Tajanstveni čovjek poznat kao Satoshi Nakamoto, koji je vjerovao izumitelj Bitcoina, mogao bi postati najbogatija osoba na svijetu, ispred svih milijardera na listi Forbes na čelu sa Bill Gatesom i Jeff Bezosom

Sa eksplozijom cijene ove kriptovalute, bogatstvo Nakamotoa koji navodno iznosi 17 milijardi dolara bi ga moglo pretvoriti u prvog svjetskog bilijunaša.

Cijena na svijetu najvrednije digitalne valute Bitcoina je rasla 1800 posto samo u ovoj godini.

Prošli tjedan, ona je lansirana po prvi put na cijenu iznad 19.000 dolara. Uz tržišnu vrijednost od više od 288 milijarde dolara ova kriptovaluta nastavlja rasti prema astronomskim cijenama.

Za Nakamota se vjeruje da posjeduje gotovo milijun Bitcoina, i on nikada nije potrošio niti jedan Bitcoin, izvijestili su mediji.

Identitet Satoshi Nakamotoa, pseudonima autora znanstvenog rada koji je izmislio Bitcoin prije oko devet godina, je još uvijek misterija. Do danas, nitko ne zna tko je Nakamoto. Ime se pojavljuje na izvornom dokumentu koji je izmislio peer-to-peer elektronički novčani sustav.

Postoje najmanje četiri osobe koje su imenovane ili se zovu Satoshi Nakamoto. Prije tri godine, Newsweek je pisao da 64-godišnji japansko-američki građanin živi u Kaliforniji i zove se Dorian Satoshi Nakamoto, koji bi mogao biti stvoritelj Bitcoina. Ta ista osoba je negirala izvješća u medijima.

U 2016. godini, australski poduzetnik Craig Wright je tvrdio da je stvoritelj, ali to također nije potkrijepljeno činjenicama i pozvalo je na sumnju.

Prošli mjesec je milijarder Elon Musk demantirao glasine da je on misteriozni izumitelj Bitcoina. Bivši stažist u kompaniji SpaceX Elon Muska je sugerirao da je „Satoshi vjerojatno Elon” zbog njegovog dubokog razumijevanja ekonomije i kriptografije, poznavanje naprednog jezika kodiranja, kao i činjenice da je „polimatematičar”.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Bitcoin, najpoznatija virtualna valuta, našla se u središtu pozornosti nakon što je krajem studenog vrijednost jednog bitcoina premašila 1000 američkih dolara. Nekoliko dana nakon proboja te granice, njena vrijednost dosegnula je povijesno najvišu razinu od 1.242 dolara i približila se cijeni unce zlata, koja je oko 1.250 dolara.

Snažan rast bitcoina, koji je u siječnju vrijedio samo 13 dolara, potaknut je špekulacijama da bi ova virtualna valuta u budućnosti mogla postati globalno sredstvo plaćanja.

Cijenu je preko tisuću dolara lansirala snažna potražnja za ovom valutom u Kini, nakon što je vodeća kineska tražilica Baidu prihvatila bitcoin kao sredstvo plaćanja za pojedine usluge.

Povijest

I prije pojave Bitcoina javljalo se više ideja i pokušaja stvaranja virtualne valute, ali niti jedna nije u toj mjeri zaživjela. U studenom 2008. godine objavljen je rad pod nazivom “Bitcoin: Peer-to-Peer elektronski gotovinski sustav“ (.pdf) kojeg potpisuje Satoshi Nakamoto. U siječnju 2009. Bitcoin sustav je zaživio te je stvorena prva platforma za stvaranje Bitcoina. Nakon toga Satoshi Nakamoto stvara prvi blok od 50 jedinica nove valute i tako kreće cijela priča.

Tko ili što je Satoshi Nakamoto nikada nije otkriveno. Službena verzija je da se radi o skupini programera ali anonimnost na kojoj su inzistirali dobra je podloga za razne teorije zavjere. Naime, Satoshi se pojavio niotkuda 2008. godine, objavljujući rad o Bitcoinu, te je tada tvrdio da je na njegovom razvoju radio dvije godine, što je s obzirom na kompleksnost projekta zahtijevalo vrlo veliki angažman.

U početku, Satoshi je bio aktivan na forumu o bitcoinu, te je odgovarao na mailove. Iako se radi o open source projektu, u kojem svi programeri, koji to žele, mogu sudjelovati i dati svoj doprinos, u prvog godini većinu modifikacija Satoshi je napravio sam.

S obzirom da je do kraja 2009. godine stvoreno preko milijun i pol bitcoina, te da je samo četvrtina njih te godine promijenila vlasnika, procjenjuje se da bi Satoshi mogao posjedovati oko milijun bitcoina.

Satoshi je sredinom 2010. godine prestao raditi na projektu. U travnju 2011. Satoshi je u komunikaciji s jednim programerom navodno izjavio da se povukao sa projekta jer „radi na drugim stvarima“, te je u to vrijeme prestao odgovarati na mailove i potpuno nestao.

Popularnost bitcoina s vremenom raste, te se širi mreža organizacija i kompanija koje ovu digitalnu valutu prihvaćaju kao sredstvo plaćanja.

Kako do bitcoina?

Prvo što je potrebno za posjedovanje bitcoina je bitcoin novčanik. Ako želimo da bitcoin novčanik ima više funkcija od samog spremanja, te imamo računalo koje je stalno u pogonu, možemo instalirati bitcoin klijent program. Putem njega možemo, osim izvršavanja osobnih transakcija, doprinositi mreži provjeravanjem transakcija.

Osim toga, postoje i softverski novčanici za računala sa manjim mogućnostima ali koji nam također omogućuju potpunu kontrolu nad novcem. Također, postoje i mobilni novčanici, koji se instaliraju na mobilne uređaje te putem njih možemo vršiti plaćanja i putem QR koda, na fizičkim prodajnim mjestima koja prihvaćaju bitcoine. Četvrta opcija su internet novčanici gdje svoje bitcoine povjeravate na čuvanje trećoj strani. U ovom slučaju treba biti oprezan kod odabira mjesta na koje pohranjujete svoje bitcoine, jer ako treća strana iz nekog razloga izgubi podatke, nitko vam neće nadoknaditi štetu.

Do bitcoina može se doći na više načina: rudarenjem, kupnjom na tržištu i razmjenom dobara ili usluga u zamjenu za Bitcoine.

Rudarenje (bitcoin mining) je zapravo korištenje posebnog softvera kojim se vrše provjere postojećih transakcija te se kao nagrada za izvršenu uslugu dobiva određeni broj bitcoina. Proces rudarenja se u kratko vrijeme drastično promijenio. Iako je u početku za rudarenje bilo dovoljno imati obično računalo, te se za obradu podataka koristio običan procesor, uskoro to više nije bilo dovoljno. Kako se opseg posla povećavao a konkurencija rasla, za obradu podataka počele su se koristiti jake grafičke kartice. Na kraju je i ta opcija postala preslaba te su stvoreni posebni uređaji za rudarenje bitcoina, čije cijene se, ovisno o brzini kreću od nekoliko stotina do nekoliko tisuća dolara. Jasno je da će se zbog skupog hardvera samo manji dio ljudi odlučiti na ovu opciju.

Uređaj za “rudarenje” bitcoina

Druga opcija je kupnja bitcoina. Bitcoine možemo kupiti direktno od neke osobe u našoj blizini (lokalna kupnja) ili putem burze bitcoina. Lokalna kupnja može se izvršiti putem stranice Localbitcoins, koja funkcionira poput bilo kojeg oglasnika. Iako u Hrvatskoj za sada ne postoji veći broj prodavatelja, nekolicina njih ipak nudi bitcoine na prodaju po cijeni sličnoj burzovnoj.

Kupnja putem burze bitcoina funkcionira kao i svaka druga burzovna trgovina. Na internet stranici burze bitcoina (ima ih nekoliko desetaka, a najpoznatija je MtGox), možete vidjeti odnos kupovne i prodajne cijene, te po želji zadajete nalog za kupnju. Ukoliko zadate nalog koji je veći ili jednak trenutačnoj prodajnoj cijeni on se izvršava i postajete vlasnik bitcoina. Ako ste zadali nalog ispod prodajne cijene, tada će vaš nalog biti izložen, i čekati podudarnu prodajnu cijenu.

Ukoliko prodajtete svoje proizvode i usluge te želite omogućiti bitcoin kao sredstvo plaćanja također, kao i u prethodnim slučajevima, morate otvoriti bitcoin „novčanik“,  te se registrirati na nekoj od internet stranica kao prodajno mjesto koje prihvaća bitcoin. Jedna od stranica koja nudi takvu uslugu je Acceptbit.

Trenutno oko 1700 tvrtki diljem svijeta, iz različitih branši za svoju robu ili usluge prima bitcoin kao sredstvo plaćanja. U Kanadi je nedavno otvoren prvi bankomat na kojem se bitcoini mogu pretvoriti u gotovinu i obrnuto.

Mjesta gdje prihvaćaju bitcoin za plaćanje Izvor: http://coinmap.org/

Rizici

Bitcoin je u posljednje vrijeme izuzetno volatilan te se njegova vrijednost kolebala od oko 300 do 1200 dolara, što je nekima donijelo brzu zaradu ali mnogima i gubitak. Čak se oglasila i Europska bankarska agencija i upozorila na rizike pri korištenju virtualne valute, odnosno volatilnost, mogućnost hakiranja digitalnih novčanika te nedostatnu pravnu zaštitu.

Kakva je budućnost bitcoina i ostalih virtualnih valuta, koje su došle u središte pozornosti, za sada je neizvjesno. Bitcoin ne priznaje većina centralnih banaka, a čak se javljaju zahtjevi za zabranom ovakvih valuta, zbog mogućnosti pranja novca i financiranja nelegalnih aktivnosti.
 

 
 
prenio: index.hr, youtube.com/uredio: nsp
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=16212"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]