<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Novi Svjetski Poredak &#187; pilići</title>
	<atom:link href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/tag/pilici/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.novi-svjetski-poredak.com</link>
	<description>Novi Svjetski Poredak</description>
	<lastBuildDate>Mon, 07 Oct 2019 18:48:03 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.2.1</generator>
		<item>
		<title>Horor na farmama: Tamna strana masovnog uzgoja pilića za restorane brze hrane (VIDEO)</title>
		<link>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2019/10/04/horor-na-farmama-tamna-strana-masovnog-uzgoja-pilica-za-restorane-brze-hrane-video/</link>
		<comments>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2019/10/04/horor-na-farmama-tamna-strana-masovnog-uzgoja-pilica-za-restorane-brze-hrane-video/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 04 Oct 2019 17:20:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[MEDIJI]]></category>
		<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[farme]]></category>
		<category><![CDATA[GMO]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[kokoši]]></category>
		<category><![CDATA[meso]]></category>
		<category><![CDATA[pileća prsa]]></category>
		<category><![CDATA[piletina]]></category>
		<category><![CDATA[pilići]]></category>
		<category><![CDATA[uzgoj]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=58965</guid>
		<description><![CDATA[Uznemirujući video otkriva kako se tretira piletina u masovnom uzgoju na tri farme koje proizvode pileće meso
Pilići koji se uzgajaju isključivo za ishranu u restoranima brze hrane pronađeni su u užasnim životnim uvjetima — udareni u vrat, paralizirani i deformirani.
Riječ je o mesu koje se uzgaja za poznati Fast food brand u Velikoj Britaniji — „Nando&#8217;s“, a aktivisti tvrde kako situacija sigurno nije drugačija ni sa drugim lancima brze prehrane.
Tajne snimke, nastale na tri farme u Engleskoj koje snabdijevaju fast food restorane Nando&#8217;s, takođe prikazuju mlade piliće bačene u kante nakon što su ubijeni, a razlog je što su proglašeni bolesnima ili presporo rastu.
Kosti pucaju zbog prebrzog tovljenja
Kako prenosi portal „Express“, pilići su imali razne poremećaje koštanog tkiva i zglobova, a način na koji su tretirani je ilegalan i protiv svih zdravstvenih standarda.
Društvo za zaštitu životinja „World animal protection“ razotkrilo je zastrašujuće uvjete u velikim farmama koje drže na tisuće ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2019/10/pilici-tvornica.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-58966" title="pilici-tvornica" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2019/10/pilici-tvornica.jpg" alt="pilici-tvornica" width="590" height="402" /></a>Uznemirujući video otkriva kako se tretira piletina u masovnom uzgoju na tri farme koje proizvode pileće meso</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Pilići koji se uzgajaju isključivo za ishranu u restoranima brze hrane pronađeni su u užasnim životnim uvjetima — udareni u vrat, paralizirani i deformirani.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Riječ je o mesu koje se uzgaja za poznati Fast food brand u Velikoj Britaniji — „Nando&#8217;s“, a aktivisti tvrde kako situacija sigurno nije drugačija ni sa drugim lancima brze prehrane.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Tajne snimke, nastale na tri farme u Engleskoj koje snabdijevaju fast food restorane Nando&#8217;s, takođe prikazuju mlade piliće bačene u kante nakon što su ubijeni, a razlog je što su proglašeni bolesnima ili presporo rastu.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Kosti pucaju zbog prebrzog tovljenja</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Kako prenosi portal „Express“, pilići su imali razne poremećaje koštanog tkiva i zglobova, a način na koji su tretirani je ilegalan i protiv svih zdravstvenih standarda.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Društvo za zaštitu životinja „World animal protection“ razotkrilo je zastrašujuće uvjete u velikim farmama koje drže na tisuće pilića.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Iz lanca restorana su odgovorili kako će pomnije istražiti svoje dobavljače i uvjete u kojima se uzgajaju životinje.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Svjedoci su vidjeli piliće sa neprirodno ispruženim nogama, znakovima koštanih deformacija izazvanih prebrzim povećanjem tjelesne težine, a neki su imali teška oštećenja kičme koje je prouzrokovalo paralizu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U jednom trenutku na snimci se vidi kako ih radnik na farmi ubija zamahujući im prema vratu, a pilići su snimljeni kako se bacaju u kante ili kolica nakon što su ubijeni. To nije u skladu sa standardima eutanazije koje je propisalo udruženje „Humane Slaughter Association“.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">„Smatramo da je važno da kupci vide istinu o hrani koju jedu, kako ona nastaje i koliko u tome ima životinjske patnje, da ne pričamo o tome koliko takvo meso može biti zdravo“, rekao je Jan Vudherst, koji je otkrio da su iz „Nando&#8217;s“ restorana odbili komentarati ove snimke.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Ne mogu ni stajati</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Zakržljala tijela koja je bolest dokrajčila, živina toliko genetski modificirana da ne može uspravno stajati, truli leševi — zvuči kao scenario za horor filmove, ali zapravo je stvarnost na brojnim farmama za uzgoj mesa širom svijeta.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Živina je sve podložnija raznim bolestima jer im je zbog genetskih modifikacija oslabljen imunitet, a brojne životinje ne mogu ni uspravno stajati zbog nepravilnog razvoja uslijed tovljenja i hormona rasta koje dobijaju.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zbog toga im noge stoje neprirodno, a životinje samo sjede, odnosno ustaju samo da bi jele.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Na snimci se može videti velika hrpa mrtvih pilića koji su uginuli nakon pucanja nogu. To se radi kako bi pilići imali neprirodno velika prsa — najskuplji i najtraženiji dio njihovog mesa.</p>
<p></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><iframe src="https://www.youtube.com/embed/-oORI_y2ccs" frameborder="0" width="590" height="332"></iframe></span><br />
<span style="color: #000000;"> <em><br />
(sputniknews.com)</em></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2019/10/04/horor-na-farmama-tamna-strana-masovnog-uzgoja-pilica-za-restorane-brze-hrane-video/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Na Balkan stižu ukrajinski pilići hranjeni GMO hranom?!</title>
		<link>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2018/10/22/na-balkan-stizu-ukrajinski-pilici-hranjeni-gmo-hranom/</link>
		<comments>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2018/10/22/na-balkan-stizu-ukrajinski-pilici-hranjeni-gmo-hranom/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 22 Oct 2018 15:14:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[GMO]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[pilići]]></category>
		<category><![CDATA[soja]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[uzgoj]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=52866</guid>
		<description><![CDATA[Ukrajinski Tajkun Jurij Kosjuk, vlasnik kompanije MHP, preko „Perutnine Ptuj“ će poslovati u Srbiji. Stočna hrana u Ukrajini najvećim dijelom potiče od GMO zrna soje i kukuruza, pa je jeftinija
Ukrajinska kompanija MHP, u vlasništvu tajkuna Jurija Kosjuka, „teškog“ 1,16 milijardi eura, na korak je do preuzimanja slovenskog prehrambenog giganta „Perutnina Ptuj“, koja je vlasnik i srpskog „Topika“ iz Bačke Topole, pišu Novosti.
Iako su Ukrajinci već objavili i službeno da su preuzeli ovu kompaniju, čekaju se reakcije Slovenije, ali i regulatornog tijela koji se bavi monopolom. Ukrajinska grupacija predala je zahtjev za odobrenjem i kod srpske Komisije za zaštitu konkurentnosti.
Od „Perutnine“, koja je u zemlji vlasnik tvornice „Topiko“, živi oko 700 obitelji u Srbiji. Čak 70 posto „Perutninine“ proizvodnje u Srbiji čine lokalni dobavljači. Dolaskom novog vlasnika moguće je da će se ta politika promijeniti, naročito ako se zna da se poslovni model MHP grupacije bazira isključivo na jeftinoj proizvodnji pilića ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2018/10/gmo-pilici.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-52867" title="gmo-pilici" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2018/10/gmo-pilici.jpg" alt="gmo-pilici" width="590" height="417" /></a>Ukrajinski Tajkun Jurij Kosjuk, vlasnik kompanije MHP, preko „Perutnine Ptuj“ će poslovati u Srbiji. Stočna hrana u Ukrajini najvećim dijelom potiče od GMO zrna soje i kukuruza, pa je jeftinija</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Ukrajinska kompanija MHP, u vlasništvu tajkuna Jurija Kosjuka, „teškog“ 1,16 milijardi eura, na korak je do preuzimanja slovenskog prehrambenog giganta „Perutnina Ptuj“, koja je vlasnik i srpskog „Topika“ iz Bačke Topole, pišu Novosti.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Iako su Ukrajinci već objavili i službeno da su preuzeli ovu kompaniju, čekaju se reakcije Slovenije, ali i regulatornog tijela koji se bavi monopolom. Ukrajinska grupacija predala je zahtjev za odobrenjem i kod srpske Komisije za zaštitu konkurentnosti.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Od „Perutnine“, koja je u zemlji vlasnik tvornice „Topiko“, živi oko 700 obitelji u Srbiji. Čak 70 posto „Perutninine“ proizvodnje u Srbiji čine lokalni dobavljači. Dolaskom novog vlasnika moguće je da će se ta politika promijeniti, naročito ako se zna da se poslovni model MHP grupacije bazira isključivo na jeftinoj proizvodnji pilića u Ukrajini.</span></p>
<p><strong><span style="color: #000000;">Problem genetički modificirane hrane u Ukrajini nije najbolje reguliran, pa stočna hrana najvećim dijelom potiče od GMO zrna soje i kukuruza.</span></strong></p>
<p><span style="color: #000000;">„Proizvođači su dužni obavijestiti kako je nešto i čime hranjeno, ali životinje koje su jele GMO hranu, a mi to kao druga ruka konzumirali, ni po kojoj regulativi EU se ne računaju kao GMO proizvod“ &#8211; kaže profesor Miša Dimitrijević, genetičar sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">„Trebala bi se stavljati deklaracija, ali mislim da u mnogim zemljama EU nije zabranjeno hraniti životinje GMO hranom. Teško je i da se kontrolira takvo meso, da se otkrije šta je životinja jela, teoretski je moguće ali to se ne radi. Generalno, ne možemo znati što je životinja jela, a sumnjam da itko to i kontrolira“ &#8211; kaže Dimitrijević.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">I dok je proizvođačima pilića u Srbiji glavni adut to što je u Srbiji zabranjen promet, prodaja i sve što ima veze sa GMO, stručnjaci objašnjavaju da je nije isključeno da dobar dio mesa, koje se uvozi u zemlju, potiče od životinja hranjenih GMO stočnom hranom. A to je gotovo nedokazivo.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>„Prema službenom godišnjem izvještaju ove ukrajinske kompanije, u 2017. cijena proizvodnje po kilogramu pilećeg mesa iznosila je 1,07 eura, dok ’Perutninu‘ taj isti kilogram košta tri eura“</strong> &#8211; objašnjava izvor.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Samo u prošloj godini izvoz ukrajinskih pilića u EU je porastao za 67 posto. Inače, ova ukrajinska kompanija već je imala aferu u EU, gde su je lokalni poljoprivrednici optuživali da zloupotrebljava trgovinski sporazum između Bruxellesa i Kijeva.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kako su tvrdili, europsko tržište bilo je preplavljeno ukrajinskim pilićima, koji su bili upakirani pod oznakom EU.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">„Privredno društvo MHP, sa sjedištem u Ukrajini, podnijelo je prijavu radi preuzimanja kontrole nad društvom ’Perutnina Ptuj‘“, kažu u Komisiji za zaštitu konkurencije.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Postupak je u tijeku i tek po njegovom okončanju, rješenje će biti objavljeno.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U prodavaonicama Konzuma na Balkanu se također nalaze proizvodi prehrambene tvrtke ’Perutnina Ptuj‘, tako da se to ne tiče samo Srbije već svih zemalja koje imaju veze sa ovom tvornicom.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <em><br />
(sputniknews.com)</em></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2018/10/22/na-balkan-stizu-ukrajinski-pilici-hranjeni-gmo-hranom/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Šokantna tajna snimka: Piliće na peradarskim farmama ubijaju na najokrutnije moguće načine</title>
		<link>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/03/01/sokantna-tajna-snimka-pilice-na-peradarskim-farmama-ubijaju-na-najokrutnije-moguce-nacine/</link>
		<comments>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/03/01/sokantna-tajna-snimka-pilice-na-peradarskim-farmama-ubijaju-na-najokrutnije-moguce-nacine/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 01 Mar 2016 11:19:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[pile]]></category>
		<category><![CDATA[pilići]]></category>
		<category><![CDATA[prehrambena industrija]]></category>
		<category><![CDATA[video]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=30612</guid>
		<description><![CDATA[Šokantne snimke nastale krajem prošle godine ovih dana su objavili svjetski portali. Na njima se, naime, vidi na tisuće pilića koje na pokretnu traku bacaju djelatnici nepoznate tvornice
Snimka pokazuje kako se pilićima koji su preslabi i nekorisni u daljnjem proizvodom procesu otkida glava. dok se one nesretnije jednostavno odbaci i pusti da umru od gladi.
Video je tajno snimljen od strane jedne udruge za prava životinja. Na snimci se vide radnici koji mlade životinje jednostavno bacaju na pokretnu traku, a neki pilići su još uvijek u ljusci iz koje su se izlegli.
Dio pilića kasnije dobiva hormone rasta kako bi za samo nekoliko tjedana dostigli veličinu dovoljnu za prodaju na tržištu.
Životinje se nekad ubija tako da im se polomi vrati, nekad za to posluži plin, a nekad ih se jednostavno baca u stroj za mljevenje. Upravo za ubijanje plinom Britanska služba za peradarstvo tvrdi da je human način eutanazije životinja.
Video je objavila ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2016/03/pilic-farma.jpg"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter size-full wp-image-30613" title="pilic-farma" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2016/03/pilic-farma.jpg" alt="pilic-farma" width="590" height="329" /></span></a>Šokantne snimke nastale krajem prošle godine ovih dana su objavili svjetski portali. Na njima se, naime, vidi na tisuće pilića koje na pokretnu traku bacaju djelatnici nepoznate tvornice</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Snimka pokazuje kako se pilićima koji su preslabi i nekorisni u daljnjem proizvodom procesu otkida glava. dok se one nesretnije jednostavno odbaci i pusti da umru od gladi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Video je tajno snimljen od strane jedne udruge za prava životinja. Na snimci se vide radnici koji mlade životinje jednostavno bacaju na pokretnu traku, a neki pilići su još uvijek u ljusci iz koje su se izlegli.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dio pilića kasnije dobiva hormone rasta kako bi za samo nekoliko tjedana dostigli veličinu dovoljnu za prodaju na tržištu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Životinje se nekad ubija tako da im se polomi vrati, nekad za to posluži plin, a nekad ih se jednostavno baca u stroj za mljevenje. Upravo za ubijanje plinom Britanska služba za peradarstvo tvrdi da je human način eutanazije životinja.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Video je objavila grupa koja se zove <strong>Animal Equality</strong>, a pretpostavlja se da je <strong>video nastao u SAD-u</strong> iako je praksa slična diljem svijeta. Upozoravamo vas da je snimka u prilogu prilično uznemirujuća.</span><br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"><em>*stisnite dolje desno &#8220;Titlovi&#8221; radi prijevoda ili stisnite &#8220;kotačić&#8221; i odaberite &#8220;Prijevod titla&#8221;*</em></span><br />
<span style="color: #000000;"> <iframe src="https://www.youtube.com/embed/x2y3vLwrF6s?rel=0" frameborder="0" width="590" height="332"></iframe></span><br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> <em>(index.hr/uredio:NSP)</em></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/03/01/sokantna-tajna-snimka-pilice-na-peradarskim-farmama-ubijaju-na-najokrutnije-moguce-nacine/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Možete li reći koji od ovih žumanjaka dolazi od seoskih kokoški i koje je zdravije? Drago nam je što ste OVO naučili</title>
		<link>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/12/22/mozete-li-reci-koji-od-ovih-zumanjaka-dolazi-od-seoskih-kokoski-i-koje-je-zdravije-drago-nam-je-sto-ste-ovo-naucili/</link>
		<comments>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/12/22/mozete-li-reci-koji-od-ovih-zumanjaka-dolazi-od-seoskih-kokoski-i-koje-je-zdravije-drago-nam-je-sto-ste-ovo-naucili/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 22 Dec 2015 11:19:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[farma]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[jaja]]></category>
		<category><![CDATA[kokoši]]></category>
		<category><![CDATA[kukuruz]]></category>
		<category><![CDATA[ljuska]]></category>
		<category><![CDATA[piletina]]></category>
		<category><![CDATA[pilići]]></category>
		<category><![CDATA[prehrana]]></category>
		<category><![CDATA[razlike]]></category>
		<category><![CDATA[selo]]></category>
		<category><![CDATA[tvornica]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=28013</guid>
		<description><![CDATA[Tijekom godina hrana i prehrana mijenjaju trendove, dolaze i odlaze, ali jaja, uz mlijeko i kruh, se već dugo smatraju među osnovnim prehrambenim proizvodima
Većina kućanstava će uvijek imati pri ruci kutiju ili dvije, ovih krhkih namirnica.
Neki ljudi čak ulažu u piletinu i sagrade kokošinjac uz njihovo kućanstvo, ubirući i hraneći se jajima koje njihove kokoši snesu.
Nisu sva kokošja jaja jednaka i postoje dvije osnovne vrste koje su široko dostupne potrošačima: prirodna seoska i ona sa tvorničkih farmi.
Razlike između ove dvije vrste se jasno vide i pobliža inspekcija uočava razlike koje su očigledne.
Kada je u pitanju ove namirnice, jaja koja dolaze iz velikih tvornica nisu zdrava kao ona koja dolaze iz manjih seoskih farmi.
Pilići koji slobodno pasu, kljucaju uokolo i kreću se, naravno su zdraviji od onih smuljanih u prljavim kavezima ili boksevima.
Dio razloga je zbog toga što su kokoši svejedi i tradicionalno se njihova ishrana sastojala od puno više hrane ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/12/zumanjak-piletina.jpg"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter size-full wp-image-28014" title="zumanjak-piletina" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/12/zumanjak-piletina.jpg" alt="zumanjak-piletina" width="590" height="308" /></span></a>Tijekom godina hrana i prehrana mijenjaju trendove, dolaze i odlaze, ali jaja, uz mlijeko i kruh, se već dugo smatraju među osnovnim prehrambenim proizvodima</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Većina kućanstava će uvijek imati pri ruci kutiju ili dvije, ovih krhkih namirnica.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Neki ljudi čak ulažu u piletinu i sagrade kokošinjac uz njihovo kućanstvo, ubirući i hraneći se jajima koje njihove kokoši snesu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Nisu sva kokošja jaja jednaka</strong> i postoje <strong>dvije osnovne vrste</strong> koje su široko dostupne potrošačima: prirodna seoska i ona sa tvorničkih farmi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Razlike između ove dvije vrste se jasno vide i pobliža inspekcija uočava razlike koje su očigledne.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kada je u pitanju ove namirnice, jaja koja dolaze iz velikih tvornica nisu zdrava kao ona koja dolaze iz manjih seoskih farmi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Pilići koji slobodno pasu, kljucaju uokolo i kreću se, naravno su zdraviji od onih smuljanih u prljavim kavezima ili boksevima.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dio razloga je zbog toga što su kokoši svejedi i tradicionalno se njihova ishrana sastojala od puno više hrane nego samo jefting kukuruza za životinje kojim se hrane na tvorničkim farmama.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Kukuruz</strong> kao hrana nema stvarnih nutritivnih vrijednosti za piletinu i ne čini ih zdravima, on ih jednostavno deblja i proizvodi zlatnožutu boju jajeta. Za usporedbu, ishrana domaće kokoši nadopunjuje se vrstama hrane koju je kokoš našla u prirodi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Oni jedu travu i žitarice zajedno sa svim vrstama kukaca i crva, uključujući kukace, skakavace, crva i ličinki. Ova raznolika, prirodna prehrana čini kokoši zdravijima zdravijima i to ima efekt da one nesu zdravije jaja.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Možete uočiti jaje domaće kokoške, jer je njezin žumanjak deblji, puniji i tamno narančast, ne žuti.</strong> Također, ljuska je deblja i teže puca.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Narančasto žumance je znak da pile koje je sneslo jaje nije jednostavno hranjeno samo kukuruznom hranom, i imalo je uravnotežeu, zdravu i hranjiu ishranu. Ova jaja imaju bolji okus. Ona nisu kao blaga i imaju puniji, prepoznatljiv okus.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kokoši koje vode bolji način života i koji su mogu slobodno kretati daju puno zdravija i više hranjivija jaja, puna okusa.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ako želite dobiti puno više nutrijenata iz hrane, najbolje kvalitete, kupujte jaja sa malih seoskih farmi, i ne brinite, ima dosta i za vas.</span></p>
<p><strong><span style="color: #000000;">Molimo podijelite ovo s obitelji i prijateljima.</span></strong><br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> <em>(preveo:mag.A.B./uredio:nsp)</em></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/12/22/mozete-li-reci-koji-od-ovih-zumanjaka-dolazi-od-seoskih-kokoski-i-koje-je-zdravije-drago-nam-je-sto-ste-ovo-naucili/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>RASTE EKSTREMNO NEPOVJERENJE U PREHRAMBENU INDUSTRIJU: Da vidim kravu mlijeka kojeg pijem</title>
		<link>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/12/10/raste-ekstremno-nepovjerenje-u-prehrambenu-industriju-da-vidim-kravu-mlijeka-kojeg-pijem/</link>
		<comments>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/12/10/raste-ekstremno-nepovjerenje-u-prehrambenu-industriju-da-vidim-kravu-mlijeka-kojeg-pijem/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 10 Dec 2013 11:41:47 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[INTERNET]]></category>
		<category><![CDATA[kokos]]></category>
		<category><![CDATA[konobarica]]></category>
		<category><![CDATA[krava]]></category>
		<category><![CDATA[KuhTube]]></category>
		<category><![CDATA[Njemačka]]></category>
		<category><![CDATA[pilići]]></category>
		<category><![CDATA[poljoprivreda]]></category>
		<category><![CDATA[poljoprivrednici]]></category>
		<category><![CDATA[Potrošači]]></category>
		<category><![CDATA[restoran]]></category>
		<category><![CDATA[selo]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=16116</guid>
		<description><![CDATA[Potrošači sve više paze odakle dolazi hrana koju jedu. U Njemačkoj skupina poljoprivrednika zato objavljuju snimke iz svojih štala, tako da svi mogu vidjeti kravu čije mlijeko upravo piju.
Uvijek iznova se stižu vijesti koje mogu svakome ogaditi ono što jede: o trulom mesu ili konjetini u lasagnama, o kravljem ludilu ili ptičjoj groznici, o pilićima i peradi natrpanima u kokošinjcima, deformiranih udova i bez dovoljno mjesta da se barem okrenu&#8230; Skandali u prehrambenoj industriji su praktično postali svakodnevnica pa zato sve više potrošača želi točno znati, što to jedu i odakle ta hrana dolazi.
U pokrajini Donjoj Saskoj na sjeveru Njemačke, skupina poljoprivrednika je zato pokrenula portal My KuhTube. Prijevod gotovo da nije potreban: to je aluzija na poznati video-portal YouTube, samo što umjesto raznih sadržaja posjetitelji mogu vidjeti &#8211; krave i život na selu.
Točnije, krave od kojih dolazi mlijeko koje korisnici upravo piju. Gotovo 20 poljoprivrednika kamerom snima zbivanja u ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/12/krava-farma1.jpg"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter size-full wp-image-16119" title="krava-farma" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/12/krava-farma1.jpg" alt="krava-farma" width="590" height="368" /></span></a>Potrošači sve više paze odakle dolazi hrana koju jedu. U Njemačkoj skupina poljoprivrednika zato objavljuju snimke iz svojih štala, tako da svi mogu vidjeti kravu čije mlijeko upravo piju.</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Uvijek iznova se stižu vijesti koje mogu svakome ogaditi ono što jede: o trulom mesu ili konjetini u lasagnama, o kravljem ludilu ili ptičjoj groznici, o pilićima i peradi natrpanima u kokošinjcima, deformiranih udova i bez dovoljno mjesta da se barem okrenu&#8230; Skandali u prehrambenoj industriji su praktično postali svakodnevnica pa zato sve više potrošača želi točno znati, što to jedu i odakle ta hrana dolazi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U pokrajini Donjoj Saskoj na sjeveru Njemačke, skupina poljoprivrednika je zato pokrenula portal My KuhTube. Prijevod gotovo da nije potreban: to je aluzija na poznati video-portal YouTube, samo što umjesto raznih sadržaja posjetitelji mogu vidjeti &#8211; krave i život na selu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Točnije, krave od kojih dolazi mlijeko koje korisnici upravo piju. Gotovo 20 poljoprivrednika kamerom snima zbivanja u svojim štalama i svi mogu vidjeti filmove, ne samo o četveronožnim ljepoticama, nego i o gazdama i gazdaricama koji ih paze i tetoše.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Jedan od poljoprivrednika koji sudjeluju u tom projektu je Dirk Böschen iz Grasberga, nedaleko od Bremena. Kad nam ovaj srdačan, robustan poljoprivrednik objašnjava što radi, nema ni traga uobraženosti, iako ima dobrih razloga za ponos. Jer, on je svoje imanje u Grasbergu pretvorio iz obiteljskog u poljoprivredni pogon koji zapošljava osamnaest ljudi.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <img class="aligncenter" style="border: 0px none;" title="Dirk Böschen sudjeluje u projektu i ima razloga biti ponosan na svoje krave" src="http://www.dw.de/image/0,,17142949_401,00.jpg" border="0" alt="Dirk Böschen" width="588" height="340" />Dirk Böschen sudjeluje u projektu i ima razloga biti ponosan na svoje krave</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>&#8220;Pravi&#8221; život na farmi</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">&#8220;Tu na farmi imamo tisuću krava muzara i muzemo ih tri puta na dan &#8211; to je dobro za krave, jer im čisti vimena.&#8221; Jedan proces mužnje i čišćenja čitavog stada traje šest sati. Deset zaposlenika se ne bavi ničim drugim nego mužnjom.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Böschen je na portal My KuhTube postavio više snimaka o životu i radu na farmi. Tu se vidi mužnja krava, ali i košnja trave za njihovu hranu, ili mogu vidjeti kako Böschen pomaže kravi da se oteli. Kada se zna odakle dolazi mlijeko, onda je i oznaka udruge jamstvo kvalitete.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">&#8220;Nije svatko u prilici posjetiti ovakvo imanje&#8221;, objašnjava Böschen svoje sudjelovanje u video-projektu. &#8220;Ali ako nekoga zanima, odlično je da on može sve vidjeti na internetu.&#8221;</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ideja za projekt KuhTube je nastala koncem 2012. kad se Udruga mljekara Donje Saske pitala, što može učiniti, kako predočiti javnosti uvjete kako žive njihove životinje. &#8220;Shvatili smo da potrošače sve više zanima odakle dolazi hrana koju jedu&#8221;, kaže nam Christine Lichter, glasnogovornica Udruge. &#8220;Nakon svih tih skandala sa hranom, nesigurnost je postajala sve veća.&#8221;</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>&#8220;Ne trebaju nam glumci&#8221;</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Kad su iz Udruge pisali svim članovima, i pitali ih žele li sudjelovati u projektu gdje će se na ekranu vidjeti, što i kako rade, od pedesetak članova je isprva pristalo njih šesnaest. Prošli su temeljni tečaj kako baratati kamerama kojim ih je opskrbila udruga i kako glasno i jasno govoriti pred kamerom. Ali tečaj je sadržavao stvarno samo najosnovnije. Kako nam objašnjava glasnogovornica, nitko nije trebao postati glumac koji će dobiti Oscara. &#8220;Željeli smo prikazati realnu sliku, direktno iz štala gdje su krave.&#8221;</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Projekt se pokazao kao potpun uspjeh: od kada se ovog svibnja na svjetskoj mreži pojavilo prvih 40 videa na My KuhTube, stranicu je pogledalo više od 90 tisuća korisnika. Ne samo to: i oznaka kako je mlijeko proizvedeno upravo u toj Udruzi je među potrošačima postalo jamstvo za kvalitetu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Uopće, internet se i u drugim zemljama sve češće koristi kao savjetnik za potrošače. Tako u Velikoj Britaniji potrošači mogu pogledati stranicu organizacije <em>Which</em> (Koji) i koja pažljivo provjerava, stiže li hrana, koja se reklamira da je proizvedena u nekoj određenoj regiji, doista od tamo.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <img class="aligncenter" style="border: 0px none;" title="Potrošači su, doslovno, siti skandala s hranom. Zato žele informacije i točno porijeklo onoga što će se naći na njihovom tanjuru." src="http://www.dw.de/image/0,,16378380_401,00.jpg" border="0" alt="Crvljivo meso" width="588" height="334" />Potrošači su, doslovno, siti skandala s hranom. Zato žele informacije i točno porijeklo onoga što će se naći na njihovom tanjuru.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Je li kokoš bila &#8211; sretna?</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Meera Khanna iz te organizacije također tvrdi kako je sve više &#8220;etičnih kupaca&#8221; &#8211; ljudima je sve više stalo kupovati regionalne i proizvode bez kemijskih sastojaka. No, gospodarska kriza je pogodila i taj sektor: ljudi i dalje žele kupovati organske i prirodne proizvode, ali kad je kućna blagajna prazna, onda se više nema što birati: &#8220;Cijena opet postaje bitan faktor u izboru&#8221;, žali se Khanna.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ipak, kamo odlazi ovo naše potrošačko, urbano društvo koje ipak čezne za &#8220;prirodnim&#8221;, odlično se vidi u skeču američke serije Portlandia. Tamo junaci, Peter i Nance odlaze u restoran u Portlandu u Oregonu. Nije im toliko važno, koliko novaca će potrošiti za piletinu koju će jesti &#8211; ali žele prije toga znati sve o njoj.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dijalog počinje razmjerno normalno: može li im konobarica nešto reći o piletu kojeg bi mogli naručiti? Naravno da može: ptica je potomak starog naraštaja, odrasla u prirodnom okolišu bez kaveza i hranila se mješavinom ovčjeg mlijeka, soje i lješnjaka. Jesu li i lješnjaci bili iz lokalnog uzgoja? I koliko je prostora pilić imao za trčkaranje okolo &#8211; pitaju zabrinuti gosti restorana.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/12/peceno-pile-konzum.jpg"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter size-full wp-image-16117" title="peceno-pile-konzum" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/12/peceno-pile-konzum.jpg" alt="peceno-pile-konzum" width="500" height="423" /></span></a>Gdje se tu vrti i &#8216;sretni&#8217; Colin? Vjerojatno nigdje, jer je postupak proizvodnje hrane postao industrija. Ipak, ljudi su spremni platiti i više &#8211; za dobru kvalitetu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Konobaricu niti to ne iznenađuje: vadi registar sa podacima o svim pilićima koji se poslužuju u tom restoranu. Ime ptice koja bi mogla doći na njihov tanjur je bio Colin i pokazuje im njegovu fotografiju. Gosti onda žele znati, je li Colin živio sretnim životom i je li imao mnogo prijatelja i prijateljica među kokošima. Na to pitanje konobarica ipak ne može odgovoriti, pa stoga par odlazi posjetiti tu farmu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Doduše, to je komedija, ali pokazuje kako je ljudima uistinu sve važnije znati, odakle dolazi ono što stavljaju u usta. A internet je odlično sredstvo da bi to onda i provjerili.</span><br />
&nbsp;<br />
<iframe width="590" height="443" src="//www.youtube.com/embed/Dx4HeH9Cr8w" frameborder="0" allowfullscreen></iframe><br />
&nbsp;<br />
<em>(dw.de/uredio:nsp)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/12/10/raste-ekstremno-nepovjerenje-u-prehrambenu-industriju-da-vidim-kravu-mlijeka-kojeg-pijem/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>ŠOKANTNO: Najgore laži kojima vas hrani prehrambena industrija</title>
		<link>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/09/25/sokantno-najgore-lazi-kojima-vas-hrani-prehrambena-industrija/</link>
		<comments>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/09/25/sokantno-najgore-lazi-kojima-vas-hrani-prehrambena-industrija/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 25 Sep 2013 10:07:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[borovnica]]></category>
		<category><![CDATA[celuloza]]></category>
		<category><![CDATA[E.coli]]></category>
		<category><![CDATA[FDA]]></category>
		<category><![CDATA[hamburger]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[kemikalije]]></category>
		<category><![CDATA[naranča]]></category>
		<category><![CDATA[organska hrana]]></category>
		<category><![CDATA[pilići]]></category>
		<category><![CDATA[pljeskavica]]></category>
		<category><![CDATA[prehrambena industrija]]></category>
		<category><![CDATA[SAD]]></category>
		<category><![CDATA[šećer]]></category>
		<category><![CDATA[voće]]></category>
		<category><![CDATA[zdrava hrana]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=15279</guid>
		<description><![CDATA[Kada je riječ o hrani koju jedemo, činjenica je da ponekad doista ne znamo što nam je to na tanjuru. 
Prehrambena industrija drži potpunu kontrolu nad tim što se doista nalazi u hrani koju jedete, a šest najstrašnijih laži prehrambene industrije bi vas mogle prilično šokirati
Tajni sastojak: drvo
Jeste li se ikada zapitali što se događa sa svom tom silnom celulozom? Stavlja ju se u hranu i skriva pod raznim nazivima. I što je najgore, gotovo svi proizvođači hrane to rade pa se tako celuloza nalazi u sirupu za palačinke, tjestenini, pecivima, siru pa sve do žitarica za doručak.
Navodno celuloza može obrađenoj hrani pružiti teksturu, stoga ju prehrambena industrija koristi kao zamjenu za skuplje sastojke kao što su brašno i ulje. Budući da je 30 posto jeftinija i nije otrovna, američka administracija za hranu i lijekove (FDA) nema interesa u ograničavanju njezine uporabe ili pak određivanju maksimalne količine celuloze koja se ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/09/trgovina-hrana-prehrambena-industrija.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-15281" title="trgovina-hrana-prehrambena-industrija" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/09/trgovina-hrana-prehrambena-industrija.jpg" alt="trgovina-hrana-prehrambena-industrija" width="590" height="393" /></a>Kada je riječ o hrani koju jedemo, činjenica je da ponekad doista ne znamo što nam je to na tanjuru. </span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Prehrambena industrija drži potpunu kontrolu nad tim što se doista nalazi u hrani koju jedete, a šest najstrašnijih laži prehrambene industrije bi vas mogle prilično šokirati</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Tajni sastojak: drvo</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Jeste li se ikada zapitali što se događa sa svom tom silnom celulozom? Stavlja ju se u hranu i skriva pod raznim nazivima. I što je najgore, gotovo svi proizvođači hrane to rade pa se tako celuloza nalazi u sirupu za palačinke, tjestenini, pecivima, siru pa sve do žitarica za doručak.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Navodno celuloza može obrađenoj hrani pružiti teksturu, stoga ju prehrambena industrija koristi kao zamjenu za skuplje sastojke kao što su brašno i ulje. Budući da je 30 posto jeftinija i nije otrovna, američka administracija za hranu i lijekove (FDA) nema interesa u ograničavanju njezine uporabe ili pak određivanju maksimalne količine celuloze koja se smije koristiti. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Celuloza se tako nalazi u gotovo svakom proizvodu, a lišena nije ni organska hrana. Uostalom, ironično gledano, celuloza je prije obrade ionako bila drvo pa se zbog toga može promatrati kao organski sastojak.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">No najgora stvar kod celuloze nije činjenica da se nalazi u svemu, već činjenica da to uopće nije hrana. Celuloza je, za razliku od normalnih prehrambenih proizvoda koje mislite da kupujete i plaćate, za ljudska bića posve neprobavljiva, a nema ni hranjivih vrijednosti. Ako određeni proizvod sadrži veliku količinu celuloze, količina hranjivih sastojaka doslovce je jednaka nuli.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Zombi sok od naranče</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Iako će mnogi reći kako je sok od naranče najzdraviji napitak koji se može kupiti u trgovini, on je kilometrima daleko od toga, iako na mnogim pakiranjima sokova od naranče stoji natpisi &#8217;100 posto prirodno&#8217;, &#8216;bez koncentrata&#8217;, bez dodanih šećera&#8217;.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Jeste li se ikada zapitali zašto gotovo svako pakiranje &#8216;prirodnog, zdravog, stopostotnog soka od naranče a ne onog koncentriranog&#8217; uvijek ima identičan okus, s minimalnim varijacijama od proizvođača do proizvođača, bez obzira što ne sadrži konzervanse i aditive?</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Proces proizvodnje doista i počinje cijeđenjem naranče, no to je prvi i zadnji prirodan korak u procesu. Sok se odmah nakon toga stavlja u velike kontejnere kako bi se istisnuo sav zrak. Taj korak omogućuje to da se dobivena tekućina ne pokvari punih godinu dana, a zbog toga sok se može distribuirati punih godinu dana, čak i kada nije sezona naranče.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">No gledano s točke proizvođača, u tom koraku postoji samo jedna mana – uklanja se sav okus iz tekućine. No umjesto da se okus dobije prirodnim putem, u sokove se najčešće dodaje konstruirana mješavina kemikalija koja vraća okus, a te kemikalije nerijetko proizvode iste tvrtke koje proizvode parfeme.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zahvaljujući rupama u procesu, na etiketi proizvoda proizvođači nisu dužni spomenuti navedenu mješavinu kemikalija.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <img class="aligncenter" title="trgovina proizvodi hrana" src="http://www.tportal.hr/ResourceManager/GetImage.aspx?imgId=591563&amp;fmtId=99" alt="trgovina proizvodi hrana" width="458" height="306" /></span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Hamburger s amonijakom</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Svaki restoran koji u ponudi ima hamburgere nastojat će vas uvjeriti kako je upravo njihov hamburger potpuno čisto i prirodno meso. Osim u rijetkim slučajevima pronalaska E.coli, to meso i je čisto, čak prečisto, i tu nastaje problem, a način na koji je meso očišćeno je uznemirujući – amonijak.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Znate one jake i snažne kemikalije koje se koriste za čišćenje štednjaka ili pak za gorivo? Upravo te kemikalije vrlo učinkovito ubijaju E.coli. Zbog toga je izmišljen proces u kojemu hamburger prolazi kroz cijev natopljenu amonijakom. Ovaj proces izum je tvrtke Beef Products Inc., koja je na taj način razvila sustav kako iskoristiti najjeftinije dijelove mesa, a prema pisanju cracked.com gotovo 70 posto pljeskavica za hamburgere u SAD-u dolazi iz tog procesa.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Lažno bobičasto voće</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Istraživanja proizvoda koji navodno sadrže borovnice ukazuju na to da mnoge od njih nisu nastale prirodnim putem. Svi oni sočni komadići borovnica u velikom broju slučajeva potpuno su umjetni, nastali različitim kombinacijama kukuruznog sirupa, bojama za hranu te cijelim nizom drugih kemikalija.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Umjetne borovnice prilično su vjerno napravljene i odlično zavaravaju te u velikom broju slučajeva ih je teško raspoznati. Također ih i sami proizvođači znaju odlično zakamuflirati iza popisa sastojaka navodeći ih kao &#8216;pahuljice borovnica&#8217;.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ne treba ni spominjati kako postoji cijeli niz razlika između prirodnih i umjetnih borovnica; lažne borovnice imaju dulji rok trajanja te su jeftinije. Međutim, umjetno napravljene borovnice ne sadrže apsolutne nikakve zdravstvene beneficije, kao ni hranjive tvari.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Pilići iz slobodnog uzgoja</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Kupnja jaja iz slobodnog uzgoja jedan je od najlakših način da se kao potrošači osjećamo dobro, za razliku od kupnje onih nastalih masovnom proizvodnjom prilikom koje su životinje zatvorene u male kaveze. Prema zakonu, &#8216;slobodan uzgoj&#8217; odnosi se na to da pilići imaju mogućnost izlaska iz kaveza te mogućnost slobodnog kretanja. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Međutim, riječima se može itekako manipulirati pa stoga nerijetko pilići iz slobodnog uzgoja znače uzgoj u kojima životinje nisu u kavezima, već u jednoj velikoj zajedničkoj prostoriji. Umjesto ideje o uzgoju na farmi te slobodnog kretanja životinja po vanjskom prostoru, slobodan uzgoj u većini slučajeva ostaje ništa drugo već običan mit.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Neistine o zdravoj hrani</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Orašasti plodovi koji smanjuju rizik od srčanih bolesti, jogurti koji poboljšavaju probavu i štite od bolesti, dječja hrana koja djecu štiti od atopijskog dermatitisa – takvi i slični proizvodi sve češće pune police u trgovinama, a vrlo im je teško oduprijeti se. Naime, ionako jedemo jogurt, zašto onda ne kupiti onaj koji je &#8216;zdrav&#8217;.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Teško je ne zapitati odakle su se odjednom stvorile sve te &#8216;čarobne&#8217; namirnice. Velik dio hrane koja se reklamira na taj način zapravo su obične neistine. Blagotvorni učinci po zdravlje određenih proizvoda obično su samo dobar marketing, no zašto se tako lako damo povesti za time?</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Sve je počelo 2002., kada su do tada obične namirnice dobile neviđene &#8216;supermoći&#8217;. Agencija FDA tada je uvela novu kategoriju unaprijed odobrenih tvrdnji za proizvode. Nazvane &#8216;kvalificirane zdravstvene tvrdnje&#8217; zapravo su još jedan oblik dobrog marketinga. Naravno, na policama u trgovinama postoje namirnice sa zdravim svojstvima, no zbog marketinških trikova prilično ih je teško pronaći među ostalim proizvodima.</span><br />
&nbsp;<br />
<em>(tportal.hr/uredio:nsp)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/09/25/sokantno-najgore-lazi-kojima-vas-hrani-prehrambena-industrija/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>ZDRAVSTVENA KATAKLIZMA: Antibiotici postaju neučinkoviti, umirat ćemo od banalnih bolesti</title>
		<link>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/07/31/14745/</link>
		<comments>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/07/31/14745/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 31 Jul 2013 11:04:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[TEHNOLOGIJA I ZNANOST]]></category>
		<category><![CDATA[ZDRAVLJE I MEDICINA]]></category>
		<category><![CDATA[antibiotik]]></category>
		<category><![CDATA[bakterija]]></category>
		<category><![CDATA[bakteriofag]]></category>
		<category><![CDATA[bolest]]></category>
		<category><![CDATA[bubreg]]></category>
		<category><![CDATA[farmaceutske kompanije]]></category>
		<category><![CDATA[imunitet]]></category>
		<category><![CDATA[infekcija]]></category>
		<category><![CDATA[jetra]]></category>
		<category><![CDATA[krava]]></category>
		<category><![CDATA[liječnik]]></category>
		<category><![CDATA[lijekovi]]></category>
		<category><![CDATA[Nizozemska]]></category>
		<category><![CDATA[noćna mora]]></category>
		<category><![CDATA[operacija]]></category>
		<category><![CDATA[pacijen]]></category>
		<category><![CDATA[pilići]]></category>
		<category><![CDATA[Pliva]]></category>
		<category><![CDATA[rezistencija]]></category>
		<category><![CDATA[Slijepo crijevo]]></category>
		<category><![CDATA[Sumamed]]></category>
		<category><![CDATA[Transplantacija organa]]></category>
		<category><![CDATA[virus]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14745</guid>
		<description><![CDATA[Prema procjenama australskih liječnika, za samo 20 godina antibiotici će biti potpuno beskorisni
Ljudi će umirati i od najmanje posjekline ili uboda na zahrđali čavao. Rutinske operacije poput uklanjanja slijepog crijeva postat će noćna mora za koju pacijent nije siguran da će je preživjeti. 
Na transplantacije organa možemo potpuno zaboraviti. Obistini li se predviđanje australskog ministra znanosti Iana Chubba, svijet je na rubu postantibiotičke katastrofe, znatno opasnije od globalnog zagrijavanja ili općeg zagađenja. Zbog prekomjerne uporabe antibiotika i kada ima i kada uopće nema medicinskog opravdanja, antibiotici postaju sve nedjelotvorniji jer bakterije stvaraju rezistenciju – mehanizme otpornosti na te lijekove. Prema Chubbovim prognozama, do potpune neučinkovitosti antibiotika doći će za dva desteljeća.
Ako nešto ne poduzmemo, ne razvijemo li nove oblike antibiotika, ali i ne promijenimo li drastično navike i ne prestanemo propisivati te lijekove šakom i kapom, svijet će se, u zdravstvenom smislu, vratiti u 19. stoljeće – tvrdi Chubb. A ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/07/antibiotik-imunitet.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-14746" title="antibiotik-imunitet" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/07/antibiotik-imunitet.jpg" alt="antibiotik-imunitet" width="590" height="393" /></a>Prema procjenama australskih liječnika, za samo 20 godina antibiotici će biti potpuno beskorisni</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Ljudi će umirati i od najmanje posjekline ili uboda na zahrđali čavao. <a title="ZNANSTVENICI: Apokaliptična Prijetnja – Antibiotici u Budućnosti Postaju Nemoćni" href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/01/25/znanstvenici-apokalipticna-prijetnja-antibiotici-u-buducnosti-postaju-nemocni/" target="_blank">Rutinske operacije poput uklanjanja slijepog crijeva postat će noćna mora za koju pacijent nije siguran da će je preživjeti. </a></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Na transplantacije organa možemo potpuno zaboraviti. Obistini li se predviđanje australskog ministra znanosti Iana Chubba, svijet je na rubu postantibiotičke katastrofe, znatno opasnije od globalnog zagrijavanja ili općeg zagađenja. Zbog prekomjerne uporabe antibiotika i kada ima i kada uopće nema medicinskog opravdanja, antibiotici postaju sve nedjelotvorniji jer bakterije stvaraju rezistenciju – mehanizme otpornosti na te lijekove. Prema Chubbovim prognozama, do potpune neučinkovitosti antibiotika doći će za dva desteljeća.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ako nešto ne poduzmemo, ne razvijemo li nove oblike antibiotika, ali i ne promijenimo li drastično navike i ne prestanemo propisivati te lijekove šakom i kapom, svijet će se, u zdravstvenom smislu, vratiti u 19. stoljeće – tvrdi Chubb. A novih antibiotika na vidiku jednostavno – nema. Posljednja generacija antibiotika razvijena je prije četvrt stoljeća, a među njima bio je i Plivin Sumamed.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Situacija je doista alarmantna. Sve se države svijeta bore, pokušavaju smanjiti uporabu antibiotika kako bi što dulje zadržale njihovu učinkovitost, ali rezultati nisu ohrabrujući. Kako novih antibiotika još nema, radi se na edukaciji liječnika i pacijenata, pokušava se objasniti da antibiotici nisu uvijek nužni za uspješno liječenje – kaže magistra farmacije Dijana Mrđen.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Do danas je razvijeno stotinjak antibiotika, a otpornost bakterija razvila se njihovom prekomjernom i stihijskom uporabom. Liječnici su pacijentima nerijetko propisivali antibiotike novije proizvodnje dok su stariji oblici lijeka još imali medicinski potencijal. Izdavanjem najnovije vrste antibiotika i za relativno bezopasne bolesti, poput upale grla, rušio se medicinski potencijal.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Čest je običaj liječnika da pacijentima izdaju antibiotike za svaki slučaj, jednostavno da se pokriju u slučaju bilo kakvih komplikacija, iako za takvo što nema nikakvog zdravstvenog razloga. Uporaba antibiotika toliko je raširena i ljudi su se na njih toliko navikli da su liječnici pod užasnim pritiskom. Nije rijedak slučaj da pacijenti dođu u ordinaciju i zatraže antibiotike samo zato što idu na more, da ih ponesu sa sobom ako se nešto dogodi. Neki od pacijenata jednostavno ne žele otići od liječnika bez recepta za antibiotike, iako uopće nisu bolesni – kaže magistra Mrđen.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Nema više transplantacija</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Takvim odnosom prema antibioticima i njihovom prekomjernom uporabom, bakterije su razvile zaštitne mehanizme protiv tih lijekova.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Neke vrste bakterija sada već luče kemikalije koje uništavaju antibiotik. Druge pak vrste bakterija jednostavno &#8220;izguraju&#8221; antibiotik iz stanica organizma dok se treće vrste bakterija smještaju u dijelove organizama koje antibiotici ne zahvaćaju.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Stafilokoki, koji prouzrokuju infekcije kože, dišnih puteva i koji su odgovorni za većinu slučajeva trovanja hranom, postali su ekstremno otporni na antibiotike koji na njih vrlo često uopće ne djeluju. Antibiotici su jedan od stupova suvremene medicine, a bez njih u vodu pada cijeli niz sada standardnih medicinskih procedura i zahvata. Pri transplantaciji organa, imunitet pacijenta mora se srušiti kako tijelo ne bi odbacilo presađena jetra ili bubreg. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Bez djelotvornih antibiotika velika je vjerojatnost da bi čovjek oslabljena imuniteta umro od infekcije. Slična je situacija i pri operacijama tijekom kojih se otvara abdomen. Vjerojatnost postoperativne infekcije narasla bi bez učinkovitih antibiotika na više od 60 posto, koliko god sterilne operativne dvorane bile. Već sada u Europi svake godine od posljedica postoperativnih infekcija umire oko 25.000 pacijenata, a taj broj u skoroj bi se budućnosti mogao značajno povećati.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Slična je situacija i s tuberkulozom koja bi ponovo mogla steći status teške, neizlječive bolesti.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Na žalost, prekomjerna upotreba antibiotika u humanoj medicini nije jedini, a vrlo vjerojatno ni najveći uzročnik razvoja otpornosti bakterija na lijekove. Naime, mislite li da antibiotik niste popili već godinama, varate se. Antibiotici su danas u masovnoj uporabi u veterini i industriji stočne hrane, a životinje na farmama, od krava i goveda do pilića, masovno se tretira antibioticima kako bi se postigli što bolji proizvodni rezultati uz što manje uginuća. Gotovo svaki komad mesa koji kupite u mesnici, gotovo svako jaje koje skuhate za doručak, gotovo svaka čaša mlijeka koju vaše dijete popije za obrok u sebi sadrži tragove antibiotika.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Porez na antibiotike</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Ti lijekovi nisu prisutni u velikim razinama, ali sasvim dovoljnima da pomognu bakterijama na navikavanje, da im pruže priliku za razvoj obrambenih mehanizama.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">A takva situacija traje već desetljećima. Saznanje da bakterije razvijaju rezistenciju prema antibioticima postoji već godinama, ali još donedavno samo je uski krug znanstvenika na to upozoravao i obraćao pažnju.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Smatralo se da će nove generacije antibiotika redovito dolaziti, no ta je procjena bila pogrešna.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ne samo da je razvoj antibiotika složen postupak već je i iznimno skup. A farmaceutske kompanije ne vide zaradu u razvoju lijeka poput antibiotika. Naime, dok lijekove za srčane bolesti ili za dijabetes pacijenti piju cijeli život, liječenje antibioticima traje samo nekoliko dana, i isplativost njihova razvoja vrlo je upitna.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Upravo zbog toga što postoji samo ograničena paleta tih lijekova, sve se češće čuju i prilično radikalna rješenja na koji način što dulje zadržati njihovu učinkovitost, na koji način smanjiti prekomjerno izdavanje ovih lijekova. Profesor Richard James sa Sveučilišta u Nottinghamu smatra da bi državama trebalo propisati poreze na temelju potrošnje antibiotika.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kao što sve zemlje svijeta danas imaju kvotu ugljičnog dioksida koji mogu ispustiti u atmosferu, a nakon toga plaćaju penale, isto bi trebalo uvesti i za antibiotike. Svaka zemlja trebala bi imati pravo na propisivanje određene količine lijekova, a propisuje li više od te kvote, to bi trebala posebno platiti – kaže profesor James.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dok se zakonski na međunarodnoj razini ne regulira potrošnja a time i budućnost antibiotika, liječnički timovi sve više pažnje poklanjaju metodama liječenja infekcija kakve su korištene prije 1920-ih i pojave penicilina.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dvije su metode koje imaju koliko-toliko obećavajući učinak.</span></p>
<p><strong><span style="color: #000000;">Serumska terapija koju tvore antitijela, razvijana je do 1925. a za njezino otkriće Emil von Behring dobio je i Nobelovu nagradu.</span></strong></p>
<p><strong><span style="color: #000000;">Terapiju bakteriofagima, virusima koji napadaju bakterije, razvijali su pak liječnici istočne Europe i svojedobno su postizali relativno dobre rezultate.</span></strong></p>
<p><span style="color: #000000;">Te dvije tehnike, gotovo napuštene od kada je počela masovna uporaba antibiotika, danas su ponovo pod povećalom stručne javnosti i podgrijavaju nade liječnika. Bar kao prijelazno rješenje dok se, i prije svega ako se, stvori nova generacija antibiotika.</span></p>
<h3><span style="color: #000000;">Ako ste u doticaju s onima koji piju antibiotike, kao da ih pijete i vi</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Iako je čak 90 posto zimskih infekcija uzrokovano virusima, zastrašujuće je da se njih 75 posto liječi antibioticima. To je potpuno pogrešan pristup koji stvara rezistentnost na bakterije.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Na Balkanu, ali i općenito u južnoeuropskim zemljama zbog nedisciplinirane uporabe antibiotika razvijena je rezistencija na njihovo djelovanje, tako da već nekoliko godina trošimo nove antibiotike najšireg spektra, a drugi se ne razvijaju, upozorila je prof. dr. sc. A.T.. Situacija nije bezazlena i okrenuli smo se prema akcijama da očuvamo djelotvornost antibiotika koje imamo, jer od novih se ne možemo puno nadati.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Problem rezistencije bakterija na antibiotike postao je očigledan od 1960. do 1980. Bilo je poznato da su bakterije u evolucijskoj prednosti u odnosu na ljude jer njima za promjenu jedne generacije treba 20 minuta, a nama 20 godina. – Mislili smo, bakterije će razvijati nove mehanizme rezistencije, a mi ćemo razvijati nove antibiotike. I onda je krajem 20. stoljeća postalo jasno da novih antibiotika nema. Ima ih u nekim pretkliničkim fazama, ali vrlo oskudan broj i pitanje je hoće li ikada zadovoljiti uvjet da ne budu štetni za ljude. Jako se usporilo otkrivanje novih primjenljivih antibiotika – objasnila je prof. dr. sc. A.T., dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije s parazitologijom.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Kako dolazi do rezistencije na antibiotike?</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Prirodno je da se stvara otpornost na antibiotike, ali se ne bi trebala događati tako brzo, kaže dr. A.T. – Postoje zemlje koje racionalno troše antibiotike i kod njih je situacija dobra, to su Nizozemska i skandinavske zemlje koje imaju malu potrošnju antibiotika. Oni su upotrebu racionalizirali od samog početka. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dva su načina kako se štititi od razvoja rezistencije, to se odnosi na sustav kontrole bolničkih infekcija, dakle sprečava se širenje bakterija s pacijenta na pacijenta i sustav propisivanja antibiotika. Skandinavci su u tome vrlo uspješni i oni mogu računati na mnoge stare antibiotike, a imaju rezervu i u novim antibioticima. Mi već uvelike trošimo najnovije antibiotike, najšireg spektra i nismo jedini. Cijela južna Europa prilično je nedisciplinirana u potrošnji antibiotika, a prednjači Grčka – tumači dr. A.T.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Do otpornosti bakterija na određeni antibiotik dolazi zbog stalnog izlaganja bakterija antibioticima u jednoj zajednici. – Primjerice, ako svaki drugi čovjek u zajednici popije kuru antibiotika u godini dana, onda ćemo mi kao zajednica imati dosta rezistentne bakterije, dok na primjer u Nizozemskoj, gdje ljudi slabo piju antibiotike, ne dolazi do otpornosti jer oni po svojoj <a id="xClaimOglasId-88934-1" target="_blank"><span style="color: #000000;">koži</span></a> i crijevima imaju starinske bakterije. Ako ne piješ antibiotike, ali si u dodiru s ljudima koji ih piju, to je isto kao da ih piješ i ti. Zato je bitno da ljudi u zajednici općenito troše manje antibiotika – objasnila je dr. A.T. i napomenula da zato ne trebamo postati bakteriofobi.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Kada zaista treba uzimati antibiotik?</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Mnogi su nesretni kad odu kod liječnika i ne dobiju antibiotik jer misle da liječnik time podcjenjuje njihovo zdravstveno stanje. Antibiotik je lijek koji djeluje samo na bakterije, ne i na viruse i zato treba shvatiti da se antibiotici ne trebaju uzimati samoinicijativno, bez liječničkog recepta.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Krenuli smo s javnozdravstvenom kampanjom o upotrebi antibiotika usmjerenom prema građanima jer smo sigurni da oni svojim potomcima žele ostaviti u nasljeđe djelotvorne antibiotike – rekla je dr. A.T. – Prema provedenoj anketi izdavanje antibiotika bez recepta u Hrvatskoj nije često, ali prema istoj toj anketi velik broj ljudi odgovorio je da bi posegnuli za antibiotikom bez recepta zbog grlobolje ili uhobolje, kad bi bili u takvoj situaciji. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Treba mijenjati stav građana i upozoriti ih da su antibiotici, lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na viruse. A u zimskom razdoblju većina respiratornih infekcija dišnih putova, kao što su kihanje i kašljanje, bilo da je popraćeno temperaturom ili nije, uglavnom je uzrokovano virusima. Znači 90 posto infekcija gornjih dišnih putova uzrokovano je virusima, a 75 posto antibiotika propisuje se upravo za njihovo liječenje, što znači da je to bespotrebno trošenje antibiotika.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dr. A.T. kaže da su infektivne bolesti intrigantne i imaju dinamičan razvoj te su zato izazov liječnicima koji u prvim satima bolesti ne mogu procijeniti zahtjeva li infekcija antibiotik ili ne. Dr. A.T. kaže da treba ohrabrivati bolovanja jer bolestan čovjek ni zbog sebe ni zbog drugih ne smije ići na posao i treba mirovati. Da bi netko dobio antibiotik, to mora biti teška infekcija, a s teškom infekcijom ne može se ići raditi. Većina respiratornih zaraznih bolesti tipične su za zimsko doba pa je potrebno mirovati, piti čaj, a ne odmah posezati za antibiotikom. Tako da bih poručila – bolovanje da, antibiotici ne.’</span></p>
<h4><span style="color: #ff0000;"><strong>Liječnici pripisuju antibiotike iz straha da ne  pogriješe i tako počinjemo gubiti najjače antibiotike</strong></span></h4>
<p><span style="color: #ff0000;">Najviše smo zabrinuti za djecu. Ako je dijete klonulo, onda treba dati antibiotik kao i kod ozbiljnih infekcija, ali ako dijete okolo trčkara i ima malo povišenu temperaturu, roditelji moraju bdjeti nad njim i davati mu čaj i druge blaže lijekove. Roditelji moraju nadgledati bolesno dijete i antibiotik ih ne može od toga spasiti.</span></p>
<p><span style="color: #ff0000;">Zabrinjavajuća je činjenica da je devedeset posto antibiotika potrošeno izvan bolnica za bolesti koje ne ugrožavaju život. Liječnici kod težih bolesti, da ne bi pogriješili, često odmah propišu jači antibiotik, što ima za posljedicu da počinjemo gubiti te najjače antibiotike i trenutačno smo se vratili na stare antibiotike iz 50-ih godina prošlog stoljeća.</span><br />
&nbsp;<br />
<iframe src="//www.youtube.com/embed/zjR6L38yReE" frameborder="0" width="590" height="443"></iframe><br />
&nbsp;<br />
<em>(vecernji.hr, youtube.com/uredio: nsp)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/07/31/14745/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
