U nedjelju ujutro, na postaji u gradu Voerdeu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, 28-godišnji Jackson B. je gurnuo 34-godišnju žrtvu Anju N., majku 13-godišnje kćeri, ispod regionalnog vlaka

Ženu je pregazio vlak i umrla je na licu mjesta.

Vozač lokomotive nije mogao na vrijeme zaustaviti vlak. Unatoč hitnom spašavanju i njezi liječnika hitne pomoći, žena je umrla.

Očevici su zadržali počinitelja dok policija nije stigla, piše Bild.

U međuvremenu, sudac je izdao tjeralicu za ubojicom na zahtjev državnog odvjetništva, budući da su ispunjena sva obilježja ubojstva iz “zlobe” i “požude za ubojstvom”.

Počinitelj i žrtva nisu imali međusobne odnose. Nije došlo do svađe između njih prije zločina.

34-godišnjakinja se udala za ubojicu u ljeto 2018. godine.

Ubrzo nakon zločina, njezin muž je napisao na Facebooku “Moja supruga je ubijena danas. Neznanac je bez razloga gurnuo nju ispod vlaka.”

Počinitelj je već poznat policiji – i među stanovnicima Brunena, malog sela s oko 4.000 stanovnika, zbog nasilja.

“Često stoji pokraj prozora polugol, i psuje. Još je gore kad je ispred kuće, onda se ne usuđujete izlaziti s djecom”, rekao susjed ubojice.

Također je rečeno da je prošle godine napao kuću umirovljenog para i zaprijetio starijim građanima. Osim toga, neselektivno je napadao strance ispred svoje kuće.

Muslimani kosovski Albanci moraju biti zahvalni Njemačkoji drugima što su im priznali njihovu vlastitu državu.

Ipak, oni i dalje idu u Njemačku tražeći azil. Kao ubojice u Njemačkoj, oni se uvijek identificiraju uvijek kao “Srbi”.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Procjene su stručnjaka da u Hrvatskoj oko 50.000 osoba ima problem s patološkim kockanjem, dok ih je oko 100.000 u riziku zbog kockarskih sklonosti

Albanija je od Nove godine zatvorila 4300 kladionica u kojima je bilo zaposleno oko 8000 ljudi. Bi li takvo što bilo moguće u Hrvatskoj? Što bi Vladi Andreja Plenkovića bilo teže, odreći se više od pola milijarde kuna naknada i poreza na dobitke od klađenja (581 milijun u 2017.) ili ostaviti oko šest tisuća zaposlenih (6060 u 2016., dok ih je najviše bilo 2008. godine 7664) u djelatnosti klađenja i kockanja bez posla i plaće koja je 2016. prosječno bila 4640 kuna.

Vlada albanskog premijera Edija Rame odrekla se pedesetak milijuna USD poreznih prihoda kladioničarske industrije, uz to što je oko 8000 ljudi ostalo bez posla. S tim da su albanske vlasti do 2015. vodile akciju protiv ilegalnih aktivnosti među kladioničarima pod nazivom “Kraj ludila”, za koje je zatvoreno oko 1500 ilegalnih objekata za kockanje i zaplijenjeno 1149 automata.

Zemlja bez klađenja

Unatoč brojnim protivljenjima vlasnika kladionica, albanski premijer Edi Rama i njegova vlada ustrajali su u “frontalnom ratu sa zlom koje se duboko ukorijenilo u albansko društvo”. Albanija je od Nove godine zemlja bez kockanja i klađenja, što se odnosi i na online inačicu. Kockanje je getoizirano samo na hotele s pet zvjezdica u luksuznim resortima.

Zatvoreno je oko 4300 kladionica u zemlji s 2,8 milijuna stanovnika, što je daleko iznad susjednih balkanskih zemalja i više od razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, kako je za AFP istaknuo ekonomist Klodian Tomorri.

Prema istraživanju Sveučilišta u Tirani, jedan od četiri kockara barem je jednom pokušao počiniti samoubojstvo, dok ih se 70% bori sa psihičkim problemima. Klađenje i kockanje u korelaciji je i sa sitnim kriminalom i obiteljskim nasiljem. Odvjetnica Vjollca Pustina ističe da je 70% sudskih razvoda u Tirani lani bilo povezano s kockanjem, prenosi AFP.

Stručnjaci su zabrinuti da Albanija, unatoč najavama vlade, ne raspolaže dovoljnim brojem rehabilitacijskih centara koji bi trebali pomoći onima kojima je sada uskraćeno klađenje i kockanje, a među kojima je i velik broj siromašnih.

U zemlji s prosječnom plaćom od 300 eura, kako piše AFP, Albanci godišnje troše oko 150 milijuna eura na sportsko klađenje, a kad se uzme u obzir i ilegalno klađenje, procjenjuje se da je riječ o oko 700 milijuna eura.

Prema posljednjim podacima Fine, u Hrvatskoj je 2016. ukupno 68 obveznika poreza na dobit u djelatnosti kockanja i klađenja (najmanje od 2001., s tim da ih je 2008. bilo 99) ostvarilo prihod od 2,7 milijardi kuna ili oko 360 milijuna eura, što je najveći prihod unazad 16 godina. S tim dasu kladioničari najveću neto dobit ostvarili u 2014., 398 milijuna kuna, pa 2016. 302 milijuna kuna.

Klađenje problem mladih

Procjene su stručnjaka da u Hrvatskoj oko 50.000 osoba ima problem s patološkim kockanjem, dok ih je oko 100.000 u riziku zbog kockarskih sklonosti. Procjenjuje se da oko 70% građana redovito ili povremeno sudjeluje u igrama na sreću. Za to su im 2012., prema podacima Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koje potpisuje doc. dr. sc. Neven Ricijaš, na raspolaganju bila 3472 mjesta registrirana za kockanje ili klađenje.

Ricijaš je kockanje mladih, osobito sportsko klađenje, okvalificirao “ozbiljnim problemom u Hrvatskoj” u čemu smo u odnosu na druge europske zemlje pri vrhu s tim rizičnim ponašanjem.

Vidjet ćemo na primjeru Albanije vodi li zabrana u još pogubniju ilegalu. Bratislava je reducirala broj kladionica nakon peticije 130.000 građana s ciljem da nestanu do 2021., a i u Latviji se potpisuje peticija za zabranu kladionica.

(vecernji.hr)

Osiromašeni građani od ilegalne marihuane stvorili su biznis koji iznosi pola državnog BDP-a

Pored šljunčane ceste u malom selu sjeverno od Tirane nalazi se napola sagrađena kuća od cigle. Stoji sama i izgleda napušteno, ali ona je sve samo ne prazna. Iz nje dolazi slatkasti miris koji otkriva čemu ta kuća služi: proizvodnji kanabisa. Unutra je gotovo cijeli pod prekriven suhim pupoljcima marihuane.

“Tu ima oko dvadeset kilograma marihuane”, kaže vlasnik kuće, dvadesetogodišnjak u uskim trapericama, duksici i tenisicama. On je jedan od tisuće Albanaca koji zarađuje na marihuani, biznisu koji je u Albaniji doživio veliki boom u posljednje vrijeme.

U Albaniji kilogram marihuane, koja je tamo ilegalna, košta između 100 i 200 eura, dok primjerice u Italiji postiže cijenu od čak 1.500 eura. Većina proizvedene marihuane u Albaniji se krijumčari preko sjevera, odnosno Crne Gore i dobar dio onoga što dođe do Crne Gore završi kod kupaca u Hrvatskoj, na jugu prema Grčkoj, te sa zapadne strane preko Jadranskog mora u Italiju. Naime, onog trenutka kada marihuana iz Albanije dođe u Italiju ili Hrvatsku, vrlo se lako ‘dila’ dalje u šengenskoj zoni.

U Albaniji tržište marihuane je vrlo “tanko”, odnosno broj konzumenata je toliko mali da se praktički sve što se proizvede prokrijumčari na tržišta regije i Europe.

Prema nekim procjenama, ilegalno tržište marihuane u Albaniji teško je oko pet milijardi eura godišnje, što je pola albanskog BDP-a, a taj iznos vrijedi za 900 tona marihuane, koliko ga Albanija godišnje i proizvede.

Onih 20 kilograma koje sugovornik BBC-ja drži na podu svoje oronule kuće nije sva marihuana koju ima.

“Proizveo sam oko 350 kilograma marihuane. Ove godine je skoro svaka kuća u selu zasadila kanabis. Samo na ovom području je proizvedeno tone i tone kanabisa.”

Osim što proizvodi tone kanabisa, on zapošljava i 15 ljudi koji ga beru i procesuiraju, a njegove plantaže čuvaju naoružani čuvari. Iako novinarima priča kako je on tu glavni, vrlo vjerojatno pripada nekom većem lancu. Na novinarsko pitanje kako to da, ako već cijelo selo sadi marihuanu, nisu imali nijednu policijsku raciju, mladić odgovara:

“Policiji plaćam 20 posto. Svi moraju platiti. Ako im ne platiš, ideš u zatvor”, objašnjava, a potom se počinje braniti.

“Ovo je naše prokletstvo. Nemamo posla, a što god drugo da zasadimo od toga nema nikakve zarade. Znam da ovo što radim nije dobro i da je protuzakonito, ali nemam drugog izbora.”

Albanci su desetljećima živjeli pod surovim, zatvorenim režimom Envera Hoxhe, a nakon pada komunizma uslijedio je period obilježen javnim nemirima i ubrzanim rastom organiziranog kriminala. Dvadeset pet godina je otada prošlo, ali nezaposlenost je još uvijek velika, a korupcija je do te mjere rasprostranjena da biznis s ilegalnom marihuanom samo cvjeta.

Vlada je doduše imala nekakvog uspjeha u borbu s ilegalnom industrijom, pa su tako samo ove godine uništili čak dva milijuna stabljika marihuna, a sada kada je završena sezona ‘berbe’, policija je fokusirana na zapljenu, obzirom da je sada vrijeme kada se ‘roba’ krijumčari izvan Albanije.

Neke od zapljena nadmašile su sva očekivanja. U ogromnom skladištu u gradu Rrëshenu ima toliko marihuane da doslovno ispada iz vrata i prozora.

Usred tog mora trave stoji Agron Cullhaj, policijski inspektor koji novinarima BBC-ja otkriva kako je to najveća zapljena marihuane ikada u tom dijelu Albanije.

Policija je u skladištu zatekla više od četiri tone kanabisa, koja se u Italiji na ulici mogla prodati za oko šest milijuna eura. Ministar unutarnjih poslova Saimir Tahiri je rekao kako je 2013., kada je preuzeo ministarstvo počeo planirati veliku akciju protiv ilegalnog uzgoja kanabisa.

Za plan da Albaniju oslobodi imidža glavne države za proizvodnju marihuane, albanska vlada je dobila podršku i talijanske vlade, koja čak plaća albanskoj vladi da iz zraka snima situaciju i nadgleda gdje se sve nalaze plantaže.

U posljednje tri godine proizvodnja je pala za nekih 30 posto, a to je zapravo rezultat jedne od najvećih policijskih operacija 2014. kada je uništena velika i jako dobro uhodana tvornica marihuane u Lazaratu, mjestu na jugu koje je svojevremeno bilo ozloglašeno i poznato kao glavni grad droge u Europi.

No, Talijani imaju malo drukčiju statistiku koja govori da se u posljednjih godinu dana površina plantaža marihuane u Albaniji povećala pet puta, te su neka područja u Albaniji ove godine prvi put ušla u ovaj ‘biznis’.

Razlog zbog čega je proizvodnja kanabisa tako uspješna je korupcija. Od 2013. godine do danas čak 3.000 policajaca je pod istragom zbog primanja mita, što je oko 20 posto ukupnog broja policajaca u Albaniji.

Drugi razlog zbog kojeg je ovo teško iskorijeniti je taj što se dobro plaća, pa nitko policiji ništa ne druka. Berači i ostali radnici zarađuju po dvadeset eura dnevno, a jedan konobar je ispričao da mjesečno zaradi tri puta više na poslovima s kanabisom nego u kafiću.

On živi u predgrađu Tirane u koje su se početkom devedesetih, prilikom pada komunizma, doselile brojne obitelji iz ruralnih područja.

Došli su tu prije dvadeset godina naći posao i mnogi ga još uvijek traže, a posao s marihuanom mnogima od njih je uletio kao naručen.

“U četiri ujutro ovdje možete vidjeti gomilu ljudi koja ide ‘na posao’. Ulice su pune muškaraca, žena i mladih ljudi, čak i djece koje dočekuju kombiji i odvoze ih na plantaže.”

Mnogi kažu kako policija najčešće hvata siromašne radnike koji samo beru marihuane, dok velike ribe uglavnom prolaze neokrznute. Ministar Tahiri tvrdi da to baš nije tako i da se trenutno na sudovima vodi 1600 kriminalnih istraga protiv krijumčara.

Međutim, ono što Albance ipak najviše brine je kako ova ilegalna industrija utječe na mlade, koji su nestrpljivi u isčekivanju boljeg života, a iz primjera svojih roditelja vide da on u Albaniju ne dolazi tako brzo.

“Jako je puno mladih u zatvoru zbog marihuane, ali oni su uglavnom žrtve. Oni misle kako s time mogu puno novca i uzgajanje ilegalne marihuane nam nije donijelo nikakvu kulturu rada, već je samo pokazalo koliko su ljudi očajni i nemaju vjere u bolju budućnost”, ispričao je katolički svećenik Gjergj Meta i dodaje kako je turbulentna albanska prošlost, komunizam i kriminal gotovo uništili svaku šansu da Albanija dobije priliku postati zemlja prosperiteta.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

(express.hr)

Članovi Komunističke partije blokirali su auto-put kako bi spriječili konvoj vojnih vozila Albanije na putu za vježbu NATO-a u Rumunjskoj

Deseci prosvjednika su više od četiri sata sprječavale da 19 vojnih vozila prođe naplatnu postaju na auto-putu u blizini sjevernog grčkog grada Kozanija.

Prosvjednici su sva druga vozila puštali da prođu, a imali su veliki transparent “NATO ubojice, idite kući”. Na kraju je albanski konvoj vojnih kamiona i autobusa napustio naplatnu postaju i za Rumunjsku zaobilaznim putem.

Oko 2.000 vojnika i više od 500 vozila sudjelovat u vojnim vježbama Saveza “NOUB džamp” (Otmjeni skok) na poligonu Çince u središnjoj Rumunjskoj.

Zemlje-sudionice su Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska, Španjolska, Poljska, Norveška i Albanija.
 
(sputniknews.com)

Javnost je Walkerovu izjavu o planu za “ujedinjenje Albanaca iz Albanije, Kosova i albanske dijaspore” vidjela kao udar na međunarodni mir i uspostavu Novog svjetskog poretka, ali i kao projekt koji može ostvariti samo na silu, što je napad i na međunarodni mir

William Walker najavom da ima plan na kome radi i koji će ujediniti sve Albance iz Albanije, Kosova i albanske dijaspore, prekršio je niz međunarodnih akata koji se tiču ​​državnih granica.

“Walkerova izjava predstavlja javni poziv i udar na međunarodni javni poredak, koji se temelji na Povelji Ujedinjenih naroda. To je istovremeno i javni poziv za kršenje (mijenjanje) postojećih granica država-članica UN.

Ovako nečim prekršili bi se svi akti međunarodnog javnog prava kao što su i Povelja UN i Helsinški završni akt koji jamči nepovredivost granica europskih država, te da ovakav poziv-namjera predstavljaju istovremeno jednu opasnu izjavu koja ugrožava međunarodni mir.

Ovakva izjava je, dodaje se, više nego skandalozna, posebno ako se ima u vidu da ju je izgovorio netko tko je svojevremeno imao veoma visok položaj i važnu ulogu kao šef verifikacijske misije OESS-a na Kosovu.

Ona kaže da i pored toga što je Walker ovako nešto iznio, najvjerojatnije u vlastito ime, a ne u ime neke države kao subjekta međunarodnog javnog prava, težina i opasnost izjave nije ništa manja.

Kroz izjavu Walkera sada se jasno pokazuje da je to zaista bio plan uspostave Novog svjetskog poretka iza koga je stajala i međunarodna zajednica.

Taj (Walkerov) plan može biti ostvaren samo nasilno. Drugačije ne može, jer će ljudi koji žive na tim prostorima (Makedonija, Crna Gora, Grčka, uz Kosovo i Albaniju čine teritorija Velike Albanije prim. A.), a koji su druge nacionalnosti, braniti svoju imovinu i svoje živote, osim ako se ne ostvare Haradinajeve riječi da će se dogoditi novi rat i da za ovakve planove nikad nitko nije odgovarao, te da je uvjeren da se to neće dogoditi i sada.

Naši sugovornici kažu da bi Walkera mogle zbog ove najave pravno goniti države po zakonima te države ako procjene da je njegova namjera uperena prema njoj.

Walker je široj javnosti poznat kao voditelj misije OESS-a. Svoj plan o “Albancima u jednoj državi” objelodanio je na proslavi 17 godina postojanja stranke Ramusha Haradinaja u Prištini.
 
(sputniknews.com)

Etnički sukobi u sićušnoj balkanskoj zemlji mogli bi se proširiti u regionalni rat alarmantnom lakoćom, kaže Observer

Schindler piše kako će Crna Gora malo toga donijeti NATO-u jer je njihova vojska ‘manja od policijske uprave Baltimorea’ i nije puno bolje naoružana.

John R. Schindler, analitičar Observera, osvrnuo se nedavno na odluku parlamenta Crne Gore da prihvati poziv u NATO. – Petak je donio dobre vijesti za one koji žele da se europski jugoistok priključi sigurnosnim i političkim strukturama Zapada – napisao je Schindler u svojoj analizi objavljenoj u nedjelju.

Bivši analitičar američke agencije NSA napisao je kako je ovo veliki korak unazad za Rusiju koja se jako trudila držati Crnu Goru izvan NATO-a koristeći ‘punu lepezu prljavih trikova’ među kojima su špijunaža, propaganda, diverzija pa čak i planiranje atentata i terorizam. Navodi i kako im je propao plan da prošle jeseni nasilnim načinom sruše vlast Crne Gore.

Piše i kako su motivacije Kremlja u ovom slučaju samo kako bi prkosili Zapadu i da tu nema ‘racionalnog strateškog računa’ budući da Crna Gora nikada nije bila dio njihovog carstva.

Schindler piše kako će Crna Gora malo toga donijeti NATO-u jer je njihova vojska ‘manja od policijske uprave Baltimorea’ i nije puno bolje naoružana. Ono što je važno kod ove zemlje je njena geostrateška pozicija.

NATO će sada kontrolirati cjelokupnu jadransku obalu koja ima realne posljedice za sigurnost Mediterana i Južne Europe – piše Schindler i dodaje kako je luka Kotor, za kojom je Moskva dugo žudjela, definitivno pozitivna za NATO.

Prije svega, pridruživanjem NATO-u strateška vrijednost Crne Gore uskraćena je Rusima – smatra Schindler i dodaje da ovo ostavlja Srbiju kopneno i politički podijeljenom između Istoka i Zapada.

Piše i kako je ‘rusofilija’ dugogodišnja u Beogradu, posebno među nacionalistima te da će Srbija na kraju morati odlučiti hoće li se pridružiti NATO-u i Europskoj uniji ili će im Putin biti glavni partner.

Navodi kako Moskva malo toga može učiniti kada je u pitanju Crna Gora, no ozbiljna je mogućnost da agitatori i provokatori potpomognuti Rusijom mogu izazvati kaos puno veći nego u Crnoj Gori.

Preveliki dio regije ostaje ukaljano korupcijom, kriminalom i političkom paralizom – mišljenja je Schindler koji procjenjuje kako zemlje Balkana ne mogu same pronaći rješenje za probleme.

Prema njemu, moguće je širenje kaosa jugoistočnom Europom. Kao primjer navodi Makedoniju koja je ‘gorko podijeljena između slavenske većine i albanske manjine’. Veliki dio te manjine, čija brojka nije potpuno poznata, nezadovoljan je statusom quo, a 2001. godine umalo je došlo do etničkog rata.

Albanci su tada, nakon borbi u predgrađima Skoplja, dobili velika politička ustupanja uključujući zajamčeno sudjelovanje u bilo kojoj budućoj makedonskoj vladi. Odnosi su se malo poboljšali, no siromaštvo, korupcija, zločin i političko nasljeđe komunističkog režima doveli su do nedavnih događaja.

I dok su NATO i EU krivili desnicu za kaos, Kremlj tu vidi zavjeru Zapada protiv pravoslavnih Slavena. Schindler upozorava da ne bi trebalo puno ‘tajnog ruskog poticaja’ da ovaj sukob pretvori u stvarni rat.

Upozorava i kako bi nasilje između Slavena i Albanaca moglo povući i zemlje poput Albanije i Srbije. – Ako se to dogodi, Bugarska i Grčka, obje zemlje NATO-a koje se posebno zanimaju za stanje u Makedoniji – možda neće biti daleko iza.

Etnički sukobi u sićušnoj balkanskoj zemlji mogli bi se proširiti u regionalni rat alarmantnom lakoćom – napisao je za Observer.

Dan kasnije u novoj kolumni navodi kako je Tito držao Jugoslaviju na okupu ‘kombinacijom karizme, političko talenta i tajne policije’. Smatra da je došlo vrijeme da Zapad prizna neuspjeh u jugoistočnoj Europi te da je ono što joj zaista treba su ‘normalne države nacije s koherentnim granicama.

BiH je za njega ‘pseudo-država’ koja se nije oporavila od katastrofe koja je trajala od 1992. do 1995. godine. Poručio je i da se Republika Srpska pridruži Srbiji ‘kao što to odavno želi. Smatra i da bi se etnički Hrvati iz Hercegovine trebali pridružiti Hrvatskoj.

Piše i kako ‘Velika Albanija dolazi u svakom slučaju’ te da je bolje da ‘se to postigne u mirnim uvjetima’. Kosovo bi se trebalo pripojiti Albaniji, smatra, a Srbiji bi trebao pripasti regija sjeverne Mitrovice. Kosovu bi pripala Preševska dolina.

Prema njegovom mišljenju, Makedonija će biti veliki gubitnik u prepravljanju mape Balkana. U zamjenu za gubitak sjeverozapadnog djela zemlje, Skoplje bi prije svih ostalih trebalo dobiti poziv za članstvo u EU i NATO kao i veliku pomoć Zapada da ‘povije rane gubitka teritorija’.
 
(vecernji.hr)

Makedonija je na pragu rata pošto je Talat Džaferi na prevaru izabran za predsjednika Sobranja, nakon čega su pristalice pokreta za Zajedničku Makedoniju ušle u parlament i započeo je opći kaos

Prema neslužbenim saznanjima, komandiri policije albanske nacionalnosti dobili nalog da se u punoj opremi jave u glavni stožer najveće albanske stranke u Makedoniji DUI, odnosno u njezino mjesno sjedište, radi obrane zastupnika albanske nacionalnosti.

Veliki broj zastupnika, među kojima je i sam Xhaferri, još uvijek se nalaze zarobljeni u konferencijskoj sali u Sobranju i njihova sudbina je, za sada, nepoznata.

Kako prenose mediji u Makedoniji, trenutno ima osam ozlijeđenih zastupnika koji su prebačeni u Gradsku bolnicu u Skoplju.

Od njih, sedam je primljeno s ozljedom glave i jedan s ozljedom koljena.

Policija u Makedoniji stala uz narod na ulicama ispred Sobranja, javio je dopisnik Pinka iz Skoplja Milenko Nedelkovski.

Prema nezvaničinm saznanjima, u gradu Struga u kom žive isključivo Albanci, već se organiziraju ozbiljne oružane formacije.

Kako se navodi, dobrovoljci iz Albanije koji su spremni da se bore za njihove ciljeve u Makedoniji već pristižu u taj grad.

Također, 113. albanska vojna brigada iz Tetova se mobilizira i kreće ka Skoplju braniti Talata Džaferija.

Brojni zapadni čelnici već su osudili nasilje u parlamentu, ali je izostala osuda državnog udara koji je uzrokovao upad građana u Sobranje.

ZAEV UZ POMOĆ ZAPADA POKUŠAO KUPITI GENERALE!

Lider SDSM Zoran Zaev uspio je uz podršku zapadnih službi staviti pod kontrolu nekoliko vojnih generala, ali je ipak vojska većinski uz Nikolu Gruevskog i predsjednika Đorđe Ivanova, saznaju novinske agencije.

Podsjetimo, situacija u Makedoniji prijeti eskalirati nakon što je u Sobranju došlo do sukoba između pristaša Inicijative ‘Zajedno za Mekedoniju’ i pristaša Zaeva.

Makedonija je na pragu rata pošto je Talat Džaferi na prevaru izabran za predsjednika Sobranja, nakon čega su pristalice pokreta za Zajedničku Makedoniju ušle u parlament i započeo je opći kaos.

GALIJAŠEVIĆ: “NATO JE KRIV ZA SVE”

Stručnjak za sigurnost Dževad Galijašević je rekao da to što se događa u Makedoniji nije makedonska već balkanska kriza.

“Ponovno imamo destabilizaciju Balkana. Za ovu krizu je kriva briselska administracija i vlade zapadnih zemalja i NATO. Kreatori ove krize su upravo na ovim adresama”, rekao je Galijašević za Pink.
 

 
On je rekao da ono što ostaje Srbiji, pa i sljedećoj meti poslije Makedonije, a smatra da je to Crna Gora, je da pruže podršku i surađuju s makedonskom vladom i zajedno nastupaju u obrani integriteta svake države pojedinačno.

Galijašević, međutim, kaže da to ipak nije realno i da nijedna od tih država neće organizirano nastupiti u pružanju pomoći susjedu, odnosno neće biti jedinstvene kao Albanci.

“Crna Gora je sljedeća i zbog toga se ne potpisuje sporazum o demarkacionoj liniji i razgraničenju između Kosova i Crne Gore”, kazao je on.

Galijašević ističe da se u dva pravca odvija destabilizacija Balkana: kroz albanski nacionalizam i formu islamskog radikalizma i terorizma, što podržava Zapad kako bi spriječio Rusiju ostvariti bilo kakav utjecaj na Balkanu.

Podsjetimo, nakon što je glasovima socijaldemokrata i albanskih partija Talat Džaferi izabran za predsjednika parlamenta nastao je kaos na ulicama Skoplja iu zgradi Sobranja. Makedonski mediji javljaju da su maskirane osobe upale u zgradu Sobranja u Skoplju i da su sada zbog okršaja bile krvave glave lidera SDSM-a Zorana Zaeva i zastupnika te stranke Damjana Mančevskog. Ima još povrijeđenih.

Albanski lider teško ranjen; Albanci na društvenim mrežama: Ako umre, dobit ćete građanski rat

Čelnik Saveza za Albance Zijadin Naselja najteže je povrijeđen kada su prosvjednici u četvrtak navečer upali u zgradu makedonskog parlamenta nakon što su socijaldemokrati i albanske stranke glasali za izbor Talata Xaferija, etničkog Albanca iz Demokratske unije Albanaca, za novog predsjednika Sobranja, piše Aljazeera Balkans.

Makedonski mediji pišu da je razjarena gomila u napadu koristila stolice i tvrde predmete, a na fotografijama koje kruže društvenim mrežama vidi se zastupnik Naselja kako leži na podu Sobranja krvave glave.

Pojavile su se informacije da se Naselja bori za život, no kasnije je stigla vijest da je teže ozlijeđen, ali izvan životne opasnosti. I dok jedni upućuju poruke želja za brzim oporavkom, drugi su na društvenim mrežama zaprijetili su državnim udarom ako albanski zastupnik slučajno premine zbog ozljeda.

“Očekujemo građanski rat ukoliko Naselja umre, objavio je jedan korisnik Twittera a na albanskom, a među komentarima stoji i da su u vrijeme napada na Selu ‘makedonski fašisti uzvikivali’ prokleti Albanci’”, piše Aljazeera Balkans.
 

 
(IZVOR: Vestinet.rs, Pravda, Informer, Pink)

Skupina američkih senatora zatražila je od novoimenovanog državnog tajnika Rexa Tilersona da neodgodivo i detaljno istraži trošenje američkog novca na Balkanu, a posebno se spominju Albanija i Makedonija

“Tražimo hitnu istragu o trošenju američkog novca u State Departmentu i Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID) kako bi se poduprle lijevo orijentirane političke skupine i ta opcija nametala suverenim državama. Jedna od takvih skupina koja je primala novac preko USAID-a je “Otvoreno društvo”, zaklada iza koje stoji George Soros“, navedeno je u pismu šest senatora.

Kako je prenio sarajevski “Dnevni avaz”, među potpisnicima pisma je i nekadašnji republikanski kandidat za predsjednika SAD Ted Cruz, Mike Lee iz Utaha, James Inhof iz Oklahome, David Pardu iz Georgije, Tom Tillis iz Sjeverne Karoline i Bill Cassidy iz Luzijane.

U pismu senatora državnom tajniku Tilersonu, ističe se da su američke ambasade u Makedoniji i Albaniji “godinama aktivno intervenirale u političkom životu” tih država, snažno podržavajući lijevo orijentirane stranke.

To, međutim, kako se navodi, nije dovelo do stabilizacije i unapređenja situacije u tim državama, već naprotiv.

Senatori ističu da je u Albaniji zabilježen rast korupcije, šverca narkoticima i organiziranog kriminala.

“Tijekom proteklih nekoliko mjeseci, izabrani dužnosnici i politički lideri stranih država susretali su se sa mnom prenoseći mi razočaravajuće vijesti o američkim aktivnostima u njihovim državama. Tu su i izvještaji da diplomati favoriziraju svoje političke miljenike, novcem USAID-a se podržavaju ekstremni, a nekada i nasilnički politički aktivisti, a američka vlast radi na marginalizaciji umjerenih i konzervativnih lidera”, naveo je Lee u priopćenju za javnost.

On je upozorio da su, primjerice, aktivnosti na reformi pravosuđa u Albaniji takve da faktički samo jačaju poziciju aktualnog premijera Edija Rame i daju mu potpunu kontrolu nad tijelima države koji provode zakone.

Zanimljivo je i da su senatori već pisali veleposlanicima SAD u Makedoniji i Albaniji i upozorili ih na spomenuto stanje. No, navedeno je da odgovori koji su dolazili, posebno iz Makedonije, nisu bili od pomoći.

Senatori su upozorili da su slične primjedbe primili i dužnosnici država Latinske Amerike i Afrike.

“Najštetnije posljedica američkog miješanja na ovaj način, stavljajući se tako snažno na jednu stranu, je ta da dolazi do ogorčenja kod mnogih građana tih zemalja koji tradicionalno podržavaju snažne veze sa SAD. Takve podjele otvaraju prostor agresivnim oportunistima, poput Rusije, da se umiješaju i stvore dodatnu štetu”, navodi se dalje u američkom priopćenju.
 
(sputniknews.com)

Vrhunac političkog kaosa kojeg je zakuhao George Soros tek dolazi

U Skoplju je održan prosvjed građana pod nazivom “Četvrti Ilinden”, nakon što je Građanska inicijativa “Za zajedničku Makedoniju” pozvala građane na skup protiv promjene Ustava, imena i suštine države.

Okupljeni su nosili transparente s porukama “Makedonija je naša crvena linija” i “Neće vam proći!”, Izražavajući nezadovoljstvo zbog toga što je čelnik SDSM-a Zoran Zaev prihvatio albansku platformu.

“Makedonija ima tri Ilindena – 1903, 1944. i 1991. godine. Došlo je vrijeme da obznanimo četvrti Ilindan. U sva tri prethodna Makedonci su jasno i nedvosmisleno iskazali poštovanje prema svima koji žive pod ovim nebom.

Došlo je vrijeme i za nas da pokažu poštovanje. Mi, suvremenici ovog trenutka, dužni smo da spojimo sve vrijednosti iz prošlosti i da se usmjerimo ka budućnosti.

Nijedan patriot nije protiv nacionalnih prava, kulture i tradicionalnih vrijednosti svojih sugrađana “, navedeno je u proglasu koji je pročitao Igor Durloski.

U proglasu se pozivaju svi politički akteri u Makedoniji da ne čine ništa ni protiv sadašnjeg imena države niti protiv “njene suštine” i ustrojstva.

Posebno se zahtijeva da ni jedna stranka ne prihvati “platfome napravljene u tuđem interesu i u tuđoj zemlji”.

Ovo se – što su svi prisutni ne samo dobro shvatili nego i pozdravili – odnosilo na SDSM, njenog lidera Zorana Zaeva i stranke koji mu osiguravaju da sa albanskim strankama formira novu vladu.

Na skupu nije bilo stranačkih obilježja, a okupljeni su tvrdili da je cilj okupljanja da pokažu da su protiv dvojezičnosti i federalizacije Makedonije.

Prosvjed je započeo ispred sjedišta Vlade i preko puta ureda predsjednika Makedonije, a završio se ispred Sobranja.

Jedan od inicijatora skupa, Bogdan Ilievski, rekao je ispred Sobranja da su se okupili da bi pokazali koliko vole domovinu.

“Žele njeno rasturanje, a mi želimo zajedničku domovinu. Žele razdijeliti crvenu i žutu boju na zastavi. To im nećemo dozvoliti”, poručio je Ilievski.

Prethodno je isti prosvjed organizirala udruga “Tvrdokorni” koje kao i “Zajedno za Makedoniju” tvrdi da nije povezano sa strankom VMRO-DPMNE, koja je otvoreno pozvala građane da izađu na prosvjede ukoliko Zoran Zaev formira vladu.

Zaev je zajedno s još tri političke formacije iz albanskog političkog kruga osigurao podršku za formiranje nove koalicijske vlade.

On je potpise predao predsjedniku države Đorđu Ivanovu, koji treba uručiti mandat za sastav vlade.

Prosvjedi se nastavljaju sutra…
 
(vestinet.rs)

Kada ne može zadržati poredak koji mu odgovara, NATO namjerno izazove krizu i onda pokušava njom upravljati, što mu je jedna od specijalnosti

Čak i da potekne krv ulicama Makedonije, to bi za NATO bilo sasvim u redu i prihvatljivo. A sada mu se i žuri da novu administraciju SAD stavi pred svršen čin

Ni dva i pol mjeseca nakon održavanja parlamentarnih izbora, situacija u Makedoniji nije ništa jasnija.

O posljedicama svega što se događa, tek će biti riječi narednih dana jer, očekuje se politički obračun unutar Makedonije.

Za političkog analitičara Centra za strateške alternative, direktan poziv NATO-a predsjedniku Makedonije da mandat za sastav vlade povjeri oporbenom čelniku potpomognutom Albancima, znak je nervoze vojne alijanse koja bi da se što prije formira antimakedonska vlast u Makedoniji.

Upravo Albanci su garant interesa “onog globalističkog Washingtona” koji pokušava novu američku administraciju dovesti pred svršen čin gdje god može.

Čelnik oporbene SDSM Zoran Zaev, s albanskim strankama DUI, “Besa” i Savez za Albance, prikupio je 67 potpisa i danas ih predao predsjedniku Makedonije Đorđu Ivanovu kao dokaz da može formirati vladu. Iz kabineta Ivanova je prethodno priopćeno da će u slučaju da se to dogodi, odluku o tome hoće li Zaev ponuditi mandat donijeti u narednim danima.

Nakon što VMRO-DPMNE nije uspjela formirati vladu, Ivanov je naime priopćio da osim dokaza o parlamentarnoj većini, traži i još dva uvjeta – zaštitu državnih interesa Makedonije, što podrazumijeva očuvanje i učvršćivanje unitarnog karaktera države i sustavnu reformu nakon krize, u kojoj će biti obuhvaćeni subjekti sustava nacionalne sigurnosti.

Tulum se, dakle, nastavlja, a na njemu ima svega. Unutarpolitičkih odnosa, albanskog faktora, odnosa u regiji, uloge NATO-a u zaštiti vlastitih i EU interesa. Zato i nema prognoza o ishodu. Lider u prethodnom sazivu vladajuće VMRO-DPMNE Nikola Gruevski, koji nije uspio ponovno formirati vladu s najvećom albanskom strankom DUI, ponudio je da podrži manjinsku vladu SDSM ukoliko lider te stranke Zoran Zaev odustane od takozvane “tiranske platforme”.

Riječ je o dogovoru predstavnika albanskih stranaka u Makedoniji sa premijerom Albanije Edijem Ramom koji podrazumijeva, između ostalog, i da albanski jezik bude službeni jezik u Makedoniji. Gruevski smatra da je to samo prvi korak u seriji poteza koji bi doveli do podjele Makedonije po “etničkim linijama, kroz kantone ili federalne jedinice”.

Istodobno Zaev je demantirao da je podršku albanskih stranaka za sastav vlade dobio obvezujući se na donošenje rezolucije koja će Srbe označiti krivcima za genocid nad Albancima u Makedoniji između 1912. i 1956. godine. A onda je NATO dosolio. Od predsjednika Makedonije zatražio je da mandat za sastav vlade povjeri Zoran Zaev.

Na pitanje kako se može komentirati zahtjev NATO-a, što je prilično neuobičajeno za jednu vojnu savez, pri čemu Makedonija i nije njena članica, komentatori se slažu da je riječ o grubom miješanju u unutarnje stvari jedne države.

To, kako kažu, samo pokazuje tko proizvodi krizu u Makedoniji. NATO se odavno pokazao kao “vrlo pristran i vrlo nekorektan i nekonstruktivan igrač u regiji”. To je zato što, dodaje on, pod pokroviteljstvom NATO-a treba da se napravi nova makedonska vlada.

Na pitanje da li bi mogla funkcionirati manjinska vlada koju je Gruevski predložio Zaev, kažu da u ovom trenutku ne može funkcionirati nikakva vlada koja je, prije svega, antimakedonska, a potom i protiv regionalne suradnje i stabilnosti.

“Ponuda Gruevskog je vezana za posljednji pokušaj da se sačuva mir i stabilnost u Makedoniji, ali pošto oporbena stranka realizira, prije svega tuđe interese, oni tu pruženu ruku neće prihvatiti”, smatraju komentatori.

“Očekivanja su da slijedi politički obračun unutar Makedonije na svim razinama političkog organiziranja prije nego da Zaev prihvati ponudu Gruevskog”, ističe se.

U grubom miješanju NATO-a u unutarnje stvari jedne države, koja pri tom nije članica saveza, vidi prije svega da je alijansa stala iza projekta “Velike Albanije”. Jako im je važno da Zaev napravi koaliciju s Albancima u Makedoniji, čiji bi zahtjevi doveli do federalizacije Makedonije, praktično do izjednačavanja Makedonaca i Albanaca.

“Otvoreno, grubo miješanje govori o tome da im se žuri i da pokušavaju odraditi što više poslova, da novu administraciju u Americi stave pred svršen čin gdje god je to moguće. I u Ukrajini, Makedoniji, Crnoj Gori … Mi vidimo ovdje cijeli taj globalistički projekt koji se posljednjih 25 godina trudi održati stvari u svojoj Agendi. Ali nesigurni su poslije Trumpove pobjede a u Americi i ‘Brexita’ i, ajde da kažemo, gube živce javno, što su sebi manje dozvoljavali u nekom proteklom razdoblju “, ističe komentator.

Na pitanje da li miješanje može biti dvosjekli mač i da se stanje u Makedoniji izrodi u potpuno nekontroliranu situaciju, komentator kaže da može, ali dodaje da je upravljanje krizama jedna od specijalnosti NATO-a.

Kada ne mogu zadržati poredak koji njima odgovara, onda oni namjerno izazvaju krizu i onda pokušavaju njome upravljati, napominje on.

“Znači, ni to nije loš ishod što se NATO-a tiče. Čak i da poteče krv ulicama Makedonije, to bi za NATO bilo sasvim uredu i prihvatljivo. Svakako žele spriječiti najveći bauk za NATO, da slučajno u vakuum, odnosno u pustoš koju su oni ostavili, ne uđe ni trunka ruskog utjecaja “.

U toj široj slici gledanja na stvari u Makedoniji, ukazuje se i na to zbog čega ju je, s gledišta NATO-a, važno destabilizirati.

Podsjeća da se opet oživljava mogućnost izgradnje plinovoda “Južni tok”, da je aktualno povezivanje brzom prugom Soluna i Budimpešte, što je još jedan projekt Kine koja je geopolitčki rival NATO-u.

“Nestabilna Makedonija onemogućava oba ta projekta”. Na opasku da se i EU u to uključila, s obzirom na to da je njezin povjerenik za proširenje Johannes Hahn također pozvao Ivanova da Zaev dâ mandat, konstatira se da se “EU i dalje ponaša kao privjesak onog globalističkog Washingtona i sa NATO-om radi ruku pod ruku”.
 
(sputniknews.com)