U siječnju 2015. je po držanju strane imovine bila treća po veličini banka u Americi. Najveći dioničari korporacije su fondovi s Bliskog istoka i iz Singapura.

Na vrhuncu globalne financijske krize 2008. godine Citigroup je bila najveća banka u svijetu po ukupnoj imovini i imala je ukupno 357 000 zaposlenih. 2007. godine je Citigroup bila prva financijska korporacija po prodaji američkih državnih obveznica. Citigroup ima najveću mrežu na svijetu u pružanju financijskih usluga i posluje u 140 zemalja s oko 16 000 ureda. Ima više od 200 milijuna računa klijenata u više od 140 zemalja.

Ovo su podaci koji se o financijskoj korporaciji mogu pronaći na internetu i jasno je da je riječ o financijskom divu koja ima ogroman utjecaj na američku unutarnju i vanjsku politiku.

Uzevši u obzir napetosti između Rusije i Sjedinjenih Država za pretpostaviti je da bi Citigroup trebao poslovati u skladu s američkom vanjskom politikom, kao što je bio slučaj proteklih desetljeća sa svim financijskim institucijama u bliskim vezama s američkim Kongresom, State Departmentom i Ministarstvom financija.

Međutim, izvješće Ministarstva financija Ruske Federacije koje kruži Kremljom govori da je Središnja banka Rusije “prihvatila zaštititi” 3 milijuna unci ili oko 100 tona zlata u vrijednosti od preko 3,5 milijarde dolara od američkog bankarskog i financijskog diva Citigroup i gotovo 100 milijardi dolara u gotovini.

Prema izvješću, 1,4 milijuna unci zlata koje se danas čuva u sefovima Središnje banke Rusije je dio složenog dogovora između Venezuele i korporacije Citigroup od travnja ove godine i Rusiji je isporučeno izravno iz te latinoameričke zemlje. Još 1,6 milijuna unci je došlo iz različitih zemalja s kojima je američki financijski div prekinuo veze u proteklih godinu i pol dana. Riječ je o 11 zemalja, uključujući Japan, s kojima je Citigroup je prekinuo poslovne veze, navodi se u izvješću.

Također stoji da je Citigroup povukao imovinu, uključujući zlato i novac, skrivenu u različitim lokalnim bankama iz navedenih 11 zemalja i da će se povući iz potrošačkog bankarstva u Japanu, Egiptu, Kostariki, Češkoj, Salvadoru, Guamu, Gvatemali, Mađarskoj, Nikaragvi, Panami i Peruu, te prekinuti potrošačko financijsko poslovanje u Koreji. Iz američkog financijskog diva poručuju kako će njihova banka pojednostaviti prisutnost i usredotočiti se na profitabilna tržišta.

Međutim, Unatoč sankcijama Washingtona, Citigroup je odbio prekinuti veze s Ruskom Federacijom, a financijski direktor Ivan Gerspach je Obami kratko poručio “kako neće napustiti Rusiju”, prenosi portal Whatdoesitmean.com.

Što se tiče ovog izviješća, Citigroup na svojoj inetrnetskoj stranici dodatno objašnjava odnos sa Ruskom Federacijom

“Priča o korporaciji Citigroup u Rusiji je počela prije gotovo 100 godina i usko je povezana s dramatičnim događajima koji su u to vrijeme pogodili zemlju. Citigroup je uvijek djelovao kao poveznica između ruskog gospodarstva i drugih zemalja diljem svijeta, te je odigrao važnu ulogu u razvoju trgovine i gospodarskih odnosa Rusije s inozemstvom. Citi je stigao u Rusiju uoči revolucije, odnosno 1916. kada se Citi zvao National City Bank (NCB). Tada se pretplatio na obveznice u prilog vlade Ruskog Carstva i to u vrijeme kada je svjetski rat uzimao danak nad resursima zemlje”, stoji na službenim stranicama američkog financijskog diva.

100 milijardi dolara u gotovini, koje je Citigroup “prihvatio da budu zaštićeni” u Središnjoj banci Rusije, prevezeno je u Moskvu iz Kaira prošlog tjedna i to netom prije odluke Središnje banke Egipta kojom se odobrava prodaja dobara američkog bankarskog diva u zemlji Međunarodnoj komercijalnoj banci (ICB), potez koji je najavljen u lipnju ove godine.

O tome zašto je Citigroup potajno preselio 100 milijardi dolara u gotovini iz svojih egipatskih podružnica izvješće ne govori ništa, ali je Ministarstvo financija Rusije istaknulo da je “prihvatilo zaštititi zlato i novac korporacije Citigroup u Središnjoj banci Rusije”. Novac i zlato sada podliježu zakonima Ruske Federacije i ne podliježu više zahtjevima svih stranih entiteta, uključujući i SAD.

Zašto Citigroup treba ovako hitnu zaštitu svoje imovine? Stručnjaci to objašnjavaju uglavnom zbog nemilosrdnog napada Obame administracije na korporaciju, uključujući i novčanu kaznu od 700 milijuna dolara zbog “nepoštene i obmanjujuće prakse” od nekoliko tjedana prije, kao i zbog istrage studentskih kredita zbog koje financijski div strahuje da bi moglo doći do novih sankcija. Citigroup je zbog slične prakse bio prisiljen otpisati 7 milijardi dolara hipotekarnih kredita.

Važno napomenuti da stručnjaci u izvješću kažu da je vodstvo korporacije Citigroup “vrlo zabrinuto” zbog procesa raspada američkog gospodarstva, što se vidjelo tijekom prošlog “Crnog ponedjeljka” kada su od procijenjenih 24,1 trilijuna dolara američki građani i neprofitne udruge ukupno izgubili 1,8 trilijuna (1 800 milijardi dolara).

Iako je Kina smanjila kamatnu zbog najgoreg pada domaćeg tržišta u posljednjih 20 godina, za sada se odvojila od ostatka svjetskih tržišta stvaranjem iluzije trenutne stabilnosti, upozorava izvješće i navodi kako prodaja 24. kolovoza nije uzrokovana od strane Kineza, nego zbog sveukupne konfuzije na globalnoj razini, ali i da najgore dolazi u narednim tjednima.

Važno je napomenuti da je ovu procjenu podržava i Damian McBride, savjetnik bivšeg britanskog premijera Gordona Browna, koji je tmurno izjavio: “Savjeti za predstojeći kolaps su da prije svega novac stavite novac na sigurno mjesto, jer ne vjerujem da će banke i bankomati biti otvoreni i da će raditi kreditne kartice. Potom pogledajte imate li dovoljno flaširane vode, konzervirane hrane i ostalih kućnih potrepština za mjesec dana? Ako ne, idite u kupovinu. I na kraju, odaberite mjesto gdje se okupiti sa svojim voljenima u slučaju prekida prometa i komunikacija.”

Kako se sve više američkih i ruskih nuklearnih snaga gomila na zapadnoj fronti izvješće se nažalost zaključuje savjetom Obaminoj administraciji njegovog najbližeg ekonomskog savjetnika, Paula Krugmana, koji tvrdi “kako je za ozdravljenje američke ekonomije potreban ili jedan svjetski rat ili invazija vanzemaljaca, jer je svima jasno kamo sve ovo vodi,… prije ili kasnije”.

Korporacija Citigroup je sebe zaštitila, ali se otvara pitanje koliko je ostalih učinilo isto ili slično? Povjerenje američkog financijskog diva u Rusiju se vidjelo iz izjave čelnika korporacije koji su u veljači ove godine za Vedomosti izjavili da će Rusija imati pad BDP-a i porast inflacije, ali da se nikako ne može govoriti o propasti ruske ekonomije. No, bez obzira što se događa, nitko ne može reći da nije bio upozoren,… samo što ljudi jednostavno ne slušaju.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(altermainstreaminfo.com.hr/,youtube/uredio:nsp)

‘Stvori kaos, kao bi mogao biti nosioc mira!’

Bivši glavni ekonomski savjetnik britanskog premijera Gordna Browna, Damian McBride uznemirio je svjetsku javnost i to objavama o kolapsu koji slijedi! Kako je najavio uslijed globalnog ekonomskog kolapsa koji će nastupiti doći će do velikih građanskih nemira pa je važno da se ljudi pripreme na tri stvari.

PRVO, kako upozorava Mc Bride: Spremite gotovinu na sigurno mjesto! Nikako nemojte pretpostaviti da će bankomati i bankovne kartice biti u funkciji.

DRUGO, imate li dovoljno vode u bocama, konzervirane hrane i drugih osnovnih namirnica za preživjeti bar mjesec dana u kući? Nabavite!

TREĆE, razmišljajte o mjestu gdje ćete se okupiti sa svojim voljenima! Ukoliko dođe do prekida transporta i komunikacije morate znati gdje će te svi sačuvati glavu.

McBride je to objavio uoči “Crnog ponedjeljka” koji je ovaj tjedan zahvatio svjetske burze!

Cijene dionica zaronile su na najniže razine u zadnjih sedam mjeseci. Ulagači od Londona do Tokija, od jutra do večeri izgubili su nekoliko stotina milijardi dolara.

No, naravno da neće ostati samo na tome. Globalni planetarni kolaps koji će se dogoditi ove jeseni najavljivali su i nezavisni ekonomski stručnjaci poput Brandona Smitha, kao i neki vodeći mainstream analitičari poput Martin Armstronga, a koji mjesecima upozoravaju na globalni ekonomski kolaps, koji će se dogoditi ove jeseni, točnije u 10 mjesecu.

O tome je naš portal u nekoliko navrata pisao, a svi ekonomski događaji, kao i alarmantno upozorenje bivšeg ekonomskog savjetnika britanskog premijera, ukazuju da će se na svijetu dogoditi upravo to. No, ovaj kolaps nikako nije slučajan, već će poslužiti, kako analitičari najavljuju, za uvođenje jedne, jedinstvene svjetske valute, čime će se stvoriti i apsolutna kontrola nad svakim čovjekom – pojedincem, što i je krajnji cilj.

Globalno gospodarstvo je strukturiran dimnjak u kojemu se bogatstvo nalazi na samom vrhu piramide s tim da se centralizacija bogatstva ubrzava svake godine. Prema Ujedinjenim narodima, 85 super bogatih ljudi, pojedinaca zajedno imaju više novca nego 3,5 milijuna siromašnih ljudi na planetu što je zastrašujuće. Od tih 3,5 milijuna ljudi čak 1,2 milijuna živi s manje od 10 kuna na dan.

Postoji nešto bolesno, duboko ukopano i zaista poremećeno u umovima koji su osmislili i još uvijek podržavaju takav sustav. Čak 7 od 10 ljudi na planetu živi u zemljama u kojima je jaz između bogatih i siromašnih strašno velik, a povećao se drastično posljednjih 30 godina. I to nije slučajno!

Morate se složiti da nije svakodnevica, da ugledni ljudi iz područja svjetske ekonomije savjetuju ljude da se pripreme na velike nerede, kao i na prikupljanje velikih količina hrane vode i drugih potrepština, stoga je vrlo važno obratiti pažnju na sve što se trenutno događa u svijetu, a nikako nije na odmet pripremiti se za najavljen kolaps, koji bi mogao, ili bolje rečeno koji bude, izazvao ogromene nerede diljem planete!

Jer jednom kada se ugase bankomati, histerija čovječanstva biti će nemjerljiva! A čini se kako vrhuška zna, nešto što mi ne znamo! Elite koje neumorno rade na porobljavanju čovječanstva, računaju na nerede i kaos, jer kako glavna masonska formula glasi: Stvori kaos, kao bi mogao biti nosioc mira! Upravo zbog kaosa koji nam slijedi, dogodit će se situacija, da kad Novi svjetski poredak stupi na snagu, nitko ga neće odbaciti, jer on će se pojaviti kao spasitelj i kao nositelj mira, kao i jedinstva, a opet to će biti velika prijevara!
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dnevno.hr,youtube/uredio:nsp)

Pripremite se na europski ekonomski slom 1. listopada. Tog dana Europska unija će se raspasti, euro će kolabirati, kamate će rasti, vrijednosnice će pasti…

Dogodit će se najveća financijska kriza u povijesti čovječanstva koja će trajati 10 do 15 godina. Francuska će se pobuniti protiv politike štednje i rezova i prva napustiti taj model, a za njom će poći i druge države EU, na kraju i Njemačka. Japan će biti sljedeća pločica domina koja će pasti. Velike sume kapitala prijeći će u SAD, podižući američke dionice. Drugim riječima, američka burza će profitirati u odnosu na sve ostale, ali ne zadugo jer će i SAD ubrzo ući u financijsku krizu zbog nemogućnosti otplate dugova.

Je li realan takav crni scenarij?

Još malo više od mjesec dana i saznat ćemo… Zebnju pojačava činjenica da je to prognoza Martina Armstronga, kontroverznog ekonomskog analitičara, američkog genija ekonomskih prognoza i ekonomskog Nostradamusa našeg doba. Za neke je i obični varalica, ali nitko mu ne može osporiti da je precizno najavio crni ponedjeljak na američkoj burzi, slom ruske rublje i aktualnu globalnu ekonomsku krizu. Koliko zna biti u pravu pokazao je i na primjeru švicarskog franka za koji je također tvrdio da će izazvati velike probleme.

Najinteresantnije je što je posljednju dramatičnu prognozu vezanu za 1. listopada ove godine Mark Armstrong izrekao sad već daleke – 1999. godine.

Martin Armstrong ne gleda u čarobnu kuglu već u računalo. Svoj model razvio je prikupljajući i obrađujući baze podataka koje očito odlično razumije. Samouki Amerikanac do svoje magične formule došao je proučavajući novac i tijek novca kroz povijest, uporno gradeći brojeve i godine, pronalazeći sličnost, ponavljanja, nacrte koji su već postojali.

Puno prije nego se dogodilo, čudesno precizno, predvidio je “Black Monday”, kada su se u listopadu 1987. srušile burze od Hong Konga preko Amerike do Europe. Predvidio je da će se krajem 1989. Nikkei, japanski indeks dionica, naglo srušiti nakon što dosegne vrhunac. Magazin “Equity’s” proglasio ga je najboljim sjevernoameričkim ekonomistom, a u Japanu su bili toliko oduševljeni njime da su ga nazvali “gospodin Yen”. Odmah je najavio novi veliki potres za manje od devet godina. I doista, 20. srpnja 1998. kolabirala je ruska rublja a ruski financijski sustav se urušio.

Prema Armstrongovim tvrdnjama, tada mu se obratila i CIA sa željom da im potanko objasni kako to on zna ono što će se u budućnosti događati, koji je to alat koji mu omogućuje da predviđa krize. Odbio ih je.

Martin Armstrong nazivan je, u osamdesetim i devedesetim godinama, burzovnim guruom, ekonomskim stručnjakom koji je otkrio da se financijski potresi na svjetskim tržištima ciklički ponavljaju u pravilnom vremenskom razmaku.

Otvorio je kompaniju “Princeton Economics International” koja se bavila predviđanjem burzovnih promjena i stvorio računalni Economic Confidence Model kojim je predviđao promjene cijena roba i dionica na tržištu. I bio nevjerojatno uspješan.

Počeo je gotovo u vrtiću. Od najranije dobi pokazivao je poduzetnički duh i analitičke sposobnosti koje su drugima bile daleko prekomplicirane. S devet godina čitao je Aristotela, kao dijete već je skupljao kovanice i razmišljao o trgovini s njima. Važan trenutak dogodio mu se 1964. godine, kada je imao četrnaest godina. Dobio je vikend posao kod trgovca zlatom u New Jerseyu i tu se inicirao u posebnosti trgovine novcem i zlatom.

Sljedeće godine, kupio je nekoliko vrećica rijetkih kanadskih novčanih jedinica, za koje se ispostavilo da su rjeđe nego što je mislio. U roku godinu dana rol je vrijedio tisuću američkih dolara. Budući je imao tisuću rola, postao je, brzom čarolijom, teen-age milijunaš. Očekujući još veću zaradu, zadržao je novčane jedinice, ali vrijednost im je ubrzo pala, a on je opet postao klinac koji vikendom radi u trgovini novčića.

Drugi, presudan, trenutak zbio se kad je u novinama naišao na popis financijskih slomova koji su se dogodili između 1683. i 1907. Podijelio je to razdoblje (224 godine) s brojem kriza (26) i utvrdio da, u prosjeku, ponavljanje velikih prekretnica u gospodarstvu i svjetskim poslovima prate izrazit i nepokolebljiv ritam od 8,6 godina. Uočio je zakonitosti a potom izračunao da je to točno 3141 dan. 3141, broj pi puta tisuću. Otajstvo ciklusa time je potpuno produbio.
Armstrong nije nikome rekao o tom saznanju. Čuvao je tajnu i prodavao svoje usluge kao konzultant za deset tisuća dolara na sat. Imao je klijenata i u uredima u inozemstvu, kultivirane veze sa središnjim bankarima, čak i s Margaret Thatcher.

“Pi” mu je sugerirao neke buduće prekretnice. Nakon predviđanja 1998. godine izračunao je da je sljedeći veliki dan: “23. veljače 2007.“. Taj dan je tiho došao i otišao, ništa se nije dogodilo a skeptici su podrugljivo komentirali veliki promašaj. No, ispostavilo se da je taj dan ipak vidio neke važne stvari. Cijene nekretnina započele su oštar pad. To je bio vrhunac nekretninskog balona i sam rub recesije. Sve je to postalo evidentno tek u retrospektivi.

Nedugo nakon toga, u rujnu 1999., na vrata mu je pokucao FBI i završio je u zatvoru zbog prevare i zavjere. Optužen je za varanje japanskih ulagača, stvaranje neke vrste Ponzijeve sheme. Ukratko, da je, surađujući s Republic National Bankom, uzeo novac japanskih ulagača i potpuno ga pogrešno investirao. Navodno je oštetio Japance za milijardu dolara, što je on uporno demantirao, tvrdeći da nije bilo oštećenih.

Sedam godina je proveo u zatvoru, bez presude, jer nije surađivao sa sudom, što je po američkom zakonu moguće i zove se “contempt of court” (nepoštivanje suda). Naivno je vjerovao u pravni sustav, a i Republikanci su bili na vlasti, a on više naginje desnici no ljevici, pa je očekivao oslobađanje. Kada je shvatio da ga neće osloboditi, nagodio se tako što je priznao jednu optužbu i odslužio još pet godina.

Nakon 12 godina Armstrong je 2011. pušten na slobodu a konačna presuda nikada nije donesena. Godinu dana kasnije odjednom se pojavio u javnosti i podijelio svoje pesimistične poglede na katastrofalna događanja u svijetu.

Koji je pravi razlog njegova dugog utamničenja?

Više je teorija o tome a ni sam Armstrong nije dokučio glavni razlog. Surađivao je s Republic National Bankom i moguće je da je optužen zato što im je ukazao na protuzakonito poslovanje. Nadalje, on je tužio Republic National Bank, a kao dokaz tražio je objavljivanje telefonskih razgovora Edmonda Safre, direktora banke, što mu nije omogućeno. Možda zato što se na tim snimkama mogu čuti Safrini razgovori s Moskvom, a to se nije smjelo objaviti. To je jedna teorija.

Druga je ta da je završio u zatvoru jer nije želio predati izvorni kod računalnog programa koji je stvorio i kojim se uspješno predviđaju ekonomske promjene. Možda je završio u zatvoru jer je uporno govorio kako svjetske vlade manipuliraju ekonomskim tržištem i stvaraju cikličke promjene. Ponuđeno mu je da postane dio elite koja kontrolira svjetsku ekonomiju. Armstrong je odbio, bilo mu je neprihvatljivo. Nije htio ni prouzročiti promjene na ekonomskom tržištu.

Bilo ovako ili onako, Martin Armstrong je naučio što znači biti na vrhu i biti na dnu. Nakon zatvora, ističu njegovi suradnici, uopće nije ljut zbog svega što se događalo. Njegova kompanija “Princeton Economics International” ponovno je aktivna, a on radi manijakalno na svojim programima, po cijele dane i noći. Kreira program nazvan Socrates koji će nadzirati sva svjetska tržišta. Inteligentan je biznismen, razvija posao, zaposlio je šest-sedam ljudi i polako se vraća na scenu. Želi nastaviti tamo gdje je stao 1999.

Martin Armstrong, autor “Modela ekonomske pouzdanosti” baziranog na poslovnim ciklusima i Pi broju, nakon svega, glavni je protagonist dokumentarca “Prognostičar” njemačkog dvojca Marcusa Vettera i Karin Steinberger. Film je snimljen prošle godine i iako se u prvom planu bavi sudbinom ekonomskog analitičara koji je osuđen za prijevaru, govori zapravo o snazi podataka i informacija u suvremenom društvu.

Filmska priča svojevrsna je rehabilitacija čovjeka za kojega puno dobrih poznavatelja prilika tvrdi da je u zatvoru odležao više nego što zaslužuje. U filmu, Armstrong otkriva još jednu iznimno zanimljivu priču: u Americi, kako tvrdi, postoji neformalno udruženje elitnih ekonomista, političara i čelnika najvećih banaka koje naziva The Club, a cilj im je kontrola svjetske ekonomije.

Armstrong, koji se odbio pridružiti The Clubu, tvrdi da su oni imali ključnu ulogu u rušenju Borisa Jeljcina 1998. Namjestili su mu financijsku aferu i rekli da će sve zataškati ako podnese ostavku i postavi Borisa Berezovskog za svog nasljednika na čelu Rusije. Tako bi The Club preuzeo i kontrolirao rusko tržište, a glavni čovjek te operacije bio je Edmond Safra, osnivač i predsjednik Republic National Banka.

Jeljcin je podnio ostavku, ali je za svog nasljednika odabrao Vladimira Putina, što je šokiralo The Club. Berezovski je nakon toga pobjegao iz Rusije (nađen je prije dvije godine mrtav u svojoj vili u Londonu), a Safra je nekoliko dana kasnije ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima u Monacu.

Film se u Americi neće prikazivati u kinima, samo u Europi. Čeka se i na prikazivanje u Rusiji. Distribucija će početi 29. rujna i obilježit će je događanje u Ateni gdje će Mark Armstrong i autor filma održati konferenciju za tisak na kojoj će se moći postavljati pitanja. Trajat će 90 minuta i moći će se pratiti iz 12 zemalja. To će biti vrlo zanimljiv događaj jer Armstrong nije samo čovjek koji predviđa krizu, nego predlaže i kako izaći iz nje.

Bez obzira što se dogodilo 1. listopada 2015.godine ostat će pitanje – je li Mark Armstrong tek spretni manipulator ili čisti genij? Čovjek koji ga je možda najbolje upoznao, Marcus Vetter, autor filma “Prognostičar”, kategorički tvrdi: On je očito genij, iako ne bez mana.

Tržišta u panici: “Stvari počinju izgledati kao azijska financijska kriza u kasnim 90-im”

Špekulanti prodaju imovinu koja se čini najranjivijom,” rekao je Takako Masai voditelj istraživanja tokijske Shinsei banke.

Na udaru su burze od Japana do Indonezije nakon što se Peking usprkos očekivanjima tijekom vikenda suzdržao od novih smjernica za održavanje vrijednosti dionica koje su prošlog tjedna pale za 11 posto.

“Kina bi mogla biti prisiljena na daljnju devalvaciju juana, ukoliko njena ekonomija posustane, a tržišta dionica uračunavaju izglede da će slabija valuta pojačati negativan utjecaj usporene kineske ekonomije,” kaže Eiji Kinouchi, glavni analitičar Daiwa Securities u Tokyju.

Bojazan da će Kina dovesti do globalnog ekonomskog usporavanja još je u petak srušila dionice na Wall Streetu koje se obično smatraju sigurnim utočištem. Na američkim burzama je zabilježen najveći jednodnevni pad u posljednje četiri godine.

Cijena bakra, koja slovi kao barometar globalne industrijske potražnje također se spustila na najnižu razinu u posljednjih šest godina, dok je vrijednost aluminija pala na razinu s početka Velike recesije u 2009. godini.
 
(slobodnadalmacija.hr,index.hr,youtube/uredio:nsp)