<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Novi Svjetski Poredak &#187; bakar</title>
	<atom:link href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/tag/bakar/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com</link>
	<description>Novi Svjetski Poredak</description>
	<lastBuildDate>Mon, 07 Oct 2019 18:48:03 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.2.1</generator>
		<item>
		<title>ISTRAŽIVANJE: Recikliranje zlata, bakra i ostalih metala iz elektroničkog otpada je sada jeftinije od njihovog rudarenja</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2018/04/25/istrazivanje-recikliranje-zlata-bakra/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2018/04/25/istrazivanje-recikliranje-zlata-bakra/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 25 Apr 2018 14:21:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[TEHNOLOGIJA I ZNANOST]]></category>
		<category><![CDATA[bakar]]></category>
		<category><![CDATA[e-otpad]]></category>
		<category><![CDATA[elektronički otpad]]></category>
		<category><![CDATA[elektronički uređaji]]></category>
		<category><![CDATA[metali]]></category>
		<category><![CDATA[mobitel]]></category>
		<category><![CDATA[plemeniti metali]]></category>
		<category><![CDATA[računalo]]></category>
		<category><![CDATA[rudarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[zlato]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=49388</guid>
		<description><![CDATA[Problem elektroničkog otpada (e-otpada) postao je tako velik u mnogim dijelovima svijeta da su znanstvenici stalno u potrazi za boljim načinima njihovog odlaganja
E-otpad, koji uključuje stvari poput starih i odbačenih mobilnih telefona, računala i televizora, trenutno se smatra jednim od najbrže rastućih kategorija otpada u cijelom svijetu.
Sada je tim istraživača došao do učinkovite metode zbrinjavanja e-otpada koja nije samo održiv, već i isplativ.
Skupina istraživača iz Kine &#8211; koji su imali financijsku potporu Nacionalne zaklade za prirodne znanosti Kine i Nacionalnog fonda za društvene znanosti Kine &#8211; otkrili su kako je daleko jeftinije ozimati elektronički otpad i reciklirati bakar, zlato, i druge metale iz njih, u usporedbi sa dobivanjem metala izravno iz rudnika.
Istraživači su podijelili svoja otkrića u studiji pod nazivom &#8220;Urbano rudarstvo e-otpada postaje ekonomičnije od radarstva&#8221;, što je nedavno objavljeno u časopisu Environmental Science &#38; Technology.
Oko 50 milijuna tona e-otpada će se odbacivati diljem svijeta 2018. godine. To se ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2018/04/zlatni-rudnik.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-49389" title="zlatni-rudnik" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2018/04/zlatni-rudnik.jpg" alt="zlatni-rudnik" width="590" height="388" /></a>Problem elektroničkog otpada (e-otpada) postao je tako velik u mnogim dijelovima svijeta da su znanstvenici stalno u potrazi za boljim načinima njihovog odlaganja</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">E-otpad, koji uključuje stvari poput starih i odbačenih mobilnih telefona, računala i televizora, trenutno se smatra jednim od najbrže rastućih kategorija otpada u cijelom svijetu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Sada je tim istraživača došao do učinkovite metode zbrinjavanja e-otpada koja nije samo održiv, već i isplativ.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Skupina istraživača iz Kine &#8211; koji su imali financijsku potporu Nacionalne zaklade za prirodne znanosti Kine i Nacionalnog fonda za društvene znanosti Kine &#8211; otkrili su kako je daleko jeftinije ozimati elektronički otpad i reciklirati bakar, zlato, i druge metale iz njih, u usporedbi sa dobivanjem metala izravno iz rudnika.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Istraživači su podijelili svoja otkrića u studiji pod nazivom &#8220;Urbano rudarstvo e-otpada postaje ekonomičnije od radarstva&#8221;, što je nedavno objavljeno u časopisu Environmental Science &amp; Technology.</span></p>
<p><strong><span style="color: #000000;">Oko 50 milijuna tona e-otpada će se odbacivati diljem svijeta 2018. godine. To se temelji na podacima iz izvješća Ujedinjenih naroda o globalnom elektroničkom otpadu, koji je objavljen u 2017. godini.</span></strong></p>
<p><span style="color: #000000;">Tipično, elektronički otpad sadrži određene količine metala. Na primjer, katodne cijevi konvencionalnih televizora navodi da sadrže gotovo pola kilograma bakra i više od pola kilograma aluminija.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U njemu se nalazi i zlato, vjerovali ili ne, ali u vrlo malim količinama. Samo oko 0.5 grama.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zbog tih razloga i više, istraživači su se okupili kako bi prikupili podatke od ukupno osam tvrtki za recikliranje u Kini kako bi se izračunali stvarne troškove koji nastaju u pokušaju izdvojanja vrijednig metala iz e-otpada.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kod urbanih rudnika, istraživači su utvrdili da su troškovi uključivali određene troškove za stvari poput skupljanja otpada, energije, rada, materijala i prijevoza.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Uključeni su i kapitalni troškovi za opremu i zgrade u vlasništvu tvrtke za recikliranje, iako nisu uključeni, osim ako se posebno ne napomene. Osim toga, troškovi se obično nadoknađuju kroz državne subvencije, kao i kroz prihod od prodaje bilo recikliranih materijala.</span></p>
<p><strong><span style="color: #000000;">Ono što su istraživači pronašli bilo je da je potrebno čak 13 puta više novca za dobivanje metala iz rudarenja nego iz urbanog rudarstva (recikliranja elektroničkog otpada).</span></strong></p>
<p><span style="color: #000000;">Dakle, čini se da urbano rudarstvo može biti ekološki prihvatljivo, ali isto tako može biti i ekonomski održivo.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prema izvješću Global E-Waste Monitora, gotovo 50 milijuna metričkih tona e-otpada bi moglo biti proizvedeno samo 2018. godine. To je povećanje od gotovo 20 posto od prije dvije godine, a iznos bi mogao postati još veći u nadolazećim godinama.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Imajući to na umu, bilo bi dobro započeti gradsko rudarstvo kako bi se vratili vrijedni resursi od materijala koji se inače smatraju nevažnim i krenuti na brižnije zbrinjavanje otpada.</span><br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> <em>NoviSvjetskiPoredak.com<em></em></em></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2018/04/25/istrazivanje-recikliranje-zlata-bakra/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>STRAVA U HRVATSKOJ, A GRAĐANI ŠUTE: Hrvatska umjesto Albanije, Grčke i Italije. U Bakarskom zaljevu će se gradit prva američka NATO baza</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/12/08/strava-u-hrvatskoj-a-gradani-sute-hrvatska-umjesto-albanije-grcke-i-italije-u-bakarskom-zaljevu-ce-se-gradit-prva-americka-nato-baza/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/12/08/strava-u-hrvatskoj-a-gradani-sute-hrvatska-umjesto-albanije-grcke-i-italije-u-bakarskom-zaljevu-ce-se-gradit-prva-americka-nato-baza/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 08 Dec 2016 11:24:28 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[SVIJET U RATU]]></category>
		<category><![CDATA[bakar]]></category>
		<category><![CDATA[BAZA]]></category>
		<category><![CDATA[gradnja]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[NATO]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=39650</guid>
		<description><![CDATA[U konkurenciji su bili i talijanski Martinsicuro, grčki Mesolongi te albanska Vlora, no odluka je pala na – Bakar, zbog dubine mora koja omogućava pristajanje i velikih brodova, ali i konfiguracije terena
Bakarski zaljev dobiva NATO-vu bazu! S obzirom da je zbog brojnih terorističkih napada NATO odlučio pojačati svoju prisutnost u Europi, nakon detaljne analize niza potencijalnih odredišta – u konkurenciji su bili još i talijanski Martinsicuro, grčki Mesolongi te albanska luka Vlora, odluka je pala na – Bakar!
Nova doktrina traži i nove baze, a kako smo imali odlična iskustva s remontom naših ratnih brodova u »Viktoru Lencu«, skrenuta nam je pažnja na Bakarski zaljev. 
&#8220;Oduševila nas je njegova konfiguracija, posebno dubina mora koja omogućava pristajanje i velikih brodova, ali i iznimna razina štićenja objekta zahvaljujući konfiguraciji terena&#8221; – istaknuo nam je u telefonskom razgovoru zapovjednik bojnog broda Thomson Clarrik.
Vijest je obradovala i vodstvo grada Bakra. Kako neslužbeno doznajemo, ova gradska ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2016/12/nato-baza.jpg"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter size-full wp-image-39651" title="nato-baza" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2016/12/nato-baza.jpg" alt="nato-baza" width="590" height="430" /></span></a>U konkurenciji su bili i talijanski Martinsicuro, grčki Mesolongi te albanska Vlora, no odluka je pala na – Bakar, zbog dubine mora koja omogućava pristajanje i velikih brodova, ali i konfiguracije terena</span></h3>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Bakarski zaljev dobiva NATO-vu bazu!</strong> S obzirom da je zbog brojnih terorističkih napada NATO odlučio pojačati svoju prisutnost u Europi, nakon detaljne analize niza potencijalnih odredišta – u konkurenciji su bili još i talijanski Martinsicuro, grčki Mesolongi te albanska luka Vlora, odluka je pala na – Bakar!</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Nova doktrina traži i nove baze, a kako smo imali odlična iskustva s remontom naših ratnih brodova u »Viktoru Lencu«, skrenuta nam je pažnja na Bakarski zaljev. </span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>&#8220;Oduševila nas je njegova konfiguracija, posebno dubina mora koja omogućava pristajanje i velikih brodova, ali i iznimna razina štićenja objekta zahvaljujući konfiguraciji terena&#8221;</strong> – istaknuo nam je u telefonskom razgovoru zapovjednik bojnog broda Thomson Clarrik.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Vijest je obradovala i vodstvo grada Bakra. Kako neslužbeno doznajemo, ova gradska uprava, poznata kao izrazito sklona investicijama u infrastrukturu i općenito gospodarstvo, <strong>u dolasku NATO-a vidi optimalne mogućnosti razvoja ovog jadranskog bisera. (????)</strong> </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Neslužbeno doznajemo da će središte baze biti plato gdje se nekad nalazila koksara te kako će sporna podmorska cijev koja spaja dvije obale Bakarskog zaljeva konačno dobiti svoj puni smisao.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U njoj će se, u najboljoj mogućoj zaštiti od ma kakvih špijunskih radnji, razvijati sofisticiranu elektronsku tehnologiju za otkrivanje terorista.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Svakako, jasno je i to kako im je drago što se Bakar konačno vraća onom iz čega je uvelike nastao – širokoj lepezi djelatnosti vezanih uz more i pomorstvo. A upravo u toj činjenici svoju »računicu« pronalaze i neke od djelatnosti koje nisu direktno vezane uz pomorsku privredu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>U riječkim agencijama koje se bave prodajom nekretnina konačno smo ugledali smiješak na licima agenata: svega nekoliko sati po objavi odabira nove baze NATO-a</strong>, naglo su skočile cijene nekretnina, ne samo u Bakru, nego i u njegovoj okolici.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">A, ispod glasa, počele su i rasprave kako bi se <strong>Bakru mogao vratiti nekadašnji sjaj noćnog života</strong> koji je imala Rijeka.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Baš kao što su, a zašto da i to ne istaknemo, veliko zanimanje za »Buccari« pokazale i neke od »kuća« iz Italije i Austrije čiju djelatnost karakterizira »najstariji zanat« na svijetu. Koristi će dakako imati i Rijeka, a i susjedna rafinerija će konačno okrenuti list sigurnije budućnosti.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">No, da baš sve ne bude u duhu hvalospjeva, dodajmo da će prometnica iznad zaljeva – od križanja prema Bakru i Škrljevu do križanja prema Meji – uskoro biti trajno zatvorena za promet. Razlog – sigurnost koju nam je nahvalio Clarrik.</span><br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"><em>(izvor: <span style="color: #0000ff;"><a href="http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Hrvatska-umjesto-Albanije-Grcke-i-Italije-U-Bakarskom-zaljevu-gradit-ce-se-NATO-baza" rel="nofollow" target="_blank"><span style="color: #0000ff;">novilist.hr</span></a></span>)</em></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/12/08/strava-u-hrvatskoj-a-gradani-sute-hrvatska-umjesto-albanije-grcke-i-italije-u-bakarskom-zaljevu-ce-se-gradit-prva-americka-nato-baza/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>SOJA: Biljka prošlosti, a ne budućnosti</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/05/23/soja-biljka-proslosti-a-ne-buducnosti/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/05/23/soja-biljka-proslosti-a-ne-buducnosti/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 23 May 2016 08:26:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[bakar]]></category>
		<category><![CDATA[biljka]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[cink]]></category>
		<category><![CDATA[fitinska kiselina]]></category>
		<category><![CDATA[kalcija]]></category>
		<category><![CDATA[magnazij]]></category>
		<category><![CDATA[prehrana]]></category>
		<category><![CDATA[soja]]></category>
		<category><![CDATA[vegetarijanci]]></category>
		<category><![CDATA[željezo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=33779</guid>
		<description><![CDATA[Nedavne objave u medijima povećale su brigu o mogućem utjecaju sojinih proizvoda na zdravlje, uključujući problem sa štitnjačom, nedostatak minerala, Alzheimerovu bolest i utjecaj na žene i djecu, kao i na žene koje tijekom trudnoće konzumiraju soju, te moguć negativan utjecaj na fetus
Nakon što je šibenska nutricionistica Anita Šupe ustvrdila da soja, koja se promovira kao iznimno zdrava biljka, nije za jelo, te navela nekoliko činjenica o tome što s tom grahoricom ne valja, javile su nam se brojne udruge, te vegetarijanci koji su se osjetili prozvanima
Prije nego što vidimo što kažu Prijatelji životinja i vegetarijanci, prisjetimo se što je istaknula Anita Šupe.
Visok sadržaj fitinske kiseline smanjuje apsorpciju i iskorištavanje kalcija, magnezija, bakra, željeza i cinka. Fitinska kiselina u soji ne može se neutralizirati klasičnim metodama kao što su natapanje, klijanje i dugo kuhanje, pa redovnom konzumacijom soje riskiramo teški nedostatak minerala u organizmu, što dovodi do razvoja bolesti. 
Prehrana ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #888888;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2016/05/soja.jpg"><span style="color: #888888;"><img class="aligncenter size-full wp-image-33780" title="soja" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2016/05/soja.jpg" alt="soja" width="590" height="354" /></span></a><span style="color: #000000;"><strong>Nedavne objave u medijima povećale su brigu o mogućem utjecaju sojinih proizvoda na zdravlje, uključujući problem sa štitnjačom, nedostatak minerala, Alzheimerovu bolest i utjecaj na žene i djecu, kao i na žene koje tijekom trudnoće konzumiraju soju, te moguć negativan utjecaj na fetus</strong></span></span></h3>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><strong></strong>Nakon što je šibenska nutricionistica Anita Šupe ustvrdila da soja, koja se promovira kao iznimno zdrava biljka, nije za jelo, te navela nekoliko činjenica o tome što s tom grahoricom ne valja, javile su nam se brojne udruge, te vegetarijanci koji su se osjetili prozvanima</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prije nego što vidimo što kažu Prijatelji životinja i vegetarijanci, prisjetimo se što je istaknula Anita Šupe.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Visok sadržaj fitinske kiseline smanjuje apsorpciju i iskorištavanje kalcija, magnezija, bakra, željeza i cinka. Fitinska kiselina u soji ne može se neutralizirati klasičnim metodama kao što su natapanje, klijanje i dugo kuhanje, pa redovnom konzumacijom soje riskiramo teški nedostatak minerala u organizmu, što dovodi do razvoja bolesti. </span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Prehrana s visokim sadržajem fitinske kiseline može otežavati normalan rast i razvoj djece i mladih</strong>. Soja sadrži inhibitore tripsina i protease, dakle spojeve koji ometaju rad enzima potrebnih za razgradnju i iskorištavanje proteina.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">To dovodi do <strong>problema s gušteračom, želucem i cijelim probavnim sistemom</strong>, te otežava normalan rast i razvoj. Soja sadrži gitrogene koji ometaju metabolizam joda i mogu uzrokovati hipotireozu i rak štitnjače. Neke studije povezuju uporabu dječje formule na bazi soje s autoimunom bolesti štitnjače kod djece. Soja sadrži fitoestrogene ili izoflavone koji nalikuju estrogenu i ometaju funkciju i rad endokrinih žlijezda, te mogu uzrokovati neplodnost i rak dojke. Soja sadrži različite vrste oligosaharida koje ljudski probavni trakt ne prepoznaje.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Oni ostaju neprobavljeni, te <strong>izazivaju vjetrove i nadutost, ali također provociraju imunološki sustav, dovodeći do stvaranja upalnog procesa i proizvodnje antitijela.</strong> Tako soja igra ulogu i u razvoju autoimunih bolesti. Soja sadrži hemaglutinine, tvari koje potiču koagulaciju i uzrokuju zgrušavanje crvenih krvnih zrnaca, što ometa pravilnu apsorpciju i distribuciju kisika u tkivima. Soja sadrži aluminij, koji je toksičan za nervni sistem i bubrege &#8211; istaknula je Šupe.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Jadranka Boban Pejić, poznata stručnjakinja za prehranu prema makrobiotičkim i veganskim načelima, oko soje je u pismu &#8216;Slobodnoj&#8217; napisala sljedeće.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U isto vrijeme kada se o fitoestrogenima piše izuzetno pozitivno (fitoestrogeni su biljne supstancije; vrsta fitoestrogena koja se naziva izoflavoni nalazi se u soji, leći i slanutku), sve češće nailazimo na izuzetno loše napise, uglavnom o soji.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Osim činjenice da je soja namirnica često izložena genetskom modificiranju, postoje tvrdnje kako <strong>soja ubrzava starenje mozga</strong>, uzrokuje poremećaje i oboljenja štitnjače te uzrokuje reproduktivne probleme. Nije čudno da su ljudi zbunjeni i prestrašeni, pogotovo oni koji konzumiraju sojine proizvode i daju ih svojoj djeci. U zadnje vrijeme mnogi su mi se obraćali, od medija do pojedinaca, s pitanjem treba li jesti soju ili ne te kakva su moja iskustva i razmišljanja &#8211; ističe Boban Pejić te nastavlja.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Postoji nemjerljivo malo dokaza da je soja loša za naše zdravlje i da ga može ugroziti. Još u rujnu 2000. British Nutrition Foundation objavila je sljedeće: </span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>&#8220;Nedavne objave u medijima povećale su brigu o mogućem utjecaju sojinih proizvoda na zdravlje, uključujući problem sa štitnjačom, nedostatak minerala, Alzheimerovu bolest i utjecaj na žene i djecu, kao i na žene koje tijekom trudnoće konzumiraju soju, te moguć negativan utjecaj na fetus. Za sve navedeno ne postoje dovoljno kvalitetne studije koje bi potvrdile ovakvo nešto. Do sada napravljena istraživanja uglavnom su uključivala životinje. Stoga iz svega navedenoga, upozorenja u vezi soje su špekulacije i nedokazane izjave&#8221;.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kad pogledate detaljnije istraživanja koja stoje iza upozoravajućih napisa i članaka, ne čudi što su proizvela tako negativne zaključke. U nekim od tih istraživanja (na osnovi kojih su pisani članci), životinje su bile hranjene velikim količinama sirovog sojinog brašna tijekom pet godina! </span></p>
<p><span style="color: #000000;">U jednoj takvoj studiji znanstvenici su promatrali utjecaj soje na gušteraču. Gušterača izlučuje trypsin koji omogućava tijelu da razlaže bjelančevine u tankom crijevu. Sirova <strong>soja sadrži inhibitore trypsina koji teoretski mogu zaustaviti gore opisani process i izazvati upalu gušterače</strong>, tzv. pankreatitis. Unatoč tome, od 26 majmuna na kojima je provođeno istraživanje samo je jedan pokazao umjerenu upalu gušterače!</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Logično pitanje koje si postavljamo jest: Zašto koristiti sirovo sojino brašno u testiranju na životinjama?! Tko uopće jede sirovo sojino brašno i sirovu soju?! Na Istoku, gdje se soja tradicionalno konzumira već tisućljećima, nije uopće poznato jedenje sirove soje i sojinog brašna, a ni na Zapadu ljudi ne jedu sirovu soju. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Tradicionalni, fermentirani proizvodi od soje, kao što su miso i umak od soje, ne sadrže inhibitore trypsina. U tofu, npr., ovi inhibitori &#8221;završe&#8221; u vodi od namakanja, koja se baca, pa ih uopće nema u tofuu. Sojino mlijeko koje se radi od cijeloga zrna soje također uključuje proces namakanja i bacanja vode od namakanja.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">No, svakako je važno napomenuti da je golema razlika između cjelovitog zrna soje i izoliranih komponenti soje. Većina istraživanja, pa na taj način i argumenata, fokusirana je na izolirane komponente soje. Drugim riječima, oni analiziraju dijelove biljke, a ne cjelovitu biljku. Soja koja je korištena u kliničkim istraživanjima je uobičajeno sojin izolat/bjelančevina iz soje dobivena industrijskim procesom.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Vlakno iz soje je u tom procesu odstranjeno pomoću lužnate otopine i zrna se stavljaju u aluminijski kotao s kiselom otopinom. Ovdje je naglasak na kojem dolazi do upozorenja vezano uz Alzheimerovu bolest i aluminij. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kada se soja ostavlja namakati u aluminijskom kotlu, ona <strong>apsorbira aluminij koji se povezuje s demencijom</strong> jer je pronađen u ostacima oštećenih stanica mozga kod ljudi s Alzheimerom. U proizvodnji organskih proizvoda od cjelovitog zrna soje ne koriste se aluminijske posude, već isključivo rostfrei/tj. nehrđajući čelik. Isto tako, sojin izolat potpuno se drukčije ponaša od cjelovitog sojinog zrna koje se koristi u organskoj proizvodnji mlijeka i drugih proizvoda. Nadalje, sojin izolat prolazi, tijekom industrijske prerade, cijeli niz drugih kemijskih tretmana koji dodaju nitrate u proizvod, a nitrati se povezuju s karcinomom.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Stoga, važno je zapamtiti da problem ne postoji s namirnicima koje su proizvedene od cjelovitog zrna soje, već s izoliranim bjelančevinama koje se koriste u konvencionalnim proizvodima (naći ćete ih nabrojene na deklaraciji <strong>u mnogim konvencionalnim proizvodima poput teksturiranih biljnih proizvoda, hidroliziranim biljnim proizvodima, kao poboljšivače okusa u juhama i preljevima, lecitin u majonezama, formulama za djecu na bazi soje, nekim slatkišima te sojinom mlijeku/konvencionalnom koje nije napravljeno od sojinog zrna).</strong> </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Oko 70% prerađene hrane danas sadrži dijelove soje, uključujući kruh, biskvite, pizzu i hranu za djecu. Opet naglašavam, golema većina ovih proizvoda sadrži oblik sojin izolat/procesiranu sojinu bjelančevinu i nije iz cijeloga zrna soje.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ovo gore nisu proizvodi od kojih su žene na Dalekom istoku imale benefite za svoje zdravlje (ne poznaju simptome menopauze i hormonalne neravnoteže, kao što nisu poznavale niti konzumirale GMO soju. Zanimljiv je podatak da GMO soja ne sadrži ni blizu razinu fitoestrogena koliko organska soja, te je stoga dobrobit za zdravlje od organske soje više nego jasna.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Kako biti siguran?</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Jedini, ali zaista jedini način je da čitate deklaracije! Ako je proizvod certificirano organski, ne sadrži GMO soju, a na proizvodu treba pisati u sastojcima: cjelovito zrno soje. Izbjegavajte proizvode koji sadrže sojine isolate ili sojine bjelančevine kao sastojak, iz gore navedenih razloga.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Određena hrana nosi naziv &#8221;goitrogeni&#8221;, što znači da blokira preuzimanje joda iz krvi. Jod je neophodan za funkciju štitnjače i njegov manjak može biti uzrok smanjenje funkcije štitnjače. Stoga, svaka namirnica koja spada u skupinu &#8221;goitrogena&#8221; pogoršat će problem s manje aktivnom štitnjačom. Soja je jedna od tih namirnica, kao i repa, kupus, kikiriki, pinjoli, prokulice, brokula, kelj i proso – ako se jedu sirovi!</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ako imate dijagnosticiranu smanjenu funkciju štitnjače, naravno da ćete smanjiti uzimanje gore nabrojenih namirnica, pogotovo u sirovom obliku.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">To ne znači da ljudi sa smanjenom funkcijom štitnjače ne trebaju uopće jesti soju, trebaju ograničiti njezino uzimanje. Postoji široko rašireni mit da ako je nešto dobro za vas u maloj količini onda je &#8221;puno&#8221; još bolje! Često se susrećem s ovim mitom na seminarima i predavanjima te objašnjavam da ekstra konzumiranje biljnih pripravaka, dodataka prehrani i sl. ne povećava efekt, već suprotno, smanjuje ga. Mala količina ovih pripravaka, dakle male doze, upravo su ono što daje najbolje rezultate.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Isto se može primijeniti na soju. Tvrdnje kako je čudesna namirnica u industrijskoj preradi dovele su do toga da se nalazi u svim mogućim oblicima, pa i u većini konvencionalnih namirnica, čak i sirova. Soju ne treba jesti ni sirovu, ni u zrnu, već prerađevine od cijeloga zrna, i to ne u velikim količinama, kao niti bilo koju drugu namirnicu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Jedna od većih kritika u negativnim člancima o soji vezana je uz apsorpciju minerala. Soja sadrži fitate koji mogu blokirati preuzimanje esencijalnih minerala poput željeza, kalcija, cinka i magnezija. Ali u isto vrijeme djelovanje fitata iz soje važan je razlog zašto soja djeluje kao zaštita od karcinoma. Fitati iz soje djeluju kao antioksidansi. Oni kontroliraju tvari koje pokreću slobodne radikale za koje je poznato da uzrokuju karcinom i probleme sa srcem i krvožilnim sustavom.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Fitati se ne nalaze samo u soji; nalaze se u mekinji ili ovojnici gotovo svih žitarica i mahunarki. Zato se npr. u makrobiotičkom pristupu prehrani savjetuje kuhanje žitarica, mahunarki, a i pahuljica i sličnih proizvoda jer se na taj način ne blokira iskorištavanje minerala. Npr. preporučuje se da se pahuljice poprže ili malo namoče prije konzumiranja&#8230;</span><br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> <em>(slobodnadalmacija.hr)</em></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/05/23/soja-biljka-proslosti-a-ne-buducnosti/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>ODLIČNE ZA ZDRAVLJE SRCA, SPRIJEČAVAJU ČIR NA ŽELUCU: Ovo je 10 razloga zašto MORATE što više jesti masline!</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/07/14/odlicne-za-zdravlje-srca-sprijecavaju-cir-na-zelucu-ovo-je-10-razloga-zasto-morate-sto-vise-jesti-masline/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/07/14/odlicne-za-zdravlje-srca-sprijecavaju-cir-na-zelucu-ovo-je-10-razloga-zasto-morate-sto-vise-jesti-masline/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 14 Jul 2015 10:00:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[antioksidans]]></category>
		<category><![CDATA[bakar]]></category>
		<category><![CDATA[čir]]></category>
		<category><![CDATA[kisik]]></category>
		<category><![CDATA[kolesterol]]></category>
		<category><![CDATA[krv]]></category>
		<category><![CDATA[lijek]]></category>
		<category><![CDATA[maslina]]></category>
		<category><![CDATA[metabolizam]]></category>
		<category><![CDATA[mršavljenje]]></category>
		<category><![CDATA[oksidacija]]></category>
		<category><![CDATA[oleinska kiselina]]></category>
		<category><![CDATA[plod]]></category>
		<category><![CDATA[rak]]></category>
		<category><![CDATA[srce]]></category>
		<category><![CDATA[vitamin A]]></category>
		<category><![CDATA[vitamin E]]></category>
		<category><![CDATA[vlakna]]></category>
		<category><![CDATA[željezo]]></category>
		<category><![CDATA[želudac]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=22166</guid>
		<description><![CDATA[Drvo masline koristila su se za izgradnju i gorivo, a sami plod i maslinovo ulje i dalje su jedan od najstarijih lijekova poznatih čovjeku
Jedna od najstariji i najzdravijih namirnica poznatih čovjeku su upravo masline. Ovo voće je raslo nadugo i naširoko, s njime se trgovalo i jelo još u drevnom Sredozemlju. Vjerovali ili ne, maslinovo ulje se proizvodilo još 5000 godina prije Krista. Drva masline koristila su se za izgradnju i gorivo, a sami plod i maslinovo ulje i dalje su jedan od najstarijih lijekova poznatih čovjeku. Donosimo vam deset razloga zašto bi trebali što više konzumirati masline.
Oleinska kiselina
U maslinama se nalazi oleinska kiselina koja se sastoji od 75 posto masti. To su monozasićene masti koje pomažu smanjiti razinu kolesterola u krvi. Pomažu pri razvoju kostiju i koštane srži. Osim toga, odlične su za sprječavanje oksidacije, kao i za održavanje ravnoteže u metabolizmu.
Bakar
Šalica crnih maslina daje 38 % dnevne vrijednosti ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/07/masline-punjene.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-22167" title="masline-punjene" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/07/masline-punjene.jpg" alt="masline-punjene" width="590" height="308" /></a>Drvo masline koristila su se za izgradnju i gorivo, a sami plod i maslinovo ulje i dalje su jedan od najstarijih lijekova poznatih čovjeku</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Jedna od najstariji i najzdravijih namirnica poznatih čovjeku su upravo masline. Ovo voće je raslo nadugo i naširoko, s njime se trgovalo i jelo još u drevnom Sredozemlju. Vjerovali ili ne, maslinovo ulje se proizvodilo još 5000 godina prije Krista. Drva masline koristila su se za izgradnju i gorivo, a sami plod i maslinovo ulje i dalje su jedan od najstarijih lijekova poznatih čovjeku. Donosimo vam deset razloga zašto bi trebali što više konzumirati masline.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Oleinska kiselina</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">U maslinama se nalazi oleinska kiselina koja se sastoji od 75 posto masti. To su monozasićene masti koje pomažu smanjiti razinu kolesterola u krvi. Pomažu pri razvoju kostiju i koštane srži. Osim toga, odlične su za sprječavanje oksidacije, kao i za održavanje ravnoteže u metabolizmu.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Bakar</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Šalica crnih maslina daje 38 % dnevne vrijednosti bakra. Ovaj je metal ključan za izgradnju jakog tkiva, održavanje volumena krvi kao i za proizvodnju energije u stanicama. Ljudskom tijelu je potreban za proizvodnju kolagena. Osim toga, glavni je strukturni protein u tijelu koji djeluje pri formiraju antioksidansa</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Željezo</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Vjerovali ili ne, šalica crnih maslina pružit će vam četvrtinu vaše dnevne potrebe za željezom. Masline su voće koje je najbogatije željezom. Naime, željezo se nalazi u hemoglobinu koji postoji unutar crvenih krvnih stanica u tijelu. To je izuzetno važno u transportu kisika u cijelom tijelu. Ako ste se ikada zapitali kako vaše tijelo proizvodi magnetsko polje koje utječe na vaše biološko zdravlje, to je zbog kretanja željeza.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Mršavljenje</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Prilikom zamjene zasićenih masti, pokazalo se da maslinovo ulje smanjuje neosjetljivost na inzulin i pomaže razbiti masnoće unutar masnih stanica. Aromatizirani ekstrakti u maslinovom ulju daju veći osjećaj sitosti.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Prevencija raka</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Uz obilje antioksidansa i anitiupalne kiseline, masline sadrže skvalen i terpenoid, dva spoja koja nutraliziraju štetne učinke slobodnih radikala na stanice tijela.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Zdravlje srca</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Maslinovo ulje sadrži biophenol koji smanjuje krvni tlak i potiče sintezu lipoproteina niske gustoće. Naime, lipoproteini su poznati kao loš kolesterol, a biophenol sprječava stvrdnjavanje arterija. (op. a. zbog čega i dolazi do ateroskleroze).</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Smanjenje boli</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Spoj unutar maslina, naziva oleocanthal, ima značajna antiupalna svojstva nalik ibuprofenu. Iako se strukturno razlikuje od ibuprofen, oba sprječavaju upalu.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Sprečavanje čira na želucu</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Helicobacter pylori je bakterija koja pronađena u želučanoj kiselini i glavni je krivac za izazivanje čireva. S obzirom da je razvila otpornost na neke antibiotike, in vitro istražavanja na anti-antibiotici u cijelom svijetu masline su se pokazale kao odličan borac protiv ove bakterije. Fenol maslinova ulja može uništiti osam slojeva navedene bakterije. Osim toga, odlična je prevencija protiv raka želuca, a ujedno i sprečava čir na želucu.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Vitamin E, vitamin A, i vlakna</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Maslina je bogata hranjivim tvarima, a u njoj se nalaze i mnogobrojni vitamini koji pomažu pri poboljšavanju vida, probave. Osim toga ovi vitamini koji se nalaze u maslinama odlični su zdravu kožu i zdravlje kose.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Imaju odličan okus</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Masline imaju nadasve odličan okus. Možete ih stavljati u salate, na kruh, na pizze, u martinije. Njihov blagi okus prožima delicije raznih kultura u restoranima diljem svijeta.</span><br />
&nbsp;<br />
<em>(dnevno.hr,youtube/uredio:nsp)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/07/14/odlicne-za-zdravlje-srca-sprijecavaju-cir-na-zelucu-ovo-je-10-razloga-zasto-morate-sto-vise-jesti-masline/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Pio je ovaj napitak svaki dan i doživio 152 godine!</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/02/28/pio-je-ovaj-napitak-svaki-dan-i-dozivio-152-godine/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/02/28/pio-je-ovaj-napitak-svaki-dan-i-dozivio-152-godine/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 28 Feb 2015 10:26:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[ZDRAVLJE I MEDICINA]]></category>
		<category><![CDATA[antioksidans]]></category>
		<category><![CDATA[bakar]]></category>
		<category><![CDATA[BCAA]]></category>
		<category><![CDATA[Candida]]></category>
		<category><![CDATA[cink]]></category>
		<category><![CDATA[debljina]]></category>
		<category><![CDATA[fosfor]]></category>
		<category><![CDATA[glukoza]]></category>
		<category><![CDATA[glutation]]></category>
		<category><![CDATA[imunitett]]></category>
		<category><![CDATA[jetra]]></category>
		<category><![CDATA[kalij]]></category>
		<category><![CDATA[kobalt]]></category>
		<category><![CDATA[lijek]]></category>
		<category><![CDATA[magnezij]]></category>
		<category><![CDATA[mangan]]></category>
		<category><![CDATA[mlijeko]]></category>
		<category><![CDATA[molibden]]></category>
		<category><![CDATA[natrij]]></category>
		<category><![CDATA[Norveška]]></category>
		<category><![CDATA[pH]]></category>
		<category><![CDATA[sir]]></category>
		<category><![CDATA[sirutka]]></category>
		<category><![CDATA[sportaši]]></category>
		<category><![CDATA[tlak]]></category>
		<category><![CDATA[umor]]></category>
		<category><![CDATA[vitamini]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[željezo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=20178</guid>
		<description><![CDATA[Dugo se smatralo da su Norvežanke dugovale svoju prekrasnu put upravo ovom napitku. Za dug i kvalitetan život savjetovao je čak i cjenjeni doktor Paavo Ariola
Dokaz da je surutka čudotvorna je i Old Thomas Parr, skromni engleski seljak koji je doživeo 152 godine. Bio je poznat po tome što je pio surutku svaki dan.
Ako ste na tržnicama uvijek zaobilazili police sa sirutkom ili je bacali ako ste sami kod kuće pravili jogurt, kefir ili sir, nemojte to više raditi jer je sirutka drevni lijek koji je preporučivao i sam Hipokrat
Dugo se smatralo da su Norvežanke dugovale svoju prekrasnu put upravo ovom napitku. Za dug i kvalitetan život savjetovao je čak i cijenjeni doktor Paavo Ariola. Dokaz da je sirutka čudotvorna je i Old Thomas Parr, skromni engleski seljak koji je doživio 152 godine. Bio je poznat po tome što je pio sirutku svaki dan.
Sastav i ljekovitost sirutke
Za prehranu je ova ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/02/SIRUTKA.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-20179" title="SIRUTKA" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/02/SIRUTKA.jpg" alt="SIRUTKA" width="590" height="294" /></a>Dugo se smatralo da su Norvežanke dugovale svoju prekrasnu put upravo ovom napitku. Za dug i kvalitetan život savjetovao je čak i cjenjeni doktor Paavo Ariola</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Dokaz da je surutka čudotvorna je i Old Thomas Parr, skromni engleski seljak koji je doživeo 152 godine. Bio je poznat po tome što je pio surutku svaki dan.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ako ste na tržnicama uvijek zaobilazili police sa sirutkom ili je bacali ako ste sami kod kuće pravili jogurt, kefir ili sir, nemojte to više raditi jer je sirutka drevni lijek koji je preporučivao i sam Hipokrat</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dugo se smatralo da su Norvežanke dugovale svoju prekrasnu put upravo ovom napitku. Za dug i kvalitetan život savjetovao je čak i cijenjeni doktor Paavo Ariola. Dokaz da je sirutka čudotvorna je i Old Thomas Parr, skromni engleski seljak koji je doživio 152 godine. Bio je poznat po tome što je pio sirutku svaki dan.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Sastav i ljekovitost sirutke</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Za prehranu je ova namirnica prikladna od začeća do duboke starosti. Čak se i zbog sličnosti majčinom mlijeku može koristiti umjesto mlijeka u prehrani dojenčadi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Sirutka je u izvornom obliku tekućina koja sadrži manje od 1 posto bjelančevina i preko 93 posto vode. Glavni sastojci sirutke su kalij, natrij, magnezij, fosfor, željezo, cink, bakar, kobalt, mangan, molibden, vitamini, vrijedni enzimi i aminokiseline.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Samo 26 kalorija sadrži sto grama sirutke, zbog čega je posebno pogodna za mršavljenje.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Najzdraviji napitak za bolesnu jetru</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Čista jetra ključ je dobrog zdravlja, a sirutka je moćan čistač jetre. Ako bolujete od bilo kakve bolesti jetre, redovito pijte sirutku. Sirutka sadrži beta-laktoglobulin koji opskrbljuje organizam aminokiselinama zvanima BCAA, koje značajno pomažu kod uznapredovalih jetrenih bolesti.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Oboljelima od ciroze suplementiranje s BCAA pomaže da žive dulje i kvalitetnije, tvrde stručnjaci.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Alfa-lactalbumin kojeg sadrži sirutka, obiluje esencijalnom aminokiselinom triptofanom poznatom po reguliranju sna i poboljšavanju raspoloženja. On je bogat imunoglobulinima i lizosomima koji jačaju imunitet, što je vrlo korisno kod kroničnog hepatitisa. Ujedno, sadrži i protuupalni laktoferin, sastojak od neprocjenjive važnosti za one čija je jetra podložna upalama.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Sirutka je puna cisteina koji je potreban tijelu za proizvodnju glutationa, antioksidansa koji štiti tijelo od upala i toksina. Razina cisteina jako je niska kod oboljelih od hepatitisa C, što pogoršava oštećenja jetre.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Naime, glutation je moćan antioksidans koji pomaže kod problema sa štitnjačom, kroničnim upalama, rakom, multipleks sklerozom i Parkinsonovom bolesti.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Za izdržljivost i mršavljenje</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Ako se intenzivno bavite sportom, pokušavate smršaviti, pod stresom ste ili bolujete od teške bolesti, sirutka bi trebala biti dio vašeg svakodnevnog jelovnika. Sirutka obiluje elektrolitima, odlično hidratizira tijelo, daje više energije pa je puno prikladnija od štetnih energetskih pića.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Sirutka je glavna sirovina za proizvodnju proteina koji su, kao što se zna, neizbježan dio prehrane svakog sportaša i konzumiranje sirutke omogućuje brži oporavak i rast mišića nakon vježbanja, smanjuje apetit i potiče mršavljenje.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ujedno doprinosi i živčanom zdravlju jer smanjuje glukozu u krvi i krvni tlak, pokazuju istraživanja. Sklonosti modernog života poput debljine, visokog tlaka, umora i stresa možete ublažiti redovitom konzumacijom sirutke.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Narodni lijek za probavu</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Mliječna kiselina koju posjeduje sirutka smanjuje prekomjeran broj gljivica i bakterija u crijevima, a njezin niski pH potiče njihov rad.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Preporučuje se redovito konzumiranje kod zatvora, nadutosti, grčeva, divertikulitisa i kroničnih upala crijeva.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ovaj stari narodni lijek može značajno pomoći kod:</span></p>
<ul>
<li><span style="color: #000000;"> kroničnog umora</span></li>
<li><span style="color: #000000;">stresa debljine</span></li>
<li><span style="color: #000000;">prejedanja</span></li>
<li><span style="color: #000000;">visokog tlaka</span></li>
<li><span style="color: #000000;">pada imuniteta</span></li>
<li><span style="color: #000000;">želučanih tegoba</span></li>
<li><span style="color: #000000;">bolesti jetre</span></li>
<li><span style="color: #000000;">Candide</span></li>
<li><span style="color: #000000;">čišćenja organizma od toksina</span></li>
</ul>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Priprema i primjena sirutke</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Najbolja stvar kod sirutke jeste da je možete i sami napraviti od sirovog domaćeg mlijeka ili kupiti na tržnicama ili u trgovinama eko-hrane ili je pak nabaviti od lokalnih proizvođača. Kozja sirutka je najbolja, ali dobra je i kravlja.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Najvažnije je da je riječ o pašnim životinjama koje nisu &#8220;dizane&#8221; hormonima. Od 10 litara mlijeka u prosjeku se dobije jedan kilogram sira i devet litara sirutke.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zato što ima diueretička svojstva, sirutku se u početku preporuča piti umjereno, ali možete je piti triput dnevno po 1,5 decilitar, a postupno ovu dozu možete povećati i do litre dnevno.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ako imate probavne smetnje, samo promiješajte žlicu sirutke u čaši vode i popijte prije svakog obroka.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Sirutku osim za liječenje možete koristiti i za vanjsku njegu kože i kose, u pripremi pekarskih proizvoda i u prehrani domaćih životinja i kućnih ljubimaca.</span><br />
&nbsp;<br />
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/J2gS3-cPqMk?rel=0" frameborder="0" width="590" height="332"></iframe><br />
&nbsp;<br />
<em>(dnevnik.hr,youtube.com/uredio:nsp)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/02/28/pio-je-ovaj-napitak-svaki-dan-i-dozivio-152-godine/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Bitka za čovječanstvo je već izgubljena!? Globalna opskrba hranom namjerno projektirana da svrši život, a ne da ga hrani</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2014/03/04/bitka-za-covjecanstvo-je-vec-izgubljena-globalna-opskrba-hranom-namjerno-projektirana-da-svrsi-zivot-a-ne-da-ga-hrani/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2014/03/04/bitka-za-covjecanstvo-je-vec-izgubljena-globalna-opskrba-hranom-namjerno-projektirana-da-svrsi-zivot-a-ne-da-ga-hrani/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 04 Mar 2014 13:18:06 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[Featured]]></category>
		<category><![CDATA[PREPPERS]]></category>
		<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[aluminij]]></category>
		<category><![CDATA[Alzheimerova bolest]]></category>
		<category><![CDATA[aspartam]]></category>
		<category><![CDATA[Auschwitz]]></category>
		<category><![CDATA[bakar]]></category>
		<category><![CDATA[Bayer]]></category>
		<category><![CDATA[bolnice]]></category>
		<category><![CDATA[bubreg]]></category>
		<category><![CDATA[civilizacija]]></category>
		<category><![CDATA[čovječanstvo]]></category>
		<category><![CDATA[demencija]]></category>
		<category><![CDATA[doktori]]></category>
		<category><![CDATA[GMO]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[IG Farben]]></category>
		<category><![CDATA[jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[kadmij]]></category>
		<category><![CDATA[kemikalija]]></category>
		<category><![CDATA[kina]]></category>
		<category><![CDATA[kukuruz]]></category>
		<category><![CDATA[laboratorij]]></category>
		<category><![CDATA[libija]]></category>
		<category><![CDATA[Liječnici]]></category>
		<category><![CDATA[ludilo]]></category>
		<category><![CDATA[McDonalds]]></category>
		<category><![CDATA[mozak]]></category>
		<category><![CDATA[multivitamini]]></category>
		<category><![CDATA[neplodnost]]></category>
		<category><![CDATA[olovo]]></category>
		<category><![CDATA[organska hrana]]></category>
		<category><![CDATA[oružje]]></category>
		<category><![CDATA[populacija]]></category>
		<category><![CDATA[prehrana]]></category>
		<category><![CDATA[proteini]]></category>
		<category><![CDATA[psihoza]]></category>
		<category><![CDATA[radna snaga]]></category>
		<category><![CDATA[rak]]></category>
		<category><![CDATA[sendvič]]></category>
		<category><![CDATA[Sirija]]></category>
		<category><![CDATA[slanina]]></category>
		<category><![CDATA[spektroskopija]]></category>
		<category><![CDATA[teški metali]]></category>
		<category><![CDATA[toksini]]></category>
		<category><![CDATA[tumor]]></category>
		<category><![CDATA[usjevi]]></category>
		<category><![CDATA[vitamini]]></category>
		<category><![CDATA[zatvor]]></category>
		<category><![CDATA[živa]]></category>
		<category><![CDATA[zombiji]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=16921</guid>
		<description><![CDATA[&#8220;Na temelju onoga što sam vidio putem analize atomske spektroskopije svih prehrambenih namirnica koje ljudi konzumiraju na dnevnoj bazi, moram sada najaviti da je bitka za čovječanstvo gotovo izgubljena. Opskrba hranom čini se da je namjerno dizajnirana za kraj ljudskog života, a ne za njegov opstanak.&#8221;
Toksini su namjerno stavljeni u opskrbu hranom. Laboratoriji su otkrili da su tvari namjerno formulirane u prehrambenim proizvodima da bi potrošače napravile ludima, a uz to uzrokuje i globalnu neplodnost, oštećenje organa i gubitak bilo sposobnosti da se uključe u racionalno, svjesno razmišljanje. Te otrovne tvari koje se mogu naći u cijeloj opskrbi hranom uključuju i konvencionalnu hranu, organsku hranu, &#8220;prirodne&#8221; proizvode i dodatke prehrani (proteini i vitamini).
Taj proces ide puno dalje od pukog kontaminiranja hrane teškim metalima. Umjesto toga, ovdje se radi o namjernom formulaciji toksičnih tvari u proizvodima koje konzumiraju mase na dnevnoj bazi.
Rezultat je ono što vidite i što se odvija upravo ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2014/03/borba-hrana-covjecanstvo-covjek-embrij.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-16943" title="borba-hrana-covjecanstvo-covjek-embrij" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2014/03/borba-hrana-covjecanstvo-covjek-embrij.jpg" alt="borba-hrana-covjecanstvo-covjek-embrij" width="590" height="394" /></a>&#8220;Na temelju onoga što sam vidio putem analize atomske spektroskopije svih prehrambenih namirnica koje ljudi konzumiraju na dnevnoj bazi, moram sada najaviti da je bitka za čovječanstvo gotovo izgubljena. Opskrba hranom čini se da je namjerno dizajnirana za kraj ljudskog života, a ne za njegov opstanak.&#8221;</span></h3>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Toksini su namjerno stavljeni u opskrbu hranom</strong></span><span style="color: #000000;">. Laboratoriji su otkrili da su tvari namjerno formulirane u prehrambenim proizvodima da bi potrošače napravile ludima, a uz to uzrokuje i globalnu neplodnost, oštećenje organa i gubitak bilo sposobnosti da se uključe u racionalno, svjesno razmišljanje. Te otrovne tvari koje se mogu naći u cijeloj opskrbi hranom uključuju i konvencionalnu hranu, organsku hranu, &#8220;prirodne&#8221; proizvode i dodatke prehrani (proteini i vitamini).</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Taj proces ide puno dalje od pukog kontaminiranja hrane teškim metalima. Umjesto toga, ovdje se radi o namjernom formulaciji toksičnih tvari u proizvodima koje konzumiraju mase na dnevnoj bazi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Rezultat je ono što vidite i što se odvija upravo sada</strong></span><span style="color: #000000;"><strong> oko vas</strong></span><span style="color: #000000;"><strong>:</strong> masovno ludilo, nevjerojatna eskalacija kriminaliteta među političarima, kliničko ludilo među sve većim brojem pisaca u mainstream medijima  i novinarima, rasprostranjena neplodnost kod mladih parova, ekstremno visoke stope zatajenja bubrega i pacijenata na dijalizi, plus ukupni gubitak racionalnog razmišljanja među masama koje glasuju na izborima.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Posljedice toga su poražavajući za ljudsku civilizaciju:</strong> kolaps sposobne radne snage, uspon masa ovisnih o vladi što se tiče opstanka, kolaps slobodnih demokracija zbog kognitivne retardacije masa s pravom glasa, eksplozija zatvorske populacije i porasta profitnih korporativnih zatvorskih sustava, pa čak i potpuni kolaps bilo kakve sposobnosti javnosti koja konzumira vijesti, da analizira i shvatiti osnovne informacije kao što su brojke vezane za nacionalni dug.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dugoročni učinci ovog raširenog fenomena trovanja hranom će biti totalna propast moderne ljudske civilizacije, zbog brojnih razloga &#8211; od ekonomske ne-održivosti do uništenja okoliša i globalnog rasta političkog nasilja, kao što smo vidjeli u Kijevu (Ukrajina), Siriji, LIbiji, Jugoslaviji.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kako sve više i više laboratorijskih nalaza dolazi u javnost, postaje sve jasnije da <strong>čovječanstvo ne može preživjeti masovno projektirano trovanje opskrbe hranom.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Vi ste, naravno, stručno &#8220;ometeni&#8221; s jackpot nagradnim igrama, Reallity show emisijama, sapunicama, tabloid celebrity vijestima, organiziranim političkim dramama i naravno priglupim svakodnevnim praćenjem sportskih događanja.</span></p>
<h4><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2014/03/borba-hrana-covjecanstvo.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-16944" title="borba-hrana-covjecanstvo" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2014/03/borba-hrana-covjecanstvo.jpg" alt="borba-hrana-covjecanstvo" width="550" height="261" /></a><span style="color: #000000;">Što pronalazimo u hrani, vitaminima i dodacima prehrani</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Evo pregled nekih od nevjerojatnih šokantnih nalaza koje smo dokumentirali:</span></p>
<p><span style="color: #000000;">• Sada već sramotna &#8220;kemikalija iz podloge za jogu&#8221; koju koriste restorani Subway u svojim pecivima i kruhu se također naširoko koristi u fast-food prehrambenoj industriji. McDonalds, Chik-Fil-A, Wendy&#8217;s, Arby&#8217;s i mnogi drugi restorani također koriste kemikaliju poput azodikarbonamida koji je povezan s rakom. Važno je shvatiti da to nije onečišćenje. Ovo je sastojak koji se <strong>namjerno dodaje u recepte za hranu koju konzumiraju mase</strong>.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">• Ne postoji logičan razlog zašto se kemikalije kao što je azodikarbonamid trebaju biti dodane u receptima fast food kruha i peciva. Ova kemikalija ne služi ničemu i nema nutritivna svrhu. Čini se da postoji isključivo u svrhu trovanja stotine milijuna potrošača tako da se miješa u popularnu brzu hranu. Sendviči u kojima se nalazi ovaj spoj su samo mehanizmi transporta toksičnih tvari koje štete ljudskoj biologiji.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">• Mnogi popularni brandovi vitamina i multivitamina su namjerno pomiješani s tako visokim razinama bakra da ako se uzimaju na dnevnoj bazi, će izazvati mentalno ludilo i psihozu. Neki od tih brandova vitamina rutinski se reklamiraju na televiziji, <strong>potičući masu da konzumira vitamine, od kojih su mnogi proizvedeni su u tvrtkama koje su u vlasništvu farmaceutskih kompanija.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">• Popularna biljka u obliku dodatka prehrani koja je namjenjena za poboljšanje performansi mozga (ginko) zapravo sadrži vrlo visoke razine olova (koja je podrijetlom iz Kine). Olovo je otrovan teški metal koji oštećuje funkciju mozga. Na taj način, ljudi koji pate od rane demencije ili Alzheimerove bolesti zapravo ubrzavaju proces uništenje mozga putem određenih biljnih dodataka koji se pojavljuju na tržištu, putem kojih toksični teški metali dolaze u mozak. <strong>Bilo je doista šokantno otkriti da biljni preparati za &#8220;mozak&#8221; sadrži toliko olova da pridonosi oštećenju mozga.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">• U isto vrijeme, otkrili smo da je ista &#8220;biljka za mozak&#8221;, kada se uzgaja u SAD-u, gotovo nema teških metala. To je dokaz da biljka &#8220;prirodno&#8221; apsorbira teške metale. Zanimljivo, najviše razine teških metala koji oštećuju mozak dosljedno se nalaze u biljkama uvezenim iz Kine. Uostalom, trovanja stanovništva teškim metalima je vrlo učinkovit način da se uništi razum i zdravlje ljudi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">• Popularni dječji vitamini koji se prodaju u gotovo svakoj trgovini i ljekarni po Americi i Europi, su posebno formulirani da budu nevjerojatno toksični i da uzrokuju razvoj neuroloških bolesti. Broj sintetskih, otrovnih kemikalija dodanih u gotovo svaki popularni brand dječjih vitamina je doista zapanjujući, a čini se da su mnogi od njih izabrani da poremete neurološke funkcije. <strong>Sa čisto znanstvenog stajališta, ti &#8220;vitamini&#8221; bi se iskreno trebali zvati &#8220;otrovna tableta&#8221;</strong>, ali roditelji se ohrabruju da nahrane svoju djecu vitaminskim tabletama skoro svaki dan u sklopu današnjeg zdravstvenog rituala koji zapravo uzrokuje dugoročnu štetu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">• Atomska spektroskopija je <strong>potvrdila razinu tragova aluminija u uobičajenom atmosferskom zraku</strong>, što potvrđuje činjenicu da su sva poljoprivredni tla preplavljena aluminijem koje doslovce pada s neba. To nije aluminij u našem zraku, koji se nalazi u aluminijskim podovima ili namještaju &#8211; no što uzrokuje neobično visoku koncentraciju aluminija u laboratorijskom zraku. Koncentracije aluminija u promilima su izmjerene u redovnom atmosferskom zraku koji je uzorkovan daleko od bilo koje zgrade ili laboratorija u kojima se nalaze aluminijski proizvodi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Rezultat ovog fenomena je da razina aluminija raste u gotovo svim usjevima iz kojih se svakodnevno proizvodi hrana. Dok je aluminij daleko manje štetan od olova, kadmija i žive, stalna i konstantna akumulacija aluminija je povezan s degenerativnim poremećajima u mozgu cijele populacije.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">• Kao što čitatelji NSP-a već znaju, GM kukuruz je projektiran da proizvodi smrtonosni otrov unutar svakog zrna kukuruza. Taj smrtonosni otrov onda konzumiraju svi ljude koji nesvjesno jedu genetske usjeve kroz žitarice za doručak, kukuruzne tortilje, kukuruzni snack čips, itd. To trovanje stanovništva je očito namjerno, jer je namjerno napravljeno u poljoprivrednim kulturama koje se uzgajaju isključivo za svrhu ljudske i životinjske potrošnje. Trovanje masa nije slučajno, drugim riječima, i zapravo se ta tehnologija promovira pod opravdanjem da će &#8220;nahraniti svijet&#8221;. <strong>Doista će nahraniti svijet &#8230; otrovom!</strong></span></p>
<h4><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2014/03/borba-hrana-fast-food.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-16945" title="borba-hrana-fast-food" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2014/03/borba-hrana-fast-food.jpg" alt="borba-hrana-fast-food" width="550" height="275" /></a><span style="color: #000000;"><strong>Hrana je postala oružje protiv čovječanstva</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Kao što možete vidjeti iz ovih primjera, hrana je postala oružje protiv čovječanstva. Ona je novi vektor za skriveni svjetski rat protiv čovječanstva &#8211; rata koji se vodi tiho u ovom trenutku s oružjem koje se vjerojatno nalazi u vašem špajzu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Prvi svjetski rat se vodio prvenstveno u rovovima</strong>, gdje su se vojnici obračunavali sa komadima olova , pucajući jedni na druge i korišteći brutalno kemijsko oružje poput bojnih otrova.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Drugi svjetski rat se vodio s genocidnom namjerom</strong>, korištenjem naprednih kinetičkih oružja i kemijskih oružja projektiranih od strane farmaceutskih tvrtki.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Iz ere Drugog svjetskog rata i nacističke ere je izašao IG Farben, kemijsko-farmaceutski konglomerat koji je kasnije bio podijeljen u tri tvrtke, od kojih je jedna danas poznata kao Bayer, ista tvrtka koja proizvodi dječji aspirin i razne kemikalije koje se koriste u cijelom lancu opskrbe hranom. (Provjerite povijest. To je činjenica i istina.)</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Treći svjetski rat, čini se da je već u tijeku</strong>, i on se vodi kao skriveni rat putem opskrbe hranom. Kemikalije su vrlo slične onima koje su se koristile u Prvom svjetskom ratu i Drugom svjetskom ratu, osim što umjesto da budu raspoređene na bojnom polju, <strong>danas je kemijsko oružje razmješteno preko opskrbe hranom.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Toksični sastojci poput natrijevog nitrita i aspartama su dizajnirani da rade na subakutnim razinama, tako da ne uzrokuju da ljudi crknu odmah. Umjesto toga, oni mogu uzrokovati kronični, dugotrajni degenerativni kolaps tijela i uma, ostavljajući iza sebe buđenje tjelesnog raka, zatajenja bubrega i ekstremnih mentalnih poremećaja, uključujući psihozu. Ovaj oštećenja tijela i uma, pak, uništavaju ekonomije, obrazovne sustave, znanstveni napredak, demokracije, pa čak i kulturni integritet.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Tiha hrana bombardira čovječanstvo</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Što su zračne snage SAD-a učinile Dresdenu u Drugom svjetskom ratu putem visinskih bombardiranja, globalni kemijski i prehrambeni konglomerati sada rade na svjetskoj populaciji putem &#8220;Drive-through&#8221; prozora u restoranima brze hrane. Ali nema više bombi koje padaju s neba i ne postoje požari koji pale panoramu grada noću. Umjesto toga, tihe, neuke mase jednostavno marširaju do svoje smrti, jedan po jedan obrok, <strong>gotovo kao teretni vlak pun &#8220;beskorisnih izjelica&#8221; koji se truckaju na svojem putu prema Auschwitzu.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Na putu do svoje smrti, naravno, oni plaćaju obvezne cestarine farmaceutskim divovima, bolnicama, klinikama za rak, liječnicima i zdravstvenom osiguranju.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Slično kao i žrtve nacističkog genocida kojima su zlatne plombe izvučene iz usta prije nego što su poslani u plinske komore ravno u smrt. Današnji masovni potrošači hrane imaju ispražnjene svoje bankovne račune, ostali su bez imovine i osiguranja prije nego što konačno bude odbačeni od strane sustava.</span></p>
<p><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2014/03/borba-hrana-svinja.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-16946" title="borba-hrana-svinja" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2014/03/borba-hrana-svinja.jpg" alt="borba-hrana-svinja" width="428" height="550" /></a><span style="color: #000000;">Vidite, postoji ogromna dobit koja se mora napravi, prvo &#8211; od trovanja mase, a zatim njihovo &#8220;liječenje&#8221; od  nuspojava tog trovanja. Ovaj reket je tako masivan i tako je duboko ukorijenjen u našoj kulturi koju pokreće pohlepa, da vrlo malo ljudi, čak i prepoznaje što se događa s njima.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Evo izlaz: Uzgajanje vlastite hrane</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Zvuči previše strašno da bi bilo istinito? Pogledajmo neka rješenja prema pozitivnoj strani. Izlaz iz svega ovoga je da uzgajate vlastitu hranu ili barem kupite koliko god možete od lokalnih poljoprivrednika. Svaka hrana kupljena od redovnih korporativnih izvora vjerojatno je namjerno projektirana, začinjena i zapakirana s nevjerojatnim otrovima, u rasponu od teških metala do spojeva u pakiranju koji ometaju pravilan rad hormona. No, hrana uzgajana od strane poštenih poljoprivrednika pruža pravi prehranu, a ne smrt.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>U stvari, budućnost ljudske civilizacije gotovo sigurno pripada isključivo onima koji uzgajaju vlastitu hranu.</strong> Tvornička hrana koja se konzumira od strane masa je doista sustav isporuke otrova koji nema druge svrhe nego smisao masovnih bolesti i smrti.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ako želite izbjeći biti žrtva tog sustava, morate izbjegavati njihove proizvode. Zaustavite kupnju zapakirane procesirane hrane. Sasvim izbjegavajte sve mesne prerađevine koje sadrže natrij nitrite, uključujući slaninu, hrenovke, kobasice, šunke, pepperoni pizza, pa čak i sušenu govedinu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prestani piti dijetna gazirana piće. Aspartam je otrovan za biologiju tijela. Svi umjetni zaslađivači imaju štetne nuspojave, ako se konzumiraju u prevelikim količinama.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Budite sumnjičavi prema &#8220;prirodnim i organskim&#8221; proizvodima koji su obrađeni i rafinirani na neki način. Pitajte o zemljama podrijetla proizvoda i namirnice.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Osim u rijetkim slučajevima kada možete, ali prestanite kupovati superhranu i dodatake proizvedene u Kini, svjetski najzagađenijem proizvođaču hrane. Industrija američkih prirodnih proizvodia je praktički preuzela Kinu u posljednjih deset godina, a mnogo od onoga što mislite da je sigurno i organski je zapravo jako zagađeno, slučajno ili namjerno, u kontinentalnoj Kini.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Osvrnite se na dokaze pravo pred vašim očima</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Moderni mladi čovjek koji odrasta danas u Americi i Europi, koji živi na prerađenoj hrani je nešto više od sjene jakog, živog mladog muškaraca koji je radio na farmi samo tri generacije prije. <strong>Današnja generacija mladih je jadna, slaba, akademski nesposobna i jako razmažena sa svojim video igrama, nadrogirana lijekom Ritalin u klimatiziranim školama uči se ispranim nastavnim planom i programom.</strong> Oni već zaglupljeni, njihovim tijelima su već oduzete hranjive tvari, a lijekovima su medikamentizirani do točke gdje su doslovni zombiji koji hodaju među nama.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>U stvari, ljudi oko nas su prekomjerno napunjeni lijekovima, prekomjerno napunjeni hranom, a u isto vrijeme mahnito pothranjeni.</strong> Njihovi mozgovi i tijela su jako kontaminirana s destruktivnim kemikalijama, teškim metalima i sintetičkim materijalima. Oni su izgubili gotovo sve visoke kognitivne funkcije, i sada preživljavaju na nižim moždanim funkcijama koje objašnjavaju radikalan porast seksualnih zločina, poroka i ponašanja, ovisnosti i kriminala u društvu danas. U pravom smislu riječi, dnevna potrošnja prerađene hrane je postala ritual &#8220;sporog samoubojstva&#8221; koji se bezumno ponavlja svugdje.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dok ljevičari optužuju desničare i obratno, istina je da se svi sustavno trujemo, i odvodimo se time u neku vrstu ludosti koju svaki dan čitamo i gledamo preko novinskih naslova i informativnih emisija. Mi nećemo preživjeti ovaj potajni rat koji uzrokuje oružje za masovno uništenje, sa svakim primamljivim grizom zavodljive hrane koja je projektirana za smrt umjesto za život.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Obratite pažnju na ovaj tekst ili ćete umrijeti kao žrtva ovog podmuklog, namjernog rata protiv života, zdravlja i zdravog razuma.</strong></span><br />
&nbsp;<br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> (preveo:mag.Alfred Bošković/uredio:nsp)</span><br />
&nbsp;<br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> [button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=16903"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]</span><br />
<span style="color: #000000;"> [facebook]</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2014/03/04/bitka-za-covjecanstvo-je-vec-izgubljena-globalna-opskrba-hranom-namjerno-projektirana-da-svrsi-zivot-a-ne-da-ga-hrani/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>NAREDNA PANDEMIJA SUPERBAKTERIJA: Lijek i Antibiotik Farmaceutskih Kompanija će biti Beskoristan</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/09/19/naredna-pandemija-superbakterija-lijek-i-antibiotik-farmaceutskih-kompanija-ce-biti-beskoristan/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/09/19/naredna-pandemija-superbakterija-lijek-i-antibiotik-farmaceutskih-kompanija-ce-biti-beskoristan/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 19 Sep 2013 18:27:24 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[ZDRAVLJE I MEDICINA]]></category>
		<category><![CDATA[antibiotik]]></category>
		<category><![CDATA[bakar]]></category>
		<category><![CDATA[Češnjak]]></category>
		<category><![CDATA[doktori]]></category>
		<category><![CDATA[FDA]]></category>
		<category><![CDATA[imunitet]]></category>
		<category><![CDATA[imunološki sustav]]></category>
		<category><![CDATA[infekcija]]></category>
		<category><![CDATA[kineska medicina]]></category>
		<category><![CDATA[liječnik]]></category>
		<category><![CDATA[lijekovi]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[probiotici]]></category>
		<category><![CDATA[probiotik]]></category>
		<category><![CDATA[srebro]]></category>
		<category><![CDATA[superbakterija]]></category>
		<category><![CDATA[superbakterije]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=15191</guid>
		<description><![CDATA[U trenutku istine, CDC (Centar za Kontrolu Bolesti) u SAD sada je otvoreno priznao da su lijekovi antibiotici na recept doveli su do katastrofalnog povećanja superbakterija, uzrokujući smrt najmanje 23.000 Amerikanaca svake godine
To je zaključak CDC-ovog Izvještaja Prijetnje 2013, dokumenta koji po prvi put kvantificira broj smrtnih slučajeva koji se događaju u Americi zbog otpornih superbakterija na antibiotike.
Ono što je doista zapanjujuće o ovom izvješću je da se priznaje, u stvari, da je moderna medicina neuspješna kada su u pitanju zarazne bolesti. Cijeli pristup borbe protiv bakterija sa izoliranim kemikalijama je bio osuđen na propast od samog početka, naravno, jer se majka priroda prilagođava kemijskim prijetnjama i lijekovima daleko brže nego što farmaceutske tvrtke mogu razvijati nove lijekove.
Nažalost, sam pristup borbe protiv bolesti pomoću izoliranog farmaceutskog lijeka je ukorijenjen još odavno od 1950 u našem mentalitetu koji je gotovo dosegao krajnju točku u povijesti medicine. Centar za Kontrolu Bolesti je ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/09/superbakterija-antibiotik.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-15211" title="superbakterija-antibiotik" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/09/superbakterija-antibiotik.jpg" alt="superbakterija-antibiotik" width="590" height="375" /></a>U trenutku istine, CDC (Centar za Kontrolu Bolesti) u SAD sada je otvoreno priznao da su lijekovi antibiotici na recept doveli su do katastrofalnog povećanja superbakterija, uzrokujući smrt najmanje <strong>23.000 Amerikanaca svake godine</strong></span></h3>
<p><span style="color: #000000;">To je zaključak CDC-ovog Izvještaja Prijetnje 2013, dokumenta koji po prvi put kvantificira broj smrtnih slučajeva koji se događaju u Americi zbog otpornih superbakterija na antibiotike.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ono što je doista zapanjujuće o ovom izvješću je da se priznaje, u stvari, da <strong>je moderna medicina neuspješna kada su u pitanju zarazne bolesti.</strong> Cijeli pristup borbe protiv bakterija sa izoliranim kemikalijama je bio osuđen na propast od samog početka, naravno, <strong>jer se majka priroda prilagođava kemijskim prijetnjama i lijekovima daleko brže nego što farmaceutske tvrtke mogu razvijati nove lijekove.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Nažalost, sam pristup borbe protiv bolesti pomoću izoliranog farmaceutskog lijeka je ukorijenjen još odavno od 1950 u našem mentalitetu koji je gotovo dosegao krajnju točku u povijesti medicine. Centar za Kontrolu Bolesti je priznao sve, ali ovo sada, reći ćemo da se era antibiotika bliži kraju. </span></p>
<blockquote><p><span style="color: #000000;">&#8220;Ako ne budemo pažljivi, uskoro ćemo biti u post-antibiotskoj eri&#8221; &#8211; kaže Dr. Tom Frieden, ravnatelj CDC-a.</span></p></blockquote>
<p><span style="color: #000000;">Prijem trebala poslati na uzbunu zvone diljem medicinski establišment. Zato što to zapravo znači da je dnevno nije previše daleko, kada <strong>liječnici i bolnice ne može ponuditi tretmane za uobičajene infekcije.</strong></span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Uspon alternativne medicine &#8230; opet!</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Zapadni liječnici, su naravno mahnito u namjernom neznanju daleko više učinkovitijih načina za liječenje infekcija. Zbog profitnih interesa u patentiranim antibioticima, liječnici nikada nisu učili kako koristiti <strong>biljne antibiotike</strong> kojima gotovo nema nikakvog otpora.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Liječnici također nikada nije bio obaviješteni o snažnim antibiotskim svojstvima srebra, bakra, aloe vera gela, češnjaka (i sumpornih spojeva), bilja kineske medicine i mnogih drugih anti-bakterijskih tvari iz prirodnog svijeta.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kao rezultat toga, <strong>doći će uskoro dan kada će liječnici poslati pacijente da kod kuće umru, ne znajući da pravi lijek za njihovu infekciju već postoji te da je lako dostupan iz svijeta prirodne medicine</strong>. Biti će to stvarni neuspjeh zapadne medicine: nebrojeni broj žrtava će trpjeti i umrijeti zbog nevjerojatnog neznanja liječnika i njihovog glupog oslanjanje na sustav kemikalija i lijekova koje je uništio čovječanstvo.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><em>Naš epitaf bi mogao uskoro zvučati: &#8220;Oni su umrli od neobičnog soja redukcionizma, zakompliciranog zbog iznenadnog napada elitizma, iako su bili spremni prirodni lijekovi pri ruci.&#8221;</em> &#8211; kaže Gary Paul Nabhan, autor, <em><em>Cultures of Habitat</em></em></span></p>
<p><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/09/superbakterija.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-15212" title="superbakterija" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/09/superbakterija.jpg" alt="superbakterija" width="551" height="232" /></a><span style="color: #000000;">Ovdje, se procjenjuje da će zbog katastrofalnog neuspjeha antibiotika u kombinaciji s raširenim slabljenjem ljudskog imunološkog sustava (zbog lijekova, teških metala, okoliša kemikalija itd..), smrtnih slučajeva od superbaktarija će se ubrzati, i dosegnti 100.000 smrtnih slučajeva godišnje do 2020. godine, gotovo konkurentan broj koje svake godine ubije FDA od strane odobrenih lijekova na recept.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Top 3 prijetnje superbakterija</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Prema CDC-a, tri najopasnije prijetnje superbakterija danas su:</span></p>
<p><span style="color: #000000;">• Carbapenem otporna Enterobacteriaceae ili CRE (9000 infekcija godišnje, 600 smrtnih slučajeva godišnje)</span></p>
<p><span style="color: #000000;">• Antibiotik otporna gonoreja (246.000 infekcija godišnje, i sada samo jedan lijek za liječenje ostao)</span></p>
<p><span style="color: #000000;">• Clostridium difficile (250.000 infekcija godišnje, 14.000 umrlih)</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Sve u svemu, ove tri superbakterije u kombinaciji s drugima <strong>uzrokuju 23.000 ukupnih smrtnih slučajeva godišnje</strong> u SAD-u, navodi CDC.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>Centar za Kontrolu Bolesti, predvidljivo, također kaže da je dio rješenja da se što više ljudi cijepi.</strong></span> To nema nikakvog smisla, kad cjepivo samo slabi imunološki sustav, a ne radi ništa da spriječi infekcije superbakterija.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Na pozitivnu stranu, CDC će reći da upotrebu antibiotika treba zauzdati u poljoprivredi (što znači manje hraniti životinje antibioticima za proizvodnju mesa). Zapravo, antibiotici se koriste svake godine u poljoprivredi više nego kod ljudi.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">CDC se još uvijek oslanja na uzaludnu nadu propalog modela lijekova</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Unatoč tome što ima sposobnost da sada problem pri ruci, CDC se i dalje očajnički oslanja na uzaludne nade da će &#8220;još jedna kemikalija&#8221; biti razvijena rješavajući problem superbakterije.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Neugodna istina o svemu tome je da <strong>CDC nikada neće riješiti ovaj problem s istom vrstom razmišljanja koji je doveo do problema.</strong> Neprestana potjera za više lijekova i kemikalija je uzaludna. Patentirani lijekovi nikada neće poraziti rezistentne bakterije, TOČKA! Nije bitno koliki su federalni poticaji bačeni u istraživanju lijekova.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Pa što će onda raditi? Za početak, <strong>probiotici nude solidnu obranu protiv rezistentne crijevne bakterije.</strong> Dakle, prvu stvar koju bi svatko trebao kako bi se zaštitio od smrtonosnih infekcija je konzumirati probiotike na redovnoj osnovi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Drugo, antibiotici sami stvaraju &#8220;crijevnu pustoš&#8221; koja je zrela za infekcije uz pomoć rezistentnih sojeva bakterija otpornih na lijekove. Dakle, vrlo velika uporaba antibiotika kod pacijenta je nešto što bi trebali liječnici sveobuhvatno objasniti pacijentima, tako da se stvarne rizike od antibiotika bolje razumiju (i izbjegavaju).</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U konačnici, uporaba antibiotika treba biti oštro ograničena. Još uvijek postoje slučajevi u kojima je ograničeno, ciljano korištenje antibiotika pravi spasilac, ali raširena zloporaba antibiotika je ono što je dovelo naš zdravstveni sustav na rub kolapsa, kada je riječ o smrtonosnim superbakterijama.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Upoznajte se sa ovim sistematskim biljnim antibioticima</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Preživjeli neminovnu superbakterijsku pandemiju će biti onih koji koji su se okrenuli majci prirodi i prirodnim lijekovima. Zato preporučujem svakom čovjeku da čita knjige o biljnim antibioticima i drže ga na polici u slučaju hitnog izbijanja pandemije.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Najopsežniji knjiga na tu temu koju smo našli se zove </span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Najopsežnija knjiga na temu biljnih antibiotika: <em>&#8220;Herbal Antibiotics, 2nd Edition: Natural Alternatives for Treating Drug-resistant Bacteria.&#8221;</em> Preporučujemo ovu knjigu. Ona je studiozno i sveobuhvatno istražuje ovu temu. Ona je također vrlo tehnička, tako da budete spremni ako niste navikli na čitanje tehničkih dokumenata ili knjiga.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>U narednim pandemijama superbakterija, lijekovi farmacutskih kompanija će biti beskorisni.</strong> Vaš liječnik će biti beskoristan. Bolnice će biti opustošene zamke smrti. Centar za Kontrolu Bolesti će biti paraliziran s birokracijom i beznadno će se zaglaviti u eri farmacutske kemijske medicine. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Samo ljudi koji posjeduju gotovo-izgubljeno znanje o prirodnim biljnim antibioticima će imati realne šanse za preživljavanje takve pandemije, ako će biti zaraženi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Saznajte o tim biljkama i naučite kako one djeluju u ljudskom tijelu. Tvoj život može ovisiti o tome, a jednom kada se pandemija raširi, ove biljke mogu vrijediti više od zlata.</span></p>
<h4>Najopsežnija knjiga na temu biljnih antibiotika:</h4>
<p style="margin: 12px auto 6px auto; font-family: Helvetica,Arial,Sans-serif; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: normal; font-size: 14px; line-height: normal; font-size-adjust: none; font-stretch: normal; -x-system-font: none; display: block;"><a style="text-decoration: underline;" title="View Herbal Antibiotics, 2nd Edition; Natural Alternatives for Treating Drug-resistant Bacteria on Scribd" rel="nofollow" href="http://www.scribd.com/doc/153608439/Herbal-Antibiotics-2nd-Edition-Natural-Alternatives-for-Treating-Drug-resistant-Bacteria" target="blank">Herbal Antibiotics, 2nd Edition; Natural Alternatives for Treating Drug-resistant Bacteria</a><br />
<iframe id="doc_46280" src="//www.scribd.com/embeds/153608439/content?start_page=1&amp;view_mode=scroll&amp;access_key=key-24y3mgx2ypas5xucpqqy&amp;show_recommendations=true" frameborder="0" scrolling="no" width="590" height="786" data-auto-height="false" data-aspect-ratio="0.706896551724138"></iframe><br />
&nbsp;<br />
<em>(autor: mag. spec. Alfred Bošković/uredio:nsp)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/09/19/naredna-pandemija-superbakterija-lijek-i-antibiotik-farmaceutskih-kompanija-ce-biti-beskoristan/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Top brand dječjih vitamina natrpan sa GMO †, aspartamom † i drugim smrtonosnim sastojcima †</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/06/22/top-brand-djecjih-vitamina-natrpan-sa-gmo-%e2%80%a0-aspartamom-%e2%80%a0-i-drugim-smrtonosnim-sastojcima-%e2%80%a0/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/06/22/top-brand-djecjih-vitamina-natrpan-sa-gmo-%e2%80%a0-aspartamom-%e2%80%a0-i-drugim-smrtonosnim-sastojcima-%e2%80%a0/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 22 Jun 2013 09:50:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[ADHD]]></category>
		<category><![CDATA[aditivi]]></category>
		<category><![CDATA[aluminij]]></category>
		<category><![CDATA[aspartam]]></category>
		<category><![CDATA[bakar]]></category>
		<category><![CDATA[bakreni oksid]]></category>
		<category><![CDATA[Bayer]]></category>
		<category><![CDATA[centrum vitamini]]></category>
		<category><![CDATA[cink oksid]]></category>
		<category><![CDATA[Direktiva]]></category>
		<category><![CDATA[djete]]></category>
		<category><![CDATA[dodaci prehrani]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europska Unija]]></category>
		<category><![CDATA[Flintstones]]></category>
		<category><![CDATA[Folna kiselina]]></category>
		<category><![CDATA[fumarat]]></category>
		<category><![CDATA[GM kukuruzni škrob]]></category>
		<category><![CDATA[GMO]]></category>
		<category><![CDATA[hidrogenirano sojino ulje]]></category>
		<category><![CDATA[kreme za sunčanje]]></category>
		<category><![CDATA[Kremenko]]></category>
		<category><![CDATA[multivitamini]]></category>
		<category><![CDATA[naftni derivati]]></category>
		<category><![CDATA[neurotoksin]]></category>
		<category><![CDATA[okoliš]]></category>
		<category><![CDATA[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje]]></category>
		<category><![CDATA[rafinirani šećer]]></category>
		<category><![CDATA[sorbitol]]></category>
		<category><![CDATA[toksičnost]]></category>
		<category><![CDATA[umjetne boje]]></category>
		<category><![CDATA[vitamini]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14374</guid>
		<description><![CDATA[Znate li sve sastojke sadržane u multivitaminima kojima hranite svoje dijete? Tisuće roditelja očito ne. †
Kao jedan od najbolje prodavanih multivitamina za djecu, Kremenko Vitamini (Flintstones Vitemins), su napunjeni sa genetski modificiranim organizamima (GMO), aspartamom, aluminijem, naftnim derivatima umjetnih boja i svim vrstama drugih otrovnih aditiva koji doslovno su otrovni za ljude, a posebno za djecu.
Netko bi pretpostavio da zato jer je &#8220;multivitamin&#8221;, i posebno označen za djecu, da sadrži hranjive sastojke samo u najprimjerenijim dozama i ništa više. No, upravo suprotno! brand Kremenko Vitamini, koji su proizvedeni od strane globalnnog farmaceutskog diva Bayer, sadrži niz umjetnih aditiva koji su zapravo zabranjeni u mnogim zemljama zbog svoje toksičnosti, ne samo za ljude nego i za okoliš.
Brzi pogled na Flintstones Complete Chewables stranicu, otkriva popis aditiva koji nemaju apsolutno nikakvu hranjivu svrhe. Rafinirani šećer, sorbitol, obojeni fumarat, hidrogenirano sojino ulje, GM kukuruzni škrob, i umjetnu boju za hranu na bazi aluminija &#8211; ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/06/FLINTSTONES-vitamini-djeca.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-14381" title="FLINTSTONES-vitamini-djeca" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/06/FLINTSTONES-vitamini-djeca.jpg" alt="FLINTSTONES-vitamini-djeca" width="533" height="357" /></a>Znate li sve sastojke sadržane u multivitaminima kojima hranite svoje dijete? Tisuće roditelja očito ne. †</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Kao jedan od najbolje prodavanih multivitamina za djecu, Kremenko Vitamini (Flintstones Vitemins), su napunjeni sa genetski modificiranim organizamima (GMO), aspartamom, aluminijem, naftnim derivatima umjetnih boja i svim vrstama drugih otrovnih aditiva koji doslovno su otrovni za ljude, a posebno za djecu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Netko bi pretpostavio da zato jer je &#8220;multivitamin&#8221;, i posebno označen za djecu, da sadrži hranjive sastojke samo u najprimjerenijim dozama i ništa više. No, upravo suprotno! brand Kremenko Vitamini, <strong>koji su proizvedeni od strane globalnnog farmaceutskog diva Bayer</strong>, sadrži niz umjetnih aditiva koji su zapravo zabranjeni u mnogim zemljama zbog svoje toksičnosti, ne samo za ljude nego i za okoliš.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Brzi pogled na <em>Flintstones Complete Chewables</em> stranicu, otkriva popis aditiva koji nemaju apsolutno nikakvu hranjivu svrhe. Rafinirani šećer, sorbitol, obojeni fumarat, hidrogenirano sojino ulje, GM kukuruzni škrob, i umjetnu boju za hranu na bazi aluminija &#8211; na vrhu popisa upitnih aditiva u ovom konkretnom slučaju dječjih multivitamina. Također uključen u mix je nositelj sintetskih spojeva etiketiranih kao vitamini, od kojih svi imaju minimalnu biološku raspoloživost i iskoristivost.</span></p>
<blockquote><p><span style="color: #000000;">&#8220;Bayerov Kremenko vitaminski brand je daleko od prirodnog proizvoda, a potrošač bi trebao biti svjestan nenamjernih, štetnih učinaka koji se mogu pojaviti kao rezultat korištenja istih&#8221; </span></p></blockquote>
<p><span style="color: #000000;">&#8230;piše Sayer Ji na svojoj stranici, zdravstvenom <em>GreenMedInfo.com</em>. &#8220;Važno je držati odgovorne brandove koji odbijaju iskreno označiti svoje proizvode, pogotovo kada oni sadrže sastojke koji su proizvedeni kroz genetsku modifikaciju.&#8221;</span></p>
<blockquote><p><span style="color: #000000;"><strong>Možete pogledati cijeli popis sastojaka za Kremenko vitamine za žvakanje ovdje:</strong></span><br />
<span style="color: #000000;"> Granulirani kalcijev karbonat (kalcijev karbonat, dekstroza monohidrat, šećer, mikrokristalna celuloza, Maltodekstrin), sorbitol, natrij askorbat, željezni fumarat, prirodne i umjetne arome, hidrogenirano sojino ulje, želatinizirani škrob, želatina, vitamin E acetat, stearinska kiselina, kukuruzni škrob; manje od 2%: Aspartam †, beta-karoten, biotin, kalcij pantotenat, <strong>bakreni oksid</strong>, FD &amp; ampC Plavo # 2 Aluminijski pigment, FD &amp; ampC Crveni # 40 aluminij pigment, FD &amp; ampC Žuti # 6 Aluminijska pigment, folna kiselina, magnezij stearat, niacinamide, kalij jodida, piridoksin hidroklorid, riboflavin, silicij-dioksid, tiamin mononitrat, vitamin acetat, vitamin B12, vitamin D3 (kolekalciferol), <strong>cink oksid</strong>.</span></p></blockquote>
<p><span style="color: #000000;">Ostatak linije Flintstones vitamina nisu puno bolji. Flintstones Vitamini za Kosti, koji su označeni na stranicama tvrtke, kao &#8220;nova formula&#8221; sadrže mnoge iste otrovne aditive. Umjetni okusi, katran-bazirane umjetne boje i izolirani spojevi sintetičkih vitamina su sve više prisutni u ovim konkretnim vitaminima isto tako.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Mnogi od &#8220;vitamina&#8221; koji se koriste u Kremenko Vitaminima (Flintstones) se smatraju opasnim supstancama u Europi, a proizvodi ih europska kompanija Bayer<br />
</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Zanimljivo je da mnogi od sastojaka koje promoviraju Flintstones vitamini koji pomaže djeci da dobiju svoj dnevni unos hranjivih tvari, su zapravo naveden kao opasni ili izravno zabranjeni u mjestima poput Europske unije (EU), gdje se sigurnost aditiva smatra ozbiljnije. Bakreni oksid, primjerice, koji je naveden kao navodni prehrambeni izvor bakra u Flintstones vitaminima, zapravo je klasificiran kao &#8220;opasna tvar&#8221; prema EU Direktivi o opasnim tvarima.</span></p>
<p><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/06/Flintstones-Vitamins.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-14382" style="border: 4px solid black;" title="Flintstones-Vitamini za djecu" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/06/Flintstones-Vitamins.jpg" alt="Flintstones-Vitamini za djecu" width="418" height="418" /></a><span style="color: #000000;">Isto tako, cink-ov oksid, koji se često dodaje konvencionalnim kremama za sunčanje, naveden je i kao tvar koja je &#8220;opasna za okoliš.&#8221; Ne samo da je cink oksid siromašni izbor kao nadomjestak cinka jer ljudsko tijelo ga teško može prepoznati ili ga koristiti, ali EU Direktivi o opasnim tvarima smatra da je supstanca ekološki opasna za okoliš &#8211; kako se onda može smatrati zdravo za djecu?</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zatim je tu i pitanje od iznimne neurotoksičnosti aspartama, kojoj nema mjesta u ljudskim zalihama hrane, a kamoli u dječjim multivitaminima. A isto vrijedi i za umjetne boje, koje dokazano u znanstvenim studijama uzrokuju <strong>Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje</strong> (ADHD) i raznih drugih poremećaja u ponašanju djece &#8211; zašto ih dodavati u vitamine na prvom mjestu?</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Roditelji koji su u potrazi za alternativom komercijalnih vitaminima koje će zamjeniti Kremenko vitamine mogu pogledati vitamine koji su bazirani na hrani &#8211; brandova kao što su MegaFood, Garden of Life, i Pure Synergy. Ove marke koristite vitamine i hranjive tvari dobivene iz cjelovitih namirnica, a ne laboratorijskim izmišljotinama, što znači da ih tijelo može asimilirati još učinkovitije. Ekvivalent ovih vitamina na domaćem tržištu su <strong><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/01/11/industrijski-pesticidi-prisutni-u-najprodavanijim-multivitaminskim-dodacima-prehrani/" target="_blank">CENTRUM miltivitamini</a></strong></span><br />
&nbsp;<br />
<em>*stisnite dolje desno &#8220;Titlovi&#8221; radi prijevoda ili stisnite &#8220;kotačić&#8221; i odaberite &#8220;Prijevod titla&#8221;*</em><br />
<iframe width="590" height="443" src="https://www.youtube.com/embed/1gYnEE4KMbE?rel=0" frameborder="0" allowfullscreen></iframe><br />
&nbsp;<br />
<em>(preveo: mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/06/22/top-brand-djecjih-vitamina-natrpan-sa-gmo-%e2%80%a0-aspartamom-%e2%80%a0-i-drugim-smrtonosnim-sastojcima-%e2%80%a0/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>146 RAZLOGA Zašto Šećer Uništava Vaše Zdravlje</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/03/12/146-razloga-zasto-secer-unistava-vase-zdravlje/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/03/12/146-razloga-zasto-secer-unistava-vase-zdravlje/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 12 Mar 2013 11:56:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[Featured]]></category>
		<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[adrenalin]]></category>
		<category><![CDATA[akne]]></category>
		<category><![CDATA[alergija]]></category>
		<category><![CDATA[alkoholizam]]></category>
		<category><![CDATA[anksioznost]]></category>
		<category><![CDATA[Artritis]]></category>
		<category><![CDATA[astma]]></category>
		<category><![CDATA[bakar]]></category>
		<category><![CDATA[Crohnova bolest]]></category>
		<category><![CDATA[dijabetes]]></category>
		<category><![CDATA[djeca]]></category>
		<category><![CDATA[dopamin]]></category>
		<category><![CDATA[E vitamin]]></category>
		<category><![CDATA[glavobolja]]></category>
		<category><![CDATA[glukoza]]></category>
		<category><![CDATA[gušterača]]></category>
		<category><![CDATA[hemoroidi]]></category>
		<category><![CDATA[hiperaktivnost]]></category>
		<category><![CDATA[imunološki sustav]]></category>
		<category><![CDATA[inzulin]]></category>
		<category><![CDATA[jajnik]]></category>
		<category><![CDATA[jetra]]></category>
		<category><![CDATA[kalcij]]></category>
		<category><![CDATA[kapilara]]></category>
		<category><![CDATA[karijes]]></category>
		<category><![CDATA[kratkovidnost]]></category>
		<category><![CDATA[lipoprotein]]></category>
		<category><![CDATA[magnezij]]></category>
		<category><![CDATA[mijopija]]></category>
		<category><![CDATA[norepinefrin]]></category>
		<category><![CDATA[osteoporoza]]></category>
		<category><![CDATA[Parkinsonova bolest]]></category>
		<category><![CDATA[pretilost]]></category>
		<category><![CDATA[šećer]]></category>
		<category><![CDATA[serotonin]]></category>
		<category><![CDATA[škola]]></category>
		<category><![CDATA[tetiva]]></category>
		<category><![CDATA[tijelo]]></category>
		<category><![CDATA[trombociti]]></category>
		<category><![CDATA[učenej]]></category>
		<category><![CDATA[žena]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=13059</guid>
		<description><![CDATA[Šećer je jedna od najopasnije tvari na svijetu, koja služi kao hrana. Njezino djelovanje se uspoređuje sa najopasnijim drogama. Ovdje navodimo spisak razloga zašto treba ruducirati i prestati konzumirati šećer u dnevnoj prehrani.
1. Šećer može potisnuti imunološki sustav.
 2. Šećer narušava odnose minerala u tijelu.
 3. Šećer može uzrokovati hiperaktivnost, anksioznost, poteškoće u koncentraciji, i ćudljivost kod djece.
 4. Šećer može proizvesti znatan porast triglicerida.
 5. Šećer doprinosi slabljenju obrane protiv bakterijskih infekcija (zaraznih bolesti).
 6. Šećer uzrokuje gubitak funkcije i elastičnosti tkiva, što više šećera jedete to više gubite elastičnost i funkcionalnost tkiva.
 7. Šećer reducira lipoprotein visoke gustoće.
 8. Šećer dovodi do nedostatka kroma.
 9. Šećer dovodi do raka jajnika.
 10. Šećer može jako brzo povećati razinu glukoze.
 11. Šećer uzrokuje nedostatak bakra.
 12. Šećer ometa apsorpciju kalcija i magnezija.
 13. Šećer može uzrokovati da su oči više ranjive na starosne makularne degeneracije.
 14. Šećer podiže razinu neurotransmitera: ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/03/%C5%A1e%C4%87er-smrt.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-13063" title="šećer-smrt" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/03/%C5%A1e%C4%87er-smrt.jpg" alt="šećer-smrt" width="589" height="402" /></a>Šećer je jedna od najopasnije tvari na svijetu, koja služi kao hrana. Njezino djelovanje se uspoređuje sa najopasnijim drogama. Ovdje navodimo spisak razloga zašto treba ruducirati i prestati konzumirati šećer u dnevnoj prehrani.</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">1. Šećer može potisnuti imunološki sustav.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 2. Šećer narušava odnose minerala u tijelu.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 3. Šećer može uzrokovati hiperaktivnost, anksioznost, poteškoće u koncentraciji, i ćudljivost kod djece.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 4. Šećer može proizvesti znatan porast triglicerida.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 5. Šećer doprinosi slabljenju obrane protiv bakterijskih infekcija (zaraznih bolesti).</span><br />
<span style="color: #000000;"> 6. Šećer uzrokuje gubitak funkcije i elastičnosti tkiva, što više šećera jedete to više gubite elastičnost i funkcionalnost tkiva.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 7. Šećer reducira lipoprotein visoke gustoće.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 8. Šećer dovodi do nedostatka kroma.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 9. Šećer dovodi do raka jajnika.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 10. Šećer može jako brzo povećati razinu glukoze.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <strong></strong>11. Šećer uzrokuje nedostatak bakra.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 12. Šećer ometa apsorpciju kalcija i magnezija.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 13. Šećer može uzrokovati da su oči više ranjive na starosne makularne degeneracije.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 14. Šećer podiže razinu neurotransmitera: dopamin, serotonin, i norepinefrin.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 15. Šećer može uzrokovati hipoglikemiju.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 16. Šećer može proizvesti kiseli probavni trakt.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 17. Šećer može uzrokovati nagli porast razine adrenalina kod djece.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 18. Šećer može uzrokovati malapsorpciju koja je česta kod bolesnika s funkcionalnom bolesti crijeva.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 19. Šećer može uzrokovati prerano starenje.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 20. Šećer može dovesti do alkoholizma.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 21. Šećer može uzrokovati karijes.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 22. Šećer pridonosi pretilosti</span><br />
<span style="color: #000000;"> 23. Visoki unos šećera povećava rizik od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 24. Šećer može uzrokovati promjene koje su često kod osoba s želučanim ili duodenalnim ulkusom.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 25. Šećer može uzrokovati artritis.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 26. Šećer može uzrokovati astmu.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 27. Šećer uvelike pomaže nekontroliranom rastu Candida albicans (kvaščeva infekcija).</span><br />
<span style="color: #000000;"> 28. Šećer može uzrokovati žućne kamence.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 29. Šećer može uzrokovati bolesti srca.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 30. Šećer može uzrokovati upalu slijepog crijeva.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 31. Šećer može uzrokovati hemoroide.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 32. Šećer može uzrokovati proširene vene.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 33. Šećer može povisiti glukozu i inzulin kod korisnika oralnih kontraceptiva.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 34. Šećer može dovesti do parodontnih bolesti.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 35. Šećer može dovesti do osteoporoze.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 36. Šećer pridonosi kiselosti sline.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 37. Šećer može uzrokovati smanjenje osjetljivosti na inzulin.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 38. Šećer može smanjiti količinu vitamina E (alfa-tokoferol) u krvi.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 39. Šećer može smanjiti hormon rasta.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 40. Šećer može povećati razinu kolesterola.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 41. Šećer može povećati sistolički krvni tlak.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 42. Visoke količine unosa šećera povećavaju krajnje produkte napredne glikozilacije (AGEs) (Šećer se veže za non-enzimatski protein)</span><br />
<span style="color: #000000;"> 43. Šećer može ometati apsorpciju proteina.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 44. Šećer uzrokuje alergije na hranu.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 45. Šećer može doprinijeti dijabetesu.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 46. Šećer može uzrokovati toksemiju tijekom trudnoće.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 47. Šećer može doprinijeti ekcemu kod djece.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 48. Šećer može uzrokovati kardiovaskularne bolesti.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 49. Šećer može oštetiti strukturu DNA</span><br />
<span style="color: #000000;"> 50. Šećer može promijeniti strukturu proteina.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 51. Šećer može uzrokovati starenje kože mijenjajući strukturu kolagena.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 52. Šećer može izazvati katarakte.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 53. Šećer može uzrokovati emfizem.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 54. Šećer može uzrokovati aterosklerozu.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 55. Šećer može promicati podizanje lipoproteina niske gustoće (LDL).</span><br />
<span style="color: #000000;"> 56. Visoki unos šećera može utjecati na fiziološke homeostaze mnogih sustava u tijelu.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 57. Šećer smanjuje sposobnost enzima da funkcionira.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 58. Šećer više unose osobe koje imaju Parkinsonovu bolest.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 59. Šećer može povećati veličinu jetre tako što se stanice jetre dijele.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 60. Šećer može povećati količinu jetrene masti.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 61. Šećer može povećati veličinu bubrega i proizvesti patološke promjene u bubregu.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 62. Šećer može oštetiti gušteraču.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 63. Šećer može povećati retenciju tjelesne tekućine.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 64. Šećer je neprijatelj # 1 crijevne peristaltike.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 65. Šećer može uzrokovati mijopiju (kratkovidost).</span><br />
<span style="color: #000000;"> 66. Šećer može narušiti obloge kapilara.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 67. Šećer može uzrokovati krhke tetive.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 68. Šećer može uzrokovati glavobolje, uključujući i migrene.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 69. Šećer igra ulogu u raku gušterače kod žena.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 70. Šećer može negativno utjecati na ocjene i uspjeh školske djece i izazvati poremećaje učenja.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 71. Šećer može uzrokovati depresiju.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 72. Šećer povećava rizik od karcinoma želuca.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 73. Šećer može uzrokovati dispepsiju (probavne smetnje).</span><br />
<span style="color: #000000;"> 74. Šećer može povećati rizik od dobivanja gihta.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 75. Šećer može povećati razinu glukoze u oralnom testu tolerancije na glukozu tijekom probave složenih ugljikohidrata.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 76. Šećer može povećati reakciju inzulina kod ljudi koji konzumiraju velike količine šećera u odnosu na nisko-šećernu prehranu.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 77. Prehrana bogata rafiniranim šećerom smanjuje sposobnost učenja.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 78. Šećer može uzrokovati manje učinkovito funkcioniranje dvaju krvnih proteina, albumina, i lipoproteina, koji mogu smanjiti sposobnost tijela da upravlja masnoćama i kolesterolom.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 79. Šećer može doprinijeti Alzheimerovoj bolesti.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 80. Šećer može uzrokovati ljepljivost trombocita.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 81. Šećer može uzrokovati hormonsku neravnotežu, a neki hormoni postaju manje aktivni dok drugi postaju preaktivni.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 82. Šećer može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 83. Prehrana bogata šećerom može izazvati slobodne radikale i oksidativni stres.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 84. Visoko šećerna prehrana može dovesti do bilijarnog raka trakta.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 85. Visoko šećerna potrošnja kod trudnih adolescenata je povezana s dvostruko-povećanim rizikom za prerano rođenje dijeteta (eng. SGA).</span><br />
<span style="color: #000000;"> 86. Visoka potrošnja šećera može dovesti do značajnog smanjenja trajanja trudnoće kod adolescenata.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 87. Šećer usporava vrijeme putovanja hrane kroz probavni trakt.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 88. Šećer povećava koncentraciju žučnih kiselina u stolici i bakterijskih enzima u debelom crijevu. To može mijenjati žuč da počne proizvoditi rak-uzrokujuće spojeve i rak debelog crijeva.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 89. Šećer povećava estradiol (najpotentniji oblik prirodnog estrogena) kod muškaraca.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 90. Šećer se kombinira i uništava fosfatazu, enzim, što čini proces probave težim.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 91. Šećer može biti faktor rizika raka žučnog mjehura.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 92. Šećer je tvar koja stvara ovisnost.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 93. Šećer može biti opojan, sličan alkoholu.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 94. Šećer može pogoršati PMS.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 95. Šećer koji se daje nedonoščadi može utjecati na količinu ugljičnog dioksida kojeg oni proizvode.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 96. Smanjenje unosa šećera može povećati emocionalnu stabilnost.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 97. Brza apsorpcija šećera promiče prekomjeran unos hrane kod pretilih ispitanika.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 98. Šećer može pogoršati simptome djece sa poremećajem pažnje (ADHD).</span><br />
<span style="color: #000000;"> 99. Šećer negativno utječe na elektrolite mokraćnog sastava.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 100. Šećer može usporiti sposobnost funkcioniranja nadbubrežne žlijezde.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 101. Infuzija (intravensko hranjenje) šećernom vodom može spriječiti protok kisika do mozga.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 102. Visoki unos saharoze može biti važan faktor rizika kod raka pluća.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 103. Šećer povećava rizik od dječje paralize.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 104. Visoki unos šećera može izazvati epileptične napadaje.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 105. Šećer uzrokuje visok krvni tlak kod pretilih ljudi.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 106. U Odjelima Intenzivne Njege, ograničavanje šećera spašava živote.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 107. Šećer može izazvati smrt stanica.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 108. Šećer može uzrokovati povećanje količine hrane koju jedete.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 109. U maloljetnim rehabilitacijskim kampovima, kada se djeca stave na prehranu sa manje šećera, događa se 44%-tni pad antisocijalnog ponašanja.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 110. Šećer može dovesti do raka prostate.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 111. Šećer dehidrira novorođenčad.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 112. Šećer može uzrokovati niske težine kod rođenja beba.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 113. Veća potrošnja rafiniranog šećera je povezana s lošijim ishodom shizofrenije</span><br />
<span style="color: #000000;"> 114. Šećer može povisiti razine homocisteina u krvi.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 115. Slatka hrana povećava rizik od raka dojke.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 116. Šećer je faktor rizika kod raka tankog crijeva.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 117. Šećer može uzrokovati rak grkljana.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 118. Šećer zadržava sol i vodu u tijelu.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 119. Šećer može pridonijeti blagom gubitku pamćenja.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 120. Više 10-godišnje djece troši gazirana pića, nego mlijeka.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 121. Šećer može povećati ukupnu količinu hrane koja se konzumira.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 122. Izlaganje novorođenčadi šećeru rezultira povećanoj sklonosti prema saharozi u odnosu na vodu, kod djece od šest mjeseci do dvije godine starosti.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 123. Šećer uzrokuje zatvor.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 124. Šećer uzrokuje proširene vene.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 125. Šećer može uzrokovati propadanje mozga u žena kod predijabetske faze i dijabetesa.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 126. Šećer može povećati rizik od raka želuca.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 127. Šećer može uzrokovati metabolički sindrom.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 128. Šećer kod trudnica povećava oštećenje neuralne cijevi kod embrija.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 129. Šećer može biti čimbenik kod bolesnika s astmom.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 130. Veća potrošnja šećera uzrokuje šansu za dobivanje sindroma razdražljive utrobe.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 131. Šećer može utjecati na sposobnost mozga da se bavi s nagradama i posljedicama.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 132. Šećer može uzrokovati rak debelog crijeva.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 133. Šećer može uzrokovati rak endometrija.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 134. Šećer može uzrokovati karcinom stanica bubrega.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 135. Šećer može uzrokovati tumor jetre.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 136. Šećer može povećati upalne markere u krvi pretilih ljudi.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 137. Šećer može smanjiti razinu vitamina E u krvi.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 138. Šećer može povećati apetit za sva jela.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 139. Šećer igra ulogu u etiologiji i nastanku akni.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 140. Previše šećera može ubiti vaš ljubavni život.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 141. Šećer potkopava školski uspjeh kod djece.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 142. Šećer može uzrokovati umor, neraspoloženje, nervozu i depresiju.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 143. Šećer je čest izbor pretilih osoba.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 144. Linearno smanjenje unosa mnogih hranjivih tvari je povezano s povećanjem ukupnog unosa šećera.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 145. Potrošnja visoke fruktoze je bio povezana s bolestima jetre.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 146. Šećer se dodaje kao rizik od karcinoma mokraćnog mjehura.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">REFERENCE</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">1. Sanchez, A., et al. &#8220;Uloga šećera u ljudskim neutrofilna fagocitozu,&#8221; <em>Am J Clin Nutr</em> studenoga <em>1973;.</em> 261:1180-1184.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Bernstein, J. et al. &#8220;Depresija limfocita Transformacija Nakon oralne glukoze Gutanje.&#8221; <em>Am J Clin Nutr 1997;.</em> 30:613.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 2. Couzy, F., et al. &#8220;Prehrambene Implikacije u interakciji Minerali,&#8221; <em>Progresivni Hrana i prehrana Znanost.</em> 17; 1933:65-87.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 3. Goldman, J. et al. &#8220;Bihevioralni Učinci saharoze na predškolsku djecu.&#8221; <em>J Nenormalan Dijete psihologije 1986;.</em> 14 (4) :565-577.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 4. Scanto, S. i Yudkin, J. &#8220;Utjecaj Prehrambenog saharoze na lipide u krvi, inzulin u serumu trombocita ljepljivost i tjelesne težine u ljudskim dragovoljaca.&#8221; <em>J Postgrad Med 1969;.</em> 45:602-607.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 5. Ringsdorf, W., Cheraskin, E. i R. Ramsay &#8220;Saharoza, neutrofilna Fagocitoza i otpornost na bolesti&#8221;, <em>Stomatološka Surv.</em> 1976; 52 (12) :46-48.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 6. Cerami, A., et al. &#8220;Glukoza i starenja.&#8221; <em>Scientific American.</em> Svibnja 1987:90.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Lee, AT i Cerami, A. &#8220;Uloga glikozilacije u starenje.&#8221; <em>Ann NY Acad Sci.</em> 663:63-67.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 7. Albrink, M. i Ullrich IH &#8220;Interakcija Prehrambenog saharoze i vlakna na serumske lipide u zdravih mladih ljudi FED visoke ugljikohidratima dijeta.&#8221; <em>Am J Clin Nutr 1986;.</em> 43:419-428.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Pamplona, ​​R. et al. Mehanizmi Glikacija u aterogeneze <em>Med hipoteze</em> ožujka <em>1993.;.</em> 40 (3) :174-81.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 8. Kozlovsky, A., et al. &#8220;Učinci Prehrana bogata jednostavne šećere o mokraćnog kroma gubitke.&#8221; <em>Metabolizam</em> lipnja <em>1986;.</em> 35:515-518.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 9. Takahashi, E., <em>Tohoku University School of Medicine, holističkog zdravlja Digest.</em> Listopada 1982:41.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 10. Kelsay, J. et al. &#8220;Dijete. Visoka u glukoza ili saharoza i mladih žena&#8221; <em>Am J Clin Nutr 1974;.</em> 27:926-936.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Thomas, BJ, i sur. Odnos uobičajenu prehranu do posta Koncentracija plazma inzulina i inzulin odgovor na oralnu glukoza, <em>Hum Nutr Clin Nutr</em> 1983; 36C <em>(1):.</em> 49_51.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 11. Polja, M.., Et al. &#8220;Utjecaj nedostatak bakra na metabolizam i ugibanja u štakori hranjeni saharoza ili škrob dijetama,&#8221; <em>Am J Clin Nutr 1983;.</em> 113:1335-1345.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 12. Lemann, J. &#8220;Dokaz da Glukoza Gutanje priječi Net renalna tubularna reapsorpcija kalcija i magnezija.&#8221; <em>Am J Clin Nutr 1976;.</em> 70:236-245.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 13. Chiu, C. <em>Am J Clin Nutr</em> srpnja <em>2007;.</em> 86:180-188</span><br />
<span style="color: #000000;"> 14. &#8220;Šećer, bijelo brašno Povlačenje proizvodi kemijske odgovor.&#8221; <em>Ovisnosti pismo.</em> Srpnja 1992:4.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 15. Dufty, William <em>Sugar Blues</em> (New York: Warner Books, <em>1975)&#8230;</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 16. Ibid..</span><br />
<span style="color: #000000;"> 17. Jones, TW, et al. Poboljšana Adrenomedullary odgovor i povećana osjetljivost na Neuroglygopenia: temeljnih mehanizama negativan utjecaj šećera Gutanje kod djece <em>J Pedijatrija..</em> Veljače 1995; 126:171-7.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 18. Ibid..</span><br />
<span style="color: #000000;"> 19. Lee, ATand Cerami A. &#8220;. Uloga glikozilacije u Aging&#8221; <em>Anali New York Academy of Science 1992;.</em> 663:63-70.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 20. <em>.</em> Abrahamson, E. i Peget, A. <em>tijelo, um i šećer</em> (New York: Avon, 1977.)</span><br />
<span style="color: #000000;"> 21. Glinsmann, W., et al. Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila. <em>FDA Izvješće šećera Task Force.</em> 1986:39.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Mäkinen KK sur. . Nacrtna Izvješće o učincima 16_month ksilitol Chewing_Gum Programa naknadne na 40_Month saharoze desni Programa <em>Karijes istraživanje 1998;.</em> 32 (2) 107-12.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Riva Touger-Decker i Kor van Loveren, šećeri i karijesa.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <em>Jesam.</em> <em>J. Clin.Nutr.</em> Listopada 2003, 78:881-892.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 22. Oduševljen, H., et al. &#8220;Nutrient intake, pretilosti, dijabetesa i.&#8221; <em>Brit Med J.</em> 1989; 1: 655-658.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 23. Tragnone, A. i sur. Prehrambene navike kao rizični čimbenici za upalne bolesti crijeva <em>Eur J Gastroenterol Hepatol</em> siječnja <em>1995.;.</em> 7 (1) :47-51.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 24. Yudkin, J. <em>Slatko i opasno.</em> (New York, Bantam Books: 1974), 129.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 25. Darlington, L., Ramsey, et al. <em>.</em> &#8220;Placebo-kontrolirana, slijepih studija Prehrambenog manipulacije terapije kod reumatoidnog artritisa,&#8221; <em>Lancet</em> veljače 1986; 8475 (1) :236-238.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 26. Ovlasti, L. &#8220;Osjetljivost: Vi reagiraju na ono što jedete.&#8221; <em>Los Angeles Times veljače</em> 12, 1985.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Cheng, J. et al. Prethodno Klinička studija na korelacija između alergijskog rinitisa i prehrambenih čimbenika <em>Lin Chuang Er Bi Yan Hou Ke Za Zhi</em> kolovoz 2002;. 16 (8) :393-396.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 27. Crook, WJ <em>Kvasac Veza</em> (TN: Profesionalne Knjige, <em>1984)..</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 28. Heaton, K. &#8220;Sweet Put do žučnih kamenaca.&#8221; <em>Brit Med J.</em> 14. travnja 1984; 288:1103-1104.</span><br />
<span style="color: #000000;"> . Misciagna, G., i dr. <em>Am J Clin Nutr 1999;.</em> 69:120-126.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 29. Yudkin, J. &#8220;Šećer Potrošnja i infarkta miokarda.&#8221; <em>Lancet</em> 6. veljače <em>1971;.</em> 1 (7693) :296-297.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Šah DJ, et al. Pogubnost Šećer i zaštitni učinci škroba na kardiološkog pregradnja, kontraktilne disfunkcije, a mortalitet kao odgovor na pritisak preopterećenja. <em>Am J Physiol srca circ Physiol.</em> Rujna 2007; 293 (3): H1853-H1860</span><br />
<span style="color: #000000;"> 30. Prione, T. <em>saharin bolest</em> (Novi Kanaan, CT: Keats Publishing, <em>1974)..</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 31. op. cit..</span><br />
<span style="color: #000000;"> 32. Prione, T. i Campbell, G. <em>dijabetes, koronarne tromboze i saharin bolesti.</em> (Bristol, Engleska, John Wright i Sinovi, 1960).</span><br />
<span style="color: #000000;"> 33. Behall, K. &#8220;. Utjecaj estrogena Sadržaj oralnih kontraceptiva i potrošnja saharoze na vrijednosti parametara krvi&#8221; <em>Bolest Abstracts International-1982;.</em> 431-437.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 34. Glinsmann, W., et al. . Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila <em>FDA Izvješće šećera Task Force 1986;.</em> 39:36 _38.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 35. Tjaderhane, L. i Larmas, M. visoke Saharoza Dijeta Smanjuje mehaničke čvrstoće kostiju u Uzgoj štakora. <em>Am J Clin Nutr.</em> 1998:128:1807-1810.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 36. Wilson RF i Ashley FP Učinci eksperimentalnu Varijacije u prehrambenim unos šećera i oralnu higijenu na biokemijsko sastavu i pH Besplatna Glatka površina i aproksimalnih plaketa <em>J Dent Res</em> lipnja <em>1988;..</em> 67 (6) :949-953</span><br />
<span style="color: #000000;"> 37. Beck-Nielsen H., et al. Učinci prehrane na staničnoj inzulinske obvezujuća i osjetljivost na inzulin u mladih zdravih ispitanika <em>&#8220;Dijabetes 1978;..</em> 15:289-296.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 38. Mohanty P. et al. Glukoza izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita <em>J Clin Endocrin metabolička</em> kolovoz <em>2000;..</em> 85 (8) :2970-2973.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 39. Gardner, L. i Reiser, S. &#8220;Učinci Prehrambenog ugljikohidrata na posta razinama ljudskog hormona rasta i kortizola.&#8221; <em>Zbornik Soc Exp Med Biol 1982;.</em> 169:36-40.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 40. Ma Y. i sur. . Udruga Između unos ugljikohidrata i razine lipida u serumu <em>J Am Coll Nutr</em> travnja <em>2006;.</em> 25 (2) :155-163</span><br />
<span style="color: #000000;"> 41. . Preuss, HG Šećer-induciranih krvnog tlaka Povišenja Preko životni vijek Tri Substrains od Wistar štakora <em>J Am Coll od Nutr 1998;.</em> 17 (1) 36-37.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 42. Furth, A. i Harding, J.: &#8220;Zašto Šećer je loše za vas.&#8221; <em>New Scientist</em> 23. rujna <em>1989;.</em> 44.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 43. Lee AT, Cerami A. Uloga glikozilacije u Starenje <em>Ann NY Acad Sci</em> 21. studenog <em>1992;..</em> 663:63-70.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 44. Appleton, N. <em>lizati naviku Sugar</em> (New York: Penguin Putnam Avery: <em>1988)..</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> . 45 <a href="http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&amp;langpair=auto%7Chr&amp;rurl=translate.google.com&amp;u=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez%3FDb%3Dpubmed%26Cmd%3DSearch%26Term%3D%2522Henriksen%2520HB%2522%255BAuthor%255D%26itool%3DEntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstractPlusDrugs1&amp;usg=ALkJrhjkXcC_G2qj7ouBbsKaSYjaKb_nZg"><span style="color: #000000;">Henriksen H. B</span></a> ., a <a href="http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&amp;langpair=auto%7Chr&amp;rurl=translate.google.com&amp;u=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez%3FDb%3Dpubmed%26Cmd%3DSearch%26Term%3D%2522Kolset%2520SO%2522%255BAuthor%255D%26itool%3DEntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstractPlusDrugs1&amp;usg=ALkJrhgqlRgKBipi86IpKc7GzoHrTiOoNA"><span style="color: #000000;">Kolset SO</span></a> . <a><span style="color: #000000;"><em>. Tidsskr Niti Laegeforen</em></span></a> 6. rujna 2007; 127 (17) :2259-62.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 46. Prione, T.: <em>saharin bolest</em> (Novi Kanaan Ct: Keats Publishing, Inc, <em>1974).</em> 0,131.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 47. Ibid.. 132.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 48. Vaccaro O., et al. . Odnos Postload glukoze u plazmi mortaliteta s 19 godine praćenja <em>Diabetes Care</em> listopad <em>15,1992;.</em> 10:328-334.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Tominaga, M., et al, smanjena tolerancija glukoze je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ali ne natašte. <em>Diabetes Care.</em> 1999:2 (6) :920-924.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 49. Lee, AT i Cerami, A. &#8220;modifikacije proteina i nukleinskih kiselina po reducirajući šećeri: moguća uloga u starenja.&#8221; <em>Priručnik za biologiju starenja</em> (New York: Academic Press, <em>1990.)..</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 50. Monnier, VM &#8220;Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.&#8221; <em>J Gerontol.</em> 1990:45 (4) :105-110.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 51. Dyer, DG, et al. &#8220;Akumulacija Maillard reakciju proizvoda u kožu Collagen u dijabetes i starenje.&#8221; <em>J Clin Invest.</em> 1993:93 (6) :421-422.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 52. Veromann, S. et al. Dijetalna Šećer i sol predstavljaju stvarne faktori rizika za razvoj katarakte <em>Ophthalmologica</em> srpanj-kolovoz <em>2003;..</em> 217 (4) :302-307.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 53. Monnier, VM &#8220;Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.&#8221; <em>J Gerontol.</em> 1990:45 (4) :105-110.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 54. Schmidt AM et al. Aktivacija receptora za napredne proizvode glikozilacije kraj: mehanizam za kronične vaskularne disfunkcije u dijabetičara Vasculopathy i ateroskleroza <em>circ Res</em> ožujak 1999 19; 84 (5) <em>:489-97&#8230;</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 55. Lewis, GF i Steiner, G. Akutni učinci inzulina u kontroli VLDL proizvodnje u ljude. Posljedice za inzulin otporne Državna <em>Diabetes Care</em> travnja <em>1996;..</em> 19 (4) :390-3</span><br />
<span style="color: #000000;"> R. Pamplona, ​​M.. J., et al. &#8220;Mehanizmi Glikacija u aterogeneze.&#8221; <em>Med hipoteze 1990;.</em> 40:174-181.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 56. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba <em>Metabolizam</em> veljače <em>2000;.</em> 49 (2 Suppl 1) :27-29.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 57. Appleton, N. <em>lizati naviku Sugar</em> (New York: Penguin Putnam Avery, <em>1988)..</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 58. Hellenbrand, W. Dijeta i Parkinsonova bolest. Moguću ulogu u prošloj unos specifične hranjive. Rezultati iz self-primjenjenog Hrana frekvencije upitnika u case-control studije <em>neurologiju</em> rujna <em>1996.;.</em> 47 (3) :644-650</span><br />
<span style="color: #000000;"> Cerami, A., et al. &#8220;Glukoza i starenja.&#8221; <em>Scientific American</em> svibnja <em>1987:.</em> 90.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 59. Goulart, FS &#8220;Are You Šećer Smart?&#8221; <em>Američki fitness</em> Mar-travanj <em>1991:.</em> 34-38.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 60. Scribner, KB sur. Masne jetre i povećana pretilost u Mice konzumiranja Brzo vs Polako upija ugljikohidrata. <em>Pretilost.</em> 2007; 15:2190-2199.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 61. Yudkin, J., Kang, S. i Bruckdorfer, K. &#8220;Učinci velikih količina šećera.&#8221; <em>Brit J Med</em> 22. studenoga <em>1980;.</em> 1.396.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 62. Goulart, FS &#8220;Are You Šećer Smart?&#8221; <em>Američki fitness</em> ožujak-travanj <em>1991:.</em> 34-38</span><br />
<span style="color: #000000;"> 63. Ibid..</span><br />
<span style="color: #000000;"> 64. Ibid..</span><br />
<span style="color: #000000;"> 65. Ibid..</span><br />
<span style="color: #000000;"> 66. Ibid..</span><br />
<span style="color: #000000;"> 67. Nash, J. &#8220;. Zdravlje kandidati&#8221; <em>Bit</em> Jan <em>1992-1923:.</em> 79-81.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 68. Grand, E. &#8220;Alergije na hranu i migrene.&#8221; <em>Lancet.</em> 1979:1:955-959.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 69. . Michaud, D. Dijetalna šećera, glikemijski teret i rizik od raka gušterače u prospektivna studija <em>J Natl Cancer Inst</em> 4. rujna <em>2002;.</em> 94 (17) :1293-300.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 70. Schauss, A. <em>Dijeta, kriminal i delinkvencije</em> (Berkley Ca; Parker Kuća, <em>1981)..</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 71. Peet, M. &#8220;Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza.&#8221; <em>Brit J Psych</em> 2004; <em>184:404-408..</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 72. Cornee, J. et al. &#8220;Case-control studije karcinoma želuca i prehrambene čimbenike u Marseilleu, u Francuskoj&#8221;, <em>Eur J Epidemiol 1995;.</em> 11:55-65.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 73. Yudkin, J. <em>Sweet and Dangerous</em> (New York: Bantam Books, <em>1974).</em> 129.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 74. . Choi HK, a <a href="http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&amp;langpair=auto%7Chr&amp;rurl=translate.google.com&amp;u=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez%3FDb%3Dpubmed%26Cmd%3DSearch%26Term%3D%2522Curhan%2520G%2522%255BAuthor%255D%26itool%3DEntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus&amp;usg=ALkJrhgcNp8FIbB4gZ9XIsI49h4MR9Xp9A"><span style="color: #000000;">Curhan G</span></a> bezalkoholnih pića, fruktoza potrošnja i rizik od gihta kod <em>muškaraca:&#8230;</em> prospektivna studija skupine <em>British Medical Journal</em> veljače 9,2008; 336 (7639) :309-312.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 75. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka <em>&#8220;Am J Clin Nutr 1986:43;.</em> 151-159.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 76. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka <em>&#8220;Am J Clin Nutr 1986;.</em> 43:151-159.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 77. Molteni, R, et al. Visoke masnoće, rafinirani šećer Dijeta Smanjuje hipokampusa Brain-izvedeni Neurotrophic Factor, neurona plastičnosti i učenje <em>neuroznanosti 2002;..</em> 112 (4) :803-814.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 78. . Monnier, V., Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja <em>J Gerontol 1990;.</em> 45:105-111.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 79. Frey, J. Ima li šećera u Alzheimerova bolest <em>Annales de Biologie Clinique 2001;?.</em> 59 (3) :253-257.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 80. Yudkin, J. &#8220;. Metabolički promjena uzrokovane šećera u odnosu na srčanih bolesti i dijabetesa&#8221; <em>Prehrana i zdravlje 1987;.</em> 5 (1-2) :5-8.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 81. Ibid..</span><br />
<span style="color: #000000;"> 82. Blacklock, NJ, &#8220;Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone.&#8221; <em>Prehrana i zdravlje 1987;.</em> 5 (1-2) :9-12.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Curhan, G., et al. Koristite pića i rizika za bubrežnih kamenaca u žena. <em>Ann Inter Med.</em> 1998:28:534-340.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 83. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba <em>Metabolizam</em> veljače <em>2000;.</em> 49 (2 Suppl 1) :27-29.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 84. Moerman, CJ, i sur. Dijetalna unos šećera u etiologiji bilijarnog trakta raka <em>Internat J Epidemiol</em> travnja <em>1993;..</em> 2 (2) :207-214.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 85. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu među trudnice adolescenata <em>Am J Nutr</em> lipnja <em>1997;..</em> 1113-1117.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 86. Ibid..</span><br />
<span style="color: #000000;"> 87. Bostick, RM, et al. &#8220;Šećer, Meat.and unos masti i Non-prehrambene Čimbenici rizika za rak debelog crijeva incidencija u Iowi žene.&#8221; <em>Rak Uzroci i kontrole.</em> 1994:5:38-53.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 88. Ibid..</span><br />
<span style="color: #000000;"> Kruis, W., et al. &#8220;Učinci dijeta niskima i visokim udjelom šećera na Gut Transit, žučne kiseline metabolizam i bakterijsku fermentaciju <em>Gut 1991;..</em> 32:367-370.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje, pretilost i <em>Pedijatrija</em> ožujka <em>1999.;.</em> 103 (3) :26-32.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 89. Yudkin, J i EISA, O. Dijetalna Saharoza i estradiol Koncentracija u mladih muškaraca. <em>Ann Nutr metabolička.</em> 1988:32 (2) :53-55.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 90. Lee, AT i Cerami A. &#8220;Uloga glikozilacije u starenje.&#8221; <em>Ann NY Acad Sci 1992;.</em> 663:63-70.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 91. . Moerman, C. et al &#8220;Dijetalna unos šećera u etiologiji žučni mjehur raka mokraćnog sustava.&#8221; <em>Internat J spo</em> travnja <em>1993;.</em> 22 (2) :207-214.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 92. Avena NM Dokaz za šećer ovisnosti: Bihevioralni i Nuerochemical učinci povremena, prekomjernoj unos šećera <em>Neurosci Biobehav Rev</em> 2008; 32 (1) :20-39..</span><br />
<span style="color: #000000;"> Colantuoni, C., et al. Dokazi To Intermitentna, Prekomjerni unos šećera uzrokuje endogenog opioidnog ovisnost <em>Obes Res</em> lipnja <em>2002;..</em> 10 (6) :478-488.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 93. Ibid..</span><br />
<span style="color: #000000;"> 94 <em>Pismo Edell Zdravlje</em> rujna <em>1991;..</em> 07:01.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 95. Sunehag, AL, i sur. Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane <em>Dijabetes 1999;..</em> 48 7991 &#8211; 8000).</span><br />
<span style="color: #000000;"> 96. Christensen L. et al. Utjecaj dijetetski promjene na emocionalne nevolji. <em>J Abnor psihologa.</em> 1985; 94 (4) :565-79.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 97. Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje i pretilost <em>Pedijatrije Mar1999;..</em> 103 (3) :26-32.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 98. Girardi, NL otupjela catecholamine Odgovori nakon glukoza Gutanje u djece s poremećajem deficita pažnje <em>Pedijatrija Res 1995;..</em> 38:539-542.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <em>..</em> Berdonces, JL Pozornost deficit hiperaktivnost i infantilne <em>Otk Enferm</em> siječnja 2001; 4 (1) 11-4</span><br />
<span style="color: #000000;"> 99. . Blacklock, NJ Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone <em>Prehrana i zdravlje 1987;.</em> 5 (1 &amp; 2) :9-17.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 100. Lechin, F. et al. Učinci oralnoga glukoze opterećenje na plazma neurotransmitori u ljude <em>Neurophychobiology 1992;..</em> 26 (1-2) :4-11.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 101. Arieff, AI IVS šećera vode može Cut Off kisika do mozga. Veterani uprava Medical Center u San Francisco <em>San Jose Mercury;.</em> 12. lipnja / 86.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 102. De Stefani, E. Dijetalna Šećer i raka pluća: Studija slučaja kontrola u Urugvaju <em>Nutr i rak</em> 1998; 31 <em>(2):..</em> 132_7.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 103. Sandler, BP <em>Dijeta Sprječava Polio</em> (Milwakuee, WI,: Lee zaklada za prehrambene znanosti, <em>1951)..</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 104. Murphy, P. Uloga šećer u epileptičnim napadajima. <em>Townsend Letter za liječnici i pacijenti.</em> Svibnja, 2001.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 105. Štern, N. &amp; Tuck, M. Patogeneza hipertenzije u šećernom bolešću. <em>Šećerna bolest, temeljna i klinički test.</em> <em>2. izdanje,</em> (Fil: Lippincott Williams &amp; Wilkins, 2000) 943-957.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 106. Christansen, D. Critical Care: Šećer Limit spašava živote <em>Znanost Vijesti</em> 30. lipnja 2001; <em>159:404&#8230;</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 107. Donnini, D. et al. Glukoza može izazvati stanične smrti kroz slobodni radikali posredovane mehanizam. <em>Biochem Biohhys Res komu.</em> 15. veljače, 1996:219 (2) :412-417.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 108. Levine, AS, i sur. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti <em>Am J Nutr</em> 2003 133:831 <em>S-834S..</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 109. Schoenthaler, S. Probni Los Angeles Odjel Dijeta-Ponašanje program: Jesam Empirijska analiza šest institucionalnim okruženjima <em>Int J Biosocial Res..</em> 5 (2) :88-89.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 110. Deneo-Pellegrini H,. et al.Foods, hranjive tvari i raka prostate: case-control studije u Urugvaju <em>fra J Cancer</em> 1999 Svibanj; 80 (3-4) <em>:591-7&#8230;</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 111. . Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane <em>Dijabetes</em> 1999 <em>travanj;.</em> 48 (4) :791-800.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 112. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu kod trudnih adolescenata <em>Am JF Nutr 1998;..</em> 128:807-1810.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 113. Peet, M. Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza <em>Britanac J Psihijatrija</em> 2004; <em>184:404-408&#8230;</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 114. Fonseca, V. et al. Učinci visoke masnoće dijeta saharoze na Enzimi u Homosysteine ​​metabolizma u Ratu <em>Metabolizam 200;..</em> 49:736-41.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 115. Potischman, N, et.al. . Povećani rizik od ranoj fazi raka dojke koji se odnose na potrošnji slatke namirnice među ženama manje od 45 godina u Sjedinjenim Američkim Državama <em>&#8220;Rak uzrokuje Kontrola</em> 2002 <em>prosinac;.</em> 13 (10) :937-46.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 116. Negri. E. et al. Faktora rizika za adenokarcinom tankog crijeva.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <em>Intern J Cancer 1999:82:.</em> I2 :171-174.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 117. Bosetti, C. sur. Hrana Grupe i larin rizik od raka: Case-control studije iz Italije i Švicarske <em>Inter J Cancer</em> 2002:100 <em>(3):..</em> 355-358.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 118. Shannon, M. suosjećanja Pogledajte pretežak. <em>CCL obitelji pronađeni.</em> Studeni-Dec.1993. 20 (3) :3-5.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 119. Zdravlje Nakon 50. <em>Johns Hopkins Med Pismo.</em> Svibnja 1994.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 120 .. Rajeshwari, R. et al. Svjetovni Trendovi u Dječjim Zaslađeni-pića potrošnja (1973-1994): Studija Bogalusa <em>srca.</em> <em>J AM Dijeta izv. prof.</em> Veljača 205; 105 (2) :208-214.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 121. Levine, AS sur. &#8220;. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti&#8221; <em>Am J Nutr,</em> 2003; 133:831 S-834S.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 122. Booth, DAM sur. &#8220;Slatkoća i izbor hrane:. Mjerenje sladila &#8216;Učinci na usvajanju&#8221; <em>Slatkoća</em> Dobbing, J., Ed, (London: Springer-Verlag, <em>1987)&#8230;</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 123. Cleve, TL <em>Na causation proširenih vena.</em> (Bristol, Engleska, John Wright, 1960.)</span><br />
<span style="color: #000000;"> 124. op. cit..</span><br />
<span style="color: #000000;"> 125. Ket, Y. i sur. Dijabetes, oslabljen glukoze natašte i razvoj kognitivnih oštećenja u starijih žena <em>Neurologija 2004;..</em> 63:658-663.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 126. Chatenoud, Liliane sur. Rafinirani-žitarica usisnog i rizik od raka u odabranim Italiji. <em>Am.</em> <em>J. Clin Nutr.</em> Prosinca 1999; 70:1107-1110.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 127. Yoo, S. et al. Usporedba dijetetski unos povezana s metabolizma Faktori rizika sindrom u mladih odraslih osoba: Bogalusa Heart Study <em>Am J Clin Nutr</em> 2004 listopad, 80 (4) <em>:841-848..</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 128. Shaw, Gary M. i sur. Oštećenje neuralne cijevi povezane s majke Periconceptional unosu od jednostavnih šećera i glikemijski indeks.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <em>Jesam.</em> <em>J. Clin Nutr.</em> Studenog 2003, 78:972-978.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 129. Krilanovich, Nicholas J. Fruktoza Zlouporaba, epidemije pretilosti, Specijalne Problemi djeteta, i poziva na akciju <em>Am.</em> <em>. J. Clin Nutr</em> studenoga 2004; 80:1446-1447.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 130. .. Jarnerot, G., potrošnja rafiniranog šećera po bolesnika s Crohnovom bolest, ulcerozni kolitis, ili razdražljiv utroba sindrom <em>skand J Gastroenterol</em> 1983 <em>studeni;.</em> 18 (8) :999-1002.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 131. Allen, S. &#8220;Šećeri i masti:. Neurobiologija naklonosti&#8221; <em>Am J Nutr.</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 2003; 133:831 S-834S.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 132. De Stefani E, et al. Saharoza kao čimbenik rizika za rak debelog crijeva i rektuma: Case-control studije u Urugvaju <em>Int J Cancer</em> 5. siječnja 1998; 75 (1) <em>:40-4&#8230;</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> 133. Levi F, i sur. . Dijetetski čimbenici i rizika od raka endometrija <em>Rak</em> 1. lipnja <em>1993;.</em> 71 (11) :3575-3581.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 134. Mellemgaard A. i sur. Prehrambene Čimbenici rizika za karcinom bubrežnih stanica u Danskoj <em>Eur J Cancer</em> travnja <em>1996.;.</em> 32A (4) :673-82.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 135. Rogers AE, et al. Nutritivni i Dijetalna Utjecaji na jetre tumorigenesis u miševa i štakora <em>Arch Toxicol Suppl 1987;..</em> 10:231-43. Pregledajte.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 136. Sorensen LB, et al. &#8220;Učinak saharoze na upalnih markera u debelih čovjeka&#8221; <em>Am J Clin Nutr</em> kolovoz <em>2005;.</em> 82 (2)</span><br />
<span style="color: #000000;"> 137. Mohanty, Priya, et.al. &#8220;Glukoza Izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita,&#8221; <em>J Clin Endocrinol metabolička ..</em> 2000, kolovoz: 85 (8) 2970-2973.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 138. Arumugam V, i sur. “A High-Glycemic Meal Pattern Elicited Increased Subjective Appetite Sensations in Overweight and Obese Women.” <em>Appetite</em> . 2007; [Epub ahead of print].</span><br />
<span style="color: #000000;"> 139. Smith RN et al. “The Effect of a High-protein, Low Glycemic-load Diet Versus a Conventional, High Glycemic-load Diet on Biochemical Parameters Associated with Acne Vulgaris: A Randomized, Investigator-masked, Controlled Trial.” <em>J Am Acad Dermatol</em> 2007;57:247-256.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 140. Selva, DM, et al. Monosaccharide-Induced Lipogenesis Regulates the Human Hepatic Sex Hormone-Binding Globulin Gene. <em>J.</em> <em>Clin.</em> <em>Invest.</em> 2007. doi:10.1172/JCI32249.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 141. Fu ML, et al. Associatation Between Unhealthful Eating Patterns and Unfavorable Overall School Performance in Children. <em>J Am Diet Assoc.</em> 2007;107(11): 1935-1942. 142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. <em>Behavior Therapy.</em> 1988;19(4): 593-604.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. <em>Behavior Therapy.</em> 1988;19(4): 593-604.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 143. Drewnowski A. et al Taste Preferences in Human Obesity: Environmental and Familial Factors. <em>Am J Clin Nutr.</em> 1991; 54: 635-641.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 144. Berglund, M. et al. Comparison of Monounsaturated Fat with Carbohydrates as a Replacement for Saturated Fat in Subjects with a High Metabolic Risk Profile: Studies in the Fasting and Postpr andial States. <em>Am. J. Clin Nut.</em> Dec 1, 2007;86(6):1611 – 1620.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 145. Ouyang X. et al. “Fructose Consumption as a Risk Factor for Non-alcoholic Fatty Liver Disease.” <em>J of Hepatol.</em> 2008;48(6):993-999.</span><br />
<span style="color: #000000;"> 146. De Stefani E., et al. “Dietary patterns and risk of bladder cancer: a factor analysis in Uruguay.” <em>Cancer Causes Control</em> , 2008; [Epub ahead of print].</span><br />
&nbsp;<br />
<em>NoviSvjetskiPoredak.com<em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/03/12/146-razloga-zasto-secer-unistava-vase-zdravlje/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>FLUOR: Kemijski Otpad Teške Industrije je u Pasti za Zube</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/02/22/fluor-kemijski-otpad-teske-industrije-je-u-pasti-za-zube/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/02/22/fluor-kemijski-otpad-teske-industrije-je-u-pasti-za-zube/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 22 Feb 2013 11:16:01 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[Adolf Hitler]]></category>
		<category><![CDATA[aluminij]]></category>
		<category><![CDATA[Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[bakar]]></category>
		<category><![CDATA[bunar]]></category>
		<category><![CDATA[čelik]]></category>
		<category><![CDATA[Charles Eliot Perkins]]></category>
		<category><![CDATA[drugi svjetski rat]]></category>
		<category><![CDATA[EPA]]></category>
		<category><![CDATA[FDA]]></category>
		<category><![CDATA[fluor]]></category>
		<category><![CDATA[fluoridiranje vodoopskrbe]]></category>
		<category><![CDATA[fluoridizacija]]></category>
		<category><![CDATA[gram]]></category>
		<category><![CDATA[IG Farben]]></category>
		<category><![CDATA[kancerogen]]></category>
		<category><![CDATA[kosti]]></category>
		<category><![CDATA[kvarenje]]></category>
		<category><![CDATA[nacisti]]></category>
		<category><![CDATA[Njemačka]]></category>
		<category><![CDATA[olovo]]></category>
		<category><![CDATA[osteoporoza]]></category>
		<category><![CDATA[osteosarkom]]></category>
		<category><![CDATA[pasta za zube]]></category>
		<category><![CDATA[pesticid]]></category>
		<category><![CDATA[plodnost]]></category>
		<category><![CDATA[Rusi]]></category>
		<category><![CDATA[umjetna gnojiva]]></category>
		<category><![CDATA[uran]]></category>
		<category><![CDATA[voda]]></category>
		<category><![CDATA[vodovod]]></category>
		<category><![CDATA[WHO]]></category>
		<category><![CDATA[začeće]]></category>
		<category><![CDATA[zubi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=12844</guid>
		<description><![CDATA[Po podacima EPA Američke Nacionalne Agencije za zaštitu okoliša Fluor je toksičniji od olova i nešto manje toksičan od arsena. Fluor je otpadni nusproizvod, kemijski otpad teške industrije, koji se dobiva derivacijom tijekom proizvodnje pesticida, umjetnih gnojiva, aluminija, čelika, bakra, olova, urana, cigle, cementa i stakla &#8230;
Sve studije rađene proteklih godina upućuju na to da je fluor kancerogena supstanca, koja slabi kosti i uzrokuje smanjenu plodnost kod žena i smanjuje vjerojatnost začeća.
Par grama čistog fluora su dovoljne da vas ubiju!
I unatoč ovoj činjenici, većina nas kupuje paste za zube s fluorom, i to je ono što čak i zubar savjetuje. Fluor je zabranjen u mnogim europskim zemljama zbog mogućih zdravstvenih rizika.
U SAD od 1997.godine na svim pastama za zube, stavljeno je upozorenje, po naredbi Nacionalne Agencije za Hranu i Lijekove SAD (FDA), da djeca peru zube s pastom u količine zrna graška i da se strogo pazi da djeca ne ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/02/fluor-pasta-za-zube.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-12847" title="fluor-pasta-za-zube" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/02/fluor-pasta-za-zube.jpg" alt="fluor-pasta-za-zube" width="589" height="375" /></a>Po podacima EPA Američke Nacionalne Agencije za zaštitu okoliša Fluor je toksičniji od olova i nešto manje toksičan od arsena. Fluor je otpadni nusproizvod, kemijski otpad teške industrije, koji se dobiva derivacijom tijekom proizvodnje pesticida, umjetnih gnojiva, aluminija, čelika, bakra, olova, urana, cigle, cementa i stakla &#8230;</p>
<p><span style="text-decoration: underline; color: #000000;">Sve studije rađene proteklih godina upućuju na to da je fluor kancerogena supstanca, koja slabi kosti i uzrokuje smanjenu plodnost kod žena i smanjuje vjerojatnost začeća.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Par grama čistog fluora su dovoljne da vas ubiju!</span></p>
<p><span style="color: #000000;">I unatoč ovoj činjenici, većina nas kupuje paste za zube s fluorom, i to je ono što čak i zubar savjetuje. Fluor je zabranjen u mnogim europskim zemljama zbog mogućih zdravstvenih rizika.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U SAD od 1997.godine na svim pastama za zube, stavljeno je upozorenje, po naredbi Nacionalne Agencije za Hranu i Lijekove SAD (FDA), da djeca peru zube s pastom u količine zrna graška i da se strogo pazi da djeca ne gutaju pastu. A roditelji su upozoreni da drže pastu za zube dalje od djece, te da se u slučaju gutanja paste, odmah jave centru za trovanje.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U 1999.godini unija koju je sačinjavalo 1200 znanstvenika, liječnika i pravnika i koji su radili za američku EPA, javno su iznijeli svoje protivljenje daljnjoj fluoridaciji vode SAD, koja se već desetljećima primjenjuje, a prije svega zbog velikog broja dokaza koji ukazuju na vezu između fluora i bolesti raka, genetskih poremećaja, neuroloških problema i bolesti koštanog tkiva.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>Najveći mit je da voda sa fluorom sprječava kvarenje zuba.</strong></span> Jedina korist za zube je ako se fluor nanosi izravno na zube i to u trajanju od barem 2 minute! Dakle, četkanjem zuba pastom koja sadrži fluor! Ali ovakve paste nisu potrebne, redovita oralna higijena i pranje zuba pastama koje ne sadrže fluor su sasvim dovoljne za održavanje zdravlja zuba</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/02/voda-fluor-zubi.jpg"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter size-full wp-image-12846" title="voda-fluor-zubi" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/02/voda-fluor-zubi.jpg" alt="voda-fluor-zubi" width="576" height="304" /></span></a></span><span style="color: #000000;">Fluor se taloži u vašim kostima godinama i njegovo djelovanje je kumulativno, godina za godinom se taloži da bi zatim <strong>počeo ubrzano utjecati na slabljenje kostiju, osobe postaju sklone prijelomima, naročito kuka u slučaju padova, znači ubrzava razvoj osteoporoze.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prevelike količine fluora, koje nove mlade generacije unose u organizam, preko paste za zube, s obzirom na porast svijesti o održavanju zuba,<strong> mogu dovesti do pojave raka kostiju koji se zove osteosarkom</strong>, i to prije svega, kod muške mladeži.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ono što djeca trebaju za pravilan razvoj zuba je dobar ortodont zubar, pasta bez fluora, redovito pranje zubi i unos dovoljne količine kalcija koji je neophodan za pravilan razvoj zubi i kostiju.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Pijući normalnu vodu iz vodovoda ili bunara mi već unosimo dovoljne minimalne količine organskog kalcij-fluoro-fosfata, onaj iz paste je nepotreban, a naročito je nepotreban onaj koji se naknadno dodaje u vodu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">I sad na kraju &#8211; nešto za razmišljanje &#8211; uporabu fluora prvi su osmislili nacisti, ali ne s ciljem da se očuvaju zubi, već da bi se lakše kontrolirale široke narodne mase!</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Na kraju drugog svjetskog rata, SAD je poslao u Njemačku istraživača u kemijsku industriju, biokemiji, fiziologiji i patologiji &#8211; koji se zvao Charles Eliot Perkins.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">On je dobio zadatak da rukovodi komleksom velike kemijske industrije u Njemačkoj koji se zvao FARBEN. Dok je boravio tamo, njemački kemičari su mu ukazali na shemu koja je razrađena tijekom rata, i koju je usvojilo njemačko državno vodstvo na čelu s Adolf Hitler-om.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Shema je bila ta, da se ostvari kontrola nad populacijama bilo kojim pokorenim zemljama. U ovom shemi glavni kemijski sastojak je bio sodium flouride.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ponovljene doze, veoma malih količina fluora, <strong>vremenom utječu na to da se svijest pojedinca i njegova volja, da pruži otpor dominaciji znatno oslabe postepenim sporim trovanjem, tako da pojedinci postanu podložni kontroli, i potčinjavanju onih koji žele sa njima vladaju.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">I Nijemci i Rusi su tijekom Drugog svjetskog rata dodavali sodium fluoride u vodu, vojnih ratnih zarobljenika, da bi ih učinili glupim i mirnim.</span><br />
&nbsp;<br />
<em>*stisnite dolje desno &#8220;Titlovi&#8221; radi prijevoda ili stisnite &#8220;kotačić&#8221; i odaberite &#8220;Prijevod titla&#8221;*</em><br />
<span style="color: #000000;"><object width="590" height="443" classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="always" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/914lSW7dw0E?version=3&amp;hl=en_US" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><embed width="590" height="443" type="application/x-shockwave-flash" src="http://www.youtube.com/v/914lSW7dw0E?version=3&amp;hl=en_US" allowFullScreen="true" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" /></object></span><br />
&nbsp;<br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> (vestinet.rs, youtube.com/uredio: nsp)</span><br />
<span style="color: #f4f1e9;"> banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/02/22/fluor-kemijski-otpad-teske-industrije-je-u-pasti-za-zube/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
