Jedna Britanka je nagrađena za dizajniranje stolice koja sprječava muškarce da “šire noge”, prisiljavajući ih da sjede kao da nemaju “jaja”

“Manspreading”, izraz populariziran među feministkinja koje imaju problema s muškarcima koji imaju testise i koji izražava mjesto na kojem muškarci sjede s raširenim nogama u javnom prijevozu.

Prema dizajnerici stolice Laila Laurel, trauma doživljavanja muškaraca koji šire noge nadahnula ju je da dizajnira stolicu.

“To je došlo i iz vlastitih iskustava muškaraca koji su narušavali moj prostor u javnosti, kao i iz “Projekta svakodnevnog seksizma”, web stranice koju je osnovala Laura Bates, u kojoj žene svjedoče o seksizmu kojeg doživljavaju” – rekla je za LadBible.

“S mojom stolicom namjeravala sam osvijestiti ljude o činu sjedenja muškaraca i žena i potaknuti raspravu oko toga”, dodala je Laurel, kojoj je dodijeljena nagrada Belmond za nadarene talente.

Ali postoji i kvaka u svemu tome. Laurel je također osmislila stolicu koja potiče žene da sjede isto kao i muškarci na javnim mjestima, sa raširenim nogama.

Ako se pitate ima li to ikakvog smisla, zaustavite se i razmislite, jer nema zapravo nikakvog smisla.

Također, s estetskog stajališta, dizajn stolica je apsolutno odvratan.

Nažalost, nijedna stolica nije dizajnirana da spriječi žensko širenje vreća u javnom prijevozu.

Odgovor na dizajn stolica nije bio vrlo suosjećajan.

“Ovo je jedna od najsmješnijih stvari koju sam pročitao ove godine. Napravila je stolicu kako bi spriječila muškarce da “šire” i zatim je napravila stolicu za žene koja to isto potiče?” – komentirao je jedan korisnik Twittera.

“Zamislite da je čovjek osmislio nešto što bi spriječilo ženu da radi bilo što… feministička i seksistička reakcija bila bi nezamisliva“ – dodao je drugi korisnik.

Sada smo stigli do faze u kojoj se politika identiteta mora ubrizgati u stolice.

Gdje će se završiti ovo ludilo?

Novi-Svjetski-Poredak.com

Današnji način života je sve više sjedilački, inženjera je sve manje, a ekonomista i pravnika sve više koji provode većinu svojeg radnog vremena sjedeći za stolom

No vikendom redovito provodite dane na svježem zraku kako biste dobili dnevnu dozu prirodnog vitamina D od sunca. No, radnim danom radite osam sati rada koji zahtijeva da ostanete vezani za stol praktički cijelo vrijeme.

Prema novoj studiji, ovakav nezdrav način života mogao bi poništiti sve ono što činite kako bi ostali zdravi.

Istraživači sa Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu (UCLA) otkrili su da previše dugo sjedenje, poput pušenja, nosi isti rizik. To uključuje bolesti srca, dijabetes, pa čak i preranu smrt.

Istraživački je tim istraživao kako sjedilački način života utječe na zdravlje mozga. U istraživanju su istraživači okupili 35 ljudi u dobi od 45 do 75 godina.

Svaki od sudionika podvrgnut je MRI skeniranju mozga visoke rezolucije, koja je dala detaljan prikaz središnjeg temporalnog režnja (MTL), dio mozga koji je odgovoran za stvaranje novih sjećanja.

Istraživači su otkrili da sjedilački način života može značajno stanjiti središnji temporalni režanj (MTL). Također su otkrili da su štetni učinci sjedenja na zdravlje mozga nepovratni. Ni visoka razina tjelesne aktivnosti ne može nadoknaditi štetu koja je učinjena.

Naš današnji način života, karakteriziran prevalencijom naprava koja nas tjeraju da sjednemo dulje vrijeme, čini centrom ponašanja kao dio naše svakodnevne rutine. Ako ne možete promijeniti takav stil života, što možete učiniti da biste smanjili njezine učinke?

Ustanite za vrijeme pauze – Ustanite, složite odjeću, napravite nekoliko sklekova ili čučnjeva, operite posuđe, protegnite se, izbacite smeće, itd.

Trčite – Nedavna studija pokazala je da čak i pet do deset minuta trčanja na dan sporim tempom (manje od deset kilometara) može smanjiti rizik smrti svih uzroka.

Ustanite – isplati se ustati svakih 20 minuta ili se odmaknite od svog stola. Također možete raditi stojeći na svom stolu.

Penjite se stubištem – Penjanje stepenicama potroši osam do devet puta više energije nego sjedenje i oko sedam puta više energije nego lift.

Hodajte – Otkriveno je da ljudi koji su hodali žustro ili su imali umjerenu tjelovježbu barem 30 minuta dnevno imaju nizak rizik od iznenadne srčane smrti tijekom 26 godina praćenja. Druga studija otkrila je da hodanje može spriječiti demenciju više od bilo koje količine rješenih križaljki. Još jedna studija otkrila je da tri pet minuta šetnje tijekom radnog dana mogu nadoknaditi štetu u perifernim stjenkama arterija uzrokovanu od previše sjedenja.

Stoga, ustanite, ostavite stolicu za računalom na neko vrijeme i krenite. Tvoje tijelo – i um – zahvaljujemo vam na tome.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Dok tehnologija napreduje, sve više radnika postaje vezano elektronski za svoje radne stolove nekoliko sati dnevno, i takav sjedeći posao uzima svoj danak u životu

Prema novim istraživanjima koja su potvrdila prijašnje studije dugotrajano sjedenje na poslu može dovesti prerane smrti.

Kao što je izvijestio The Washington Times, nova studija istraživača sa Sveučilišta Columbia nadovezuje se na prethodna istraživanja i dodaje sve više dokaza da nas naše “moderno” radno mjesto i način života ubija brže, čak i ako vježbamo redovito tijekom tjedna.

Dokaz upućuje na to bez obzira na našu rasu, spol ili druge demografske čimbenike, rezultati su isti – duga razdoblja neprekidnog sjedenja jednostavno nisu zdrava.

Voditelj najvećeg istraživanja takve vrste do sada dr. Keith Diaz, koji je proveo istraživanje u laboratoriju “Exercise Testing Laboratory” u Columbiji, rekao je da ga nije najviše iznenadilo u njegovim rezultatima akumulirana količina sati koje ljudi provedu sjedeći već to ako ljudi sjede bez prekida tijekom vrlo kratkog perioda – čak 60 do 90 minuta – može dovesti do kraćeg životnog vijeka u prosjeku.

„Ovo otkriće će pomoći da promijenimo naše razumijevanje o rizicima sjedenja, pokazujući da se štetne posljedice sjedenja mogu smanjiti tako da smanjimo periode sjedenja i ukupno vrijeme koje provodimo sjedeći, te da radimo česte stanke u kojima se moramo kretati pa čak i kratko vježbati”, rekao je za The Times.

U radu je dalje naglasio:

Studija je objavljena u časopisu Annals of Internal Medicine, a istraživanje je napravljeno na nacionalnom reprezentativnom uzorku stanovnika od 8.000 osoba starijih od 45 godina u roku od četiri godine.

Istraživači su koristili akcelerometre prikačene za kuk koji su pratili koliko dugo ljudi sjede i njihovo kretanje. Prethodne studije su vrednovale vrijeme sjedenja i zdravlje sudionika koji su sami govorili o svojim navikama sjedenja i razdoblju kretanja.

U promatranom razdoblju, znanstvenici su objavili da je bilo 340 zabilježenih smrtnih slučajeva. Nakon što je tim prilagodio nekoliko varijabli kao što su rasa, spol i dob, otkrili su da je ukupan broj sati dnevnog sjedenja u kombinaciji sa dugim periodima sjedenja bez prekida, doveo do ranije smrti.

Dodavanje vježbe dnevnim rutinama sjedenja čini se da nije puno pomoglo. Istraživači su rekli, „uzroci smrtnosti” su još uvijek bili veliki kada su ljudi sjedili više od jednog sata do sat i pol odjedanput.

„Mislimo da to daje jasnu poruku da osim vježbanja, trebamo biti svjesni da kreće sjedimo tijekom dana”, rekao je Diaz za Times.

Sudionici u istraživanju su prosječno imali 12,3 sati sjedenja i sjedilačkih radnji tijekom 16-satnog budnog vremena u danu.

Kako bi odbili smrtonosne učinke dugog sjedenja, istraživački tim preporučuje pauze sa kretanjem svakih 30 minuta tijekom dana. Oni su također preporučili da tvrtke provode više više pauza tijekom dana te da bi trebli koristiti 30-minutno ograničenje kao njihov vodič.

„Oboje, i ukupni volumen sjedilačkog vremena i duga razdoblja sjedenja povezana su sa visokom smrtnošću, što upućuju na to da smjernice fizičke aktivnosti treba usmjeriti prema smanjenju i prekidu sjedilačkog načina da bi se smanjio rizik od smrti”, zaključio je istraživački u svojoj objavljenoj studiji.

Postoji nekoliko načina za vas na koje možete iskoristiti svoju pauzu, svakih 30 minuta, koliko preporučaju istraživači. Dok ste na poslu, možete razmotriti slijedeće aktivnosti tijekom pauze:

- Ako radite u uredu zgrade, hodajte gore-dolje nekoliko katova;

- Odradite nekoliko setova od 10 sklekova;

- Odradite odjedanput 20 čučnjeva;

Ukoliko ne možete odvježbati navedeno, preporučamo vam se se rastegnete i da prošetate 10-tak minuta.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Nekoliko studija otkriva korisne trikove za lakši i kvalitetniji život

Nanošenje zaštitne kreme na lice svaki dan, tjedno vježbanje, traženje skupog efikasnog seruma protiv starenja, odlaženje na razne tretmane, sve je to iscrpljujuća bitka da bi ostali mladi.

Barbara Botani, naturopatologinja iz Melburnea tvrdi da ima puno lakših načina koji nam mogu omogućiti da sačuvamo svoju mladost i svoje zdravlje.

Ona navodi kako smanjenje stresa, unosa kave i svakodnevno vježbanje mogu pomoći da imamo dug život, a usput otkriva još nekoliko korisnih trikova za pomlađivanje.

1. Nema kompromisa oko spavanja

Premalo sna vodi problemima memorije, sluha, ljutnji, visokom krvnom tlaku, depresiji i debljini. Da bi spavali bolje, neka jastuci i navlake budu od prirodnih materijala. Prirodni materijali su bolji regulatori vlage koja poboljšava cirkulaciju pa koža slobodno diše. Prirodna vlakna ne oštećuju kožu i pomažu nenastajanju finih bora. Veće su šanse da ćemo se probudii glatke, popeglane kože osobito ako spavamo na svilenim jastučnicama.

2. Prestanite se preznojavati oko malih stvari

Puno je stvari u dnevnom životu koji mogu izazvati stres. Važno je procijeniti što je važno, a što ne i da li je vrijedno stresa. Stres i nervoza neće promijeniti ishod pa pokušajte se ne živcirati oko nebitnih stvari.

3. Smanjite unos kave

Studija rađena na sveučilištu Gothenberg kaže koji su faktori koji utječu na dug život. Da bi živjeli dug, zdrav život treba kolesterol držati u normalnim vrijednostima, ne pušiti i najvažnije, ograničiti unos kofeina na dvije šalice dnevno.

4. Razmijenite osmijeh s nekim

Ovo je izvanredan i jednostavan način da vam se poboljša raspoloženje. Bit ćete iznenađeni kako ovo utječe na cijeli dan, a sasvim sigurno uljepšali ste dan i nekom drugom.

5. Češće ustanite

Dugotrajno sjedenje skraćuje život. Studija pokazuje da svaki sat koji osoba provodi sjedeći i gledajući televiziju poslije dvadeset i pete godine života skaraćuje život za 22 minute.

6. Prestanite misliti da je život težak

Emocije i raspoloženje imaju veliku ulogu kako se odvija naš život. Negativne emocije manifestiraju se u negativne situacije u životu. Prestanite misliti da vam je dosadno na poslu, da je vrijeme loše, da će dan biti grozan, jel onda i hoće. Unesite malo pozitivne energije u svakodnevni život i život će vam se poboljšati.

7. Skinite šminku svaku večer

Poslije cjelodnevnog dana u uredu ili noćnog izlaska sa prijateljicama, malo je teško skinuti šminku sa lica ali je to vrlo bitno za zdravlje kože. Omogućit ćete koži da diše i uspostavi normalne hranjive procese. Inače ćete isušiti kožu, imat ćete više bora i iritacija na koži.

8. Vježbajte malo više

Studija je utvrdila da oni koji redovito vježbaju imaju 13 posto manji rizik od prijevremene smrti nego oni koji vježbaju povremeno. Oni koji imaju više od 45 kilograma preko idealne težine, oduzimaju sebi cijelu deceniju života. Vježbanje je sigurno dobar način održavanja težine i produljenja života.

9. Zaštitite se od sunca na ljetovanju

Osobe koje se previše izlažu suncu mogu dobiti melanom. Naravno ukoliko se možete zašitititi od sunca ili ga izbjegavati u najvećoj vrućini, to može produžiti život. Studija je utvrdila da oni koji su umrli od melanoma od 2000. do 2006. godine, umrli su 2 desetljeća prije nego što su trebali.

10. Recite zbogom onima koji vam troše energiju

Prijateljstvo bi vas trebalo hraniti i čim osjetite da se to više ne događa, razmislite vrijedi li provoditi vrijeme sa tim osobama. Važno je da ljudi žele pomoći sebi samima prije nego im prijatelj može pomoći i ako i sami ne žele promjene.

Prestanite se iscrpljivati i provodite vrijeme sa ljudima koji vas inspiriraju i pune energijom. Ali pazite da ne odete u drugu krajnost i da ne provodite previše vremena sami. Samoća povećava rizik prerane smrti za 30 posto.
 
(telegram.hr/uredio:nsp)