Rastući elementi radikalizacije, posebice među muslimanima, i nespremnost Srba prihvatiti se daytonskog sna koji se veže uz jedinstvenu naciju – sve su to razlozi što je zemlja podijeljena više nego ikada

Zapadni Balkan, a posebice Bosna i Hercegovina, bili su tema nedavnog savjetovanja koje su organizirali engleski lordovi.

Zanimljivo je da je, nakon hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, češkoga predsjednika Miloša Zemana, austrijskog šefa diplomacije Sebastiana Kurtza, na opasnost od porasta vjerske radikalizacije kod muslimana u BiH upozorio i gost lordova u Vijeću za međunarodne odnose gornjeg doma Ujedinjenog Kraljevstva general sir Michael Rose.

General Rose nekoć je bio zapovjednik snaga UNPROFOR-a BiH i zasigurno dobro poznaje situaciju u ovoj zemlji, piše Večernji list BiH.

Opće nezadovoljstvo

Taj radikalizam koji je posljedica utjecaja dolaska mudžahedina i vjerske indoktrinacije, uz očekivanja Srba da dođe do podjele države te nezadovoljstva Hrvata svojim statusom, prijeti raspadom zemlje, stav je generala Rosea koji je, uz bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, bio gost tog sastanka.

Rastući elementi radikalizacije, posebice među muslimanima, i nespremnost Srba prihvatiti se daytonskog sna koji se veže uz jedinstvenu naciju – sve su to razlozi što je zemlja podijeljena više nego ikada.

Čak postoji rizik da će postati propala zemlja – smatra general Rose, dodajući, uz ostalo, kako je: – Srbima Daytonski sporazum dao tu mogućnost pokazivati mišiće i oni to rade posljednjih 20 godina, a to im se nije trebalo dopustiti.

Druga prijetnja su džihadisti. Rasprava britanskih lordova o BiH izazvala je veliku pozornost u ovoj zemlji.

Političari su složni u ocjeni da nikome normalnom u ovoj zemlji nije stalo do pogoršavanja situacije i izazivanja novih sukoba, a da prijetnje radikalizmom i terorizmom nisu ni veće ni manje nego što je to slučaj u Belgiji, Francuskoj ili pak samoj Velikoj Britaniji.

Vijeće lordova ima oko 800 članova i ljudi u Domu su imenovani po raznim osnovama, a rasprava o političkim i društvenim pitanjima ima moralni autoritet.

Također, Dom lordova ima i svoje zakonske prijedloge. Na pitanje lordova može li sve ponovno puknuti na Balkanu pa da se nađemo tamo gdje smo bili, sir Michael Rose misli kako uvijek postoje izgledi za takvo nešto.

Povijest Balkana

“Winston Churchill je kazao kako Balkan ima toliko povijesti da je nemoguće razdvojiti povijest od sadašnjosti s obzirom na to da je ono što se događa danas temeljeno na onom što se događalo u prošlosti. Na Balkanu nije važno ono što vidite na površini, već ono što se događa ispod površine…” – kazao je general Rose, dotaknuvši se i hrvatskog pitanja u BiH.

“Imamo dovoljno jakih lidera koje možemo iskoristiti da spriječimo raspad BiH, što je, kako ste i sami rekli, nezamislivo. Onda bismo završili s hrvatskim dijelom koji bi se pridružio Hrvatskoj. Europi bi ostalo nemoguće, a to je održati malenu muslimansku državu u sredini. “

Bivši visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown je pak izrazio bojazan od i bombaških incidenata u BiH. – “Što ako netko baci bombu na džamiju u Doboju?” – upitao je.
 
(vecernji.hr)

IZRAZITO JE OČEKIVANJE DA ĆE SE NOVA HRVATSKA VLADA VIŠE BAVITI BIH, JER JOJ JE TO I “USTAVNA OBVEZA”. TKO ĆE SE BAVITI ONDA HRVATSKOM?

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je da se međunarodna zajednica ne može fokusirati samo na gospodarske i socijalne procese u BiH, već je potrebno urediti i političke odnose u BiH.

“Ta politička sadržajnica, izgradnja institucija je iznimno bitna i to je ono što nedostaje europskoj inicijativi” rekla je u četvrtak u Bruxellesu gdje je razgovarala o BiH i s predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom.

“Dosad sam o tome razgovarala s američkim i mnogim europskim dužnosnicima. Bez obzira na to kako budu tekli procesi, u svakom slučaju trenutna europska inicijativa koja postoji, a to sam naglašavala i nedavno u Londonu, ne može se fokusirati samo na gospodarske i socijalne procese, ona mora biti i politička.

Dakle, kako je BiH sui generis slučaj, treba postaviti neke uvjete koje bi država trebala ispuniti kako bi postala potpuno funkcionalna i na taj način ne samo napredovala na putu u članstvo EU i NATO, nego doista uredila i političke odnose na razini države”, kazala je hrvatska predsjednica.

Dodala je da je u razgovoru s Junckerom izrazila zabrinutost posljednjim zbivanjima i trendovima koji se vide u BiH:

“Zamolila sam Junckera, kao i općenito Povjerenstvo da se više usredotoči na BiH i da se toj državi pomogne ne samo u procesu reformi na putu u članstvo EU-a, nego u uređenju države kako bi doista sva tri naroda, naravno u našem slučaju prvenstveno smo zainteresirani za poziciju hrvatskoga naroda, kako bi svi bili doista ravnopravni na cijelom teritoriju BiH”.

Što se tiče nedavnog referenduma koji je održan u Republici Srpskoj, Grabar-Kitarović je rekla da je stav Komisije da je taj referendum ilegalan i protiv Daytonskog sporazuma.

Istaknula je kako očekuje da će se nova hrvatska vlada puno više baviti pitanjima BiH:

“To je naša ne samo ustavna obveza u odnosu na Hrvate u BiH, nego i nacionalni interes. S BiH dijelimo 1001 km dugačku granicu i stabilnost te države utječe na stabilnost i percepciju Hrvatske. Dosad nismo dovoljno iskoristili činjenicu i poziciju da smo sad članica EU i NATO -a, da nastupamo iz jednog drukčijeg položaja, da nismo država kandidatkinja koja mora objašnjavati naše unutarnje procese, već da upravo sada kao članica EU ovdje u Bruxellesu možemo snažno se zauzeti za rješavanje pitanja unutar BiH”.

Napomenula je da je s Junckerom razgovarala i o potrebi promjene Daytonskog sporazuma:

“Osobno držim da je Daytonski sporazum i ovako i onako već izmijenjen. Brojnim amandmanima na ustav BiH odmaknuli smo se od tog Daytona. Nužno je sad potrebno usredotočiti se na to što se dogodilo i koliko su ti amandmani utjecali na eroziju upravo konstitutivne jednakosti triju naroda u BiH jer, ponavljam, BiH je specifična država. U njoj nisu jednaki samo svi građani, nego i tri konstitutivna naroda. Barem bi trebali biti”.

Kolinda navodi “da će u tom smislu pokrenuti i razgovore i inicijativu sa SAD”.
 
(fakti.org)

Njemački tisak piše o referendumu u Republici Srpskoj i ocjenjuje da se BiH zbog svega suočava s opasnošću od destabilizacije, pa i od raspada

“Ovdje je u pitanju mnogo više od ‘državnog praznika’. Referendum u Republici Srpskoj bi BiH 20 godina nakon Daytonskog sporazuma mogao ponovno gurnuti u ponor “, ocjenjuje “Tageszeitung”.

“Može se vjerovati da je Milorad Dodik, uzdrmani predsjednik Republike Srpske, nakon tog uspjeha spreman za daljnju eskalaciju: na referendum o odvajanju od BiH. U potporu Moskve Dodik pri tome može biti siguran. Za Dodika i njegove pristaše nije u pitanju ništa manje nego nacionalistički san da se formira ‘Velika Srbija’”, piše taj list.

Ne iznenađuje stoga, dodaje se, da je većinsko bošnjačko stanovništvo na referendum reagiralo s negodovanjem.

“Srbi bi mogli, doduše, napustiti BiH – ali bez zemlje”, kažu Bošnjaci nedvosmisleno, što je jednako prijetnji ratom. Naravno, i u Bruxellesu i u Washingtonu znaju kakvo opasno zaoštravanje situacije bi se moglo dogoditi u BiH.

Ipak, stvari još nisu otišle tako daleko.

Unatoč njihovom prkosnom glasovanju na referendumu, većina bosanskih Srba, što pokazuju sva ispitivanja javnog mnijenja, i dalje želi biti dio Europe i ući u EU.

“Ipak, da bi to postigli moraju biti spremni na sklapanje kompromisa. Trenutno to ne izgleda tako”, zaključuje u komentaru za “Tageszeitung” Erich Ratfelder.

“Berliner Zeitung” ocjenjuje da bosanski Srbi pokazuju mišiće, te da je referendum o državnom prazniku test za odcjepljenje. “Zeit online” prenosi stav EU o referendumu koja ga je ocijenila nelegalnim.

“U sukobu oko državnog praznika u Republici Srpskoj, Europska komisija je podržala središnju vlast u Sarajevu. Referendum nema ‘pravnu osnovu’”, navela je glasnogovornica Komisije Maja Kocijančič.

Ona je od svih strana zatražila da sukob riješe “unutar postojećih ustavnih okvira i konstruktivnim dijalogom”, piše “Zeit”.

Građani RS su velikom većinom zaokružili “DA”, izvijestila je N-TV u izvještaju o referendumu uz ocjenu da “BiH prijeti raspad”.

“Stanovnici Republike Srpske su se velikom većinom izjasnili za to da 9 siječnja bude Dan Republike Srpske. Sada vođa Srba u BiH Milorad Dodik radi na neovisnosti RS od BiH”, navodi ta televizija.
 
(sputniknews.com)

Ako se Zapad bude pitao, ili će Daytonski sporazum biti temeljito izmijenjen, ili će biti ukinuta Republika Srpska, ili će izbiti novi rat na Balkanu. Ali Zapad priznaje i da se ne pita samo on, već i Rusija

James Lyon bio je šef Međunarodne krizne skupine za Balkan u vrijeme kada je Balkan bio u žiži interesiranja zapadne međunarodne zajednice; Međunarodnoj kriznoj skupini među višim savjetnicima i članovima komisije sjede i milijarder George Soros, vodeći američki geostrateg Zbigniew Brzezinski, dva bivša generalna tajnika NATO-a (Javier Solana i George Robertson), bivši glavni zapovjednik NATO Wesley Clark, nekadašnji nacionalni savjetnik za sigurnost SAD Samuel Berger, predsjedavajući Minhenske sigurnosne konferencije Wolfgang Ischinger, Carl Bildt … a “Foreign Policy” je jedan je od uglednijih časopisa koji izlaze na engleskom jeziku.

Pa kada u “Foreign Policy”, prije nekoliko dana, izašavši najedanput iz duboke hibernacije, James Lyon već u naslovu svog teksta upita “Da li se rat sprema izbiti na Balkanu?” (link), i namjeru koja stoji iza teksta valja pročitati više nego pažljivo.

Tim prije što tragova istog razmišljanja ima i na drugim, zvanicnija mjestima …

Lyon piše o Bosni i Hercegovini, a naročito o Republici Srpskoj. Važno podsjećanje na kontekst: propala britanska rezolucija o Srebrenici u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, koja je imala cilj Republiku Srpsku proglasiti za genocidnu tvorevinu, trebalo predstavljati kao uvod u gašenje Republike Srpske.

Uslijedila je kontra-mjera, odluka o održavanju referenduma u Republici Srpskoj o povratku (izvornih dejtonskih) ovlasti u pravosuđu, što se prije svega treba shvatiti kao znak da RS spomenutim namjerama bude ukinuta neće predati bez borbe.

Istovremeno, zapadne namjere da RS, pod plaštom reformi u BiH, bude obesmišljena i pretvorena u praznu ljušturu lišenu ma kakve državolike sadržine, a BiH u centraliziranu državu u kojoj će presudnu riječ imati bošnjački i hrvatski saveznici euroatlantskog Zapada, zasigurno nisu nestale propašću britanske rezolucije.

Od tuda i ne čudi što se najavljenom referendumu Layon protivi žestoko. “Iako će se referendum ticati samo pravosuđa, njegove destruktivne namjere čine ga de facto deklaracijom neovisnosti”, navodi, sasvim na tragu posljednjih EU zaključaka o BiH (12. listopada) u kojima se ocjenjuje da bi “održavanje referenduma ugrozilo koheziju, suverenitet i teritorijalni integritet” BiH.

Umjesto referenduma, EU predlaže “strukturni razgovor o pravosuđu” kakav je svojevremeno već dogovoren između predsjednika RS Milorada Dodika i tadašnje EU šefice diplomacije Catherine Ashton. Lyon, međutim, ovakvu EU politiku “udovoljavanja” Dodiku naziva “dokazano pogrešnom” i, manirom neoliberalnih jastrebova koji već barem desetljeće i pol definiraju američku vanjsku politiku, od Sjedinjenih Država zahtijeva da “preskoče” (override) EU po pitanju BiH i svojim “energičnim i robusnim angažiranjem spriječe predstojeći kolaps Bosne”.

Zašto? Ovdje je zapravo čitava suština: da u nastali “vakuum” ne bi “uskočila Rusija”, koja “kroz sve ove provokacije podržava Republiku Srpsku … Podržavajući Dodika, Putin je u stanju proizvesti ozbiljne probleme Zapadu“, piše Lyon, ističući kao najvažniji među ovim problemima “klimu nestabilnosti koja sprječava EU, SAD i NATO da zadobiju smisleno uporište” na ovom prostoru.

Podsjećamo, i Damon Wilson iz vrlo utjecajne washingtonske savjetodavne skupine Atlantski savjet još u jesen prošle godine pozvao je, poput Lyona, pozvao na istovjetnu akciju i iz istovjetnog razloga; na pojačani transatlantski fokus na Balkan, kako Balkan ne bi skliznuo Vladimiru Putinu i Rusiji u ruke umjesto da čitav ostane pod američkim utjecajem (“Putinov balkanski gambit”).

Ovo jest prevladavajući način mišljenja u krugovima u kojima se u Washingtonu formira američka vanjska politika.

Od tuda je naročito alarmantan popis sugestija i prijetnji Jamesa Lyona. SAD treba imenuovati posebnog izaslanika za Balkan koji će, u ime čitavog Zapada, “ponovno razmotriti Daytonski sporazum s idejom da ga ponovno napiše u potpunosti”.

Tu je i druga mogućnost. “Međunarodna zajednica” – ako Dodik ostane pri referendumu u kome ga, kako piše Lyon, podržava Rusija – “treba ukinuti Republiku Srpsku, što bi, iako ekstremno, bilo moguće uporabom administrativnih i financijskih sredstava”.

I treća varijanta, treća prijetnja koja novo svjetlo baca i na vijesti o američkom naoružavanju hrvatske vojske: “Bošnjaci i Hrvati poveli su rat 1992. kako bi Bosnu očuvali na okupu, i nema znakova da bi Republiku Srpsku danas pustili da ode bez borbe. Ako izbitje nasilje, osjetit će se na čitavom Balkanu. Moglo bi se preliti na Kosovo, u južnu Srbiju, Makedoniju, u regiji Sandžaka u Srbiji u kome su muslimani većina … i koji bi se lako mogao odcijepiti od Srbije”… piše Foreign Policy.

Sve u svemu, zaključuje Lyon, “Washington mora odlučiti sada, a ne kasnije, da li će djelovati proaktivnije kako bi održao Bosnu i Hercegovinu na okupu, a Balkan stabilnim – ili će prepustiti Moskvi uspostaviti pravila”.

Da li je, zaista, Washington spreman na izazivanje novog kaosa na Balkanu poput onoga 1990. kako bi na njemu održao vlastiti utjecaj, ili makar spriječio uspostavu ruskog? Kako će Europska unija u tom slučaju odreagirati, pošto joj bilo kakva kriza na ovom području, usred svih kriza koje je potresaju, nimalo nije potrebna? Da li će takav, eventualni, pokušaj SAD da zapale Balkan gurnuti Hrvatsku još bliže Americi, a Srbiju još bliže Rusiji, u potrazi za zaštitom?

Bilo kako bilo svakih 25 godina se na Balkanu desi neki rat ili veća destabilizacija, nadajmo se da to neće biti pravilo i ovoga puta…
 
(sputniknews.com/uredio:nsp)