Prema istraživanjima predstavljenim na konvenciji američke psihološke udruge iz 2016. godine, znatiželja može pomoći pojedincima da pametnije i zdravije donose odluke

“Naše istraživanje pokazuje da znatiželja pojedinaca može utjecati na njihov izbor tako što će ih odvesti od primamljivih želja, kao što su nezdrava hrana ili vožnja dizalom, prema manje primamljivim, ali zdravijim mogućnostima, kao što je kupovanje više svježih proizvoda ili pješačenje stepenicama”, objasnio je. Dr. Sc. Evan Polman, autor studije i profesor na Sveučilištu Wisconsin u Madisonu.

Polman je napomenuo: “Naši rezultati sugeriraju da provođenje intervencija temeljenih na znatiželji ima potencijal da poveća sudjelovanje u željenim ponašanjima za koje ljudi često nemaju motivaciju.

Također pruža nove dokaze da ponašanje na temelju znatiželje mogu pomoći ljudima da krenu prema različitim pozitivnim djelovanjima”.

Primjena na politiku

Na temelju ovog istraživanja lako je vidjeti kako je Donald Trump uspio prebroditi sve izglede i pobijediti Hillary Clinton na predsjedničkim izborima 2016. godine – te je uspješno povećao znatiželju američkog birača.

Nije baš tajna da je Donald Trump smatran autsajderom od trenutka kada je najavio da se kandidira za predsjednika.

Svaki put kad je razgovarao s medijima ili održao jednu od svojih skupova, jasno je dao čitavoj zemlji do znanja da nije bio zainteresiran da bude tipični političar koji se bori za predsjedničku poziciju.

Da bi potaknuo znatiželju američkog birača i dokazao da može biti predsjednik koji je uzdrmao status quo, Trump je učinio dvije stvari: radikalno je bio drugačiji od većine ostalih kandidata, i on je predstavio politiku koja nije bila norma za američku politiku.

Za razliku od većine drugih kandidata u predsjedničkoj utrci 2016. godine, i gotovo svakog političara koji je ikada hodao dvoranom Kongresa, Trump nije trpio zlostavljanje od strane mainstream medija.

Nije dopustio mrežama poput CNN-a i MSNBC-a da lažu o njemu i politici koju je predlagao, često ih je nazivao “lažnim vijestima”.

Zbog činjenice da je taj stav bio toliko različit i protivio se statusu quo, američki narod je postao znatiželjan u svezi Trumpove kandidature, što mu je na kraju pružilo ogromnu prednost.

Slično tome, mnoge Trumpove ideje za zemlju bile su radikalno različite od bilo čega što je bilo predloženo u prošlosti.

Na primjer, iako su prošli kandidati razgovarali o osiguranju granice, Trump je bio jedini koji je napravio ozbiljan potez kako bi izgradio zid duž južne granice.

Ova vrsta ravnopravnog razgovora i izvanobuzdanog razmišljanja potaknula je znatiželju ljudi i na kraju se odrazila na Trumpovoj prednosti.

Ipak, iako je predsjednik Trump generirao ogromnu količinu znatiželje u Americi, liberali i mainstream mediji i dalje ga napadaju kao niti jednog predsjednika do sada, zato što ide protiv statusa quo.

Možda, umjesto da napadaju čovjeka koji je izazvao status quo i generira znatiželju među američkim narodom (koja je znanstveno dokazano zdrava i korisna), liberali bi trebali čestitati predsjedniku za uspješno oslobođenje od sustava establišmenta.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Govoreći na TEDx-u, Jaak Panskepp je istaknuo što nas čini sretnima i kako doći do toga

U svojoj knjizi “Umijeće postizanja sreće” Dalaj Lama napisao je sljedeće:

“Moramo naučiti kako željeti ono što imamo i pomiriti se s onim što nemamo kako bismo pronašli stabilnost i sreću.”

A sada je ove riječi potvrdila znanost. Neuroznanstvenik Jaak Panskepp tvrdi da je put ka sreći, a ne dolazak na cilj, ono što nas čini sretnima. Objasnio je kako ispunjenje naših želja neće izazvati dugotrajnu sreću.

Govoreći na TEDx-u, naveo je sedam primarnih emocija: radost, panika, briga, požuda, strah, bijes i znatiželja, odnosno želja za traženjem nekog ili nečeg. Baš ova posljednja emocija, tvrdi Panskepp, je ključ naše sreće.

Panskepp tvrdi je dopamin, koji je kemijska supstanca u našem mozgu povezana sa zadovoljstvom, također povezan i s instinktom traženja, i kako istražujemo i zahtijevamo nove informacije, naš mozak oslobađa dopamin što dovodi do zadovoljstva.

“Video igre obično imaju dvije opcije u konačnici – izgubite ili pobijedite. No, postoje i druge vrste igara koje možete igrati u nedogled. U njima se stalno nešto događaja, uvijek imate nešto za raditi ondje”, rekao je Jason Silva, filozof i tvorac YouTube serijala Shots of Awe.

Ova studije se slaže s mnogim prethodnima koje su pokazale da nas bogatstvo i moć ne čine sretnima, već su za sreću zaslužni konstantno traženje i održavanje kvalitetnih odnosa.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(express.hr)