Prehrambena industrija zapošljava više od milijardu ljudi, odnosno trećinu svjetske radne snage. U igri su tisuće igrača, ipak njih deset određuje pravila.

U izvješću iz 2013. godine pod nazivom “Iza brendova”, organizacija Oxfam govori o deset najutjecajnijih svjetskih korporacija, koje se bave proizvodnjom i prometom hrane i pića, i njihovom utjecaju na naše prehrambene navike, na ono što svakog dana stiže u naše tanjure , ali i o utjecaju na okoliš i odnosu prema radnicima.

Svih deset tvrtki imaju godišnje prihode koji se broje u desecima milijardi dolara, njih pet ima bar 50 milijardi u aktivi, a četiri je prošle godine imali profit veći od šest milijardi dolara.

Njih deset zapošljava više od milijun i pol ljudi, a još nekoliko milijuna radi za njih po ugovoru. Naravno, troše mnogo novca za marketing, a njih devet je među najvećih 100 oglašivača na svijetu.

Evo tko kontrolira svjetsku hranu:

Nestle

• Prihodi: 103,5 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 3 milijarde
• Profit: 11,2 milijarde
• Zaposlenih: 333.000
• Apsolutni gigant prehrambene industrije. Obrće najviše novca, zapošljava najviše ljudi, a među 8.000 brandova pod kapom tvrtke nalaze se Buitoni, Nestle i Delta sladoledi, vode Perrier i San Pelegrino … Oxfam navodi da je Nestle tvrtka s najvišim ocjenama u kategorijama transparentnosti, odnosa prema izvorima i klimatskim promjenama.

Unilever grupa

• Prihodi: 68,5 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 7,4 milijardi
• Profit: 6,7 milijardi
• Zaposlenih: 174.381
• Britansko-nizozemska grupa osim hrane i pića proizvodi i kozmetiku i kućnu kemiju. Ipak, hrana donosi polovicu prihoda ove tvrtke. Poznati brendovi su Lipton čajevi, Helmans majoneza, Knorr i američki favoriti Ben and Jerry sladoledi. Oxfam svrstava Unilver pri samom vrhu po pitanju odnosa prema radnicima i zaštiti čovjekove okoline.

PepsiCo Inc

• Prihodi: 66,4 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 2,5 milijarde
• Profit: 6,7 milijardi
• Zaposlenih: 274.000
• Iako poznata prije svega po napicima Pepsi, Mauntain Dew i Getorade, PepsiCo je vlasnik poznatih brendova Doritos i Kveker. Tvrtka se uvijek nalazi pri vrhu svih listi najjačih brendova, a u posljednje vrijeme sve više vodi računa o lansiranju zdravijih proizvoda.

Mondelez

• Prihodi: 35,5 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,9 milijardi
• Profit: 3,9 milijardi
• Zaposlenih: 107.000
• Iza ovog imena se praktično krije za mnoge poznatiji Kraft. Mondelez je nastao 2012. godine, kada je uprava Krafta odlučila da se podijeli na dvije tvrtke, a pod kapom Mondeleza su brendovi kao što su Cadbury, Oreo, Barney, Milka, Philadelphia, Toblerone … Iako se svrstava među najveće igrače, Oxfam je dodijelio niže ocjene za transparentnost i za politiku prema klimatskim promjenama.

Mars

• Prihodi: 33 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 2,2 milijardi
• Profit: nije objavljeno
• Zaposlenih: 60.000
• Mars je jedina privatna tvrtka od ovih deset iu obiteljskom je vlasništvu nekada najbogatije američke obitelji Mars. Osim poznatih “slatkih” brendova Mars, Snickers, M & M, Milky Way njihov je i riža Uncle Bens. Oxfam nije dodijelio visoke ocjene za odnos prema vodi i zemlji.

Kellogg

• Prihodi: 14,8 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,1 milijarda
• Profit: 1,8 milijardi
• Zaposlenih: 30.277
• Najmanja tvrtka po veličini prihoda, ali ne i po broju velikih brendova. Tu su brojne žitarice i čuveni Pringles, Kibler, Gardenburger, Pop tarts … Pri dnu liste “zelenih” među deset najvećih, ali je dobila dobre ocjene za napore smanjiti štetne emisije plinova prilikom proizvodnje i transporta robe.

General Mills

• Prihodi: 17,9 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,1 milijarda
• Profit: 1,8 milijardi
• Zaposlenih 43.000
• Kod nas malo poznata tvrtka, jedna je od najvećih u svijetu. General Mills je lider u trgovini brašnom u SAD, a vodi i vrlo poznate američke brandove kao što su Betty Crocker (deserti), Green Giant (zamrznuto povrće i voće) i Pilsberi (tijesto), ali i čuveni Cheerios. Oxfam ističe da je tvrtke nekada imala niske ocjene za odnos prema okolišu, ali da u posljednje vrijeme mijenja politiku prema proizvodnji i transportu robe kako bi se smanjile štetne emisije plinova.

Coca-Cola

• Prihodi: 46,9 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 3 milijarde
• Profit: 8,6 milijardi
• Zaposlenih 130.600
• Brend broj 1 u svijetu, uz 28,2 milijarde prodanih sanduka pića. O kompaniji ne treba trošiti previše riječi, a Oxfam je svrstava pri vrhu i za odnos prema okolišu, ali i za odnos prema pravima radnika.

Danone

• Prihodi: 29,3 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,2 milijarde
• Profit: 2 milijarde
• Zaposlenih 104.643
• Čuvena francuska tvrtka odavno je raširila svoju mrežu na cijeli svijet, a dosad joj je najveće tržište bila Rusija. Najveći dio prihoda ubire uz titulu najvećeg svjetskog proizvođača mliječnih proizvoda, ali su tu i bebi hrana, kao i flaširana voda Evian. Oxfam je u društvo top 10 dodijelio visoke ocjene za transparentnost i odnos prema izvorištima vode, ali niže za odnos prema obradivom zemljištu, kao i za politiku prema radnicima u poljoprivredi.

Associated British Foods

• Prihodi: 21,1 milijarda
• Troškovi oglašavanja:?
• Profit: 837 milijuna
• Zaposlenih 112,652
• Najpoznatiji brend kod nas je Twinnings čaj, ali ABF diljem svijeta plasira svoj šećer i začine i opskrbljuje brojne proizvođače sirovinama. Također u Britaniji je poznati brand Sanblest (kruh i peciva), a diljem svijeta znaju za Ovaltine i ulja Mazola … Tvrtka se proširila na globalnom tržištu zahvaljujući brojnim akvizicijama. To znači i da svoje standarde mora iznova primjenjuje, pa Oxfam navodi zamerke za odnos prema korištenju vode.

Vodeće prehrambene kompanije zagađuju planetu, pa dižu cijenu hrane

Deset najvećih svjetskih proizvođača hrane i pića zajedno na 25. mjestu su liste najvećih globalnih zagađivača, upozoravaju iz Oxfama i navode da te firme, uključujući Coca Colu, Nestle, Mars, emitiraju više štetnih plinova od mnogih zemalja.

Oxfam ističe da neke od firmi “obećavaju” u borbi protiv klimatskih promjena koje su posljedica zagađenja dok druge tek treba znatno unaprijediti performanse. Zbog klimatskih promjena u vidu poplava, suše i oluje na gubitku su i same firme, a posljedica poremećaja klime je i skok cijena hrane .

Takozvanih 10 velikih – Associated British Foods , Coca – Cola, Danon, General Mills, Kellogg, Mars, Nestle, PepsiCo, Unilever, Mondelez International, zajedno emitiraju 263,7 miliona tona plinova koji izazivaju efekte staklenika.

Te firme emitiraju više štetnih plinova u atmosferu od Finske, Švedske, Danske i Norveške zajedno, pokazao je novi Oxfamov izvještaj “Stojeći po strani”.

U izvještaju se upozorava da deset najvećih firmi mora učiniti više kako bi popravile svoje ekološke “otiske” ali i naglašava da su neke na tom planu već ostvarile značajan napredak.

Najviše povjerenja ulijevaju politike borbe s klimatskim promjenama Unilevera, Coca Cole i Nestlea, a najgore performanse imaju Kelog i General Mills.

“Najvećih deset firmi dnevno prihoduju više od milijardu dolara ali ne koriste svoju moć odgovorno i svi mi ćemo trpiti posljedice. Kelog i General Mills posebno ne daju svoj ​​doprinos. Te firme trebalo bi da predvode u borbi protiv klimatskih promjena koje za posljedicu imaju glad u svijetu”, istakla je Oksfamova dužnosnica za Europsku uniju Natalija Alonso.

Oluje, poplave, suše i promjene vremenskih obrazaca prouzročene klimatskim promjenama nepovoljno djeluju na cijene hrane jer umanjuju prinose poljoprivrednih kultura.

Prema podacima Europske komisije, na sektor hrane i pića odlazi 23% ukupne globalne potrošnje resursa, a zaslužan je za 18% posto emisije plinova koji izazivaju efekte staklenika.

Istovremeno 1,3 milijarde tona hrane, ili jedna trećina ukupne proizvodnje u svijetu, nikada ne završi na tanjuru. Bačena hrana smatra se trećim po veličini emiterom štetnih plinova, poslije SAD i Kine, sudeći prema procjenama Organizacije UN za hranu i poljoprivredu.

Europska komisija u junu 2014. treba objaviti niz mjera s ciljem da se stane na put bacanju hrane i povećati učinkovitost korištenja resursa.
 
(vestinet.rs, mag. spec. preh. teh. Alfred Bošković / uredio: nsp)

U Hrvatskoj i na Balkanu 99% stanovništva ne zna, u suštini, što znači pojam “GMO”, i što takva hrana koju unosimo u sebe uzrokuje

Također, narod u Hrvatskoj, kao i većina ljudi u svijetu ne zna kakvu hranu kupuje u prehrambenim trgovinama, a trebali bi znati.

Ne znaju da većinu proizvoda u trgovinama kupuju sa GMO sastojcima, koje izazivaju postupnu genetsku mutaciju stanica u organizmu stvarajući tumore i ostale bolesti i izrasline.

Pogrešna prehrana je uzročnik svih bolesti broj jedan, a kasnije tek slijedi stres, genetske predispozicije, cigarete i alkohol, kao tihe ubojice.

Roditelji hrane svoju djecu prehrambenim i suhomesnatim proizvodima, misleći da im čine dobro, a ustvari ih pune aditivima, otrovima i GMO sastojcima, koji su smrt.

Organizacija “Greenpeace” je nedavno objavila popis tvrtki i proizvoda koji u sebi sadrže razne vrste otrova i GM sastojaka, ali takve informacije ljudi ne primjećuju.

U pitanju su aditivi s kemijskom oznakom E., Koji u kombinaciji s drugim otrovima, između ostalog, hrani daju dugotrajnost, kao i GM kukuruz, u vidu kukuruznog brašna i sirupa (HFCS) koji služi kao sladilo i GM soja, koja je sastavni dio proizvoda ili u njega ulazi kao emulgator u vidu soja lecitina, ne računajući tu i Aspartam koji ulazi u mnoge proizvode kao zaslađivač, a izuzetno je opasna i otrovna umjetna, kemijska tvorevina.

Tako da, kupujući, Snickers, Mars, Twix, Milky Way, Bounty čokoladice, Cadbury čokolade i kakao, Ferrero Nutelu, Kinder jaje, Kinder Bueno, Nestle juhe, čokolade i Nestle Nesquik, gaizrano pića Coca-Cola, Sprite, Fantu, Pepsi, 7-up, Knorr umak, juhe, i kocke za juhu, Kraft proizvode (Milka čokolade, čips, Jacobs kave, dječje napitke), Heinz Foods (kečap, sokovi, začini, majoneza), Helman ‘s (začini, majoneza, sokovi), McDonalds mreža restorana brze hrane i njihovi obroci, Hipp (dječja hrana), Danone (jogurt, kefir i sir), vi lagano, netko svjesno, a neko nesvjesno, ubijate sebe i svoju djecu.

Genetski modificirani organizmi su organizmi biljaka i životinja čiji je DNK-a osposobljen da se putem genetskog inžinjeringa spaja sa DNK organizama različitih vrsta, gdje će se čak stanice biljaka i životinja križati i miješati, s dodatkom i ugradnjom gena za proizvodnju toksina iz bakterije Bacillus thuringiensis (Bt) u genom biljke. Taj je toksin koji se upotrebljava kao konvencionalni insekticid u poljoprivredi.

Tako je stvoren GM kukuruz, soja i pamuk, koji su dizajnirani da u svakoj svojoj stanici proizvedu pesticid, u slučaju da kada ih neki insekt napadne, u istom trenutku bude otrovan i uništen.

Prelaskom na GMO prehranu stoke, smrtnost se udvostručava. Zabilježeno je da je na tisuće ovaca, krava i pilića umrlo u roku od trideset dana od dana prelaska na GMO. Obdukcije su pokazale ozbiljne upale i crne mrlje u crijevima i jetri.

Štakori hranjeni GM rajčicom razvijaju krvarenje želuca i umiru nakon dva tjedna, a njihove majke hranjene GM sojom rađaju mrtve potomke.

Na tisuće svinja, krava, bikova i štakora su ostali sterilni nakon konzumiranja GM kukuruza.

Ako jedemo GMO hranu, naš se DNK počinje trajno mijenjati, kao i kod životinja.

GMO gen se transformira u naše gene i počinje proizvoditi pesticide i nakon što prestanemo jesti GMO hranu.

GMO se na svjetskom tržištu nalazi u najmanje 80 % posto prerađene hrane.

Ako se nastavimo hraniti kupujući po prehrambenim trgovinama, samo ćemo povećati broj spontanih pobačaja, neplodnosti, gastrointestinalnih poremećaja, alergija i tumora.

Od uvođenja GMO-a na svjetsku scenu u posljednjih desetak godina, broj onih koji imaju tri ili više kroničnih bolesti se udvostručio, a broj spermija kod muškaraca je opao za 50% u odnosu na istraživanja 70-tih godina.

Što se još treba dogoditi, da bi počeli mijenjati svoju svijest, način ponašanja i prehranu ….?
 

 
(vestinet.rs/uredio: nsp)