Grad Denver u saveznoj američkoj državi Colorado, postao je prvi grad u SAD-u koji je dekriminalizirao ‘magične gljive’

No Agencija za borbu protiv droga (DEA) i dalje klasificira ovu psihodeličnu drogu kao i kategoriju u koju spada LSD i heroin.

Javno glasanje je usvojeno uskom većinom glasova i omogućit će se osobna upotreba i posjedovanje psilocibinskih gljiva od strane osoba starih od 21 godine što će biti “najniži prioritet u provedbi zakona” u gradu Denveru.

Očekuje se da će zakonska promjena stupiti na snagu već sljedeće godine.

Psilocibin je halucinogena kemikalija dobivena iz određenih vrsta svježih i sušenih gljiva. Ona je na federalnoj razini ilegalna u SAD-u od 1968. godine, a DEA ih klasificira kao Skupinu 1. zajedno s heroinom i LSD-om.

Dužnosnici DEA-e u Denveru izjavili su da još uvijek smatraju da psilocibin nema “prihvaćenu medicinsku uporabu i da ima visoku mogućnost zlouporabe”.

Međutim, medicinska istraživnja su pokazala da ove gljive ne stvaraju ovisnost, i da rijetko rezultiraju posjetom bolnici nakon uporabe, te da mogu biti korisne za liječenje osoba oboljelih od tjeskobe, depresije i PTSP-a.

Prošle je godine američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) dodijelila psilocibinu oznaku “nova terapija”.

Denver bi sada mogao poslužiti kao primjer za promijenu stavova u društvu te da bi zakonodavci morali donijeti slične zakonske amandmane širom zemlje.

Zagovornici legalizacije su već radili na uvođenju izmjena zakona vezanih za psilocibin u državama Iowa, Oregon i Kaliforniji.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Odobrenja za istraživanja čekaju se i do 6 mjeseci, zato jer ih koče farmaceutske kompanije i vlada

Rana istraživanja pokazala su da kemikalije u kanabisu mogu pomoći u liječenju demencije, ali daljnja istraživanja sprečavaju restriktivni zakoni o narkoticima, prenosi Independent.

Kanabinoidi poput THC-a mogu pomoći u otklanjanju opasnih proteina demencije iz moždanih stanica, izjavili su znanstvenici poznatog biomedicinskog kalifornijskog instituta Salk Institute.

“Toliko je očito da ovu biljku treba detaljno proučiti”

Iako su prvi rezultati pokazali da bi neki spojevi kanabisa jednog dana mogli postati temelj novog lijeka za Alzheimerovu bolest, istraživanje ne može brzo napredovati.

Voditelj istraživanja, profesor David Schubert, rekao je za CNBC da su najveći problem pravna pitanja.

“Toliko je očito da bi ovu biljku trebalo detaljnije proučavati. Dovoljno je teško doći do potrebnih financija, a moramo se brinuti i oko zakonskih prepreka”, rekao je Schubert.

Čekaju odgovor agencije DEA još od prosinca

Institut je od američke Agencije za suzbijanje droge (DEA) još u prosincu zatražio dopuštenje za korištenje ekstrakata kanabisa u testiranju na miševima, ali još uvijek nisu dobili odgovor.

Znanstvenici su u prvom istraživanju koristili malu količinu sintetički proizvedenih kanabinoida te su uspjeli otkloniti otrovni plak koji se zbog demencije stvara u mozgu.

Demencija pogađa 47,5 milijuna ljudi diljem svijeta

Demencija uglavnom pogađa starije ljude i uzrokuje pogoršanje pamćenja, razmišljanja i ponašanja te može oduzeti sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Pogađa 47,5 milijuna ljudi diljem svijeta, a najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest.

Odobrenja za istraživanja čekaju se i do 6 mjeseci, zato jer ih koče farmaceutske kompanije

U institutu Salk trenutno rade tri nobelovca, a među znanstvenicima koji su tamo radili, ukupno je 11 dobitnika Nobelove nagrade.

Institut financira američka vlada i zabranjena im je upotreba kanabisa bez službenog odobrenja. A odobrenja se čekaju i do 6 mjeseci.

Američka Udruga za Alzheimerovu bolest izjavila je da je “marihuana legitimno područje istraživanja kao mogući lijek za ovu bolest”.
 

(index.hr)

Američki specijalni agenti djelovat će od sada i u Hrvatkoj

Američka policijsko-obavještajna agencija za suzbojanje droge, DEA, otvorila je svoj u red u Zagrebu, donosi Večernji list. DEA zapošljava 12 tisuća ljudi u 70 zemalja, a djeluje unutar američkog Ministarstva pravosuđa.

U Hrvatsku je stigla na vlastitu inicijativu. Američki specijalni agenti djelovat će u suradnji s hrvatskom policijom i USKOK-om, a osobno naoružanje nosit će u krugu veleposlanstva. Na hrvatskim ulicama “neće borbeno djelovati i uhićivati”, a bit će zaduženi za prikupljanje informacija za operativno djelovanje.

Dominantna organizacija u svijetu

Magistar kriminalistike i savjetnik u Vladinu Uredu za suzbijanje droga Dubravko Klarić, koji je niz godina surađivao s DEA-om, tvrdi da je agencija otvorila ured u Hrvatskoj jer je iz Zagreba znatno jednostavnije voditi operacije nego iz susjednih ureda, poput Beča.

Uvjeren je da će prisustvo DEA u Zagrebu unaprijediti kvalitetnu suradnju s hrvatskom policijom. “Oni su i dalje dominantna organizacija u svijetu kada je riječ o kriminalu vezanom uz promet droga, koji je u novije vrijeme sve češće povezani s globalnim terorizmom”, kaže Dubravko Klarić.

Organizacija s preko 12 tisuća zaposlenih s uredima u preko 70 zemalja

Ukratko – suradnja s hrvatskim službama bit će bolja. Klarić objašnjava riječ je o moćnoj organizaciji s preko 12 tisuća zaposlenih s uredima u preko 70 zemalja.

“To su sve iskusni operativci, to su policajci isto tako, zvali ih mi specijalni agenti ili nekim drugim imenom, to su ljudi law enforcmenta, ljudi iz represivnog sustava”, dodaje.

Uhićenja i akcije i dalje će provoditi hrvatska policija. S uredom DEA-e u Hrvatskoj olakšat će kazneno pravna suradnja. Jer i Hrvati sudjeluju ilegalnim lancima trgovine drogom. A Hrvatska se nalazi na putu opskrbe.

“Balkanska ruta je i dalje sigurno glavna oprskrbna ruta za značajne, ogromne količine droge koju praktički konzumira Zapadna Europa, EU”, poručuje za RTL Slavko Sakoman, Stručni savjet Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH.

Lani je u Hrvatskoj prijavljeno 2800 kaznenih djela proizvodnje, prometa i omogućavanja trošenja droga. 9800 puta je zapljenjena, sveukupno 158 kilograma heroina, 16 kilograma kokaina i hašiša, 31 kilogra amfetamina i skoro pola tone marihuane.

Pretpostavlja se da se ilegalnom trgovinom droge godišnje uprihodi više stotina milijardi dolara.
 

So proud & excited on this busy day to officially open a regional DEA office @USEmbZagreb. Thanks @DEAHQ & welcome! pic.twitter.com/VL1ZrXNinZ

— Julieta Valls Noyes (@USAmbNoyes) 8. studenoga 2016.

 
(index.hr,rtl.hr)

Bolivija se razljutila američku vladu i izbacila agenciju DEA iz zemlje, te proglasila tzv. ‘rat protiv droge’ službeno završenim

Budući da je zemlja legalizirala koku (glavni sastojak kokaina) i izbacila DEA-u iz Boliviji, državne institucije su izvijestile o padu stope kriminala i nasilja.

List koke koji se može preraditi u kokain – je bio korišten od strane autohtonih južnoameričkih kultura tisućama godina. U svom neprerađenom lisnatom obliku, njega je normalno žvakati ili napraviti čaj, te pruža blagi stimulativni učinak zajedno s brojnim ljekovitim svojstvima, piše Businessinsider.com.

‘Koka DA, kokain NE’

Korištenje lista koke za ove namjene je jaka kulturna tradicija u Boliviji, a list je popularan među građanima u zemlji, u skladu s novim pravilima, bolivijski poljoprivrednici mogu uzgajati ograničenu količinu koke za prodaju i korištenje u zemlji – pod strogim nadzorom kako bi se osiguralo da ga ne prerađuju u kokain.

Sustav “koka da, kokain ne” uglavnom je doveo do kraja proizvodnju kokaina u zemlji, a nasilje i korupcija povezne sa nedozvoljenom trgovinom je drastično opalo.

“Gdje god da idete u Chapari – jedanoj od Bolivijskih regija gdje koka raste – čujete … ovakve priče o životu u 1990-ih i ranih 2000-ih: ubojstva narko kartela, policijsko nasilje i silovanja, protesti uzgajivača koke završavaju nasiljem i smrću.”

“Također čujete zahvalnost građana da je Bolivija zamijenila strategiju suzbijanja droge sa reguliranom proizvodnjom kako bi zadovoljili povijesnu nacionalnu potražnju za kokom”.

“Poljoprivrednici se osjećaju posebno zahvalni predsjedniku Evo Moralesu, bivšem vođi uzgajivača koke iz Chapare. Morales je izbacio DEA-u iz Bolivije 2008. godine nakon nasilnih sukoba u regiji koji su odnijeli 30 života, i on je rekao da više ne može garantirati sigurnost američkih agenata.”

Uspjeh Bolivije je razljutio Washington koji je počeo prijeteći profitabilnom ratu protiv droge

Legalizacija koke u Boliviji je trn u oku Washingtona, međutim, što i ne čudi s obzirom da zemlja ide protiv svega na čemu se temelji američka politika o drogama.

Godišnji proračun agencije DEA je veći od 2 milijarde dolara i moglo bi biti ugrožen ako druge zemlje odluče slijediti primjer Bolivije, da ne spominjemo činjenicu da uspjeh nove politike zemlje teži negirati cijelu pradignmu zabrane droga.

Američki rat protiv droga – u zemlji i inozemstvu – je krava muzara za agencije za provedbu zakona i one koji sudjeluju u izgradnju i radu zatvora. Također je izgovor da se miješa u poslove stranih zemalja, dok kontrolira i zatvara milijune američkih građana.

Neuspjeli “Rat protiv droga” je američke porezne obveznike koštao više od BILION dolara od svog lansiranja 1971. godine pod predsjednikom Richardom Nixonom, te taj rat i dalje troši više od 50 milijardi dolara godišnje.

Nije ni čudo da se američka vlast osjeća ugroženo od Bolivije koja u smjelosti provodi takav program. To mora biti zastrašujuće za one čiji život ovisi o ratu protiv droge – unatoč što je “Rat protiv droge” doživio potpuni neuspjeh od samog začetka.

Legalizacija rekreativne marihuane u nekoliko država je dokazala da završena zabrana ne samo da uzrokuje pad stope kriminala, već i da i njezina regulacija i porezi zaista mogu ispuniti javne blagajne, umjesto da ih prazne i stvaraju kriminalce iz običnih građana.

Vrijeme je za Amerikance da prepoznaju ono što je rat protiv droge stvarno čini: pljačka porezne obveznike, kontrolira populacija, i zapravo promovira kriminal i nasilja.

Očito je da u kojoj god zemlju dođe Američka agencija DEA, dešava se baš suprotno od spriječavanja proizvodnje droge. Društvo upada u još veći kriminal, a proizvodnja droge se povećava.

Idemo slijediti primjer Bolivije i izbaciti DEA-u iz zemlje, zajedno sa svim ostalima koji profitiraju od ove besmislene i rasipne sheme.

(WIKIPEDIA: DEA ili The Drug Enforcement Administration je policijsko-obavještajna agencija za suzbijanje droge. Agencija se nalazi u sklopu ministarstva pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država. Agencija za suzbijanje droge nije jedina agencija za borbu protiv narkotika koja primjenjuje savezne zakone, sličnim poslovima uz suzbijanje organiziranog kriminala se bavi i FBI.)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Američka agencija za suzbijanje zlouporabe droga DEA službeno je odobrila provođenje istraživanja uporabe cjelovite biljke kanabisa za liječenje PTSP-a kod američkih veterana

Ovo će biti prva provedena randomizirana kontrolirana studija koja će testirati učinak cijele biljke kanabisa, i prva koja će razmatrati učinke pušenja kanabisa za liječenje ovog poremećaja, s ciljem razvoja pravno legalnog lijeka od cjelovite biljke.

Randomizirana, slijepa, placebo-kontrolirana studija će testirati sigurnost i učinkovitost botaničke marihuane kod 76 američkih vojnih veterana otpornih na dosadašnje konvencionalne tretmane za PTSP.

Istraživanje će provesti multidisciplinarna udruga za istraživanje psihodelika (MAPS), neprofitna organizacija za istraživanje i obrazovanje koja razvija medicinske, pravne i kulturne kontekste kojim bi ljudi imali koristi prilikom pažljivog korištenja psihodelika i kanabisa, a financirano je od strane Odjela za javno zdravstvo i okoliš države Colorado.

Istraživanje će prikupljati podatke o učinkovitosti i sigurnosti četiri različite vrste kanabisa s različitim omjerima THC-a i CBD-a. Istražujući učinkovitost raznih sojeva marihuane, studija nastoji generirati podataka koji će se uspoređivati s podacima dobivenim iz država gdje veterani trenutno koriste terapiju kanabisom.

Rezultati će osigurati vitalne informacije o doziranju, sastavu, eventualnim nuspojavama, te područjima koje koriste kliničkim liječnicima i zakonodavcima koji razmatraju korištenje kanabisa kao lijeka za PTSP.

MAPS će djelovati u suradnji s FDA u vođenju i praćenju podataka, te u osiguravanju da studija slijedi smjernice dobre kliničke prakse.
 
(nexus-svjetlost.com)

Jesta li bankovni kiljent? Nemate više privatnosti niti izvan svoje zemlje! Hrvatska vlada s američkim State Departmentom potpisala bilateralni ugovor od 50 stranica kojim se u potpunosti odrekla suvereniteta nad osobnim podacima klijenata banaka

Nedavno je je hrvatska državna televizija prenijela vijest kako posljednjih mjeseci poslovne banke od klijenata traže dodatne osobne podatke

Kažu da samo poštuju zakone o borbi protiv terorizma, pranja novca i utaje poreza. Ako se klijenti usprotive, nerijetko dobiju i odgovor da je moguć raskid ugovora s bankom. Međutim, u Agenciji za zaštitu osobnih podataka smatraju da banke krše zakon, prenosi portal vijesti HRT.

Što ćemo reći o sebi i svojoj obitelji, ne ovisi uvijek samo o nama. U Agenciji za zaštitu osobnih podataka kažu da obrasci u bankama od nas traže podatke koje ne bismo trebali davati. Broj mobilnog telefona, broj telefona na poslu, uzdržavane članove obitelji…

Banke takvim i sličnim pitanjima te nejasnim razdvajanjem obveznih od dobrovoljnih podataka, kažu u Agenciji, krše Zakon o zaštiti osobnih podataka.

Smatramo da u ovoj situaciji do koje je došlo banke nisu dovoljno jasno informirale građane, odnosno da su građani uznemireni upravo iz tog razloga jer se prikuplja puno veći opseg podataka od onih koji je propisan zakonom o sprečavanju pranja novca, kaže Branka Bet-Radelić, načelnica Agencije za zaštitu osobnih podataka.

U bankama odgovaraju da oni samo slijede propisane hrvatske zakone, zaključuje svoj prilog HRT, a tijekom priloga se jasno vidi obrazac na kojem u zaglavlju stoji skraćenica FATCA (Zakon o inozemnim računima poreznih obveznika / Foreign Account Tax Compliance Act).

O čemu u to vrijeme točno raspravljalo u nas, teško se sjetiti, ali je hrvatska vlada s američkim State Departmentom potpisala bilateralni ugovor od 50 stranica kojim se u potpunosti odrekla suvereniteta nad osobnim podacima klijenata banaka i to sve pod gore navedenim izgovorima.

Žalosno je da danas, nakon više od godinu dana od objavljenog teksta na bivšem portalu čitatelji iz Hrvatske nisu razumjeli opasnost koja im prijeti od sporazuma kojeg je potpisala hrvatska vlada i da nikome nije palo na pamet upitati se što će biti s našom privatnošću i kuda mi to uopće srljamo.

Političari i novinari u Hrvatskoj se bave ustašama i partizanima, Udbom i Perkovićima, Đurekovićima i Mustačima, reliktima bivših vremena, a FATCA je tako glatko prošla da se sada svi snebivaju, a izgleda da Agencija za zaštitu osobnih podataka i drugi pojma nemaju na što je hrvatska vlada, vjerojatno u sjeni nekakvih povijesnih prepucavanja, potpisala i tako se odrekla posljednjih ostataka vlastitog suvereniteta.

Naime, u kontekstu članka o pranju novca i narko-mafiji od prije godinu dana sam napisao kako američka administracija, CIA i DEA objavljuju lažni rat pranju novca, bankarima, narko-kartelima i terorizmu i nakon navedenog se nitko nije zapitao što znači FATCA i kako će nam taj zakon promijeniti živote?

Službenici u hrvatskim bankama kažu kako poštuju zakone o borbi protiv terorizma, pranja novca i utaje poreza. Pisati o učinkovitosti borbe protiv terorizma bi oduzelo previše vremena.

Čini se da je Paolo Barnard bio u pravu kada je u svom eseju napisao da samo 0,2% stanovništva zna tko upravlja našim životima i informirajući se pokušava razumjeti svijet oko sebe, a ostalih 99,8% neka se snebivaju kada ih svršen čin dočeka na šalterima, ovog puta banke, a drugi put tko zna gdje.

Uzmimo da su novinarima ruke bile vezane, jer do ožujka ove godine i ratifikacije nisu točno znali o čemu se radi, jer, kao što stoji na stranicama Porezne uprave Republike Hrvatske, “dok sporazum ne bude potpisan, tekst sporazuma ne može se javno objaviti, osim činjenice da će se sklopiti određeni tip sporazuma, a to je u ovom slučaju Model 1 A, što je i navedeno u ranijem priopćenju”.

“Ministarstvo financija Republike Hrvatske će zainteresiranu javnost o svakoj novosti po ovom pitanju izvješćivati na svojim Internet stranicama kada one budu dostupne”, stoji na kraju priopćenja od prošle godine, ali se jasno daje do znanja da će se sadržaj sporazuma objaviti kada ga službeno ratificiraju i SAD i Republika Hrvatska.

FOTO (HRT): Korisnik usluge jedne od banaka mora popuniti obrazac FATCA

Naime, navodno je jedna od globalnih misija američke vlade suzbijanje proizvodnje, krijumčarenja i prodaje droge i borba protiv narko-kartela, ili bi barem tako trebalo biti. U svom nastojanju da postigne što bolje rezultate u borbi protiv te pošasti, koja prema podacima Ujedinjenih naroda godišnje odnese 200 000 života , ne računajući one koji su život izgubili u ratovima paravojnih postrojbi kriminalnih klanova, osvetničkim pohodima meksičkih narko-kartela ili od posljedica zaraznih bolesti koje su česte među ovisnicima, Washington se odlučio na zakon koji bi, između ostalog, trebao pogoditi sve one koji sudjeluju u možda najvažnijem dijelu ove kriminalne aktivnosti, a to je pranje novca dobivenog od ilegalne prodaje droge i time se opravdava i popunjavanje ovog obrasca.

Američki portal Corporatocracy je upozoravao kako 1. srpnja 2014. u Sjedinjenim Državama na snagu stupa Zakon o inozemnim računima poreznih obveznika (Foreign Account Tax Compliance Act / FATCA), što je potvrdila američka udruga Asset Protection Society, a provodi ga američka vladina agencija koja se bavi prikupljanjem poreza i tumačenjem poreznih zakona (IRS).

Ovaj posebni zakon bi navodno trebao pogoditi sve one koji se bave pranjem novca od trgovine drogom, ali i utajom poreza i financiranjem terorizma, a svoje račune imaju u inozemnim bankama.

Analitičar James Hall tvrdi “kako riječ o najnovijem naporu američke administracije u ukidanju financijske privatnosti koju jamči međunarodni bankarski sustav, koji ionako posluje u okviru postojećih zakona koji predviđa oduzimanje imovine i razne vrste kazni”.

Ovaj je zakon u cijelosti prihvatila i Hrvatska i 20. ožujka ove godine su naše banke otvoriti vrata američkim istražiteljima, dok Rusija, Kina i mnoge druge zemlje nisu pristale na takvu suradnju i poručile su Washingtonu „kako imaju odlične domaće zakone u rješavanju tih problema“. (Agreement between the Government of the United States of America and the Government of the Republic of Croatia to Improve International Tax Compliance and to Implement FATCA: Croatia 3-20-2015)

Poznato je da se SAD uopće ne žele boriti protiv proizvodnje i prodaje narkotika, što je posebno vidljivo u Afganistanu, Kolumbiji, Peruu i drugim velikim proizvođačima opojnih droga, jer droga daje milijarde dolara profita.

“Povijesno gledano, Sjedinjene Države su zemlja u kojoj su koncentrirani najveći konzorciji organiziranog kriminala i američka vlada ne želi stvarnu borbu protiv trgovine drogom i to isključivo zbog enormnog profita koje donosi ta ilegalna aktivnost. Štoviše, istina je da Washington suptilno upravlja cijelim ovim poslom i samo se pretvara da se protiv toga bori. Apsurdno je misliti da drogu koja ulazi iz Meksika u SAD kontroliraju isključivo meksički gospodari života i smrti i šefovi narkokartela “, rekao je aktivist i član organizacije Vamos Unidos USA, Juan José Gutiérrez.

Glasnogovornik sjeverne meksičke države Chihuahua je ranije izjavio “kako se DEA, CIA i druge institucije nadležne za borbu protiv trgovine drogom u Meksiku uopće ne bore protiv tog zla, nego traže da oni upravljaju cijelim poslom“.

Analitičar Jesús Ramírez vjeruje kako vojna sredstva u borbi protiv trgovine drogom nameće Washington, koji je nebrojeno puta dokazao svoju neučinkovitost, što su u konačnici priznali i bivši američki predsjednici Jimmy Carter i Bill Clinton.

No, zakon FACTA je prošao i sjeća li se itko tko ga je i gdje potpisao i je li se o njemu vodila javna polemika kao kukastom križu na Poljudu ili koliko je ljudi posjetilo Jasenovac, Kumrovec ili Bleiburg u svibnju ove godine?

FATCA – Lažni zakon o sprečavanju pranja novca od trgovine drogom, utaje poreza i financiranja terorizma

Dakle, američka vojska, CIA i DEA, zajedno s meksičkom vojskom i policijom, te s vojskama u svim ostalim zemljama koje su im dale dozvolu za djelovanje na njihovom teritoriju, nisu polučili nikakav rezultat u borbi protiv droge i sada dolazi američko ministarstvo financija koje će, uz utaju poreza i međunarodni terorizam, taj problem „riješiti Zakonom o inozemnim računima američkih poreznih obveznika“ (FATCA), ali ne samo njih.

Analitičar portala Corporatocracy, James Hall, piše kako FATCA nije ništa drugo nego najnoviji napor američke vlade u ukidanju financijske privatnosti međunarodnog bankarskog sustava i jedina mu je svrha zatvaranje inozemnih bankovnih računa američkih građana i poreznih obveznika, koji ne moraju nužno biti američki državljani. Odredbe ovog zakona su prilično upitne u pravnom smislu. Pogledajmo zašto.

Službeno se FATCA želi obračunati s nepoštivanjem plaćanja poreza od strane američkih poreznih obveznika s računima u inozemstvu, fokusira na podnošenje izvješća američkom Kongresu i ministarstvu financija, mjerodavna je za provjeru američkih poreznih obveznika s inozemnim financijskim računima i off-shore imovinom, inozemnih financijskih institucija i računa od strane američkih poreznih obveznika ili stranih pravnih osoba u kojima američki porezni obveznici imaju znatan vlasnički udio.

Cilj zakona je izvještavanje o inozemnim financijskim sredstvima, koliki je trošak neprijavljivanja ili neplaćanja poreznih obveza, potom sve preuzima američka porezna uprava, zamrzava i oduzima sredstva sa sumnjivih računa.

FATCA je stupila na snagu 1. srpnja 2014. i sve banke u zemljama koje su pristale na suradnju će biti prisiljene račune i podatke o američkim, ali izgleda i drugim klijentima proslijediti američkom Ministarstvu financija, odnosno Agenciji za naplatu poreza (IRS).

Hrvatski obrazac još treba proučiti, ali pitanja na koja će klijenti ili pravne osobe u kojima američki građani imaju udio morati odgovoriti su slijedeća:

- Jeste li rođeni u SAD-u?

- Imate li ili ste ikada imali američku putovnicu?

- Imate li ili ste ikada imali američki Zeleni karton (Green Card, koji potvrđuje status stalnog boravka)?

- Živite li ili jeste li ikada živjeli u SAD-u, a ako jeste, navedite sve datume kada ste živjeli u SAD-u?

- Imate li ili jeste li ikada imali fizičku adresu u SAD-u?

- Imate li ili jeste li ikada u SAD-u imali adresu na vaše ime?

- Imate li ili jeste li ikada u SAD-u imali adresu koja se koristila vašim imenom?

- Imate li ili jeste li ikada imali pravnog zastupnika u SAD-u?

Ako ste potvrdno odgovorili da na bilo koje od navedenih pitanja, banke koje surađuju s američkim Ministarstvom financija će odmah zatvoriti vaš račun, sve podatke o financijskim transakcijama na provjeru poslati američkoj poreznoj upravi, koja će banci natrag poslati dopis u kojem može tražiti da se s vašeg računa odbije 30% od ukupnog iznosa i prebaci u vladin proračun.

Otkrivanje stvarnog vlasnika ili tvrtke koja posjeduje inozemni račun je predviđeno u članku zakona koji je presudan u „lovu na stvarnog vlasnika“.

“Stvarni korisnik kao pitanje politike je višeznačno. Ovdje je riječ o nečemu puno većem od pranja novca. Zakon također uključuje pitanje korupcije, prijevare, kršenja sankcija i utaje poreza, ali se sada na globalnoj razini naglasak daje na utaju poreza”, kaže Joshua Simmons, pravni savjetnik s odvjetničkog ureda Global Financial Integrity.

Izbjegavanje plaćanja poreza nema ništa gori učinak za američke financije od trgovine drogom. Ipak, svi napori u sprečavanju pranja novca su propali. Destruktivni napori u borbi protiv pranja novca, utaje poreza i financiranja terorizma pokazuju da zakoni i propisi koji su trebali spriječiti pranje prljavog novca nisu imali nikakvog učinka.

“Najnoviji gubici u ljudskim životima i novcu su posljedica ratova i nejasnog tumačenja zločina pranja novca. Međutim, sada fanatici u borbi protiv pranja novca tvrde da je potreban rat da se zaustavi globalna utaja poreza, trgovina droge i financiranje terorizma. Potrošeno je na stotine milijardi dolara i izgubljeno tko zna koliko života, a postoje oskudni dokazi da su se utaja poreza, terorističke aktivnosti i moć narko-kartela smanjili zbog propisa koji bi trebali spriječiti pranje novca”, komentirajući novi američki zakon piše Cayman Financial Review.

“Zagovornici zakona FATCA tvrde kako će novi zahtjevi onemogućiti automatsko pranje novca, međutim, riječ o totalnoj besmislici. Ideja da će banksteri obustaviti i odustati od stroja za pranje novca je neizvediva, jer američke vladine agencije kao što su DEA, CBP, ICE, DHS, ATF, a da ne spominjemo FBI i Središnju obavještajnu agenciju (CIA), tajna sredstva crpe upravo iz svog udjela u poslovanju s narko-kartelima, krijumčarenja i prodaje droge“, piše James Hall.

Kada bi se američka administracija doista odlučila ozbiljno boriti protiv pranja novca, onda bi morala udariti na najveće banke, jer su one te koje krše sve zakone i omogućuju nesmetan dotok čistog kapitala od kriminalnih aktivnosti.

Pranje novca, a ne nikakav kanal, glavni je izvor prihoda Paname. Zar bi netko doista trebao povjerovati da će Manuel Noriega ikada morati odgovarati na pitanja iz upitnika Zakona o inozemnim računima i odgovoriti živi li i je li ikada živio u Americi, te da navede datume i ima li ili je tamo ikada imao fizičku adresu? Vjerojatno neće, jer bi tada svi njegovi bankovni računi morali biti oduzeti, jednako kao i njegovom partneru Georgu H. Bushu. Osobne podatke u bankama vjerojatno nitko neće tražiti ni od pripadnika dinastije Al-Saud ili nekog drugog terorističko-kriminalnog klana. S druge strane hrvatskim državljnaima ostaje da pokorno ispunjavaju upitnike ili da svoja sredstva prebace u banke u Kini, Rusiji ili na Kubu. FATCA ostaje instrument kojim će se prisilno moći oduzeti sredstava običnih građana koji poštuju zakon, a njime će se proizvoljnoslužiti američka Agencija za naplatu poreza. Da slučajnone bude drugačije pobrinut će se gospoda okupljena u desničarski Tea Party.

Sprega kriminalnih klanova, terorističkih skupina, američke administracije i raznih sigurnosnih agencija, američkih multinacionalnih kompanija i banaka je nešto što sigurno neće omesti nikakve odredbe s kojima se hvale američki zakonodavci, no moguće oduzimanje nova američkih državljana je njihov problemto.

Ali što Hrvatska ima s tim. Ovdje se, pobogu, ne radi samo o čudnim pitanjima o osobnim podacima i trebalo bi se prevesti svih 50 stranica bilateralnog ugovora između vlada Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske o implementaciji zakona FACTA, a nakon što ga protumače pravnici, Ustavni sud ili “štojaznamtko”, ako su se prekršili nacionalni zakoni kako bi se pogodovalo interesima Sjedinjenih Država, sve koji su sudjelovali u njegovom usvajanju treba optužiti za veleizdaju i podrivanje državnog integriteta i suvereniteta RH.

No, kako je dovoljno pogledati spisak zemalja koje su učinile isto, izgleda da se treba pomiriti sa sudbinom da nismo suverena država, te da su nam od svega ostali zastava, grb, himna i nogometna reprezentacija, a i to je upitno.
 

 
(altermainstreaminfo.com.hr,youtube/uredio:nsp)

Ako imate biznis kojim prodajete nešto što vama čini bolje, zarađujući preko više od stotinu milijardi dolara godišnje, biste li poduzeli korake kojima ćete iskorijeniti potrebu za vašim poslovanjem? Ili ćete provesti sve napore da se taj novac i dalje “valja”?

Uzmite rak (tumor), na primjer. Ne dopustite da vas mediji poput budale, zavaraju oko “Lijeka”. Nitko tko je u toj poziciji i toliko zarađuje ne bi želio izliječiti i uništiti rak, jer svi oni provode ubijanje kroz veliki posao liječenja, dok obični ljudi ostaju bez novca, strašno pate i umiru.

“Lijek” nikada neće biti izbačen na tržište, jer jednostavno nema dovoljno profita u iskorijenjivanju i izliječenju bolesti. Nikada neće biti upravno tijelo koje štiti potrošače od podvrgavanja poznatim karcinogenima, jer će to zaustaviti da se novac i profit dalje “valja”. Mnoga istraživanja su zataškana i mnogi potencijalni lijekovi se ignoriraju i diskreditiraju, jer je daleko više novca u poticanju bolesti nego u izliječenju. U 2012., troškovi u liječenju raka/tumora je bio 124,6 milijarde dolara. Blood Money (Krvavi Novac)

Siva i Crna Statistika

Samo riječ “rak” šalje val straha niz kralježnicu najhrabrijeg optimiste. Zastrašujuće, gotovo jedan na dva čovjeka će za 20 godina dobiti zastrašujuću bolest, a brojevi su sve gori. Ovdje su neke brze statistike za pozadinu priče:

• Gotovo polovica svih Amerikanaca će oboljeti od raka tijekom života. Brza matematika nam kaže da je je to zapanjujućih 157 milijuna žrtava.
• Preko pola milijuna ljudi u Americi je umro od raka u 2012.
• U 2011, rak je bio #1 uzrok smrti u zapadnom svijetu, a #2 uzrok u zemljama u razvoju.
• Rak je #1 uzrok smrti kod djece u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ogromno povećanje se desilo relativno nedavno. Prije sto godina, broj je bio daleko drugačiji. U to vrijeme, 1 na 33 čovjeka je obolio od raka. I unatoč milijardama dolara koje se troše na pronalazak “lijeka”, Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj umrlih od raka udvostručiti do 2030.

Ti se podaci danas vode kao normalni. Vijesti su prepune fotografija beba kojima nedostaje jedno oko, lijepe ćelave djece koja su izgubila svoju kosu tijekom kemoterapije, i ljudi koji su morali ukoniti dijelove tijela da bi preživjeli još nekoliko godina. No, rak NIJE normalan. To nije nešto što se “samo dogodi.” Znanstvenici znaju stvari i tvari koje uzrokuju rak. Agencije koje štiti Vlada znaju to također, i previše, ali oni ne čine ništa kako bi ograničili te toksine na tržištu.

Zašto?

Jer, rak je veliki posao i oni koji profitiraju imaju veliki financijski interes u tome da smrtonosni trend nastavi rasti.

Otrovati Građane za Profit

Dakle, što se promijenilo? Kako smo dospjeli od 3% šanse za dobivanje raka do 41% šanse?

Pojavili su se Velika Farmacija, Veliki Agro i Veliki Biznis. Oni se bogate trovajući građane kroz proizvodnju toksičnih elemenata kojima su izloženi na dnevnoj bazi.

Osim ako živite u balonu i nemate kontakt sa proizvedenim artiklim, vanjskim zrakom ili suncem, vi ste izloženi nevjerojatnom broju poznatih i sumnjivih karcinogena svaki dan.

Statistike pokazuju da kumulativno nakupljanje svih tih različitih toksina u ljudskom tijelu na kraju dovodi do raka kod mnogih ljudi.

Prvo, proizvođači “hrana” profitiraju kad kupujemo njihovu otrovanu robu.

Tada zdravstveni sustav i farmaceutske tvrtke profitiraju kad postanemo bolesni i trebamo se boriti protiv raka.

Sami lijek za rak može koštati više od 100.000 dolara godišnje, a to su pretjerani zelenaški troškovi koji odlaze na zračenje, kemoterapiju, i račune liječnika. U Sjedinjenim Američkim Državama, rak je #1 najskuplja bolest za liječenje “po osobi”.

Zašto bi oni koji zarađuju spriječili rak kada se 95,5 MILIJARDI DOLARA GODIŠNJE troši na to liječenje (samo u SAD-u)? Postoji interes u povećanju broja oboljelih, a ljudi koji imaju korist od toga nemaju namjeru smanjiti ukupne slučajeve raka.

Prevencija: Vaša Jedina Obrana

Izbjegavati kancerogene tvari koliko je god moguće, je najbolji način obrane da ne postanete “1 na 3″, ali to nije lako. Osim toga, vi ćete biti smatrani kao “ekstremist” ili “luđak” od onih oko vas koji su zakopali svoje glave u pijesak.

Postoje koraci koje možete poduzeti kako bi ograničili svoju izloženost ali budite spremni da mnogi ljudi vide tu radnju kao ekstremnu. Vrlo malo ljudi su učinili dovoljno za svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji kako bi napravili istraživanje potrebno za identifikaciju opasnosti oko njih, da bi nakon toga krenuli “protiv struje” kako bi se izbjegla opasnost od raka.

Budući da većina nas ne živi u balonu, mi ćemo biti podvrgnuti nekim od tih toksina – oni se nemogu izbjeći u cijelosti. Međutim, možete ograničiti svoju izloženost poduzimanjem sljedećih koraka kako bi se smanjila izloženost svakodnevnim otrovima….

• Kupnja organske hrane, što je češće moguće. GMO i pesticide su dokazano kancerogene tvari.
• Napunite tanjur sa šarenim antioksidansima. Odlučite se za organske verzije namirnice poput bobičastog voća, povrća, tamne čokolade i kave, da spomenemo samo nekoliko, koji su moćni u borbi protiv raka, puni antioksidansa i koji će potaknuti vaš imunološki sustav u borbi protiv drugih vrsta bolesti, isto tako.
• Izbjegavajte prerađenu hranu. Mnogi aditivi i konzervansi koje u izobilju sadrži hrana u Sjevernoj Americi su zabranjeni u drugim zemljama upravo zbog zdravstvenih rizika koje predstavljaju.
• Odaberite netoksično posuđe. Kuhanje na neljepljivom posuđu koje sadrži teflon i perfluoroktansku kiselinu (PFOA), koja emitira toksične plinove u roku od 5 minuta tijekom zagrijavanja na neljepljivoj teflonskoj tavi. Nakon što tava postane izgrebana, otrovne čestice se ispiru izravno u hranu koja se priprema. Aluminijska posuda je također potencijalno toksična. Lijevano željezo, keramika, staklo i glina su bolje opcije posuđa za kuhanje.
• Ne pušite (cigarete).
• Konzumirajte alkohol samo u umjerenim količinama.

• Ograničite korištenje plastike u vašem domu. BPA ili Bisfenol-A su petrokemijske plastične mase koje su glavni sastojak mnogih boca za vodu, sloja unutar konzervi, ambalaže za hranu za višekratnu uporabu, uključujući i neke vrste boca za bebe. Oni uzrokuju ometanje endokrinog sustava, pogotovo ako je hrana topla. Koristite staklene posude kad god je to moguće.
• Odaberite proizvode za osobnu njegu koje ne sadrže petrokemijske tvari. Mnoga kozmetika i ostala pomagala za “zdravlje i ljepotu” sadrže petrokemijske spojeve. Opasan je njihov nusprodukt, 1,4-dioksan, dokazano kancerogen. Američka agencija za zaštitu okoliša svrstava dioksan u vjerojatni ljudski karcinogen, državni zakon Kalifornije klasificira da dioksan uzrokuje rak. Studije na štakorima pokazuju da je najveći zdravstveni rizik povezan sa udisanjem para petrokemijskih tvari.

                          Izbjegavajte slijedeće sastojke:

• Parafinski Vosak

• Mineralna ulja

• Toluen

• Benzol

• Fenoksietanol

• Bilo što sa PEG (polietilen glikol)

• Sve što završava sa “-et” ukazuje na to da je potreban etilen oksid (petrokemijski) za proizvodnju kozmetike npr. miret, olet, lauret, ceteareth

• Bilo što sa DEA (dietanolamin) ili MEA (etanolamin)

• Butanol i bilo koju riječ s “-butil”: butil alkohol, butilparaben butilenglikol

• Etanol i riječ s “-etil” – etilni alkohol, etilen glikol, etilen diklorid, EDTA (etilen-diamin-tetracetatna kiselina), etilhekslglicerin

• Bilo koju riječ sa “-propil” – izopropil alkohol, propilen glikol, propilalkohol, kokamidopropil betan

• Metanol i bilo koju riječ s “-metil” – metilni alkohol, metil, metilceluloza
• Parfem ili miris – 95% kemikalija koje se koriste u mirisima i parfemima su iz nafte

• Odlučite se za prirodne, biorazgradive proizvode za čišćenje. Prema web stranici Natural Pure Organics, prosječno kućanstvo sadrži do 80 litara toksičnih materijala, od kojih je većina u proizvodima za čišćenje. Prilikom korištenja ovih proizvoda, oni se zadržavaju u zraku i na površinama, povećavajući izloženost karcinogenima dok udišete te toksine u pluća ili ih apsorbirate kroz kožu.
• Izbjegavajte umjetna sladila. Aspartam, na primjer, je kancerogen i razgrađuje se u formaldehid u ljudskom tijelu.
• Odbiti cjepiva. Mnoga cjepiva sadrže formaldehid i živu, od kojih su oba poznata kao karcinogena. Do druge godine života, dijete dobije sva preporučenih cjepiva. Onn ili ona je dobila 2370 puta veću dozu žive od “dopustive sigurne granice” za živu (ako postoji takva sigurna razina kod otrova). HPV cjepivo može zapravo povećati rizik od raka reproduktivnog sustava. Polio cjepivo je nedavno došlo pod vatru zbog svojih kancerogenih sastojaka.
• Izbjegavajte vodu iz slavine. Ako imate općinske vodu, postoji opasnost od ispijanja hrpe toksina. Prvo, tu je namjerno dodavanje natrijevog fluorida, pesticid koji je označen kao “smrtonosan za ljude.” Ne samo da je potrošnja fluorida povezana s rakom, već također smanjuje IQ, uzrokuje neplodnost, a uzrokuje i otvrdnuće arterija. Zatim tu je i kloru vodi, koji se koristi za ubijanje bakterija koje nas mogu učiniti bolesnima. Nažalost, prema dr. Michael J. Plewa, genetskom toksikološkom stručnjaku na Sveučilištu u Illinoisu, klorirana voda je kancerogena. “Pojedinci koji konzumiraju kloriranu vodu za piće imaju povišen rizik od raka mokraćnog mjehura, želuca, gušterače, bubrega i debelog crijeva, kao i Hodgkinov i ne-Hodgkinova limfom.”
• Održavajte zdravu tjelesnu težinu. Pretilost je povezan s povećanim rizikom od raka jednjaka, dojke, endometrija, maternice, debelog crijeva i rektuma, bubrega, gušterače, štitnjače, i žučnog mjehura.
• Vježbajte dnevno.

Ne mogu vam reći koliko puta sam gledao ljude kako prevrću očima ili rugaju se kad odbijam sudjelovati u stvarima koje su opasne. Nekako, piti vodu iz vlastite bez-BPA bočice se smatra “ekstremnim”. Ne odvoditi svoju djecu u McDonalds ili ih hraniti Hot Dog-om i Doritos se smatra kao “zlo”. Izrada svojih proizvoda za njegu tijela i proizvoda za čišćenje koji su zdraviji, netoksični – je “glupo”.

Vjerujem da je svjesno konzumiranje otrovnih sastojaka “ludo”. Vjerujem da je trljanje karcinogenima preko krema, kozmetike po mom tijelu ili prskati ih po kući u obliku mirisa -  “smiješno”. Mislim da ubrizgavanje u mojim bespomoćne djece ili ga hrani ih na šarene tanjur je “znači”.

Nikad ne zaboravite da je na kraju svega DOBIT! Ne očekujte da ministarstvo uskoči i sve to prekine. Oni su dokazali opet i opet, da njihova svrha služi interesima krupnog kapitala, a ne potrošačima.

Rak predstavlja veliki novac farmaceutskim kompanijama i zdravstvenoj industriji. Oni nemaju interes u prevenciji istog. Dakle, možda, podvrgavajući svoje tijelo na milost i nemilost Velike Farmacije punite njihove već pretrpane džepove, je gluplje nego poduzimanje koraka kako bi se izbjegla bolest.

Ovaj članak je posvećen nekim voljenim osobama, od kojih su neki oboljeli, borili se i pobijedili bitku sa opasnom bolešću, i neće držati jezik za zubima…

 
(mag. Alfred Bošković / uredio: nsp)

Oni znaju tko ste. Oni znaju gdje živite. Oni znaju što radite.

U eri društvenih mreža i mobilne komunikacije, živimo u javnosti, a online servisi koje koristimo prikupljaju naše osobne podatke.

Kada mislite o nadzoru državne, obično misle špijunsku abecedu vladinih agencija kao što su FBI, IRS, DEA, NSA, ili TSA, ili cyber-njuškala na Facebook-u ili Google-u, kaže Nataša Singer za The New York Times. No, tu je tvrtka za koju vjerojatno nikada niste čuli i koja “zna nešto dublje o vašem životu”, i vjerojatno zna više o vama nego bilo koji od tih skupina: sa sjedištem u Little Rock, Acxiom Corp. Jeffrey Chester u Centru za digitalnu demokraciju je nazvao Acxiom “Big Brother u Arkansasu”, dok Gizmodov Jamie Condliffe naziva “bezlična organizacija koja zna sve o tebi.” Evo što biste trebali znati o tom poduzeću:

Google i Facebook su najčešća imena koja optužujemo za invaziju privatnosti, nadgledanje internet prometa i stvaranje baze podataka o našim navikama, ali zapravo postoji netko iznad njih. Naime, vaš promet nadgleda tvrtka zvana Acxiom Corporation, multi-milijarderski marketinški div koji trguje osobnim informacijama.

500 milijuna korisnika u bazi
Acxiom Corporation velika je tvrtka smještena u gradu Conway, u saveznoj američkoj državi Arkansas, a u svojem sjedištu posjeduje 23.000 servera koji čak i sad sakupljaju podatke o vama na osnovu vaših internet navika. Za razliku od softverskih divova iz kalifornijske Silicijske doline, ova korporacija se ne spominje u medijima. Acxiom daleko više upire u privatnost korisnika interneta od Google, Facebooka, Apple aplikacija i vladinih organizacija, a ovo se posebno odnosi na stanovnike Amerike, koji su glavni fokus marketinškog špijuniranja.

Svake godine, Acxiom obradi preko pedeset trilijuna transakcija podataka, a stručnjaci pretpostavljaju da se u njihovoj bazi nalaze informacije od otprilike 500 milijuna korisnika diljem svijeta, dok za svakoga posjeduje otprilike 1500 jedinstvenih unosa podataka. Kako Acxiom zarađuje? Vrlo jednostavno, prodaje informacije o internet korisnicima drugim velikim korporacijama, a među njima su banka HSBC, Toyota, Ford, čak i lanac robnih kuća Macy’s. Posao ide odlično, i Acxiom je samo prošle godine zaradio preko milijardu dolara.

Reklamne kampanje skrojene po profilu korisnika

Acxiom je do sada uglavnom prolazio “ispod radara”, ali prošli tjedan, New York Times je objavio temeljitu reportažu u kojoj opisuje poslovanje ove korporacije koja se zapravo bavi marketinškom špijunažom i trgovanjem osobnim podacima.

Ova “Big Brother” tvrtka klasificira sve podatke, tako da njihovi klijenti mogu birati po kategorijama korisnika na osnovu rase, vjeroispovijesti, seksualne orijentacije, prehrane, glazbenog ukusa, sportskih aktivnosti, lokacije, dobi i još raznih drugih detalja koje nazivaju “elementi”. Klijenti Acxioma na osnovu ponuđenih elemenata biraju na koji dio tržišta ciljaju i na osnovu toga rade reklamne kampanje skrojene točno po profilu korisnika. Ako ste se pitali kako Gmail ili Facebook točno nude reklame za proizvode koji baš vas zanimaju, odgovor leži u bazi podataka Acxioma.

Naravno, digitalni marketing se već prilagođava korisnicima, na temelju njihovih prošlih aktivnosti. Dovoljno je sjetiti “cookies”, bitova računalnog koda se stavljaju na preglednike i prate online aktivnosti. Ali Acxiom, kažu analitičari, provodi mnogo više sveobuhvatne tehnike u nastojanju da utječu na odluke potrošača. On se integrira u ono što zna o našem offline-u, online-u, pa čak i mobilnim podacima, stvarajući portrete opsežnog ponašanja u neobične detalje. Njezini rukovoditelji su nazvali ovaj pristup “pogled 360 stupnjeva ” o potrošačima.

Da li druge tvrtke rade to, također?
Da, to je vrlo konkurentan i unosan posao – Acxiom je izvijestio o 77,26 milijuna dolara dobit prošle fiskalne godine, i to je broj 2 tvrtka u poslovanju na ovom polju, nakon Epsilon-a. No, analitičari kažu da Acxiom ima najveću svjetsku bazu podataka o potrošačima. “Postoji puno igrača u digitalnom prostoru koji pokušavaju istu stvar,” Piper Jaffray analitičar Mark Zgutowicz kaže New York Times-u . “Ali Acxiom-ova prednost je da imaju bazu offline informacija koje su prikupljali 40 godina i mogu iskoristiti tu stručnost u digitalnom svijetu.”
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(nytimes.com,index.hr/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9526"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]