke koje time nastaju. Ako je iskreni odgovor NE, tada niti nemojte podnositi zahtjev za kreditnu karticu.
15. Ako već posjedujete kreditne kartice, umjesto njihovog redovitog peglanja po dućanima, odlučite se za ritual drastične plastične operacije sa škarama da se za određeno vrijeme (ili gotovo zauvijek) riješite te ovisnosti. Kao i kod drugih ovisnosti, neće vam na početku biti lako i jednostavno, ali želite li imati miran san shvatite da su one vaš neprijatelj koji prerezan zaslužuje kantu za smeće jer je vaš jedini siguran oslonac dohodak i gotovina kojom raspolažete.
16. Ako vas je strah posve izgubiti kreditnu karticu pohranite je kod pouzdanog prijatelja ili rođaka. U trenucima napada potrošačke groznice, morati ćete ga kontaktirati da biste došli do svoje kartice, pa se lako može dogoditi da vas napad groznice prođe. Ukoliko nemate pouzdanog prijatelja ili rođaka za pohranjivanje kartice, spremite je na sigurno u ledenicu vašeg hladnjaka. Dok se ona otopi i bude spremna za peglanje – za što joj ipak treba određeno vrijeme – velika je vjerojatnost da ćete doći pameti i da će vas proći spomenuti napad.
17. Pokušajte što manje kupovati s kreditnim i debit karticama posebno proizvode koji se brzo potroše ili iskoriste kao što su hrana, CD-i i slično. Ta će dobra biti skoro već zaboravljena prije nego što dođe račun za njihovu naplatu, pa ćete se tako na njih podsjetiti samo po zlu.
18. Samo za pušače: Hrvatska vlada zabranjuje pušenje na javnim mjestima. Uključite se u trend i značajno smanjite pušenje i/ili posve prestanite pušiti. Razmislite koliko novaca može ostati samo po toj osnovici.
19. Dodatne uštede u proračunu kućanstva možete ostvariti smanjivanjem količine hrane koju bacate, redovitim gašenjem svjetla, manjim zagrijavanjem prostorija po zimi (obucite se toplije) te manjom upotrebom klima uređaja po ljeti.
20. Nastojte se izliječiti od takmičenja u materijalnim vrijednostima s kolegama, prijateljima i rođacima. Uvijek će biti netko s većim automobilom, kućom, netko je bio na zanimljivijem ljetovanju i slično. Pohvalite se s nematerijalnim: novom knjigom koju ste pročitali (posuđenoj u gradskoj knjižnici), novim znanjima i vještinama koja ste stekli i/ili zaduženosti koju ste smanjili.

***

Pozorno upravljanje vlastitim financijama, poput dijeta za smanjivanje kilograma, djeluje obično samo određeno vrijeme. Ipak, financijsko zdravlje – slično kao i tjelesna spremnost – zahtjeva stalnu pozornost, pa je kao i kod pretjeranog unosa hrane, potrebno spoznati koje su naše prehrambene, odnosno financijske navike.

Umjesto da razbijamo glavu iznalaženjem uzroka prevelike potrošnje, potrebno je snagu usmjeriti na načine kako izaći iz nezavidne situacije. Osobe koje su pogođene problemima prezaduženosti često se osjećaju izolirane što lako može dovesti do depresije i narušavanja psihičkog zdravlja. Posve je očito da mnogi ljudi pogođeni prezaduženošću ne znaju što i koga pitati za savjet i pomoć jer nisu informirani i upućeni u odgovarajuću službu. Obrazovanje i informiranje te aktivan stav u rješavanju problema najvažniji su čimbenici koje je potrebno što ranije poduzeti kako bi se ovladalo znanjima i sposobnostima upravljanja osobnim financijama.

Mnogi ljudi kada postanu svjesni svoje prezaduženosti često pobijaju ozbiljnost situacije i/ili nastoje odgoditi početak njezinog rješavanja. Možda će vam biti lakše ovu gorku pilulu popiti postupno, pa pokušajmo neke od ovih savjeta presložiti malo drukčije te u sedam koraka iznaći mogućnosti poboljšanja stanja:

Prvi korak – priznajte da imate poteškoća u vraćanju svog duga
Prvi korak u rješavanju prezaduženosti je priznanje da ne možete više redovito vraćati svoj(e) dug(ove). Skupljanje neplaćenih računa i bacanje obavijesti banke o prekoračenju minusa, odnosno ignoriranje problema neće riješiti vaš dug, nego samo može pogoršati postojeće stanje. Ipak, činjenica da čitate ovaj mali Vodič pokazuje da ste svjesni vašeg nezavidnog stanja te da ste spremni poduzeti drugi korak

Drugi korak – procijenite svoju sadašnju financijsku situaciji
Napravite spisak vaših dugova. Pored iznosa duga, navedite kome dugujete, kamatnu stopu te iznos koji sada vraćate, ako uopće vraćate. Time ćete dobiti ne samo jasnu sliku vašeg financijskog položaja nego će vam to pomoći u izlaska iz stanja prezaduženosti.

Treći korak – napravite prioritete svojih dugova
Sljedeći je korak odlučiti što plaćati prvo, a što odložiti. Dobro je da pozornost usmjerite na zaduženja s većom kamatnom stopom. Rješavanjem skupih zaduženja, dugoročno ćete uštedjeti značajna sredstva, a i sami ćete izgraditi sustav povjerenja u sebe i pojačati motivaciju za izlazak iz duga.

Četvrti korak – napravite ostvarivi plan svojih mjesečnih rashoda
Napravite spisak svih nužnih rashoda (hrane, neophodne odjeće, stanarine, rashoda za električnu energiju, plin i slično) i rashoda koji to nisu (poput izlazaka u kino, jelo i piće izvan kuće i drugo). Rashodi koji nisu nužni mogu se posve ukinuti ili barem značajno smanjiti sve dok ne riješite nastale poteškoće. Čak i u nužnim rashodima postoji mogućnost značajne uštede. Od svojim mjesečnih prihoda (koje nemojte precjenjivati) odbijte nužne rashoda (koje nemojte podcjenjivati) i iznos – bez obzira koliko malen bio – koji ostaje može poslužiti za početak otplate vašeg duga. Kako se dug postepeno smanjuje, doći će i do smanjivanja rashoda za kamate.

Peti korak – recite odlučno NE bilo kojoj vrsti novog zaduženja
Ako ste u dugovima do grla, još jedan novi dug neće nimalo poboljšati stanje nego će
onemogućiti vaš izlazak iz prezaduženosti. Jednom za uvijek prestanite s praksom stvaranja novog duga.

Šesti korak – Porazgovarajte sa svojim vjerovnicima
Korisno je obavijestiti svoje vjerovnike o financijskim teškoćama u kojima ste se našli. Većina će vjerojatno pristati na kraće odgađanje vraćanja duga jer tako ipak osiguravaju naplatu.

Sedmi korak – potražite pomoć stručne osobe
Ako i nadalje ne uspijevate upravljati svojim dugom, potražite pomoć stručne osobe i sudjelujte u odgovarajućim programima. Većina bankarskih ustanova sudjeluje u programu Hrvatske udruge banaka Upravljanje osobnim financijama koji se provodi na razini cijele Hrvatske. Pomoć potražite u stručnoj financijskoj ustanovi – prije svega u svojoj banci, ali i u obiteljskom centru, centru za socijalnu skrb i nevladinim udrugama koje se bave pomoći prezaduženim građanima i slično.
(Predrag Bejaković, Institut za javne financije, Zagreb)
 
(uredio:nsp)