Rusija i Kina su napravile još jedan korak dalje od američkog dolara nakon što su se dvije zemlje složile razvijati bilateralnu trgovinu koristeći valute – rublju i juan

To je bio samo jedan od glavnih dogovora postignutih nakon što su predsjednici dviju zemalja, Vladimir Putin i Xi Jinping, održali razgovore u srijedu u Moskvi.

“Rusija i Kina namjeravaju razviti praksu ekonomskog poravnanja u nacionalnim valutama” – rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare nakon razgovora. Dodao je kako su države potpisale međuvladine sporazume o proširenju korištenja juana i rublje u bilateralnim financijskim operacijama.

Nacrt vladine uredbe o trgovini nacionalnim valutama objavljen je ranije tijekom dana. Dokument predviđa da će Moskva i Peking surađivati na razvoju nacionalnih platnih sustava, kao i na olakšavanju prekograničnih plaćanja u nacionalnim i drugim valutama.

Tijekom ceremonije potpisivanja postignuti su i drugi važni sporazumi. Ruska državna nuklearna tvrtka Rosatom i kineska tvrtka China National Nuclear Power (CNNP) potpisali su opći ugovor o izgradnji treće i četvrte jedinice u nuklearnoj elektrani Xudapu u sjeveroistočnoj Kini.

Ranije su izvijestili da je posao vrijedan 1,7 milijardi dolara, a izgradnja bi trebala početi u listopadu 2021. i kolovozu 2022. godine.

U drugom važnom sporazumu, potpisanom nakon razgovora na visokoj razini, ruski Fond za izravna ulaganja (RDIF), kineski Alibaba i ruska Mail.Ru grupa pristali su uložiti ukupno 382 milijuna dolara u zajedničko ulaganje u e-trgovinu. Alibaba Group će osigurati oko 100 milijuna dolara, dok će ostatak financirati ruska strana.

RDIF je također potpisao ugovor s Kineskom investicijskom korporacijom (CIC) za stvaranje zajedničkog fonda za znanstvene inovacije i ulaganje milijardu dolara u njega.

“Očekujemo da će njegove aktivnosti značajno doprinijeti razvoju i implementaciji najnaprednijih tehnologija i rješenja za razvoj gospodarstva naših zemalja i daljnjem jačanju našeg partnerstva” – izjavio je glavni izvršni direktor RDIF-a Kirill Dmitriev.

Nakon razgovora u Moskvi, predsjednici Putin i Xi Jinping otputovat će u Sankt Peterburg kako bi sudjelovali u ključnom godišnjem poslovnom događaju Rusije.

Očekuje se da će na desetine ugovora vrijednih više milijardi dolara vezanih uz energiju, industriju i financije biti potpisano tijekom ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, koji traje od 6. lipnja do 8. lipnja.

Novi-Svjetski-Poredak.com

U potencijalnoj odmazdi protiv sankcija predsjednika Trumpa i drugih taktika trgovinskog rata, Kina bi mogla uskoro prekinuti izvoz rijetkih minerala u Sjedinjene Države, što bi odmah osakatilo niz kritičnih tehnoloških industrija

Među pet “nuklearnih” opcija koje Kina trenutno ima na raspolaganju kako bi uzvratila Americi, najutjecajniji bi bio embargo na rijetke minerale – što znači kolaps proizvodnje pametnih telefona, prijenosnih računala, solarnih panela, električnih akumulatora ili vjetroelektrana, među ostalim „visokotehnološkim“ proizvodima.

Rijetki minerali, u slučaju da ne znate, neophodna su komponenta u proizvodnji mnogih high-tech proizvoda na koje se milijuni ljudi danas oslanjaju kako bi “opstali”.

A budući da Kina trenutno opskrbljuje oko 80 posto te industrije u SAD-u, zabrana izvoza rijetkih minerala značajno bi smanjila opskrbu tim proizvodima, dok bi masovno povećala njihove troškove proizvodnje, ili bi stvorila predsedan manjka proizvoda na tržištu..

Kina kaže da “pričekate i pratite” kako će odgovoriti na trgovinske poteze predsjednika Trumpa

Razlog zašto neki sumnjaju da je Kina na rubu da odigra na ovu kartu jest da je predsjednik Xi Jinping nedavno posjetio veliki objekt za proizvodnju rijetkih minerala, te je doveo sa sobom Liu He, čovjeka koji je vodio kinesku stranu tijekom trgovinskih pregovori sa SAD-om.

Ovaj posjet, prema analitičaru Pacific Securities-a Yang Kunheu, “šalje signal upozorenja SAD-u da Kina može koristiti zabranu izvoza rijetkih minerala kao mjeru odmazde dok se trgovinski rat zahuktava.”

Još jedna mala poslastica o ovom posjetu je da se dogodila samo nekoliko sati nakon što je Trumpova administracija objavila da je na crnu listu stavila kineski komunikacijski div Huawei, prijeteći da će u potpunosti isključiti ovoj tvrtci pristup softveru i poluvodičima.

U tajnovitom priopćenju, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova nedavno je izjavio novinarima da “pričekaju pa će vidjeti” kako kineska vlada, Huawei i drugi reagiraju na trgovinske poteze predsjednika Trumpa.

Iako postoje druga mjesta na svijetu osim Kine gdje su dostupni rijetki minerali, Kina je dugo bila glavni konkurent u toj industriji. I ne samo to, nego je Kina nagomilala zalihe rijetkih minerala za dugi hiz godina, što je bitno za kontrolu globalne opskrbe tih prirodnih resursa.

Kao što smo izvijestili još 2011. godine, ukupna količina kineskih rijetkih minerala iznosila je samo 36 posto svjetskih rezervi, unatoč tome što kontrolira čak 95 posto svjetske trgovine za svih 17 rijetkih minerala koji su na tržištu.

U međuvremenu, Kina navodno poduzima druge mjere protiv SAD-a, uključujući i objavu vlastitih tarifa na američki izvoz s 10 posto na 25 posto.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kineska inicijativa “Belt and Road” važan je projekt kojem bi se europske države rado pridružile, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je naglasila da bi se suradnja trebala temeljiti na reciprocitetu iz Pekinga

“Mi, kao Europljani, želimo igrati aktivnu ulogu i to mora dovesti do određene uzajamnosti i još uvijek se malo sporimo oko toga” – rekla je Merkel, kako navodi Reuters.

Komentar je uslijedio ubrzo nakon razgovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, koji trenutno boravi u državnom posjetu Francuskoj.

Kineski predsjednik došao je u Francusku nakon trodnevnog posjeta Italiji. U subotu su Rim i Peking potpisali memorandum o razumijevanju o priključenju Italije kineskoj inicijativi “Belt and Road”.

Taj potez nisu dobro primili europski narodi, osobito Francuska i Njemačka. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na konsolidiraniji pristup prema Kini među europskim saveznicima, u isto vrijeme kada je Pariz s Pekingom potpisivao ugovore vrijedne više milijardi eura.

Očekuje se da će inicijativa “Belt and Road” pružiti učinkovitu povezanost i potaknuti kinesku suradnju s više od 152 zemalja jugoistočne i središnje Azije, Bliskog istoka, Europe, Latinske Amerike i Afrike putem raznih infrastrukturnih projekata, na liniji starog “Puta svile”.

Projekt, koji je kineski predsjednik Xi predložio 2013. godine, obećava značajno poticanje globalne trgovine, smanjujući troškove trgovanja za polovicu kod zemalja koje su uključene.

Kina je uložila velika sredstva u ambiciozno poslovno carstvo vrijedno 900 milijardi dolara koji su potrošeni na projekte u partnerskim zemljama.

Većina investicijskih projekata inicijative “Belt and Road” navodno je koristila kineskim državnim korporacijama.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kina je poslala još veće kritike zbog venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, ističući kako ga podržava čak i unatoč opasnostima s kojima se suočava i jasno stavlja do znanja da će nove sankcije SAD-a samo pogoršati život građana Venezuele

Predsjednik Maduro, koji pokušava kontrolirati dugotrajne nemire i oduprijeti se pritisku pod vodstvom SAD-a, dobio je novi znak potpore iz Pekinga.

Upitan je li Kina podržava Madura, Geng Shuang, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, izjavio je: “Poslali smo posebnog izaslanika predsjednika Xi Jinpinga da prisustvuje ceremoniji inauguracije predsjednika Madura.”

“Da ga nismo podržali, zašto bi onda prisustvovali inauguraciji?” – pitao je on retorički. Komentar je uslijedio samo dan nakon što su SAD “udarile” Venezuelu paketom sankcija usmjerenih na državnu naftnu tvrtku Petroleos de Venezuela SA (PDVSA).

Kina vjeruje da će američka ograničenja učiniti više štete životima običnih ljudi nego vladi, tvrdi Geng. Sve u svemu, Washington “bi trebao snositi odgovornost za ozbiljne posljedice ovog čina.”

Najavljujući sankcije, Bijela kuća službeno je izjavila kako će spriječiti izabranu vladu da koristi prihode od nafte u povećanju moći vlade. Međutim, moglo bi doći do još jednog, snažnijeg razloga za eskalaciju krize u Venezueli.

CIA World Factbook kaže da Venecuela ima najveće svjetske dokazane rezerve sirove nafte koje za sobom na listi ostavljaju Saudijsku Arabiju, Kanadu, Iran i Irak. Kao što je to rekao Bushov savjetnik John Bolton, SAD su imale “puno uloga” u venezuelanskim poslovima.

“Biti će velika razlika za Sjedinjene Države ekonomski ako bismo mogli ulagati u američke naftne tvrtke i proizvodnju nafte u Venezueli” – rekao je za Fox Business.

Kina, sa svoje strane, također može mnogo izgubiti ako se događaji u Venezueli izmaknu kontroli. Peking je posudio više od 50 milijardi dolara Caracasu kroz sporazume o kreditima u posljednjih deset godina, osiguravajući opskrbu energijom za njihovo gospodarstvo.

Samo prošle godine, Venezuela je dobila veliki kineski zajam u vrijednosti od 5 milijardi dolara i pridružila se Pekinškoj inicijativi “New Silk Road”.

Azijska sila jedna je od najvećih trgovinskih partnera i političkih saveznika Venezuele, ali je njezin prethodni odgovor na krizu bio vrlo rezerviran. Kako se kriza odvijala, ona je neprestano pozivala vanjske aktere da poštuju venecuelanski suverenitet i da se ne miješaju u njezine unutarnje poslove.

Sučeljavanje vlade i oporbenih snaga u Venezueli eskaliralo je kada se opozicijski vođa Juan Guaido proglasio privremenim predsjednikom nakon poziva na promjenu režima iz Washingtona. Taj 35-godišnjak je bio uvelike nepoznat izvan Venezuele do početka ove godine, ali sada uživa potporu SAD-a, Izraela, Kanade, Australije i niza južnoameričkih zemalja.

Međutim, Madurova vlada ima Kinu, Rusiju, Tursku, Iran, Bjelorusiju i Južnu Afriku na svojoj strani.

Novi-Svjetski-Poredak.com

‘Prošle godine još sam mislio da bi Kina trebala biti bolje integrirana u globalne institucije, no od tada sam zbog Xijevog ponašanja promijenio mišljenje’, rekao je George Soros

Milijarder George Soros obrušio se u Davosu na Kinu i njezina predsjednika Xi Jinpinga, proglasivši ga “najopasnijim neprijateljem” slobodnih i demokratskih društava.

“Kina nije jedini autoritarni režim na svijetu, ali je bez ikakve sumnje najbogatiji, najsnažniji i najrazvijeniji kada je riječ o umjetnoj inteligenciji”, rekao je na večeri koju organizira svake godine na margini Svjetskog gospodarskog foruma. “To znači da je Xi Jinping najopasniji neprijatelj onih koji vjeruju u slobodna društva”, rekao je Soros u četvrtak navečer.

Kina odgovorila: ‘On nije vrijedan odgovora’

Peking je kritiku odbacio. “Jedna osoba miješa dobro i zlo, u izjavi koja nema nikakvog smisla, to nije vrijedno opovrgavanja”, rekla je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying, odgovarajući na pitanja novinara.

“Zapravo, u današnjem svijetu jasno se vidi tko otvara vrata i gradi ceste, a tko zatvara vrata i gradi zidove”, dodala je.

Soros je uz to pozvao SAD da se bori protiv jačanja utjecaja kineskih tehnoloških grupa Huawei i ZTE jer bi one mogle postati “neprihvatljiv rizik za sigurnost svijeta” kada bi uspostavile dominaciju u petoj generaciji mobilne tehnologije 5G koja je neophodna za autonomna vozila i druge povezane predmete.

Soros prozvao i Putinovu Rusiju

“Prošle godine još sam mislio da bi Kina trebala biti bolje integrirana u globalne institucije, no od tada sam zbog Xijevog ponašanja promijenio mišljenje”, rekao je.

Deklarirani protivnik Donalda Trumpa, Soros je kazao da bi odgovarajuća američka reakcija na ponašanje Kine trebala biti “sofisticirana, detaljna i pragmatična” te uključiti i neku vrstu odgovora na ambiciozni kineski program ulaganja u inozemstvo, tzv. Novi put svile.

Ispalio je strelicu i prema Rusiji. “Koncentrirao sam se na Kinu, ali slobodna društva imaju i druge neprijatelje, prije svega Rusiju predsjednika Vladimira Putina“.

(net.hr)

S obzirom da obje zemlje imaju nuklearno oružje, otvoreni ratni sukob može dovesti do “Armagedona koji uključuje čovječanstvo kao cjelinu”

Kineski predsjednik Xi Jinping rekao je vojnim dužnosnicima odgovornima za nadgledanje Južnog Kineskog mora da budu “pripremljeni za rat” jer se napetost as SAD-om je sve veća

Peking se možda priprema i za najgoru situaciju s SAD-om.

Xi je prošloga tjedna izjavio ove primjedbe na sastanku sa zapovjedništvom Južnog mora i vojnim dužnosnicima koji su odgovorni za jednu od pet strateških ratnih zona Kine.

“Potrebno je ojačati misiju … i usredotočiti se na pripreme za rat” – rekao je predsjednik Xi. “Trebamo uzeti u obzir sve složene situacije i u skladu s tim izraditi hitne planove.”

Moramo pojačati vježbe borbene spremnosti, zajedničke vježbe i konfrontacijske vježbe kako bismo poboljšali sposobnosti vojnika i pripremu za rat.

Jedna od ključnih odgovornosti Zapovjedništva južnog dijela Kine je zaštita kineskih interesa u Južnom Kineskom moru, gdje je Peking izrazio suverenitet nad brojnim otocima.

More je od strateškog značaja za kinesku trgovinu. SAD odbacuje teritorijalne zahtjeve i šalje takozvane misije slobodne plovidbe kroz more i zračni prostor, koje Peking smatra svojima, kroz gestu prkosa.

Načelnik američkog ratnog zrakoplovstva admiral John Richardson izjavio je u utorak kako će se SAD i Kina “susresti sa sve više i više incidenata na otvorenom moru”, kako se ove dvije zemlje suočavaju jedna s drugom u Južnom Kineskom moru.

Xiove izjave su znak iritacije koje je kineska vlada akumulirala oko politike Donald Trumpove administracije, smatra Victor Gao, direktor China National Association of International Studies.

“Sjedinjene Države su tjerale Kinu, ponižavale Kinu, uvele jednostrane tarife na kineski izvoz, i također proglašavale Kinu kao svog suparnika i veliku prijetnju opstanku SAD-a” – izjavio je za RT. “Xi se priprema za najgori scenarij.”

Gao je rekao da Peking nije siguran u politiku Washingtona u odnosu na Kinu, pa će vojska biti u pravu ako se bude “pripremila za konačni obračun sa Sjedinjenim Državama”.

S obzirom da obje zemlje imaju nuklearno oružje, otvoreni ratni sukob može dovesti do “Armagedona koji uključuje čovječanstvo kao cjelinu” – dodao je.

Stručnjak je rekao da SAD mora napustiti svoje “zlostavljačke taktike” prema Kini.

“Kina ne želi imati trgovinski rat sa SAD-om. Kina ne želi imati oružani sukob s SAD-om. Ali ako SAD zaista žele nametnuti ove stvari Kini, kineski narod će se u potpunosti mobilizirati iza kineske vlade” – objasnio je.

SAD su trenutno uključene u trgovinski rat s Kinom, što je rezultiralo da obje strane nametnu tarife i druga ograničenja jedni drugima.

Washington je također nedavno naveo prijetnju od strane kineskih projektila kao opravdanje za napuštanje ključnog sporazuma o nuklearnom naoružanju s Rusijom, što je dodatno potkopalo mehanizme neširenja Hladnog rata.

Usred sve većih napetosti, Peking je ponizio američku poziciju kao nositelja jedine svjetske valute, prodajući američke trezorske vrijednosnice i odbacivanje dolara u trgovinu sa zemljama trećeg svijeta.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Peking nema kolonijalne ambicije, i nikada se neće sramiti da obrani svaki centimetar svog teritorija, rekao je predsjednik Xi Jinping američkom ministru obrane Jamesu Mattisu uslijed rastućih napetosti nad Južnim Kinom i Tajvanom

“Što se tiče pitanja kineske suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, naš je stav čvrst i jasan. Teritorij ostavljen od strane naših predaka ne smije se izgubiti. Ne želimo dijeliti ništa s drugima”, predsjednik Xi je rekao Mattisu u Velikoj dvorani naroda u Pekingu.

Washingtonove vojne “patrole” oko strateškog lanca grebena i malih otoka na jugu Kineskog mora, pod “izgovorom o slobodi plovidbe”, u više su navrata tjerali Peking da se zabrine o američkim namjerama u regiji. Tijekom sastanka, Mattis je jasno pokazao da je Washington u svojoj politici čvrst.

„Mi se ne slažemo i mislimo da je tajnik bio učinkovit govoreći da su to dugogodišnji principi” – rekao je Randall Shriver, pomoćnik ministra obrane za azijske i pacifičke sigurnosne poslove i koji je sudjelovao na sastanku, citiran od strane Washington Free Beacona.

Dok SAD traži mogućnosti da projicira svoju moć i “obrani” svoje saveznike u regiji protiv onoga što on smatra kineskom militarizacijom periferije, Xi je istaknuo da Peking nema povijest izazivanja kaosa širom svijeta.

“Mi ne provodimo ekspanzionizam i kolonijalizam i ne izazvamo kaos u svijetu” – uvjeravao je predsjednik Xi američkog ministra Mattisa.

“Široki Tihi ocean može ugostiti Kinu i Sjedinjene Države i druge zemlje. Kina i Sjedinjene Države trebaju promicati razvoj bilateralnih odnosa na načelu uzajamnog poštovanja i win-win suradnje”.

Pored Južnog Kineskog mora, prisutnost SAD-a u regiji također potkopava interese Pekinga na Tajvanu u Istočnom Kinskom moru, kojeg Washington želi zadržati u svojoj sferi utjecaja.

Unatoč nesuglasicama, Xi je izrazio nadu kako će kineske i američke vojske održavati i izgraditi uzajamno povjerenje. “Jačanje razmjene i mehanizama na svim razinama dviju oružanih snaga pomoći će eliminirati skepticizam i spriječiti nesporazume i pogrešne procjene i nesreće” – kazao je.

U međuvremenu, kineski ministar obrane general Wei Fenghe, koji je također imao sastanak sa Mattisom, upozorio je američkog kolegu da će u svakom slučaju kineska vojska “čvrsto braniti nacionalnu suverenost, sigurnost i razvojni interes”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kina zabranjuje slovo “N” i niz George Orwellovih knjiga u ogromnom pritisku kroz online cenzuru

Stručnjaci kažu kako je zabrana književnih djela “Životinjske farme” i “1984.” povezana sa planovima kineskog vođe Xi Jinpinga da postane predsjednik do kraja života.

‘China Digital Times’ je izvijestio da je popis prijedloga zabrane Pekingove Nacionalne narodne konferencije uključio slovo ‘N’, George Orwellov romane ‘Životinjska farma’ i ’1984.’, i fraze ‘Xi Zedong’, kombinacija Mr Xi i imena nekadašnjega diktatora Mao Zedonga.

Nije sasvim jasno zašto je slovo “N” zabranjeno, samo jedna od stotina riječi i fraza, iako su neki nagađali da se to može smatrati znakom neslaganja.

Charlie Smith, suosnivač GreatFire.org-a koji pomaže korisnicima pratiti i zaobilaziti kinesku cenzuru, rekao je za The Guardian: “Cenzori su vjerojatno utvrdili da je to osjetljiva stvar, a potom su preselili taj sadržaj na crnu listu tako da drugi ne bi mogli objaviti nešto slično”, kazao je, primijetivši da je taj progoniteljski simbol sada emancipiran.

“Sumnjam da su oni zapravo toliko svoje misli stavili u negativnu konotaciju, slovo “N” je bio žrtva ove teške odluke.”

Cenzori su također zabranili slike Winnie Pooha nakon što je na internetu podijeljena slika medvjeda u crtanom filmu kako grli staklenku meda uz citat: “Pronađite ono što volite i ostanite s tim”.

Slika Disneyevog medvjeda uspoređena je s predsjednikom Xi Jinpingom, potičući periodične blokade vezane za korištenje slike medvjedića Pooha na mreži.

Odluka gospodina Xija je okarakterizirana kao neumoljivo djelovanje na kritičare i neovisni govor civilnog društva, što odvjetnici već provode od srpnja 2015. godine kroz veliki pritisak na legalne aktiviste.

Joseph Cheng, dugogodišnji promatrač kineske politike koji je sada u mirovini Gradskog sveučilišta u Hong Kongu, izjavio je kako će će nakon usvajanja ustavnog amandmana: “Još manje tolerirati kritike”. (Standard)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kineska komunistička partija promijenila je ustav kako bi omogućila Xi Jinpingu da ostane predsjednik na neodređeno vrijeme, ukinujući dvostruku granicu mandata prethodno napisanu u zakonu

Kineska komunistička stranka (KPK) predložila je danas promjenu ustava zemlje kako bi njezin sadašnji predsjednik Xi Jinping mogao biti na vlasti nakon drugog mandata.

Središnji odbor Kineske komunističke stranke predložio je da ustav zemlje odbaci stavak prema kojemu njegov predsjednik može imati samo dva uzastopna mandata od pet godina, izvijestila je državna tiskovna agencija Xinhua.

Istovremeno će se ukinuti norma koja ograničava mandate potpredsjednika Kine na najviše dvije (pet) godina.

Ove ustavne izmjene će razmotriti 13. saziv Svekineske narodne skupštine koja započinje 5. ožujka.

Jedna od najvažnijih stavki na dnevnom redu bit će ponovni izbor sadašnjeg predsjednika Kine Xi Jinpinga za još pet godina.

Sadašnji mandat također će se dati aktualnom potpredsjedniku Lee Keqiangu.

Sa ustavnom promjenom, Xi bi mogao ostati na vlasti nakon 2023. godine kada će isteći njegov drugi mandat.

Prema desetljećima kineske prakse, svaka generacija političara može držati najviše pozicije u državi i stranci najviše deset godina.

U skladu s ovom tradicijom, trenutna peta generacija vodstva na čelu s Xijem trebala bi 2023. predati vlast predstavnicima “šeste generacije”.

Središnji odbor KPK predložio je najvišem zakonodavnom tijelu zemlje da u ustav uključe “teorijske postavke nove epohe razvoja socijalizma sa kineskim specifičnostima”.

Njegovo ime i misao bili su upisani u program KPK-a u listopadu, simbolički čin koji sadašnjeg vođu stavlja u istu paralelu sa legendarnim vođom stranke Mao Ce-tungom.
 
(fakti.org)

Kineska vojska objavila je impresivan snimak postrojenih jedinica u provinciji Hebei, gdje im se obratio predsjednik Xi Jinping

Jinping je u govoru pred više od 7000 vojnika u provinciji Hebei istaknuo da se “ne moraju bojati teškoća i smrti” dok izvršavaju naredbe Komunističke partije Kine, piše novinar Guardiana iz Pekinga Tom Phillips.

Osim neposredno prisutnih vojnika njegov govor slušale su i trupe smještene na 4000 različitih lokacija diljem Kine, piše službeni list partije, People’s Daily.

“Naša vojska mora biti elitna i moćna sila uvijek spremna i sposobna za borbu i pobjeđivanje, kako bi mogla ispuniti zadaće koje su joj povjerili Partija i ljudi nove ere “- rekao je Xi, nakon čega je uslijedio gromoviti i duži pljesak trupa, navodi People’s Daily.

U velikoj priči koja dominira njihovim današnjim izdanjem, a koje je izašlo s velikom fotografijom Jinpinga na naslovnici, isti list navodi da su se vojnici, okrenuti prema zastavi Narodne oslobodilačke vojske, zakleli da će “rezolutno izvršavati naredbe čelnika Xija”.

Još veći entuzijazam pokazao je nacionalistički tabloid Global Times, također pod kontrolom partije, koji je jučerašnju mobilizaciju vojnika nazvao “povijesnim događajem”.

“Ovo je prvi put od osnivanja naše države da je instrukcije za trening vojske iznio osobni čelnik Središnje vojne komisije, što pokazuje da je sve veća borbena spremnost strateški cilj kineske vojske” – rekao je za taj list umirovljeni general Xu Guangyu.

Kineska Narodna oslobodilačka vojska najveća je stajaća vojska na svijetu, s oko 2.183.000 vojnih službenika, od kojih većina ima između 18 i 49 godina.

Vojska je podijeljena u pet grana – Kopnenu vojsku, Mornaricu, Zračne snage, Raketne snage i Strateške snage za pružanje potpore. Smatra se da je vojska vrlo dobro utrenirana i opremljena, naročito u kontekstu velike modernizacije koja se provodi zadnjih godina.

Osim što ima najveću stajaću vojsku na svijetu, Kina ima i drugi najveći vojni budžet, odmah iza SAD-a. Prema podacima Stockholmskog instituta za mir, Kinezi su za vojsku 2016. godine izdvojili 215 milijardi dolara (oko 1,9 posto BDP-a), naprema 611 milijardi koliko je potrošio Pentagon (3,3 posto BDP-a).

Na trećem mjestu su Rusi sa 69 milijardi dolara (5,3 posto BDP-a), dok iza njih slijede Saudijska Arabija s 63,7 milijardi dolara (10 posto BDP-a) te Indija i Francuska s nešto manje od 56 milijardi dolara potrošenih na vojsku.

Zamislite samo što bi se sa svim tim novcem moglo izgraditi i poboljšati život na Zemlji.

 

 
(jutarnji.hr)