BIG BROTHER: Njemačka vlada će od sada pratiti i nadzirati mobitele ‘sumnjivih’ šestogodišnjaka

Osim čitanja i praćenja komunikacije na mobilnim telefonima, zakon predviđa i bolju komunikaciju regionalnih obavještajaca

Unatoč protivljenjima udruga za zaštitu ljudskih prava i nekih lijevo orijentiranih političara, njemački parlament Bundestag donio je jučer zakon kojim se pojačava sigurnosna kontrola građana, što uključuje i prisluškivanje i čitanje privatnih poruka na mobitelima i laptopima.

Državni trojanski konj

Opasnost koju je donijela politika otvorenih vrata Angele Merkel i ulazak nepoznatog broja potencijalnih islamističkih terorista u tu zemlju najbolje se očitovala u krvavim džihadističkim napadima u Münchenu i Berlinu, pa je postalo jasno kako je nacionalna sigurnost ozbiljno ugrožena.

Novi teroristički napadi u drugim europskim državama, a posebno posljednji u Manchesteru i Londonu, bili su dodatni poticaj da se novi zakon, koji su neki nazvali kontroverznim, donese u što kraćem mogućem roku.

Novi zakon tako omogućava kompleksniju proceduru za tražitelje azila i mogućnost uzimanja otisaka prstiju azilanata već u dobi od šest godina, a ne kao dosad od 14. godine. Uz mogućnost uzimanja otisaka prstiju od djece, policija i obavještajne službe imaju dozvolu čitanja privatnih poruka na WhatsAppu.

Prilikom prijedloga zakona njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière objasnio je da su upravo enkriptički zaštićene poruke na toj aplikaciji i na aplikaciji Signal, Telegram i Skype omogućile komunikaciju između terorista koji su izveli monstruozne napade na civile u Berlinu, Münchenu, Parizu, Manchesteru i Londonu.

Zakonom koji ima više od sedamdeset članaka detaljno je objašnjeno na koji način i u kojim slučajevima se mogu primijeniti sigurnosne mjere kolokvijalno nazvane “Državni trojanski konj” (Staatstrojaner).

Cijela procedura temelji se na principu korištenja policijsko-obavještajnog kompjutorskog “virusa” kojom službenici mogu ući u mobilne telefone, laptope i kompjutore osoba koje se sumnjiči za terorističku djelatnost ili postoji sumnja da su povezane s potencijalnim napadačima.

Uz pomoć te aplikacije policija i obavještajne službe mogu čitati poruke na WhatsAppu, Skypeu, Telegramu, Signalu i sličnim aplikacijama prije nego budu enkriptirane, pa čak i u slučajevima nakon što postanu enkriptički zaštićene.

Zakon također omogućava i takozvano online pretraživanje i nadzor privatnih informacija u drugim internetskim područjima poput emailova i društvenih mreža, što je bilo omogućeno u iznimnim slučajevima i prema zakonu o zaštiti od terorizma iz 2008. godine, no tek se u rijetkim slučajevima i primjenjivalo.

Njemačka vlada novim je zakonom omogućila korištenje ovih metoda i u kriminalnim djelatnostima koje nisu izravno vezane uz terorizam kao što su pljačke ili trgovina drogom.

Strah od zloporabe

Osim tehničkih mogućnosti koje su sigurnosne službe dobile kao mogućnost preventivnog djelovanja u borbi protiv terorističkih napada, novi zakon predvidio je i snažniju povezanost regionalnih obavještajnih centara koji su dosad djelovali “sami za sebe” i nije bilo adekvatne suradnje između njih, što se pokazalo kobnim u nekoliko slučajeva, posebno prilikom napada na božićni sajam u Berlinu.

Terorist Anis Amri bio je pod nadzorom jedne regionalne njemačke službe, a kada je napustio njihovo područje, kolegama u Berlinu nisu javili da se uputio prema glavnom gradu.

Koliko će nove mjere biti efikasne u sprečavanju terorističkih napada, tek treba vidjeti, no jasno je kako je Njemačka odlučila napraviti korak naprijed u zaštiti svojih građana, a slično razmišljaju i Austrija i Velika Britanija, koji ovakve mjere planiraju ugraditi u svoje zakone.

Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz u nedavnom je razgovoru za bečki Kurir ponovno istaknuo problem loše integracije muslimanske djece u tamošnje društvo. Kazao je kako bi trebalo zatvoriti muslimanske vrtiće u Austriji. – Oni nam nisu potrebni.

Uopće ne bi trebali postojati muslimanski vrtići. Takvi vrtići samo dodatno izoliraju djecu, jezično i kulturno. Pošto se plaćaju novcem poreznih obveznika, jedan od načina da se takvi vrtići zatvore bio bi povećanje kriterija poznavanja njemačkog jezika, što je nužan preduvjet za svaku uspješnu integraciju – kazao je Kurz.

Novi zakon osudile su jedino udruge za ljudska prava koje ističu kako se njime krši pravo na privatnost, posebno kod djece.
 

(vecernji.hr)