Njemački paleontolozi su, prosijavajući šljunak i pijesak na mjestu nekadašnjeg korita Rajne blizu grada Eppelsheima, otkrili 9,7 miliona godina stare fosilizirane zube, što bi, po njihovom mišljenju, moglo izmjeniti povijest čovječanstva kakvu znamo

Fosili zuba slični su onima koji su pripadali australopitekusu farensisu, točnije 3,2 miliona starom kosturu ženskog primata koji se povezuje s ljudima, nazvanom Lucy, koji je 1974. pronašao paleontolog Donald Johanson u znanstvenoj ekspediciji na Hadaru u sjevernoj Etiopiji.

Istraživanja objavljena na fosilnim ostacima Lucy pokazala su da se njena vrsta već naveliko kretala uspravno, na dvije noge, da je imala vrlo razvijeno tijelo, ali tamo gde se očekivao najveći napredak, nije ga bilo.

Naime, Lucy je imala izrazito malu glavu, što znači da se ni lubanja ni mozak nisu značajnije razvili.

Međutim, fosili zuba otkriveni u Eppelsheimu ne podsjećaju ni na koju drugu vrstu otkrivenu u Europi ili Aziji.

Znanstvenici su navodno bili toliko uzbuđeni i zbunjeni otkrićem da su se suzdržali od bilo kakve objave posljednjih godinu dana, piše DW.

„Očigledno je riječ o zubima majmuna. Vrlo su slični zubima i kostima otkrivenim u Africi, koje su oko četiri do pet miliona godina mlađe od fosila otkrivenih u Eppelsheimu. Ponalazak je za nas izuzetna sreća, ali i velika misterija“, rekao je direktor Prirodoslovnog muzeja u Mainzu, Dr. Herbert Luc.

Na konferenciji za novinare na kojoj je objavljena informacija, gradonačelnik Mainza rekao je da ne želi previše dramatizirati, ali da smatra da bi otkriće njemačkih paleontologa moglo utjecati na izmjene u dosad poznatim podacima o povijesti čovječanstva.

Lokalni arheolog Dr. Axel von Berg izjavio je da, uprkos brojnim fosilnim dokazima o postojanju velikih majmuna u cijeloj Europi prije više miliona godina, nema potvrđenih slučajeva pronalaska fosila hominina, plemena porodice hominine koja obuhvća samo vrste čovjeka (homo), čimpanze (pan) i njihove izumrle pretke. Članovi tog tribusa zovu se hominini.

S obzirom na to da je analiza fosila tek počela, pred znanstvenicima je „pravi posao“ koji će omogućiti potpuno otkriće misterije, kazao je Dr. Luc.

Znanstvenici se slažu da su se moderni ljudski preci razvili u istočnoj Africi negdje prije 400.000. i 200.000 godina, nakon čega su se, prije 70.000 godina, raširili svuda po svijetu.

Fosili zuba pronađenih u Njemačkoj bit će izloženi u Prirodoslovnom muzeju u Mainzu.
 
(sputniknews.com)

Jedno od najvećih postignuća u stomatologiji jest izum plombe, no čini se da ona nije tako savršena kao što se mislilo

Norveški znanstvenici otkrili su da bi nam plombe mogle donositi više štete nego koristi.

Naime, tijekom petogodišnjeg istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 700 ljudi koji su trebali plombe, liječnici su pratili druge zube ispitanika. Ono što su otkrili jest da su kod čak 60 posto njih počeli propadati zubi smješteni uz onaj koji je trebao plombu.

“Ova otkrića su ustvari prilično logična, jer ako imate šupljinu na prvom kutnjaku, koji je sljubljen sa zubom ispred njega, ono zbog čega je vaš zub bio toliko osjetljiv da je počeo propadati, vjerojatno je već i na drugom zubu”, objašnjava Mark S. Wolff, profesor s njujorškog stomatološkog fakulteta.

Ali ipak, nemojte se odmah riješiti zubara. “Ono što smo vidjeli iz ovog istraživanja jest da su stomatolozi liječili samo rupu – šupljinu u zubu, a ne i rizično stanje koje je to uzrokovalo. Naime, prema ovom istraživanju ispada da ljudi koji stavljaju plombe imaju veće šanse da će im i drugi zubi uskoro propasti. Ali to se ne događa zbog same plombe, nego zato što bolest zuba nije izliječena prije postavljanja plombe.”

“Istraživanjem se pratio rizik nastanka naknadnog karijesa, koji je veći kod osoba sa slabijom ili umjerenom oralnom higijenom. Važno je zapamtiti da zub treba plombu zbog toga što propada. Da nije stavljena plomba, on bi samo nastavio propadati, što bi uzrokovalo daljnje oralne ili zdravstvene probleme, te bi na kraju mogli ostati bez zuba”, izjavili su iz američke stomatološke organizacije.

Dakle, kako biste uopće spriječili propadanje zuba i pojavu karijesa, trebali biste:

• Četkati zube dva puta dnevno s pastom (najbolje je prirodna bez fluora)
  

• Koristiti zubni konac jednom dnevno

• Imati uravnoteženu prehranu i ograničiti unos šećera i zaslađenih pića

• Redovito posjećivati stomatologa

Najčešće greška koji svi rade jest da ne četkaju zube dovoljno dugo. Obavezno biste zube trebali prati barem dvije minute, kako bi zubi postali otporniji na propadanje.
 
(express.hr/uredio:nsp)