Američki veleposlanik u Rusiji, Jon Huntsman, kaže da ima malo potrebe za njegovim zanatom (diplomacijom) jer “200.000 tona diplomacije” plove vodama Sredozemlja, podržavajući vojne vježbe kao političko sredstvo

„Svaki od nosača aviona koji djeluju na području Mediterana u ovom trenutku predstavlja 100.000 tona međunarodne diplomacije” rekao je Huntsman u izjavi za američku mornaričku 6. Flotu.

Huntsman je govorio na nosaču aviona klase Nimitz, USS Abrahamu Lincolnu, koji je dio dvostruke transportne skupine koja se također sastoji od USS Johna C. Stennisa, super-nosača aviona na nuklearni pogon klase Nimitz.

Ratni brodovi pokrenuli su svoje zajedničke vježbe u srijedu. To je prvi put od ljeta 2016. da su na Mediteranu istodobno djelovala dva nosača aviona.

Obraćajući se CNN-u, Huntsman je opjevao sve pohvale o američkom pomorskom snagatoru, nazivajući američku ratnu mažineriju praktički na pragu Rusije kao “diplomatsku operaciju za budućnost”.

“Kada imate 200.000 tona diplomacije koja kruži po Mediteranu – to je ono što ja nazivam diplomacijom, to je diplomacija koja se kreće naprijed – ništa drugo ne treba reći.”

Iako je Moskva već dugo kritizirala gomilanje američke vojske u blizini svojih granica kao neprijateljski potez koji dodatno pogoršava lošu vezu između dviju zemalja, Huntsman je tvrdio da su takvi vojni manevri nekako nužan preduvjet za ublažavanje napetosti s Moskvom.

Prema američkom diplomati, napetost je potrebna da bi se postigao mir, tj. izazivanje rata je potrebno da bi se postigao mir. Zvuči li vam to logički?

“Imate sve povjerenje koje vam je potrebno da sjednete i pokušate pronaći rješenja za probleme koji nas sada već godinama dijele” – rekao je.

Svaka američka napadačka skupina sa nosačem aviona obuhvaća nekoliko brodova na čelu i desecima zrakoplova. Na vježbama sudjeluje ukupno 10 brodova, 130 zrakoplova i 9.000 mornara i marinaca.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je izrazio žaljenje zbog kontradiktornog stila trenutne politike SAD-a prema Moskvi, kazavši kako Washington ne pokazuje namjeru traženja kompromisa protivno onome na čemu bi se trebala temeljiti diplomacija

“Ne vidim ništa što bi dolazilo iz američkog diplomatskog zbora osim ultimatuma i prijetnji nametanja sankcija, ako se ne ispune zahtjevi. Svi ostali alati nestali su iz arsenala američke diplomacije, i to je tužno“ – rekao je ruski ministar u intervjuu za nadolazeći dokumentarac kojeg je djelomično objavilo ministarstvo.

Takav stav je došao kao odgovor na najnovije prijetnje iz Washingtona zbog ruske politike u Ukrajini i Venezueli.

Lavrov je rekao da američki državni tajnik Mike Pompeo smanjuje tonalitet svojih prijetnji kada se obraća izravno njemu, u usporedbi kada se obraća javno prema Rusiji, ali suština ostaje ista.

“Kad razgovaramo telefonom … on govori na ispravan način. Razumljivo, ne slažemo se gotovo na svemu. A prijetnje se stalno izražavaju” – rekao je.

“Ako vodite diplomatsku agenciju, trebate tražiti diplomatska rješenja za razne probleme.”

Na pitanje o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji je nedavno naredio Rusiji da izađe iz Venezuele i smatra li on da je takav jezik diplomacije prihvatljiv, Lavrov je rekao da “nije raspravljao o načinima ponašanja”.

Trumpove riječi su izrečene kao reakcija na to da je Rusija poslala neke vojne dužnosnike u južnoameričku zemlji u okviru dugogodišnjeg sporazuma o obrambenoj suradnji.

Ruski ministar je rekao da bi Amerika trebala potražiti nove pristupe u svojoj vanjskoj politici.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Moskva planira protjerati oko 30 američkih diplomata i zaplijeniti nekoliko objekata u vlasništvu SAD u Rusiji, piše list “Izvestija”, pozivajući se na neimenovani izvor u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova

Kako navodi ruski list, na ovakve mjere rusku stranu je natjerala odluka Washingtona da ne vraća imovinu Veleposlanstva koja je zaplijenjena u prosincu 2016. godine. Ovo pitanje je ostalo neriješeno i nakon sastanka predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trumpa u Hamburgu.

“Izvestija” piše da nakon održanih razgovora čelnika dviju država na summitu G20, gdje je o temi diplomatske imovine također bilo govora, postalo je jasno da SAD nisu saopćile da imaju plan za rješavanje krize.

U tim uvjetima, navode izvori lista, Rusija je prinuđena odgovoriti recipročno – protjerati 30 diplomata američke diplomatske misije u Rusiji i uvesti recipročne sankcije prema američkoj imovini u Rusiji.

Moskva je priopćila i da ne želi uvesti ovakve mjere, ali da ne može ostaviti bez odgovora neprijateljski akt Washingtona.

“Postoji preliminarni dogovor o održavanju sastanka u Sankt Peterburgu sa zamjenikom državnog sekretara SAD Thomasom Sheehanom. Ako ni tada ne dođe do kompromisa, morat ćemo se odlučiti na ovakve mjere”, prokomentirao je za “Izvestija” predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

Administracija predsjednika SAD Baracka Obame je krajem prosinca 2016. godine uvela sankcije protiv devet ruskih institucija, tvrtki i fizičkih osoba, uključujući GRU i FSB, zbog “miješanja u izbore i pritiska na američke diplomate koji rade u Rusiji”.

SAD su zabranile pristup stambenim kompleksima, tzv. “Seoskim vikendicama”, stalnog predstavništva Rusije u New Yorku i Veleposlanstva Rusije u Washingtonu, koji su diplomatska imovina. Također, 35 ruskih diplomata okarakterizirano je kao ‘persone non grata’.
 
(sputniknews.com)

Federalni istražni ured upozorio je ruski diplomati u SAD da ne nadziru američke predsjedničke izbore, na što je Moskva uputila Washingtonu diplomatsku nota da ni američkim diplomatima onda neće biti dozvoljeno da ubuduće nadgledaju izbore u Rusiji

Taj potez predstavlja odgovor Rusije na ometanje ruskih diplomata, koji su tražili da nadgledaju predsjedničke izbore u SAD zbog mogućih nepravilnosti, prenosi Reuters.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je diplomatsku notu američkim vlastima i poručilo da diplomatima iz SAD-a neće biti dozvoljeno da u budućnosti nadgledaju izbore u Rusiji, navodi novinska agencija RIA pozivajući se na zamjenika šefa ruske diplomacije Sergeja Rjabkova.

Prema njegovim riječima, taj potez predstavlja odgovor Rusije na ometanje ruskih diplomata, koji su tražili da nadgledaju predsjedničke izbore u SAD zbog mogućih nepravilnosti, prenosi Reuters.

Rusko središnje izborno povjerenstvo (RCI) priopćilo je početkom studenog da neće nadgledati predsjedničke izbore u SAD, prenosi ruska novinska agencija TASS. Predsjednica RCI Ela Pamfilova kazala je da to nije odluka RCI, već stav mnogih koji misle da bi na taj način Rusija uticala na izbore, prenosi B92.net.

Moskva je ranije imala spor s Washingtonom oko pokušaja da pošalju svoje promatrače na predsjedničke izbore i optužila SAD da su zauzela antiruski stav.

Rjabkov je rekao ranije da američke kolege ne bi trebale računati da će Rusija “jednostavno zaboraviti” na zabranu ruskim promatračima da nadgledaju američke predsjedničke izbore.

Izbori za predsjednika SAD održavaju se danas, a kandidat demokrata je Hillary Clinton dok je kandidat republikanaca Donald Trump.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

“Ovo je sve dio paketa mjera kako bi se elite pripremile za veliki rat”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je nalog da svi dužnosnici odmah članove svojih obitelji koji žive u inozemstvu vrate kući, zbog straha od izbijanja novog globalnog konflikta.

Kako navode britanski mediji ruski predsjednik je rekao diplomatima na svim razinama da “dovedu rođake kući u domovinu”. To je otišlo dotle, navodi britanski tisak, da je rečeno da svi oni koji imaju kćeri i sinove u stranim školama, vrate svoju djecu u Rusiju iako je nekima već počela školska godina.

Nalog se odnosi na administrativno osoblje, regionalne administratore, zaposlene u zakonodavnim tijelima na svim razinama kao i radnike u javnim korporacijama.

I dok jedni analitičari tvrde da se još ne zna zbog čega je točno donesen ovaj nalog, drugi ukazuju na to da je ovo priprema za “veliki rat”.

Ruski politički analitičar Stanislav Belkovski kaže: “Ovo je sve dio paketa mjera kako bi se elite pripremile za veliki rat”.

Sve ovo se događa nakon nešto više više od tjedan dana od odluke predsjednika Rusije da svaki grad u zemlji održi vježbe u kojima bi sudjelovalo 40 milijuna građana. Cilj je, kako se navodi, uvježbavanje akcija u slučaju nuklearnog rata.

Britanski tisak također podsjeća i da su ruski dužnosnici najavili gradnju nuklearnih bunkera u koji bi moglo biti smješteno 12 milijuna ljudi.
 
(kurir.rs)

U sjeni špijunskog skandala u Srbiji, u Zagrebu se odvijao jedan mnogo veći, značajniji i dramatičniji, u kojem je Hrvatska bila u glavnoj ulozi

Prije izvjesnog vremena, Hrvatska je protjerala jednog ruskog diplomatu, navodno prvog tajnika konzulata u ruskom veleposlanstvu u Zagrebu tvrdeći da je špijun, a zatim je slijedilo protjerivanje savjetnice iz veleposlanstva Hrvatske u Moskvi, prenosi “Jutarnji list” .

Ova špijunska afera, kakva dosad nije zabilježena na relaciji između Zagreba i Moskve, počela je krajem travnja, kulminacija je uslijedila idućih mjeseci, a javnost dosad nije saznala apsolutno ništa.

Kako navodi “Jutarnji”, od osamostaljenja Hrvatske nije postojao sličan problem s Rusijom i ovo je prvi put da se Zagreb odluči za takav korak kada je riječ o diplomatskim odnosima s Ruskom Federacijom.

“Kada je hrvatska strana donijela odluku o protjerivanju ruskog diplomate, pouzdano znam da su Rusi bili jako povrijeđeni pa su razmišljali da istu mjeru primjene na čak dvojici hrvatskih diplomata u Rusiji.

Onda su odlučili otkazati gostoprimstvo savjetnici, koja je po diplomatskom ‘činu’ viša od proteranog ruskog diplomate iz Zagreba, i na taj način pokazati snagu”, rekao je bivši hrvatski diplomat i dobar poznavatelj ruskih prilika za “Jutarnji”.

Sve se, kako se navodi, odvijalo u strogoj diskreciji, pa ni hrvatska, ni ruska strana s tim nisu išle u javnost, a posljednji sličan slučaj kada je riječ o Hrvatskoj zabilježen u vrijeme Sovjetskog Saveza. Iako do svih detalja nije moguće doći, procurilo je samo to da se ruski diplomat u Zagrebu otvoreno bavio jednim drugim poslom, špijunažom i radom za “službe”, što je hrvatska strana na vrijeme detektirala, navodi “Jutarnji”.

“Uostalom, treba znati da to nije ništa ni novo, ni iznenađujuće. Procjenjuje se da gotovo 60 posto onih koji rade u pojedinim veleposlanstvima na ovaj ili onaj način surađuje sa ‘službama’ “, kaže iskusni hrvatski diplomat koji dobro poznaje način funkcioniranja moderne diplomacije.

Ruski diplomat, za kojeg je hrvatska strana tvrdila da se bavi špijuniranjem, bio je navodno vrlo brzo prepoznat i hrvatska strana je skupljala dokaze o njegovim aktivnostima. Dobro obaviješteni izvori kažu da se tim “drugim” poslom bavio vrlo otvoreno.

Ovakva špijunska afera kakva se dogodila na relaciji između Zagreba i Moskve za hrvatsku diplomaciju nije čest slučaj, za razliku od diplomacija velikih sila koje se sa sličnim problemima stalno susreću i imaju jasno razrađene strategije u svakom pojedinom slučaju.

Hrvatska strana pokazala je maksimalnu diskreciju, ali su Rusi odmah nakon protjerivanja svog diplomate izvršili protumjere, a to je značilo da će doći do otkazivanja gostoprimstva i za hrvatske diplomate u Moskvi, što se na kraju i dogodilo.

Hrvatska strana uvjerava da se diplomat kojem je u Rusiji otkazano gostoprimstvo nije bavio špijunažom, niti sličnim poslovima, prenosi “Jutarnji”.

“Naravno da je sve to stvorilo probleme na diplomatskim relacijama između dvije zemlje, ali nitko to nije želio diže na neki viši nivo”, uvjerava sagovornik “Jutarnjeg”, koji je dugo aktivno radio u hrvatskoj diplomaciji.

Na pitanje kako je hrvatska strana mogla prepoznati špijuna, sugovornici “Jutarnjeg” kažu da za to postoje službe. Ljudi koji rade ovaj osjetljivi posao, a otkrivanje mogućih špijuna ili onih koji rade za tuđe službe na teritoriju Hrvatske spada u sam vrh osjetljivosti, danas su školovani i prošli su sve ono što takav posao zahtijeva.

Sama diplomacija, kako navode, nema nikakve veze s tim poslom, nego se reagira na temelju detaljnih istraga, analiza i provjera. U ovom konkretnom slučaju sigurno je samo to da se ništa nije prepustilo slučaju i da su dokazi više nego vjerodostojni.

Jer, hrvatska strana sigurno ne bi ulazila u mogući sukob s Rusima da nije imala itekako dobre dokaze. U konkretnom je slučaju hrvatska diplomacija poduzela mjere tek kad su na Zrinjevac stigle informacije da postoji sumnja u nedopuštenu aktivnost ruskog diplomata. Za našu je stranu bilo izuzetno bitno da se sve dalje odvija iza kulisa, navodi list.

“Tiho, tiho, tiho. Jer, bilo kakvo dizanje tenzija može imati vrlo loše posljedice i za odnose dviju država koje se nađu u takvoj situaciji, pogotovo ako je riječ o Rusiji”, ističe sugovornik” Jutarnjeg “.

A kada je riječ o odnosima Hrvatske i Rusije, oni su osjetljivi, piše list i dodaje da na gospodarskom planu postoje dobri odnosi, ali su se sankcije EU prema Moskvi odrazile i na robnu razmjenu, dok na političkom planu, nema posebnih problema a Hrvatska uglavnom slijedi politiku EU.

Hrvatska više od godinu dana nema veleposlanika u Moskvi pošto je raniji diplomata napustio diplomaciju iz privatnih razloga, a rješenje za njegovog nasljednika još nije pronađeno.

Kako se podsjeća, povučen je i iskusni diplomat iz Washingtona, tako da se dogodilo da Hrvatska jednom trenutku dogodilo da nema veleposlanika ni u Rusiji, ni u Americi.

Upravo u to vrijeme došlo je i do špijunske afere u Zagrebu. Hrvatska se u svojoj kratkoj diplomatskoj povijesti od osamostaljenja već susrela sa sličnim problemima da na njenoj teritoriji, pod maskom diplomacije, LJUDI otvoreno rade za strane službe.

Reakcije hrvatskih vlasti su bile različite, a teško je pretpostaviti što je u ovom konkretnom slučaju prevagnulo da se ruski diplomat otjera, zaključuje “Jutarnji”.
 
(sputniknews.com)

Bаrаck Оbаmа dоbiо је krајnjе nеаdеkvаtаn trеtmаn prilikоm dоlаskа nа Summit G20, kојi sе оdržаvа u kinеskоm Hangzhou, tvrdе аmеrički mеdiјi

„New York Times“ оsuо је drvlје i kаmеnjе nа zvаnični Pеking zbоg, kаkо pišе, оmаlоvаžаvаnjа prеdsеdnikа SАD. Оvаkvа rеаkciја Аmеrikаnаcа dоšlа је nаkоn „incidеntа“ nа аеrоdrоmu u Hangzhou.

Nаimе, Bаrаck Оbаmа је, zа rаzliku оd vеćinе lidеrа, dоčеkаn bеz uоbičајеnоg prоtоkоlа: crvеnоg tеpihа, krаtkоg pоzirаnjа zа оkuplјеnе nоvinаrе i оstаlih dеtаlја kојi оdlikuјu јеdnu pоsjеtu оvаkve razine.

Ipаk, оnо štо је nајvišе iznеrvirаlо Аmеrikаncе је činjеnicа dа је njihоv prеdsеdnik biо primоrаn dа izаđе krоz dоnjа, pоmоćnа vrаtа аviоnа.

„Тimes“ smаtrа dа је u pitаnju klаsičnо „diplоmаtskо pоnižаvаnjе SАD“.

„Оbаmа izlаzаk krоz pоmоćnа vrаtа аviоnа kоristi isklјučivо kаdа putuје u zеmlје u kојimа mu је sigurnost izuzеtnо ugrоžеnа, rеcimо u Аfgаnistаn. Kinа niје tај slučај, tе оvај pоtеz spаdа isklјučivо pоd prоvоkаciјu“, nаvоdi „Тimes“.

U prilog tvrdnjama uglednog lista ide i činjenica da je Susan Rice, Obamina savjetnica za sigurnost, koja se pobunila zbog toga što američkim reporterima nije dozvoljeno da fotografiraju Obamin dolazak, razmijenila teške riječi s kineskim dužnosnicima.

“Kada je vidjela skandalozan tretman prema predsjedniku Obami, Rice je izgledala bijesno.”

Prošla je ispod plave trake kako bi se približila Obami, kada su je kineski redari zgrabili i izgurali izvan ograđenog prostora.

“Predstavnik Ministarstva diplomacije Kine upozorio ih je da ‘ublaže stav’, jer okolo ‘ima novinara’”, piše američki list.

S druge strane, kineski list “Global Times” navodi da su “zapadni mediji napuhali priču i pokušali izazvati incident, ali da je Obama spustio loptu”.

Shen Dingli, kineski stručnjak za međunarodne odnose, smatra da ovakvo ponašanje prema Obami nije slučajno.

SAD odlično znaju zbog čega su naljutile Kinu. Ovakav stav Pekinga uzrokovan je američkim miješanjem u unutarnje stvari Kine, prije svega u aktivnosti u Južnokineskom moru.

Čak i ove sitne provokacije su odgovor na to ponašanje – tvrdi Dingli.
 
(vestinet.rs)

U ekskluzivnom intervjuu šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu govori o vojno-tehničkoj suradnji s Rusijom, dvoličnosti Zapada, iskrenosti Putina, kao i o europskoj politici nametnutih rješenja

Prema riječima Cavusoglua, on razumije emocionalnu reakciju Moskve na “tragičan incident”, to jest na obaranje ruskog zrakoplova, koji je šokirao i rukovodstvo Turske.

“Došlo je do prekida odnosa. Nismo htjeli da se to dogodi. Dvije prijateljske, susjedne zemlje ne mogu uvijek imaju iste stavove po svim pitanjima, ali kriza u odnosima nikome nije donijela koristi – ni Rusiji ni regiji. Sada kada je počela normalizacija, one zemlje koje su nam za vrijeme krize savjetovale da ipak sačuvamo dobre odnose s Moskvom, odmah su nas počele kritizirati. Čuli smo izjave poput: ‘Turska gubi stabilnost’. Mislim da je to dokaz dvoličnosti tih zemalja”, kaže Cavusoglu.

Rusija i Turska su spremne sva sporna pitanja rješavati u otvorenom i iskrenom dijalogu, naglašava Cavusoglu. Komentirajući suradnju Moskve i Ankare po pitanju Sirije, diplomat kaže da se situacija u toj zemlji pogoršava.

“Sirijsko pitanje nemoguće je riješiti u kratkom roku vojnim sredstvima. Također, taj problem ne može riješiti samo jedna zemlja. Zato su potrebni zajednički napori, treba naći političko rješenje za Siriju. Istovremeno, neophodno je nastaviti globalnu borbu protiv terorističkih organizacija. Ako ne uništimo te grupe, val terorizma će se širiti kao epidemija.

Čak i za vrijeme krize u našim odnosima, govorili smo da je sirijsko pitanje nemoguće riješiti bez Rusije, i dalje inzistiramo na tome. To se tiče i Irana, s kojim trenutno nastavljamo pregovore. Ali ne bi trebalo zaboraviti ulogu zemalja Perzijskog zaljeva i zemalja EU. I Turska mora dati svoj doprinos. Uvjereni smo da imamo potporu Teherana i Moskve po pitanju očuvanja teritorijalne cjelovitosti Sirije”, kaže šef turske diplomacije.

Govoreći o perspektivama vojno-tehničke suradnje s Rusijom, Cavusoglu ističe da je njegova zemlja zainteresirana za jačanje obrambene industrije.

“Želimo razvijati suradnju sa svim zainteresiranim zemljama. Ranije smo predlagali određene projekte našim saveznicima u NATO-u. Nažalost, stvara se dojam da zemlje NATO-a kao da izbjegavaju surađivati ​​s Turskom kada je riječ o razmjeni tehnologija ili zajedničkoj proizvodnji. Turska planira razvijati vlastitu vojnu industriju, i ukoliko postoji interes od strane Moskve, mogli bismo razmotriti mogućnosti suradnje.

Naravno, tu bi moglo postaviti pitanje da li zemlja članica NATO-a može surađivati ​​u vojnoj sferi sa zemljom koja nije članica Saveza. Ali, kao prvo, neke zemlje NATO-a već surađuju s Moskvom na tom području. Kao drugo, ako netko ne želi surađivati ​​s nama, onda neka barem ne ometa našu suradnju s drugim zemljama”, naglašava Cavusoglu.

Na konstataciju da je Rusija još prije desetak godina zatvorila sve škole koje je osnivala organizacija na čijem je čelu islamistički svećenik Fethullahu Gulen, kojeg Turska optužuje da je sudjelovao u organizaciji pokušaja državnog prevrata, šef turske diplomacije kaže da je Rusija od početka prepoznala opasnost koju Turska, izgleda, nije shvatila na vrijeme. Cavusoglu ističe da je Turska proslijedila SAD zahtjev za njegovo izručenje i sva neophodna dokumenta

“Predat ćemo sve podatke američkoj delegaciji, koja će posjetiti Tursku 23. i 24. kolovoza. Također, mi ćemo se sastati s američkim potpredsjednikom Joe Bidenom. SAD i Turska su potpisale sporazum o izručivanju. Do sada je Turska odobrila sve zahtjeve za ekstradiciju koje su uputile SAD i smatramo da je prirodno pravo Turske da zatraži izručivanje čovjeka zbog kojeg je poginulo 240 naših građana”, kaže turski ministar.

Što se tiče neuspjelog pokušaja puča i činjenice da Zapad nije pružio podršku legitimnim turskim vlastima, Cavusoglu kaže da je državni udar propao zbog čvrste pozicije Erdogana i turskog naroda koji je odlučno izašao na ulice.

“Erdogan je hrabar lider. Određenim zemljama i političarima to se sviđa. Ali kao što je rekao prije nekoliko dana jedan diplomat, postoje ljudi kojima nije po volji Evdoganova iskrenost, to da Erdogan otvoreno ukazuje drugima na njihove pogreške.

Oni se nadaju da će Turska, kao ranije, biti pokorna zemlja koja ispunjava sve zahtjeve i ne smije iznijeti svoje mišljenje. Ali Erdogan ne spada u kategoriju takvih političara. Upravo iz sličnih razloga određene zemlje i političari ne vole Vladimira Putina, jer on sve govori u lice. A oni smatraju da su Rusija i Turska drugorazredne zemlje, koje ih ne smiju kritizirati, jer samo oni imaju pravo otvoreno govore o takvim stvarima”, ističe Cavusoglu.

Prema riječima Cavusoglu, pokušaji da zaplaše veliku Rusiju, kao i pokušaji da potcene njezinu ulogu, jesu nerealni i nerazumni, a to se odnosi i na Tursku.

Kada je riječ o Ukrajini, turski ministar vanjskih poslova smatra da je od te zemlje traženo da ona bira između Zapada i Rusije, ali taj pristup je pogrešan.

“Naš stav povodom Ukrajine je jasan. Rusija i Turska imaju različite stavove kada je u pitanju Krima. Sa druge strane, trebalo bi da pogledamo istini u oči kako bismo shvatili zašto se sve to dogodilo. Još dvije godine prije ukrajinske krize upozoravao sam da ukoliko u toj zemlji ne dođe do promjena, desit će se ono što se na kraju dogodilo. Zapad mora odreći politike nametanja rješenja. To je put u ćorsokak”, zaključio je Mevlut Cavusoglu.
 
(sputniknews.com)

Demokratski predsjednički kandidat Hillary Clinton se hvalila da je čvršća nego ruski predsjednik Vladimir Putin

Tijekom objave kampanje u subotu, Clinton se hvalila da je “sama ustala na protivnike poput Putina”, tvrdeći da je ona više nego iskusna da se odupre protivnicima i poput Donald Trumpa, isto tako.

Breitbart.com piše da je Hillary izjavila:

“Ja sam ustala na protivnike poput Putina, i ojačana saveze sa državama poput Izraela. I ja sam bio u “situacijskoj sobi” na dan kada smo ubili Osamu bin Ladena.

Ali znam, znam da moramo biti pametni, a isto tako i jaki.

Suočavanje sa današnjim globalnim izazovima zahtijeva svaki element američke snage, uključujući i vještu diplomaciju, ekonomski utjecaj i izgradnju partnerstava za “poboljšanje života” u cijelom svijetu ljudima u tim državama, a ne samo njihovim vladama”, zaključila je Hillary.

Ako se američko sudjelovanje u “poboljšanje života” u državama odnosi na Vijetnam, Afganistan, Irak, Iran, Libiju, Jugoslaviju, Siriju, očito je da je “poboljšanje života” samo maska za okupaciju neke zemlje i iscrpljivanje njihovih resursa. (opa.)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kada su njemački novinari upitali vrlo jednostavno pitanje da li Putin smatra da li je prijatelj ili neprijatelj Zapada, on je odgovorio, ‘niti jedno, niti drugo, ja sam Predsjednik Rusije’

Postoji jednostavan koncept nacionalnih interesa, koji mogu i ne moraju biti u sukobu s drugim zemljama.

Diplomacija je umjetnost koja je u stanju pomiriti vaše nacionalne interese, zajedno s onima drugih država, stvarajući kompromis u svezi određenih aspekata na putu.

Međutim, Atlantistički pogled na svijet (EU / SAD / NATO) je pokazao da ne dopušta uzajamno poštovanja, niti suradnju.

Kroz niz tajnih načina, oni traže ništa manje nego da Rusija ne provodi svoje nacionalne interese, no Ruskija se ne pokorava naredbama Zapada, zbog čega je predsjednik Putin br. 1 bauk u svijetu danas.

Pogledajte intervju:
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com