Indonezijski grad Bandung suočava se sa neprijateljem za kojeg lokalni dužnosnici strahuju da bi mogao pobijediti, a to je plastični otpad

U izvješću BBC-a, vojska je poslana u grad kako bi očistila pravu planinu smeća koja su začepila važan plovni put.

Naoružani mrežama, vojnici su skupljali sve vrste plastičnog otpada iz vode. Čak i kad su sakupljali smeće, dok je beskrajna struja smeća dolazila uzvodno i gomilala se brže nego što su je mogla ukloniti.

Zapovjednici vojske poput narednika Sugita nazvali su plastično smeće najvećim neprijateljem. Unatoč novoj neobičnoj misiji, Sugito je zabilježio da se određena vrsta vrijedne plastike kao što su kartoni i boce za piće mogu ponovno koristiti ili reciklirati.

Dr. Anang Sudarna iz agencije za zaštitu okoliša West Java izravno je pozvao indonezijskog predsjednika Joko Widoda za pomoć vojske. Sudarna je vjerovao da će njegov drastičan poziv konačno pomoći u rješavanju plastičnog problema u gradu Bandung.

“Rezultat je malo bolji … Ali ja sam ljut, tužan sam, pokušavam razmišljati kako to najbolje riješiti … Najteža stvar je stav naroda i politička volja” . rekao je Sudarna.

U Bandungu su u tijeku službeni i neslužbeni napori za recikliranje plastike

Bandung je treći najveći grad u Indoneziji. Poput ostatka zemlje i veliki dio jugoistočne Azije nastoji se nositi s brzo rastućom populacijom i velikim povećanjem plastičnog otpada.

Osim pozivanja vojske da očisti grad Bandung, lokalni dužnosnici provode inicijativu “eko-sela” diljem grada. Mještani plaćaju male količine novca kako bi pretvorili svoj stari plastični otpad u projekte recikliranja, gdje će radnici razvrstati smeće prema vrijednosti njihovih polimernih materijala.

Dužnosnici se nadaju da će inicijativa učiniti ljude svjesnijima o vrijednosti plastičnog materijala i tekuće krize plastičnog otpada. Neki stanovnici već su svjesni da plastični komadi otpada donose prilično visoku cijenu.

Na samom odlagalištu u gradu Bandungu, stotine ljudi kopaju po hrpama smeća kako bi pronašli plastične proizvode kao što su boce koje mogu prodati u reciklažu. To je opasan i prljavi način zarade, ali oni mogu na taj način hraniti svoje obitelji novcem koji zarađuju.

Aktivisti za zaštitu okoliša kao što je Mohamad Bijaksana Junerosano kazali su kako se plastični problem može riješiti samo koordiniranim naporima između edukatora, provođenjem zakona i članova društva.

Borba protiv plastičnog zagađenja nikada ne završava

Indonezijske vlasti također mijenjaju svoj stav u svezi problema plastičnog zagađenja zemlje. Nizozemski istraživač okoliša profesor Ad Ragas uspoređivao je rezultate svoje najnovije radionice o plastičnoj zagađenosti sa onima iz ranijih događaja.

Prije dvije godine, dužnosnici grada Bandunga nisu smatrali da je plastično onečišćenje ozbiljan problem. Sada su sve oči i uši uprte u načine kako ga smanjiti ili eliminirati.

Ragas je kazao kako su društveni mediji napravili promjenu u razmišljanju. Šokantne slike plovnih putova zatrpanih plastičnim smećem širile su se vrlo brzo među ljudima, koji su potom tražili svoje izabrane dužnosnike da nešto poduzmu oko tog problema.

Ipak, čak i dok u Indoneziji napreduju s obzirom na smanjenje plastičnog zagađenja, u infrastrukturi vlada totalni kaos. Vojnici koji su očistili zakrčene vodene puteve u Bandungu očekivali su kamione koji će ovesti smeće koje su sakupljali.

No, transport nije stigao i nisu mogli ostaviti plastiku na tlu. Zato su bili prisiljeni vratiti sve natrag u rijeku.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Godinama je Tihi ocean nadahnjivao skladatelje, slikare i pisce koji su stvarali remek-djela koja su hvalila njegovu ljepotu

Nažalost, to je sada samo dio prošlosti. Tihi ocean je sada jedno veliko ogromano odlagalište smeća koje pokriva 600.000 kvadratnih milja, i to zahvaljujući svim vrstama otpada – uključujući boce, užad, plastične vrećice, ribarske mreže i plutače.

Istraživanja objavljena u znanstvenim izvješćima nazivaju ga “Great Pacific Garbage Patch” (GPGP) i to područje je dvostruko veće od Teksasa, i tri puta veće od Francuske.

Najgori dio je da to područje na kojem se nalazi otpad ne pokazuje znakove smanjenja.

Ekolozi su pokazali svoju zabrinutost nakon što su istraživači organizacije “The Ocean Cleanup Foundation” istraživali gomilanje otpadaka između Kalifornije i Havaja. Komadi od plastike koje su vidjeli zalijepljene zajedno imali su preko metar u promjeru.

Boyan Slat, osnivač organizacije “Ocean Cleanup”, opisao je situaciju kao “vremensku bombu”, jer će se tona smeća raspasti u mikro-plastiku tijekom sljedećih nekoliko desetljeća “ako ništa ne poduzmemo”.

Količina otpada gotovo je udvostručena i ima najmanje 79.000 tona plastike. Taj je broj, prema znanstvenim izvješćima, četiri do 16 puta veći nego što je otkriveno godinu dana prije.

Godinu dana nakon što je izašao prvi skup nalaza, istraživači su proveli ekspediciju sa više brodova i prikupili 1,2 milijuna uzoraka vode iz istog područja. Koristili su velike mreže kako bi pribavili ostatke otpada i snimili mnogo zračnih fotografija kako bi proučili GPGP.

Dr. Julia Reisser, glavni znanstvenik ekspedicije, izrazila je iznenađenje nad ogromnim količinama plastike koju su vidjeli. Nažalost, podaci pokazuju da se ovi masivni zagađivači iz oceana neće uskoro smanjiti.

U izvješću se navodi da prema povijesnim podacima iz površinskih mrežnih točaka, razine plastičnog onečišćenja rastu “eksponencijalno unutar GPGP-a”. Stopa po kojoj se plastična masa nagomilava brzinu kojom čuvari oceanograf. Da bi se stvari pogoršale, razina plastičnog onečišćenja raste brže u odnosu na okolnu vodu.

Oceanograf Laurent Lebreton, glavni autor studije, je priznao da su rezultati istraživanja depresivni, te se pita kako su zagađivači – uključujući i WC daske – pronašli put u ocean.

Dodaje da otpad također može prenijeti invazivne organizme preko oceanskih bazena. Zagađivanje vode zaista je uznemirujuće za ljude, ali je još uznemirujuće za morski život.

Kako možemo djelovati sada, prije nego što bude prekasno?

Trebamo oceane, a morski život je njihovo sklonište. Sada kada onečišćenje predstavlja veliku prijetnju tim prirodnim resursima, vrijeme je da napravimo potez da ih spasimo, korak po korak. Može potrajati i nekoliko godina, čak i desetljeća, ali moramo početi sada, dok još imamo vremena.
 
NoviSvjetskiPoredak.com