Kada ste doživjeli alergijsku reakciju, prvo ste pomislili da mora biti povezano s nečim što ste jeli

Iako je istina da su alergije na hranu u porastu, postoji još jedan potencijalni krivac kojeg mnogi ljudi previđaju – to su lijekovi.

Veliki je razlog zbog kojeg mnogi ljudi ne uspijevaju uspostaviti vezu između alergija i lijekova jer nisu svjesni da mnogi lijekovi sadrže neaktivne sastojke koji mogu biti problematični.

Zapravo, nedavno istraživanje koje su proveli istraživači iz Massachusettsa otkrilo je da više od 90 posto lijekova može izazvati alergijske reakcije kod ljudi zbog njihovih neaktivnih sastojaka.

S obzirom na njihov alergijski potencijal, možda se pitate zašto proizvođači te sastojke uopće uključuju u svoje tablete.

Neki su tu kako bi vaše tijelo lakše apsorbiralo lijek ili stabiliziralo spoj koji se koristi za izradu, dok se drugi koriste za postizanje boljeg okusa lijeka ili boljeg izgleda.

Formulacija nekih lijekova sadrži sastojke koji su izvedeni iz pšeničnih proizvoda, što može biti vrlo problematično za ljude koji su alergični na gluten.

U stvari, upravo je osoba koja ima ozbiljnu reakciju celijakije na supresantnu kiselinu omeprazol inspirirala ovu studiju.

Istraživači su otkrili da 93 posto svih lijekova sadrži alergene poput laktoze, kikirikijevog ulja i boja. Gotovo svaka analizirana tableta sadržavala je sastojke koje neki ljudi ne mogu podnijeti, poput laktoze, dok više od polovice također sadrži FODMAP šećere koji mogu uzrokovati probavne probleme kod osoba je sindromom iritabilnog crijeva.

Za neke vrste lijekova postoji nekoliko, ako ih ima, alternativa koje ne sadrže određene neaktivne sastojke koji izazivaju alergiju.

Alergijske reakcije na lijekove mogu uključivati osip, otežano disanje ili anafilaksiju, dok one s netolerancijom mogu imati gastrointestinalne simptome.

Iako ne traba svatko imati razlog za brigu, važno je uvijek pažljivo pregledati popis sastojaka u lijekovima koje uzimate. Liječnici često poreporučuju aktivni spoj koji propisuju i doziranje, ali liječnici i pacijenti rijetko posvećuju puno pažnje ostalim sastojcima koje lijek sadrži.

Ovi sastojci mogu se značajno razlikovati ovisno o proizvođaču. Kako bi ilustrirali opseg ovog pitanja, autori ističu da 43 različite farmaceutske tvrtke prave 140 različitih formulacija lijeka za štitnjaču levotiroksin.

Mala količina škroba ili laktoze možda ne predstavlja opasnost za one koji nisu alergični, ali za one koji jesu, to može biti dovoljno da izazove ozbiljnu reakciju.

Ako znate da imate alergiju na neki od ovih sastojaka, posebno je važno biti oprezan. Često, kemijska imena navedena na pakiranju ne čine očiglednim koje alergene sadrže, zato uvijek pitajte liječnika ili ljekarnika ako niste sigurni.

Istraživači navode da se više od polovice tableta sastoji od neaktivnih sastojaka, a u nekim se slučajevima čak 99 tableta smatra nefarmaceutskim.

Također je važno imati na umu da oni koji uzimaju više lijekova mogu unositi značajne količine ovih naizgled bezopasnih neaktivnih sastojaka. Na primjer, istraživači kažu da pacijent koji dnevno uzima 10 lijekova na recept guta u prosjeku 2,8 grama neaktivnih sastojaka.

Bilo da imate alergije i netolerancije ili ne, ključno je znati što unosite u svoje tijelo, posebno kada je riječ o lijekovima na recept. Uvijek istražite sve sastojke u lijekovima koje uzimate i budite sigurni da provjerite jesu li prirodne alternative održiva opcija.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kikiriki je visoko na popisu hrane koja kod djece danas uzrokuje alergiju

A za djecu koja imaju ovu alergiju, čak i najmanju izloženost kikirikiju može rezultirati ozbiljnim – čak i životno opasnim problemima – anafilaksijom.

Stručnjaci slobodno priznaju da je situacija alergije na kikirikiju u Americi toliko ozbiljna da se naziva “gotovo pa epidemijom”, ali inzistiraju na tome da nemaju pojma što uzrokuje problem.

Izvještaj Instituta Jaffe Food Allergy u bolnici Mount Sinai pokazao je da se između 1997. i 2008. godine broj djece sa alergijom na kikiriki utrostručio, od samo 1-na-250 slučajeva na oko 1-na-70.

To je šokantno kad uzmete u obzir da je prije nekoliko desetljeća alergija na kikiriki bila gotovo nezamjetna, a u istočnim zemljama kao što je Indija, gdje djeca jedu velike količine kikirikija, takve alergije su izuzetno neuobičajene.

Očito, nešto specifično uzrokuje masivan porast alergijskih reakcija na kikiriki među zapadnjačkom djecom.

Može li uzročnik biti ulje kikirikija koje je uobičajeno – iako skriveno – pomoćno sredstvo (konzervans) u mnogim cjepivima koje rutinski preporučuju Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC)?

“Gotovo epidemija”

CNBC je nedavno izvijestio da su alergije na kikiriki i druge alergije na hranu zasigurno u porastu u Sjedinjenim Državama.

Dok je Farmaceutska industrija obećala sve vrste čudotvornih lijekova da uspori izlaganje djece alnergijama na kikiriki ili da se na neki drugi način pozabavi problemom, istina je da stručnjaci nemaju stvarne, znanstvene dokaze o tome što uzrokuje problem – ili što treba učiniti da bi se alergija na kikiriki iskorijenila.

“To je gotovo epidemija” – izjavio je za CNBC dr. Sc. Scott Sicherer, ravnatelj Instituta za alergiju hrane Jaffe.

“Nemoguće je poricati povećanje broja, čak i uz anegdotalna izvješća školskih medicinskih sestara”. Dodao je da “oko dvoje djece po učionici imaju alergiju na hranu. To nije izmišljotina.”

U institutu za zdravlje National Institutes of Health rečeno je da rano izlaganje alergenim namirnicama može pomoći ublažiti problem, ali to stvarno ne može biti rješenje, jer, kao što je već rečeno, djeca u drugim zemljama gdje je potrošnja kikirikija masivna imaju istu brojnost razine alergija na kikiriki kao i američka djeca i druga zapadna djeca.

Cjepiva su puna navodno “bezopasnih” adjuvanata … uključujući derivate kikirikija. Da li je to okidač za sve veći broj alergija?

Sredinom šezdesetih godina, ulje kikirikija je prvi put uvedeno u cjepiva jer su znanstvenici pretpostavili da ono može “produljiti” imunitet. Nekako su pomislili da će ulje djelovati kao kapsula sa vremenskim otpuštanjem.

U roku od 20 godina, ulje kikirikija je postalo preferirani “ekscipijent” – što znači spoj formuliran uz aktivni sastojak lijeka u svrhu dugoročne stabilizacije.

Međutim, opasnosti njezine uporabe bile su dobro dokumentirane. Problem? Liječnici i znanstvenici imali su rezultate o imunološkom odgovoru ljudi koji su primali cjepivo, čineći ozbiljnu pogrešku koja se i danas pretpostavlja da je istinita. Mit koji kaže… što je veći alergijski odgovor na cjepivo, utoliko će se stvoriti veći imunitet. Pogrešno!

Dakle, kako je broj obaveznih cjepiva povećan, a ulja kikirikija je dodano kao imunitetni pojačivač, broj djece s alergijama na kikiriki se povećao se eksponencijalno.

Veza između cjepiva i alergije na kikirikiju stoga nije zbunjujuća ili nejasna. Jednostavnoa je!

Novi-Svjetski-Poredak.com

Dojenčad koja je primala antibiotike imaju veću vjerojatnost da će razviti alergije kasnije u životu, prema istraživanju provedenom na 800.000 djece

Istraživači koji su pregledavali zdravstvenu evidenciju djece rođene u razdoblju od 2001. do 2013. godine otkrili su da 9 posto dojenčadi koja je primila antacide poput Zantaca ili Pepcida i kojima su davani antibiotici, su razvila alergije na hranu ili lijekove, osip, astmu, peludnu groznicu i druge alergijske bolesti.

Djeca koja su primala antacid tijekom svojih prvih šest mjeseci života, imaju dvostruke šanse za razvoj alergije na hranu, velike šanse za razvoj teške alergijske reakcije anafilaksije i 50 posto veću vjerojatnost za razvoj peludne groznice.

Za bebe koje su primale antibiotike, šanse su udvostručene za dobivanje astme i najmanje 50 posto veće šanse za dobivanje peludne groznice i anafilaksije.

Rezultati su objavljeni u ponedjeljak u časopisu JAMA Pediatrics.

“Ovi lijekovi se smatraju općenito bezopasnima, no to ne važi za novorođenčad” – rekao je glavni istraživač dr. Edward Mitre sa Sveučilišta za uniformirane usluge u Bethesdi, američkoj državi Maryland. “Trebali bismo malo opreznije propisivati ove lijekove.”

Interes Mitra je započet kada je njegovo najmlađe dijete bilo tek rođeno. Pedijatar je predložio antacid jer je dječak plakao na leđima.

“Nismo mu dali lijekove. Nije imao strašan refluks. Bio je nervozan kad si ga stavio ravno” – podjeća se Mitre.

U studiji postoji mogućnost da su lijekovi davani bebama koja su već imala alergije i bila pogrešno dijagnosticirana, priznali su autori. Ali to nije izgledalo kao vjerojatna stvar koja bi objasnila ove snažne učinke lijekova koje su istraživali.

Probavne bakterije u crijevima igraju najvažniju ulogu u zdravom imunološkom sustavu.

Antibiotici i antacidi mogu promijeniti oblik crijevnog mikrobioma djeteta, možda dovoljno da uzrokuje pretjeranu reakciju imunološkog sustava koja se pojavljuje kao alergija, rekao je Mitre.

Antacidi također mijenjaju način na koji se proteini probavljaju, a neki mogu promijeniti razvoj puteva imunološkog sustava.

Istraživački koautor i pedijatar dr. Cade Nylund sa Sveučilišta Uniformed Services rekao je kako roditelji mogu pokušati češće nuditi manju količinu hrane bebama i tjerati ih da češće ispuštaju zrak iz želuca.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Masovni pad imuniteta prema znanstvenicima ima veze sa klimatskim promjenana, a ne sa otrovima kojima kompanije i elita masovno truju građane

Klimatske promjene mogle bi do 2050. udvostručiti broj Europljana alergičnih na pelud ambrozije, pa bi se taj broj sa sadašnja 33 milijuna mogao popeti na 77 milijuna, ocjenjuje se u studiji objavljenoj ovog tjedna.

Ova biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike koja se veoma brzo širi i čiji pelud uzrokuje jake alergije, već je dosta prisutna u središtu i na jugu Europe te na jugoistoku Francuske, unatoč redovitim kampanjama uništavanja.

Alergija na ambroziju spada u peludne ili sezonske alergije od kojih u različitom stupnju pati gotovo 40 posto Europljana. Te alergije može prouzročiti pelud drveća (breza, čempres) u proljeće, a u ljeto i jesen pelud trava i korova.

“Ovo je prva studija kojoj je zadaća izmjeriti eventualni utjecaj klimatskih promjena na alergije”, istaknuo je Iain Lake, voditelj studije objavljene u časopisu “Environmental Health Perspectives”.

Znanstvenici su do broja 77 milijuna alergičnih Europljana došli polazeći od pretpostavki koje pokazuju da će se pelud ambrozije u budućnosti proširiti i na druge europske zemlje poput Njemačke i Poljske.

Kako navode istraživači, dvije trećine tog povećanja mogu se pripisati klimatskim promjenama, a jedna trećina prirodnom širenju te agresivne biljke.

Budu li se provodile mjere za suzbijanje ambrozije, broj alergičara bi do 2050. mogao pasti na 52 milijuna, a bude li se biljka širila brže nego što se predviđa, taj broj bi, naprotiv, mogao narasti na 107 milijuna, upozorila je Michelle Epstein, znanstvenica na bečkom sveučilištu.

Ona u budućnosti predviđa pogoršanje simptoma alergije na ambroziju zbog jače koncentracije peluda i duljeg razdoblja cvjetanja koje bi se moglo protegnuti do sredine listopada.

Ova biljka koja može narasti do visine od 1,80 m, iznimno je otporna i prilagođava se gotovo svakoj vrsti tla, dobro podnosi sušu a njezino sjeme može u tlu preživjeti više od deset godina.

Osim u Sjevernoj Americi i u Europi, proširila se i u nekim dijelovima Australije, Južne Amerike, pa čak i Japana.
 
(tportal.hr)

Biljka za koju kažu da “liječi sve osim smrti” sigurno je posebna među ljekovitim biljem, a njeno ulje pomaže kod više od 200 bolesti

Crni kim (Nigella Sativa) je jedna od najljekovitijih biljaka na svijetu! Čak su i naši preci bili svjesni toga, pa se ona spominje u Bibliji, njeno sjeme je pronađeno u grobnici faraona Tutankamona, a prorok Muhamed je za ovu biljku rekao da “liječi sve osim smrti”!

Lista bolesti i tegoba kod kojih crni kim može pomoći je podugačka, a također je podugačka i lista aktivnih sastojaka koji se u njemu nalaze. Te aktivne tvari se najbolje čuvaju u obliku ulja , a od crnog kima se mogu praviti i kapsule.

Sastav ulja:

- Omega 3 i omega 6 masne kiseline

- Kalcij, željezo, fosfor, cink i bakar

- Timohinon – fitokemikalija koja se koristi čak iu liječenju epilepsije kod djece

- Vitamine B1, B2 i B3

- Stearinska, oleinska, linolenska, miristinska, palmitinska i palmitoleinska kiselina

- Folna kiselina … itd.

Imunitet i autoimune bolesti

Ulje crnog kima je nezamjenjivo u tretiranju autoimunih bolesti poput psorijaze, lupusa, alergija, astme i drugih.

Autoimune bolesti su vrlo nezgodne, jer nema konkretan uzrok na koji bi moglo da se utječe lijekovima, već su to bolesti gdje se organizam, na neki način, “okreće sam protiv sebe”.

Stvar je u tome da imunitet burno reagira i počinje se brani od tvari koje ga uopće ne ugrožavaju, kao što je slučaj kod alergija, gdje se organizam brani od polenskog praha, iako ga on ni na koji način ne ugrožava. Imunološki sustav tada doslovno “podivlja” bez razloga i uništava sam sebe.

Za autoimune bolesti nema nekog “pravog rješenja”, zato se treba posvetiti sebi i raditi na podizanju imuniteta, a ulje crnog kima je nezamjenjivo sredstvo u toj borbi.

Bolesti kod kojih pomaže:

- Multipla skleroza i reumatoidni artritis

- Bronhitis, kašalj, upala pluća, upala sinusa

- Bolovi u mišićima i zglobovima

- Stomačne tegobe, bol u želucu i crijevima, uništava crijevne gljivice, sprječava proljev, čisti jetru i oslobađa nadutosti

- Pomaže kod nesanice, depresije, anksioznosti …

- Poboljšava cirkulaciju, smanjuje proširene vene

- Tretira kožne bolesti – akne, suhu kožu, smanjuje perut, regenerira kožu i smanjuje bore, a sprečava i opadanje kose

- Snižava razinu lošeg (LDL) kolesterola i pomaže kod dijabetesa

Ako se pitate kako to da jedna biljka ima toliko širok spektar povoljnog utjecaja na zdravlje, niste jedini. Mnogi su se pitali to isto, pa je zbog toga i provedeno više stotina istraživanja i svako od njih je samo potvrdilo pozitivno djelovanje ulja crnog kima.

Uporaba:

Kad su u pitanju alergije, najbolje je uzimati ulje preventivno, 8 do 12 tjedana prije nego što će se pojaviti pelud na koji ste alergični. Tada se uzima po 25 kapi, 2 puta dnevno. Kada se pelud pojavi, dodajte još jednu dozu, dakle 3 puta dnevno po 25 kapi.

Ako ste zdravi i želite piti ulje crnog kima preventivno, dovoljna je jedna doza od 25 kapi dnevno, a ako tretirate neku bolest, onda 3 puta po 25 kapi dnevno.

NAPOMENA: Osjetljivi ljudi mogu osjetiti kontraindikacije i u tom slučaju treba prestati s uzimanjem ulja, a trudnice i djeca do 3 godine ne bi trebalo uzimati ulje crnog kima.
 
(vestinet.rs,superzena)

GMO hrana je nakon 30 godina napokon postala zdrava, prema znanstvenicima, a Monsanto je prema njima očito humanitarna kompanija kojom upravljaju filantropi i humanisti, zato se organizira OVO

Većina znanstvenika u svijetu podržava primjenu genetičkog inženjerstva u proizvodnji hrane, no zbog nedovoljne informiranosti, u Hrvatskoj ali i Europskoj uniji, stvoreni su veliki otpori prema GMO-u

U javnosti se šire brojne dezinformacije o GMO-u, a širenju panike doprinose i političari, koji nemaju dovoljno znanja o toj temi, ali im se ona čini zgodna za pridobivanje simpatija neinformirane javnosti.

Što je GMO, je li opasan, koje su njegove prednosti i nedostaci za Index pojašnjava doc.dr.sc. Nenad Malenica sa Zavoda za molekularnu biologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Malenica je i predsjednik Hrvatske udruge genetičkih inženjera, a široj javnosti postao je poznat kao autor studije koja je pokazala da je svjetski poznata kalifornijska vinska sorta grožđa zinfandel, potomak kaštelanskog crljenka, koji je autohtona hrvatska sorta.

U Hrvatskoj postoji veliki strah od GMO-a. Je li on opravdan?

Strah u svakom slučaju nije opravdan. Naši zakoni ne dopuštaju uzgoj GM biljaka na teritoriju Republike Hrvatske kao ni upotrebu GM biljaka kao hrane za ljude dok je korištenje GM sjemena kao hrane za stoku u nas dopušteno kao i drugdje u Europi.

Po novoj regulativi EU moguće je da Hrvatska potpuno odbije ikakav budući uzgoj GM kultura na našem teritoriju. Ta mogućnost unesena je u izmjene Zakona o GMO-u, ali zakon nije izglasan na zadnjoj sjednici Sabora.

Ponavljam, strah i panika su neopravdani, dok je zdrava skepsa prema tehnologiji koju prosječni Hrvat ne razumije u potpunosti razumljiva i na mjestu.

“Prirodna selekcija ne postoji već 10 tisuća godina”

Što je zapravo GMO?

Pod pojmom GMO podrazumijevamo tzv. tehnologiju rekombinantne DNA tj. “prekrajanje” DNA iz više izvora (tj. vrsta organizama) koji se u prirodi ne mogu međusobno spolno razmnožavati. To se mnogim laicima čini neprirodno i pomalo nakaradno, ali podsjećam da smo prirodnu selekciju i spontane mutacije zadnji put imali u doba lovačko-sakupljačkih zajednica.

Od prije 10.000 godina kada je čovjek počeo domesticirati (udomaćivati) životinjske i biljne vrste, prirodna selekcija ustupa mjesto umjetnoj selekciji, a unazad 100-tinjak godina inducirane (umjetno izazvane) mutacije zračenjem ili kemikalijama zamjenjuju prirodne (spontane) mutacije. Dakle, ”prirodno” u iskonskom smislu je jako davno iza nas.

U užem smislu genetičko inženjerstvo počinje od sredine 70-tih prošlog stoljeća od kada znanstvenici na raspolaganju imaju alate kojima mogu kombinirati gene različitih vrsta bez uobičajenog konteksta spolnog razmnožavanja. Od 2012. naša “kutija s genetičkim alatima” postaje bogatije za još jednu metodu tzv. genome editing poznatiji kao CRISPR-Cas9 sustav koji omogućuje još veću razinu preciznosti pa čak i kreativnosti.

Konkretno, na svjetskom tržištu postoji kukuruz, soja, šećerna repa, patlidžan, lucerna s jednim genom koji im daje otpornost na određene skupine insekata te s jedanim drugim genom koji ima daje toleranciju na herbicide. Nadalje postoji papaja, dinja, šljiva i grah koji su otporani na određene virusne bolesti, a u novije vrijeme stvorene su varijante  jabuke, krumpira i gljiva koje ne smeđe nakon rezanja. S druge strane, na tržištu ne postoje rajčice s genom ribe, jagode s genom štakora i ostale maštovite kombinacije koje ćete čuti usmenom predajom ili naići na njih u bespućima interneta.

U SAD-u i Kanadi GMO konzumiraju 20 godina, a nisu bolesni

U javnosti se često barata raznim studijama koje navodno dokazuju štetnost GMO-a. Postoje li dokazi da je GMO štetan?

Postoje studije koje su pokazale da je GMO opasan po zdravlje laboratorijskih životinja. Neke od tih studija su doživjele negativne kritike šire znanstvene zajednice kao nedovoljno dobro dizajnirane studije. No, postoji još više studija koje pokazuju da GMO nije štetan po zdravlje. Sličnu situaciju imamo na temu korelacije raka mozga i upotrebe mobitela. Znamo da postoje studije koje ukazuju da rizik postoji, ali daleko više studije je pokazalo suprotno.

Uglavnom, uz kratkoročne studije postoje i višegodišnje studije u kojima su različite vrste pokusnih životinja hranjene s GMO hranom i nije nađen negativan utjecaj na zdravlje životinja. U konačnici zemlje u kojima ljudi konzumiraju GMO hranu (npr. SAD i Kanada) već 20 godina nisu ustanovile drastičan pad u zdravlju svog stanovništva koji bi se mogao povezati s GMO hranom. Isti argument se može koristiti i za stoku koja se nakon afere sa “kravljim ludilom” (prionskim bolestima) uglavnom hrani GMO sojom i kukuruzom.

Pesticidi se koriste i u organskoj poljoprivredi

Protivnici GMO-a tvrde da GMO biljke mogu ugroziti okoliš i smanjiti bioraznolikost? Također, spominje se i problem pesticida koji se upotrebljavaju u GMO poljoprivredi, a koji navodno izazivaju teške bolesti kod ljudi. Kako to komentirate?

GMO biljke mogu polenom prenijeti svoje (trans)gene (one koje smo unijeli iz neke nesrodne vrste) na divlje srodnike. Mislim da je to ujedno i najveća mana tehnologije. Međutim, u uvjetima bez selekcijskog pritiska, vrlo je malo vjerojatno da će se ti transgeni proširiti unutar divlje populacije i ugroziti bioraznolikost. Vjerojatniji scenarij je da će se takve jedinke s vremenom uslijed kompeticije izgubiti iz populacije ili neko dulje vrijeme egzistirati u populaciji u vrlo malom broju. Ponavljam, razumijem zašto se ljudi brinu oko ovog aspekta, ali mislim da ni ovdje nema mjesta panici.

Pesticidi se ne upotrebljavaju samo u GMO poljoprivredi nego i u konvencionalnoj pa čak i organskoj poljoprivredi (postoji lista manje otrovnih pesticida koji su dopušteni za ekološku poljoprivredu). Nadalje, tzv. GMO pesticidi definitivno nisu najotrovniji na tržištu. Postoji nekoliko konvencionalnih (“običnih”) pesticida koji su kudikamo otrovniji od glifozata (Monsanto) ili glufozinata (Bayer). Ljudi su zaboravili da je poljoprivreda kao ljudska djelatnost možda najopasnija po prirodni okoliš i bioraznolikost.

GMO ubrzava proces oplemenjivanja biljaka

Poznato je da se oplemenjivanje biljaka (npr. kukuruza) koristi dugo vremena? Koja je razlika između klasičnih tehnika oplemenjivanja i GMO-a?

Oplemenjivanje biljaka se pasivno koristi već 10.000 godina (selekcijom korisnih prirodno nastalih mutacija/varijanti), a svjesno križanje različitih biljnih vrsta koristi se unazad 200 godina. Otkrićem Mendelovih zakona nasljeđivanja početkom 20. stoljeća, oplemenjivanje sve više postaje znanost a, manje umjetnost (kako strastveni oplemenjivači vole reći). Ukratko, u klasičnom oplemenjivanju kada želite iz divljeg srodnika prebaciti neki gen od interesa (npr. za otpornost na neku bolest) u vašu kultiviranu sortu, ustvari križanjem prebacujete 50% gena iz tog divljeg srodnika među kojima je onaj vaš gen od interesa. Nakon toga kroz 6-10 generacija “pročišćavate” vašu kultiviranu sortu od svih onih gena koje ustvari niste željeli prebaciti. Taj proces može potrajati i do desetak godina. Kod GMO-a, iz divljeg srodnika uzmete gen od interesa i ubacite ga u vašu kultiviranu sortu. Dakle, jednostavno “preskočite” cijelu priču s križanjem i “pročišćavanjem”, a i gotovi ste kroz godinu dana. Prednost je očita.

Koje su prednosti GMO-a u poljoprivredi?

Osim brzine, GMO kulture uzgajivaču osiguravaju veću zaradu jer on puno manje prska pesticidima i troši manje nafte kod aplikacije pesticida. Također, manje ore tlo i tako sprječava eroziju tla. Od uvođenja 1996. godine, GMO kulture su poharale tamošnje tržište. Monsanto je postao to što je danas, zahvaljujući ogromnoj potražnji američkih farmera za njihovim sjemenom. Uz glavne “zvijezde” GMO poljoprivrede, kukuruz, soju i pamuk, tu su brojne voćne vrste otporne na virusne bolesti, a unazad godinu dvije pojavljuju se kulture s povećanom tolerancijom na sušu.

Generalno govoreći, trebale bi postojati dvije razine prednosti GMO poljoprivrede: s jedne strane za farmera, a s druge strane za krajnjeg potrošača. Do sada su korist imali uglavnom farmeri. Dolaskom “zlatnog doba” genetičkog inženjerstva (CRISPR-Cas era) korist bi trebali dočekati i krajnji konzumenti: voće i povrće s većom količinom hranivih sastojaka ili ako ništa drugo s manje štetnih (tzv. antinutrijenata). Vrijeme će pokazati da li su to samo pusta obećanja.

“Paniku i neznanje trebamo ostaviti iza sebe”

Kakva su iskustva s GMO-om u SAD-u?

U SAD-u se GMO kulture uzgajaju već 20 godina. Farmeri su zadovoljni budući da  i dalje kupuju GMO sjeme. S druge strane, američki konzumenti su tijekom tog istog perioda malo po malo preuzeli europsku kulturu po ovom pitanju. Posljedice su vidljive danas: neke savezne države uvele su obavezno označavanje GMO proizvoda ili čak potpuno napuštanje hrane koja ima sastojke GMO biljaka, a 2015. godine je prvi put od početaka uzgoja GMO kultura primijećena stagnacija ili blagi pad u površinama zasijanim tim kulturama.

Je li dobro za Hrvatsku (i Europu) da zabranjuje GMO?

Kako se uzme. Dokle god Europa i Hrvatska mogu skupo prodavati ekološki uzgojenu hranu, vjerojatno je dobro da zabrana postoji (jer nam osigurava ekskluzivan proizvod). Međutim, ja sam pobornik da ta odluka bude isključivo ekonomske prirode. Nikako ne može biti dobro a priori odbacivanje tehnologije kao takve. Ta tehnologija je vrijedan i moćan alat i prije ili poslije ćemo se početi susretati s problemima u uzgoju biljaka koje će možda samo ta tehnologija moći riješiti. Kada taj trenutak dođe, bilo bi dobro da paniku i neznanje ostavimo iza sebe.
 
(index.hr)

Genetski modificirani usjevi sigurni su za prehranu ljudi i životinja i nisu uzrokovali porast oboljenja od karcinoma, pretilosti, gastrointestinalnih bolesti, bolesti bubrega, autizma ili alergije, objavljeno je u izvještaju američke Nacionalne akademije znanosti

Riječ o izvještaju napisanom na 388 stranica koji je rezultat iscrpnog istraživačkog rada započetog prije dvije godine. Istraživanje je proveo tim od 50 znanstvenika, istraživača i poljoprivrednih i industrijskih stručnjaka.

Ovo istraživanje uključilo je i više od 900 studija i podataka u vezi s genetski modificiranim usjevima u posljednjih 20 godina, odnosno od dana kada su prvi put uvedeni.

Oni navode kako su genetski usjevi sačuvali novac poljoprivrednika u Sjedinjenim Američkim Državama, ali da generalno nisu pridonijeli povećanju prinosa.

Oni su smanjili populaciju štetnika u određenim područjima poput srednjeg zapada, ali su povećali otpornost na herbicide. Dodaju i da ne postoje dokazi da su genetski usjevi i na koji način mogli utjecati na populaciju kraljevskih leptira.

Izvještaj “Genetski inženjering usjeva: Iskustva i perspektive” trebao je biti objektivan prikaz trenutnog stanja u sigurnosti ekoloških i socijalnih učinaka ovih sve popularnijih usjeva i hrane proizvedene od njih.

U njemu stoji kako nije pronađen nikakav podatak o dugoročnom povećanju određenih zdravstvenih problema nakon uvođenja genetski modificirane hrane u 90-tim godinama XX. stoljeća u SAD-u i Kanadi, te da nema nikakav veći rizik za zdravlje ljudi koji koriste GMO proizvode u usporedbi s konvencionalno uzgojenim.

Udruge koje se bore protiv genetski modificiranih usjeva kritizirala su izvješće navodeći kako je evidentan utjecaj proizvođača i kompanija na izvješće.
 
(021.rs)

Lijekovi za prehladu, alergije, depresiju i visoki tlak možda uzrokuju demenciju

Lijekovi koji se uzimaju za prehladu, alergije, depresiju, visoki tlak i srčane bolesti već se dugo povezuju sa smanjenjem kognitivnih sposobnosti i demencijom. Nedavna istraživanja donose neka nova saznanja koja bi mogla potvrditi povezanost lijekova i nastalih promjena.

Lijekovi pod nazivom antikolinergici spriječavaju neurotransmiter acetilkolin da djeluje uobičajeno u živčanom sustavu. Zna se da na taj način, mogu dovesti do neugodnih gastrointestinalnih, respiratornih ili urinarnih simptoma.

Smanjen volumen mozga

U novim anallizama znanstvenici su promatrali snimke mozga i rezultate kognitivniih testova oko 450 pacijenata starijih odraslih osoba uključujući i njih 60 koji su uzimali takve lijekove barem mjesec dana. Nitko od sudionika nije imao demenciju ili druge simptome Alzheimera.

Snimke mozga ljudi koji su uzimali antikolingerike pokazale su smanjenje razine procesuranja glukoze, što je rani znak Alzheimera. Pacijenti koji su koristili takve lijekove imali su smanjeni volumen mozga i zadebljanja u nekim regijama povezanima sa kognitivnim funkcijama. Na testovima trenutne memorije pokazali su lošije rezultate.

Alternativne terapije

Postoji cijeli niz koristi od ovih lijekova koji možda nadjačavaju ustanovljene rizike smanjenja kognitivnih sposobnosti. No, ipak prije uzimanja antikolinerika treba vidjeti koje su alternativne terapije dostupne za liječenje određenih bolesti.

Autori studije priznaju ograničenja u svojoj studiji, kao mali broj sudionika. Nije još niti jasno da li doziranje lijeka ili davanje kroz kraće vrijeme ima kakvu ulogu. Ipak studija je značajna i dodaje dokaze koji povezuju lijekove sa kognitivnim problemima u kasnijem životu i nudi nove dokaze koji povezuju antikolinerike sa kognitivnim otklonima.
 
(telegram.hr)

Mislite li da je GMO siguran za ljudsku upotrebu? Razmislite još jednom

Postoje mnogo razloga zašto bi GMO trebao biti zabranjen, ili, u najmanju ruku, označen.

Tijekom dvadeset godina savezna vlada i razne agencije izjavljuju nedvosmisleno da su genetski modificirani organizmi (GMO) sigurni i mogu pomoći nahraniti svijet i spasiti živote.

Međutim, tijekom posljednja dva desetljeća neovisni znanstvenici se oduprijeli izazovima prevladavajuće dogme o ovom važnom pitanju.

Odgovor GMO industrije na bilo koju kritiku ili znanstvene dokaze je uvijek negativan.

Da bi se utvrdilo gdje se nalazi istina, mi smo pregledli svu dostupnu znanstvenu literaturu o sigurnosti i učinkovitosti GMO-a.

Kao rezultati našeg nezavisnog istraživanja navedena su sljedeća 44 razloga za zabranu ili označavanje GMO-a:

1. Zato jer 91% Amerikanaca žele označavanje GMO hrane.

2. Zato jer 64 zemalja diljem svijeta, uključujući Japan, Australiju, Kinu i cijelu Europsku uniju zahtijevaju označavanje GMO hrane.

3. Zato jer je u rujnu 2015. godine Rusija u potpunosti zabranila proizvodnju GMO hrane. To se dogodilo nakon što je zemlja poduzela samostalna znanstvena istraživanja o GMO hrani.

4. Zato jer GMO kompanija Monsanto ima povijest proizvodnje vrlo opasnih kemijskih spojeva, uključujući DDT, Agent Orange, saharin i rekombinantni goveđi hormon rasta, od kojih su svi poznati da uzrokuju značajne zdravstvene probleme.

5. Zato jer je Monsanto pokrenuo kampanje protiv zagovornika GMO označavanja, organskih poljoprivrednika, anti-GMO organizacija, i ​ prijetio tužbama protiv državne vlasti i medija čak i za predlaganja obveznog označavanja.

6. Zato jer pro-GMO lobi gura svoja ​​vlastita istraživanja koja proturječe zaključcima nezavisnih studija o sigurnosti GMO.

7. Zato jer prema meta-analizama provedenim od strane istraživača na Sveučilištu Caen u Francuskoj, GMO prehrana doprinosi toksičnosti bubrega i hepatotoksičnosti u štakora.

8. Zato jer studija objavljena u Turkish Journal of Biology u prosincu 2014., povezuje potrošnju GMO kukuruza i soje s nekoliko zdravstvenih komplikacija kod štakora, uključujući oštećenje DNA, abnormalne sperme, promjene u krvi, te oštećenja jetre, bubrega i testisa.

9. Zato jer kod trudnih koza hranjenih GMO sojom je utvrđeno da proizvode manje hranjivo mlijeko i rađaju potomke koji su rasli sporije i bili kraći.

10. Zato jer su kod GMO rajčica otkrili da uzrokuju lezije na želucu kod sisavaca.

11. Zato jer genetski promjenjena hrana može izazvati alergijske reakcije na GMO supstance. Na primjer, jedna studija provedena od strane istraživača na Sveučilištu u Nebraski je pokazala da alergen koji se obično nalazi u brazilskim oraščićima koji se koriste u stvaranju GMO soje je izazvao alergijsku reakciju kod pojedinaca koji su konzumirali soju.

12. Zato jer je istraživanje pokazalo da fragmenti DNA iz GMO hrane mogu ući u ljudski krvotok.

13. Zato jer se povećanje potrošnje GMO u SAD-u poklopio s porastom zdravstvenih problema među američkom populacijom. Prema Jeffrey Smith Institutu – “Broj brojnih zdravstvenih problema je porastao nakon što je GMO uveden 1996. godine”

14. Zato jer su GMO usjevi skloni neuspjehu uzgoja kroz neko vrijeme. Štetočine postaju otporne na GMO usjeve i prinosi padaju.

15. Zato jer su GMO usjevi kontaminiraju ne-GMO poljoprivredu kroz unakrsno oprašivanje, zagađuju genetski integritet usjeva za godine koje dolaze.

16. Zato jer se Južna Koreja, koja je zabranila uzgoj GMO usjeva, trenutno natječe s divljim GMO usjevima koji su proklijali u cijeloj zemlji. Dužnosnici strahuju da će ove divlje sorte GMO poremetiti lokalne ekosustave.

17. Zato jer je GMO križno oprašivanje rezultiralo financijskim kolapsom i poteškoćama za poljoprivrednike koji žele uzgajati usjeve koji nisu GMO i koji su organski.

18. Zato jer GMO istraživanja mogu biti skupa i neučinkovita. U 2015, testiranje isplativosti GMO pšenice u Velikoj Britaniji je propalo kada su lisne uši uništile cijeli urod, koštajući porezne obveznike 5 milijuna dolara.

19. Zato jer se praksa permakulture i organske poljoprivrede pročistila i stvorila održive dugoročne poljoprivredne modele. Na primjer, znanstvenici su otkrili da biljke zaista mogu osjetiti približavanje štetnika i privuči uništavače štetnika kako bi preživjele.

20. Zato jer je kod štakora hranjenih GMO hranom, koja je špricana herbicidom Roundup Ready, primijećeno da imaju strukturne i funkcionalne promjene na stanicama jetre.

21. Zato jer je 2015. godine otkriveno da je GMO losos još više osjetljiv na bolesti i sporije raste nego njegov ne-GMO kolega.

22. Zato jer je FDA odobrila da GMO bude uveden u američke državne zalihe hrane, unatoč nekim znanstvenicima iz FDA koji su postavljali pitanja o sigurnosti potrošnje GMO na duge staze.

23. Zato jer se neke GMO usjevi prskaju s kemikalijama za koje se utvrdilo da smanjuju njihovu prehrambenu vrijednost.

24. Zato jer je kod GMO kukuruza utvrđeno da nutritivno zaostaje za ne-GMO kukuruzom u pogledu vitalnih sadržaja hranjivih tvari. Jedan test je utvrdio da je ne-GMO kukuruz bogatiji kalcijem za 437%, i 56% bogatiji magnezijem i 16% bogatiji kalijem.

25. Zato jer su trgovine Grocery Manufacturer’s Association (GMA), koje predstavljaju prehrambene divove PepsiCo, ConAgra, Nestle i Kellogg dobile nekoliko desetaka milijuna dolara za lobiranje kod Amerikanaca da se ne bi saznalo za GMO komponente u njihovoj hrani.

26. Zato jer velike poljoprivredne tvrtke doprinose neodrživoj i ekološki nezdravoj monokulturi kao obliku poljoprivrede, u kojoj se obrađuje samo jedna vrsta usjeva.

27. Zato jer je domaća proizvodnja GMO kukuruza, koja čini oko 90% kukuruza uzgojenog u SAD-u, prisiljava SAD da uvozi organski i ne-GMO kukuruz iz drugih zemalja.

28. Zato jer su nova istraživanja pokazala da su se neke biotehnološke tvrtke upustile u neke vrlo upitne znanstvene prakse, dok provode istraživanja u kojima se procjenjuje sigurnost GMO-a u hrani za životinje.

29. Zato jer se glifosat (Roundup), naširoko korišten pesticid koje Monsantovo GMO sjemene (Roundup Ready usjev) može preživjeti, pokazao da uzrokuje rak.

30. Zato jer je utvrđeno da glifosat ometa pravilnu funkciju enzima u tijelu sisavaca, što uzrokuje upale.

31. Zato jer je istraživanje povezalo izlaganje glifosatu sa alarmantnim porastom kroničnih degenerativnih bolesti u SAD-u.

32. Zato jer glifosat može djelovati kao genotoksični endokrini disruptor u ljudskim stanicama.

33. Zato jer je glifosat identificiran kao potencijalni zdravstveni rizik već desetljećima, a još ništa nije učinjeno na zaustavljanju proizvodnje.

34. Zato jer glifosat više ne može biti učinkovit u ubijanju korova. Što je još gore, upotreba glifosata se pokazala da uzrokuje “superkorov” koji je otporan na kemikalije i stoga vrlo problematičan za poljoprivrednike.

35. Zato jer se glifosat ne razgrađuje brzo i potpuno već na kraju truje naša tla, kišnice i zrak, u skladu s službenim istraživanjima države.

36. Zato jer dokazi upućuju na to da glifosat zagađuje ne samo tlo sa svojim kemijskim spojevima, već zapravo uništava i korisne organizme tla.

37. Zato jer je kontaminacija glifosatom postala toliko raširena da je prisutan u našem urinu.

38. Zato jer je izlaganje glifosatu povezano s urođenim manama .

39. Zato jer dokazi sugeriraju da glifosat može pridonijeti Parkinsonovoj bolesti.

40. Zato jer glifosat može ozbiljno oštetiti bubrege.

41. Zato jer su nedavna istraživanja otkrila da Monsantov Roundup herbicid pridonosi odumiranju pčelinje populacija.

42. Zato jer sprječavanje prekomjernog korištenja pesticida može biti zaustavljeno ozbiljnim sukobima interesa.

43. Zato jer je uspon monokulture velikih poljoprivrednih kompanija i GMO uzgoja u Indiji rezultirao značajnim gospodarskim i socijalnim poteškoćama među indijskim poljoprivrednicima i njihovim obiteljima.

44. Zato jer je jednostavno rukovanje usjevima GMO pamuka uzrokovalo zastražujuće simptome kod Indijskih poljoprivrednika, koji su, prema jednom izvješću “alergijske reakcije na različitim dijelovima tijela, što je uključivalo i ruke, noge, lice, oči i nos, a neki nije ozbiljno pali bolesni.”

Danas je vrijeme da djelujemo

Vrijeme istječe i vaš glas se mora čuti po ovom pitanju. Obratite se svom lokalnim članovima parlamenta i sabora danas i recite im neka znaju da želimo da se sva GMO hrana mora obilježavati, ako se ne ukloni s polica u potpunosti, dok ne dokažu da je sigurna za konzumaciju.

Neka znaju da želimo kongresne rasprave po ovom pitanju u kojem će kvalificirani nezavisni znanstvenici prezentirati dokaze za širenje štetnog GMO-a. Čitaj više
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Ako vam događa da zaboravljate stvari češće nego obično, ili se ponekad osjećate kao vaš um nije tako oštar kao što je nekad bio, možda biste trebali pogledati svoj ormarić sa lijekovima

Lijekovi koji se obično koriste u liječenju niza medicinskih stanja poput nesanice, alergije ili inkontinencije negativno utječu na mozak uzrokujući dugoročno kognitivna oštećenja u starijih Afroamerikanaca, piše Naturalnews.

Lijekovi koji se obično koriste u liječenju niza medicinskih stanja poput nesanice, alergije ili inkontinencije negativno utječu na mozak uzrokujući dugoročno kognitivna oštećenja u starijih Afroamerikanaca.

Ovi lijekovi, koji se zovu antikolinergici, blokiraju acetilkolin, neurotransmiter živčanog sustava te su kao takvi dio široko zastupljene medicinske terapije. Prodaju se u ljekarnama pod raznim zaštićenim imenima kao što su Benadryl, Dramamine, Excedrin PM, Nytol, Sominex, Tylenol PM i Unisom.

Ostali antikolinergici kao što su Paxil, Detrol, Demerol i Elavil dostupni su isključivo na recept. Starije odrasle osobe najčešće koriste lijekove antikolinergičkog djelovanja kao prvu pomoć za bolji san te za ublažavanje problema vezanih uz propusnost mjehura.

Starijim osobama posebno se savjetuje da izbjegavaju neke često upotrebljavane lijekove, zbog njihove veze i  problema sa razmišljanjem i gubitkom pamćenja.

Studija Indiana University School of Medicine, objavljena u časopisu “JAMA Neurology”, koristila je skeniranje mozga da istražila utjecaj nekih uobičajenih lijekova na metabolizam mozga i atrofiju mozga kod 451 sudionika.

U ovoj skupini, 60 osoba je uzimalo jedan ili više lijekova koji imaju srednje ili visoko antikolinergijsko djelovanje. Da bi došli do svojih zaključaka, istraživači su koristili PETs za mjerenje metabolizma mozga, MR skeniranje struktura mozga, kao i niz kognitivnih testova i testova pamćenja.

Oni su otkrili da oni pacijenti koji su uzimali antikolinergike su pokazali lošije rezultate na testovima nego stariji pacijenti koji nisu uzimali ovu vrstu lijeka.

Neka od područja na kojima je uočen pad performansi su verbalno rasuđivanje, kratkoročno pamćenje i rješavanje problema.

Možda čak i naviše alarmantno, je da je MRIs skeniranje pokazalo da oni koji su pili lijekove imali manji volumen mozga i veće komore.(početak Alzheimera)

Osim toga, oni su imali niže razine metabolizma glukoze u njihovim mozgovima, a posebno u hipokampusu, koje je područje mozga odgovorno za memoriju, te se obično zahvaćeno u ranim stadijima Alzheimerove bolesti.

Navedena degradacija mozga, čak i nakon prestanka liječenja

Istraživač dr Shannon Risacher je rekao: “Ovi rezultati daju nam mnogo bolje razumijevanje o tome kako ova klasa lijekova može djelovati na mozak na načine koji bi mogli povećati rizik od kognitivnih oštećenja i demencije.”

“S obzirom na sve dokaze, liječnici možda želite uzeti u obzir alternative antikolinergičke lijekova ako postoje, dok rade sa svojim starijim pacijentima.”

Neki od lijekova koji smanjuju mozak i uzrokuju kognitivna oštećenja su lijekovi za:

• alergiju,
  
• peludnu groznicu,
  
• prehladu,
  
• gripu, depresiju,
  
• giht,
  
• proljev,
  
• astmu
  
• žgaravicu

Ti učinci čak su zabilježeni mjesec dana i nakon što je tretman završio. Prethodne studije su povezale ove lijekove sa pojačanim rizikom od demencije i povećane vjerojatnost od padanja (ravnoteža).

Istraživanje iz 2013. godine pokazalo je da ti lijekovi mogu dovesti do kognitivnih problema nakon samo 60 dana korištenja.

Druga studija je pronašla vezu između antikolinergijske toksičnosti i zatvora, suhih usta, delirija, oštećenja vida i konfuzije, osim teškog kognitivnog propadanja.

Da stvar bude gora je činjenica da mnogi stariji ljudi zapravo uzimaju više od jednog lijeka zajedno na redovnoj bazi. Na primjer, oni mogu uzeti lijek protiv alergije i lijek za žgaravicu u isto vrijeme.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)