Europska unija je okrivila najveće svjetske banke da su napravile zavjeru i da su blokirale svaki pokušaj da se regulira tržište takozvanih kreditno-derivatnih swapova – zamjena (credit default swap – CDS)

CDS predstavlja oblik derivativa, financijskih kredita koji omogućuju kreditorima da spuštaju ili sasvim neutraliziraju rizik bankrotiranja od strane dužnika za bilo kakav kredit, obveznice ili neku drugu vrstu pozajmica.

Kreditno-derivatnim mjenicama se prva počela baviti banka JP Morgan početkom zadnjeg desetljeća 20. stoljeća. Sa CDS-om se vrlo brzo desilo ono, što se događa sa svim drugim financijskim instrumentima. Od sredstva za osiguranje od rizika realne ekonomije, CDS je postao najkorištenija igračka financijskih špekulanata. Postupno su u igru ​​privučeni i ostali sudionici tržišta.

Na kraju su ovakvu vrstu derivativa počele izdavati banke i financijske tvrtke koje nisu imale apsolutno nikakve veze ni sa jednom stranom u ovom ili onom kreditnom poslu. 2007. godine, gotovo pred sam početak aktivne faze svjetske financijske krize obim tržišta CDS je premašivao 60 bilijuna dolara.

Ukupan obujam derivacije financijskih instrumenata je došao do blizu 1200 bilijuna dolara, što je otprilike 20 puta više od svjetskog BDP-a. Mnogi stručnjaci smatraju da je upravo kolaps na tržištu derivacija financijskih instrumenata postao uzrok svjetske financijske krize. Mada sudjelovanje CDS-a na tržištu svih derivativa nije premašivao 5%, uloga tog instrumenta u pripremi krize iz 2008.godine je bila vrlo velika.

“Navedeno tržište [CDS] se uopće ne regulira, a nositelji ugovora se nalaze u potpunom neznanju o tome, koliko je ugovorna strana zaštićena. To je Damoklov mač koji je spreman spustiti se čim počnu bankrotiranja” – pisao je u travnju 2008. godine, ni više ni manje nego George Soros.

Jadikovanje mnogih igrača na tržištu (špekulanata) zbog “čarobnog štapića” čiji je naziv CDS podgrijavalo je špekulativnu pomamu sudionika na financijskom tržištu, tjeralo ih da ugovaraju sve riskantnije i riskantnije poslove. To su priznavali i financijski regulatori, i neovisni analitičari, i sudionici svjetskih summita kada  se obavljalo “sređivanje” kao bi se ublažio prvi val krize.

A.Greenspan, bivši predsjednik FED-a je još od devedesetih godina prošlog stoljeća je poticao špekulacije pomoću CDS-a, a vlada SAD je, kada je počela kriza, krenula spašavati novcem iz proračuna igrače Wall Street-a koji su se zanijeli tom igrom, sama birajući tko će to biti.

Bear Stearns, peta po veličini banka u SAD je prodana u ožujku 2008. godine za simboličan iznos – ona je u stvari uništena zbog operacija sa CDS-om. Uteg obveza u svezi sa CDS-om je na dno povukao i banku Lehman Brothers (kojoj je odbijena, izravna i indirektna državna potpora). Njeno bankrotiranje se smatra kao početak aktivne faze financijske krize.

Osiguravajuću kompaniju AIG, koja je izdala kreditne swapove u vrijednosti od 400 milijardi dolara vlada SAD je morala spašavati po hitnom postupku: obujam otpisa po CDS-u je samo u 3. kvartalu 2008.godine kod osiguranika dostigao 11 milijardi dolara. AIG se mogla razračunati samo državnim novcem tako što bi doznačila 22,4 milijarde dolara bankama koje su kod nje kupovale CDS.

Praktično je svaka banka sa Wall Street-a imala istovremeno i ogromna potraživanja i ogromne obveze po instrumentima CDS-a, ali su u nekima (JP Morgan, AIG, Lehman Brothers i dr..) dugovanja bila veća od potraživanja za jedanput (ili nekoliko puta). Vlada SAD se bacila pomoći glavnom nositelju obveza po CDS-u – banci JP Morgan. Washingtonski dobročinitelji su tu banku zaštitili ne izravno, već spašavanjem onih banki i korporacija koje su kod JP Morgan-a nakupovali financijske igračke CDS.

Kako bi svi nositelji CDS mogli dobiti 100-postotnu “satisfakciju” postalo je neophodno objaviti totalni bankrot svih najvećih banaka u Sjedinjenim Državama, a usput i u Zapadnoj Europi. U jednom trenutju bi prestali postojati i Wall Street, i londonski City, i ostali svjetski bankarski centri …  

U pravu je bio Warren Buffett, koji je još prije krize sve izvedene instrumente nazvao “financijskim oružjem za masovno uništenje”. Samo su ogromna novčana ulaganja državnih sredstava iz proračuna i središnjih banaka spasla financijsko-bankarski sustav. Rezultat je bio … nekontrolirani razvoj tržišta CDS-a je postao faktor naglog povećanja državnog duga SAD, Velike Britanije, zemalja EU. On je isprovocirao opći požar dužničke krize u zemljama EU koji još uvijek nije ugašen.   CDS bomba nije eksplodirala, ali strah i dalje postoji.

Tržište CDS: pokušaj “razminiranja”

Bez neke veće medijske galame banke su zajedno s regulatorima i međunarodnim financijskim organizacijama počele poduzimati mjere na “razminiranju” tržišta CDS-a. U 2009.godini su i u SAD-u, i u Europi učinjeni koraci kako bi se sistematizirala i standardizirala trgovina uz pomoć kreditnih derivatnih swapova. Zakon Dodd-Frank, koji je u SAD stupio na snagu 15.07.2011. (kojeg nazivaju i Zakon o reformi Wall Street-a i zaštiti potrošača) između ostalog predviđa i da banke podnose izvještaje o operacijama s CDS-ovima.

Ta mjera snižava rizike od krize, mada stručnjaci skreću pažnju na složenost procjene rizika po instrumentima CDS, i nemogućnost za regulatore da dublje proniknu u složene sheme operacija s tim instrumentima.

Bez uzimanja u obzir čimbenike poput CDS-a, teško je razumjeti neke događaje ekonomskog i političkog života posljednjih godina. Na primjer – događaje u vezi s Grčkom. Jer osim nje postoji još zemalja u Europi i izvan nje gdje pokazatelji državnog duga, vanjskog duga, deficita proračuna i sl. nisu nimalo bolji od onih u Grčkoj.

Međutim, stvar je u tome, što je Grčka bogato dobivala kredite od Goldman Sachsa, niza europskih banaka, a rizike po tim kreditima su banke Wall Street-a i City-a, svima poznate, osiguravale pomoću “čarobnog štapića” pod nazivom – CDS. Da je Grčka objavila bankrot po svojim dugovima, kreditori Grčke bi zahtijevali “satisfakciju” od onih banaka koje su im i prodale CDS-ove. (to su najvjerojatnije banke JP Morgan, Morgan Stanley i još neke slične njima).

Da obratimo pažnju sa kakvim je strpljenjem na kojem se može pozavidjeti, i upornošću “izuzetna trojka” (Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka i Europska komisija) pokušavala i pokušava upristojiti manipulacije s dugom Grčke.

Ona inzistira da se postupci u svezi s izvođenjem Grčke iz krize nazovu “restrukturizacija duga” jer ukoliko se nazovi bankrot (što on, po mišljenju mnogih, u stvari i jeste) – to će pokrenuti mehanizam isplate CDS-ova. Radi se o desecima milijardi eura koje mogu nokautirati mnoge američke i europske banke.

Ako je u 2007. godini opseg tržišta CDS dostigao maksimum od 62,2 bilijuna dolara, financijski kolaps, koji je došao poslije njega, doveo je do velikog smanjenja obujma tržišta. Tako je već u 2010. on iznosio ispod polovice veličine koji je imao prije krize – 26,3 bilijuna dolara. Prema podacima iz 2012. godine taj opseg se i dalje smanjuje tako da je tada iznosio 25,5 bilijuna dolara.

Glavni igrač na tržištu navedenog financijskog instrumenta je kao i do sada američka banka JP Morgan, u čijem se portfelju opseg CDS-a procjenjuje na 5,7 bilijuna dolara. Na drugom mjestu je još jedan div Wall Street-a – Morgan Stanley (4,9 bilijuna dolara). Istraga koja se počela voditi u EU u svezi sa CDS-ovima može dovesti do daljnjeg smanjenja tog tržišta.

Bankarski skandal: CDS kao instrument obmane

Značajno je da CDS ugovori predstavljaju izvan-burzovne instrumente. To znači da su oni zaključivani privatno, između dvije strane, i da po njima nije bilo burzovne trgovine, odnosno – oni nisu bili u vidnom polju i kontroli financijskih regulatora. Najveće burzovne tvrtke su pokušavale doći do tog segmenta svjetskih financijskih tržišta.

Banke se optužuju i za trud da zadrže tržište CDS-a kao “maksimalno zatvoreno”, i da ne dozvole da se ona prenesu tamo gdje se financijama otvoreno trguje. Burzovne tvrtke Deutsche Borse i Chicago Mercantile Exchange su više puta pokušavale otvoriti prostor za trgovanje i zaključivanje ugovora za kreditne derivate.

Da bi se otvorio takav prostor, burze bi morale dobiti licencu za publiciranje podataka i formiranje osnovnih indeksa za derivate. Međutim, financijske organizacije ISDA i Markit, koje se bave licenciranjem, nalazile su se pod kontrolom uskog kruga banaka koje trguju CDS derivatima. One su odbile dati licencu za te burze.

CDS – bomba s usporenim djelovanjem

Prema objavljenoj zvaničnoj izjavi Europske komisije, regulatori okrivljuju su okrivili 13 banaka i dvije krupne organizacije za kartelsku zavjeru. Optuženi su  Goldman Sachs, Morgan Stanley, BNP Paribas, Deutsche Bank, UBS, HSBC, Citigroup, Barclays, JP Morgan, Bear Stearns, Bank of America Merrill Lynch, Royal Bank of Scotland, Credit Suisse.

Osim toga, u Europskoj komisiji optužuju, za pomoć bankama i Međunarodnu asocijaciju za svopove i derivate (International Swaps and Derivatives Association, ISDA) i jednu od najvećih na svijetu tvrtka za pružanje financijskih informacija – Markit.

Za neugodne manipulacije banaka s Wall Street-a se još 2009. godine zainteresiralo Ministarstvo pravosuđa  SAD-a. Započela je istraga banaka koje su bile glavni igrači na tržištu navedenog financijskog instrumenta, kao i tvrtke Markit. Tvrtka Markit je glavni dobavljač informacija bankama s Wall Street-a.

Pikantnost situacije je bila u tome, da je najkrupniji dioničar Markita -  JP Morgan (sa 12 posto dionica) i krupni dioničari: Bank of America, Royal Bank of Scotland i Goldman Sachs. Ministarstvo pravoduđa SAD-a sumnja da su dioničari Markita mogli za tržište CDS-ova dobiti i netržišne informacije, jer su istovremeno bili i market-makeri tržišta, te su imali potencijalno veliki pristup tržišnim informacijama. Markit je odbio komentirati istragu koju vrše američke vlasti.

U travnju 2011. EU je započela istragu rada 16 najvećih banaka na tržištu kreditno-derivatnih swapova. Istragu je inicirala optužba da su se kreditno-derivatni swapovi negativno pokazali tijekom financijske krize 2007. – 2009.godine, kao i tvrdnja da banke pokušavaju voditi nekonkurentsku politiku u svezi sa zaključivanjem, clearingom i pružanjem informacija o CDA-ovima.

Nakon toga je u medijima je došlo do pauze u svezi sa rasvjetljavanju započete istrage, koja traje 2 godine i 3 mjeseca. Da to nije malo predugo? Uostalom – a da li je istraga uopće provedena?

Možda je financijski svijet koji radi iza spuštene zavjese donio odluku da se taj posao malo prikoči? A u međuvremenu se promijenilo nešto u podjeli snaga i nekome je zatrebalo da se ponovno aktivira bomba s usporenim djelovanjem, čiji je naziv CDS?
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(vestinet,youtube/uredio:nsp)

To je napravila ekipa Business Insidera koja je prostudirala tržište CDS-a (credit default swaps) za 59 zemalja i složila listu od 20 zemalja s najvećim šansama za bankrot, odnosno s najvećom cijenom osiguranja duga.

Nažalost po nas, Hrvatska se nalazi na nezavidnom desetom mjestu svjetske ljestvice, s CDS-om od 563,95 bodova. Valja pritom napomenuti kako smo, prema ljestvici BI-a, ugroženiji od Španjolske i Italije, iako ove zemlje grcaju u financijskim problemima. Jedina relativno utješna vijest je ta da je hrvatski trošak zaduživanja na godišnjoj razini smanjen za 1,9 posto.

Listu najugroženijih zemalja predvode Grčka i Argentina, a slijede ih Cipar, Ukrajina, Portugal i Venecuela. U lošijem položaju od Hrvatske još su Egipat, Irska i Mađarska, a u neznatno boljem Španjolska i Italija. Valja napomenuti kako je kao zaseban entitet BI izdvojio Dubai, koji je 15. na listi najugroženijih od bankrota.

‘Narod će puknuti, a to neće biti dobro’

“Iz ove duboke krize ne može se izaći bez bolnih rezova, ali ti bolni rezovi trebaju početi od glave. No glava očito ne da da se nju dira, pa neka narod misli koga će na idućim izborima dirati”, kaže don Grubišić

Nezavisni zastupnik don Ivan Grubišić progovara o svom iskustvu u Saboru, ali i objašnjava zašto inzistira na ukidanju političkih privilegija, a zalaže se za neposrednu demokraciju.

Zbog svog političkog angažmana jako se zamjerio i Crkvi, a ona mu posebno ne oprašta kritike na račun svoje rastrošnosti i pozivanja na reviziju ugovora s Vatikanom. Ako se kolektivni ugovori s radnicima raskidaju zbog odredbe u kojoj stoji da se mogu raskinuti ako se promijene gospodarske prilike, zašto onda ne mijenjamo i ugovore s Vatikanom u kojima ima ista takva odredba, pita Grubišić, i odmah nudi odgovor – i aktualna vlast se boji, što Crkve, što interesa moćnika.

[highlight color="yellow"] Ističe kako je Sabor izgubio autonomnost te nema svoj program rada, a zastupnici se ponašaju kao poslušnici svojih stranaka, a ne zastupnici naroda. [/highlight]

“Vlast mora služiti, a ne upravljati i dirigirati. U pola godine u Saboru još nismo raspravljali ni o jednom zakonu koji se tiče rada, zapošljavanja, pravne države, demokratske procedure i veliki je problem što se Sabor kao najviše predstavničko tijelo ne izjašnjava o stvarima kojih su pune novine. To pokazuje da opet pobjeđuje stranačka stega. Nemam ništa protiv parlamentarizma, ali on mora raditi u interesu naroda, a ne stranačkih vođa”, smatra don Grubišić.

“Hoću parlament u kojem će se čuti glas naroda, a ne stranaka. Zato trebamo uvesti neposrednu demokraciju, izborno zakonodavstvo i izborne jedinice tako da odgovaraju stvarnosti, a ne da Solin bude s Gračacem jer to nema veze s mozgom, no očito te igre odgovaraju i jednima i drugima. Moramo uvesti i institut opoziva za zastupnika koji ne ispunjava ono što je obećavao prije izbora, jer to znači da ne izvršava volju naroda”, kaže te dodaje kako je protiv političkih privilegija pa tako sebi ostavlja 30 posto zastupničke plaće a ostalo daje socijalnim slučajevima i udruzi za djecu oboljelu od malignih bolesti. Kaže, dao bi sve drugima, ali Crkva mu još uvijek ne isplaćuje mirovinu.

Kritizira premijera Milanovića i ministre da su socijalno neosjetljivi i nesolidarni s građanima koji sve teže žive jer ne žele dirati u svoje plaće.

“Iz ove duboke krize ne može se izaći bez bolnih rezova, ali ti bolni rezovi trebaju početi od glave. No glava očito ne da da se nju dira, pa neka narod misli koga će na idućim izborima dirati”, kaže don Grubišić.

Ocjenjuje kako ljudi ne izlaze na ulice jer su naručili da od lošeg uvijek može biti gore, ali smatra kako bi ih trebalo probuditi.

“Ili čekati nove izbore, ili izaći na ulicu i tražiti da se donese novo izborno zakonodavstvo, objavi popis birača i branitelja i da se ukinu svi privilegiji i Hrvatska će za pet godina biti uspješna zemlja”, kaže don Grubišić i dodaje kako će on svoje pravo na građanski neposluh iskorisititi bude li trebalo.

Ističe kako Hrvatska funkcionira po volji interesnih skupina, a ne kao pravna, socijalna i etička država.

“Ne znam zašto nitko ne reagira, nego samo šute i čekaju što će biti. Ne igraju na kartu naroda, nego ga samo varaju, a ja mislim da će narod jednom puknuti, i to uskoro, a to neće biti dobro. Zalažem se za nacionalni konsenzus oko strategije razvoja i djelovanja Hrvatske. Izvanredno stanje u kojem jesmo ne može zaustaviti život, on se nastavlja, ali to mora biti po novim pravilima. I nitko ne može uživati privilegije jer je izvanredno stanje. Trebaju nam korjenite promjene koje će narod prihvatiti”, dodaje.

Nastavlja se serija samoubojstava u Grčkoj: “Treba nam političar s mudima poput Margaret Thatcher”

Grčka tragedija se nastavlja. Samoubojstva ljudi zatočenih u vrtlogu duga postali su grčka svakodnevnica, a najnoviji takav slučaj odnosi se na 61-godišnjeg Alexandrosa, koji se objesio na drvetu u javnom parku u Ateni.

Beživotno tijelo umirovljenika pronašao je čuvar parka, a u njegovom džepu nalazila se oproštajna poruka, javlja Athens News.  Alexandros je u njoj napisao kako je bio čovjek od malo poroka te je radio po cijele dane. Sebe je optužio za samo jedan “grozan zločin”: postao je profesionalac s 40 godina i ušao u vrtlog duga. Sam sebe je nazvao “idiotom koji je morao platiti”, izrazivši nadu da se njegovi unuci neće roditi u Grčkoj.

Grčka će biti izbrisana

“Grčka će biti izbrisana s karti. Osim, naravno, ako se ne pojavi političar s mudima poput Margaret Thatcher koji će nas i državu dovesti u red”, poručio je u oproštajnom pismu.

Alexandros je nekad bio električar te je imao malu firmu, ali ju je mora zatvoriti zbog krize. Onda je pokušao raditi kao građevinac, pa na brodu, ali bez puno uspjeha. Njegovi susjedi kažu kako su ga u utorak vidjeli kako u svom radnom kombinezonu sjedi sam na klupi u parku. Očito nitko nije znao za njegov očaj koji ga je otjerao preko ruba.

Samoubojstva u Grčkoj postala normalna stvar

Nažalost, gotov da i nema dana kada se u grčkim novinama ne pojavi slična priča. Prekjučer je jedan 42-godišnjak skočio s petog kata bolnice, par dana nakon što je izgubio posao. Prošlog tjedna su 60-godišnji glazbenik i njegova 91-godišnja majka zajedno skočili u smrt s vrha zgrade jer si više nisu mogli priuštiti lijekove i hranu.

Primjera je mnogo, a o njima se računa počelo voditi nakon što je prošlog mjeseca jedan 77-godišnjak sebi pucao u glavu ispred zgrade parlamenta, optuživši vlast za patnje kroz koje prolaze građani.

Grci iz banaka povlače milijardu eura dnevno i gomilaju zalihe hrane u kućama

Grcu, suočeni s velikom neizvjesnošću koje donose ovotjedni izbori, rapidno povlače svoje novce iz banaka i slažu zalihe hrane u svojim ostavama, piše Reuters.

Mnogi građani strahuju kako bi, u slučaju da na izborima pobijedi Syriza, Grčka mogla napustiti eurozonu, što bi značilo povratak na drahmu i priličan kaos u državi, u kojoj je stanje ionako kaotično. Doduše, čelnik Syrize je jasno kazao kako nema namjeru Grčku izvlačiti iz eurozone, već samo poništiti zadnji bailout, ali strah kod građana i dalje postoji.

Tamošnji bankari javljaju kako iz većih banaka dnevno odlazi oko 800 milijuna eura. Manje banke dnevno gube i po  30 milijuna eura.  I dok banke muku muče s građanima koji podižu svoju štednju, trgovci trljaju ruke. Navodno je došlo do nevjerojatnog porasta prodaje osnovnih prehrambenih namirnica poput tjestenine, kao i konzervirane hrane. Grci se očito plaše da bi moglo doći do enormnog porasta cijena hrane usred nedostatka gotovine.

“Ljudi su uplašeni mogućnošću povratka na drahmu pa neki misle da bi bilo pametno napuniti ormare s hranom. To je pretjerano, ne treba paničariti. Gomilanje hrane ne znači da ćemo izbjeći posljedice krize”, kazao je Vassilis Korkidis iz udruženja trgovaca ESEE.

[notification type="alert"] Grčki bankari javljaju kako iz većih banaka dnevno odlazi oko 800 milijuna eura [/notification]

EU i MMF su upozorili na činjenicu da Grčka ima dovoljno gotovine samo za još nekoliko tjedana. U slučaju da pobijedi Syriza, isplate Grčkoj bi mogle prestati. Zasad je teško reći tko je favorit izbora, jer su Syriza i Nova demokracija, koja se zalaže za poštivanje dogovorenih bailout mjera, potpuno izjednačene prema anketama.

Italija – sljedeći euro pacijent?

Nakon Španjolske, pod sve većim pritiskom se nalazi i Italija. Austrijski ministar financija je uvjeren kako će uskoro i ova zemlja morati potražiti pomoć iz Bruxellesa. No, njemački stručnjaci mu ne daju za pravo.

Za takozvani “novi” novac, Italija mora plaćati sve veće kamate. U utorak (12.06.) vlada u Rimu morala je za državne obveznice platiti čak 6,66 posto kamata. Ulagači pokušavaju sve kako bi prodali svoje “talijanske papire” a trgovina s osiguranjima koja uskaču u trenutku kada više nije moguća otplata kredita, cvate kao nikad do sada. Obruč oko vlade Maria Montija sve se više steže.

Upravo je vlada premijera Rajoya u Madridu morala priznati kako više nije u stanju spasiti neke svoje banke bez pomoći iz Bruxellesa. Prema mišljenju austrijske ministrice financija Marie Fekter, uskoro ni vladi u Rimu neće preostati ništa drugo nego slično priznanje. Međutim, kako je na austrijskoj televiziji izjavila Fekter, “Italija bi prvo ipak trebala pokušati sve kako bi se vlastitim snagama izvukla iz dugova”.

Neka druga dimenzija

Drugim riječima, kriza eura očigledno se sve više širi. Ukoliko nakon Španjolske (četvtre zemlje u euro zoni po gospodarskoj jačini) sada i Italija prizna i zatraži pomoć, ova bi kriza vrlo brzo mogla doseći jednu sasvim novu dimenziju. Međutim, usporedba talijanskih i španjolskih problema, pokazuje ipak poveće razlike. “Italija nema problem sa svojim bankama, budući da se ovdje nije dogodio slom na tržištu nekretnina kao u Španjolskoj. Aktualni problemi Italije potječu iz smanjenja njezine gospodarske moći”, kaže Jürgen Pfister iz njemačke banke Bayer LB u razgovoru za Deutsche Welle.

Prema njegovom mišljenju rješenje talijanske krize se nalazi u pojačanim mjerama štednje, budući da se situacija na polju gospodarstva ove zemlje vjerojatno neće puno promijeniti niti slijedeće godine. Za razliku od Španjolske, Italija je međutim već učinila prve veće napore kako bi smanjila nova zaduženja. “Dok primjerice Italija može očekivati manjak u proračunu u iznosu od oko dva posto, Španjolska bi mogla, uz puno sreće, doseći manjak od 6,5 posto”, kaže Pfister. On dodaje kako postoje još mnogi drugi razlozi zbog kojih se može reći da bi Rim ipak prije bio u stanju rješiti svoje probleme nego Madrid. “Situacija na talijanskom tržištu je puno bolja a ne zaboravimo niti činjenicu da je talijanska struktura industrije bolje razvijena od one španjolske”, zaključuje njemački stručnjak.

Sjene političkih izbora

Trenutno možda najveći problem koji Juergen Pfister vidi u talijanskoj situaciji je činjenica da će se slijedeće godine u ovoj zemlji održati izbori. To znači da se sadašnja vlada tzv. tehnokrata na čelu s Mariom Montijem nalazi već sada u situaciji kada na nju pada sjena slijedećih izbora. “Svaka vlada pa tako i ova ‘tehnokratska’ mora se pobrinuti oko toga da bude ponovno izabrana”, kaže Pfister. Iako prema njegovom mišljenju ova vlada na čijem čelu se nalazi financijski stručnjak Mario Monti, do sada nije mogla ispuniti sva velika očekivanja, situacija u Italiji nije tako dramatična kako se čini.

Za razliku od Marie Fekter, austrijske ministrice financija, on ne smatra kako će vlada u Rimu zatražiti pomoć od Bruxellesa. On je uvjeren da će Talijani sami uspjeti rješiti svoje probleme. “Ali ukoliko se ipak dogodi suprotno, tada će euro zona postati bogatijom za još jedan veliki problem. Naime, razni paketi pomoći, bez obzira na svoju širinu i veličinu, neće biti dovoljni za spas zemlje poput Italije”, zaključuje Pfister.

Grci gladni, srednji sloj prodaje zlato, uskoro će i bogataši

Čovjek parkira svoj skuter pokraj pečenjarnice girosa i suvlakija, tradicionalnih grčkih jela. Vrijeme je ručka i čovjek izgleda kao da će ući u tu pečenjarnicu. Ali on ulazi na vrata pokraj, u jedan od lokala kakvih je u Ateni sve više, neki kažu i više od tisuću. Giros jest velika grčka tradicija, ali kriza je za Grčku postala jednako tipična, gotovo tradicionalna stvar. Skinuvši kacigu, čovjek sada skida i zlatni lančić oko vrata…

[notification type="alert"] “U posljednje vrijeme ljudi kupuju mnogo oružja za vlastitu zaštitu, zbog svega ovoga što se sada događa, žele imati oružje u kući”, izjavio je Spiros, trgovac oružjem. [/notification]

Za stolom sjedi žena koja važe lančić, gleda ga pod povećalom i testira nekom kemikalijom. Četiristo i tri eura, govori. Čovjek kimne glavom. Ona mu preda osam novčanica po 50 eura i sprema lančić u malu plastičnu vrećicu. Ali čovjek se ne miče. Žena diže pogled, čovjek promrmlja “tri eura?”, a ona sliježe ramenima. Nema sitno. Uto vlasnik lokala, crnokosi proćelavi tip koji sjedi na fotelji pokraj stola, otvara ladicu i pronalazi tri kovanice. Čovjek bez lančića pruža ruku i sprema ih u džep.

U središtu Atene, gdje smo svjedočili ovoj sceni, tri eura dostatno je tek za jednu kavu. Ali čovjeku koji je upravo prodao svoj zlatni lančić svaki je euro bitan. Ne otkriva nam ime jer mu je, očito, neugodno, ali kaže da mu je plaća prije sedam mjeseci srezana za 600 eura. Lančić koji je nosio 20-ak godina oko svoga vrata pomoći će mu da zakrpa još jedan mjesec. Otkupljivači zlata bujaju u zemlji koja je u čitavoj Europi postala sinonim za dužničku krizu. U toj krizi mnogi su Grci postali sirotinja. Nova sirotinja, tako ih nazivaju, preživljava među ostalim i prodajom staroga zlata.

U posljednja dva mjeseca, u predizborno vrijeme, najmanje 10 milijardi eura je povučeno iz grčkih banaka.

Grci gube strpljenje: osjećaju se nesigurno, frustrirano, sami ne znajući šta im donosi sutra.

U strahu od najgoreg, mnogi povlače ušteđevinu.

“Povukao sam dio novca jer ne vjerujem bankama”, kaže Dimitris iz Atine.

“Nemam šta ni podići”, kaže drugi Atinjanin.

[highlight color="yellow"] Situacija je ozbiljna, smatra Vassilis Korkidis, predsjednik Nacionalne konfederacije grčke trgovine, i dodaje kako prijeti urušavanje bankarskog sistema. [/highlight]

“U posljednja dva mjeseca, zapravo u ovo predizborno vrijeme, najmanje 10 milijardi eura je povučeno iz grčkih banaka“, rekao je on.

Nesigurna situacija

I gdje drže te eure?

“Individulaci vjerovatno stavljaju u zidove, zakopavaju pod zemlju ili pod madrac i spavaju s time, a tvrtke prebacuju u susjedne zemlje”, kaže Korkidis.

Mnogi Grci stvaraju zalihe hrane, pune rezervoare svojih automobila u strahu da u ponedjeljak više neće biti u prilici učiniti isto.

“Još nisam, ali namjeravam danas. Vidite kakva je nesigurna situacija”, kaže Danijela.

Strahuje se i za vlastitu sigurnost.

Stopa kriminaliteta posljednjih mjeseci je porasla, baš kao i prodaja oružja.

Grci se boje mogućeg haosa, što trgovine oružjem prepoznaju kao svoju priliku, nudeći kupovinu na osam rata, bez pologa.

Sačmarica na cijeni

“U posljednje vrijeme ljudi kupuju mnogo oružja za vlastitu zaštitu, zbog svega ovoga što se sada događa, žele imati oružje u kući”, izjavio je Spiros, trgovac oružjem.

Tokom kratke posjete reporterke Al Jazeere Mirjane Hrge, dvojica kupaca prošla su kroz dućan.

Svi se interesiraju za oružje kojim se jednostavno barata.

“Ovo je najprodavanija puška, sačmarica. Upravo nju većina Grka želi imati kod kuće. Cijena je između 300 i 700 eura”, kaže Spiros.

Kupac je na kraju kupio upravo tu pušku i platio je kešom.

Nije želio otkriti za što mu treba, no očigledno nije znao ni kako se njome koristiti.
Jedan od najpopularnijih modela “Merkel” u ovoj borbi za egzistenciju gubi utrku sa sačmaricom.

 
 
izvor:  nacional.hr, dw.de,index.hr, balkans.aljazeera.ne
 
Povezani članci:
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 4.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 3.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 2.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI !
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9396"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]